PDA

Pogledaj Punu Verziju : Emil ZOLA



Bisernica
10-11-2010, 23:04
http://magazin.navidiku.rs/wp-content/uploads/2009/07/emile_zola-240x300.jpg

Emil Zola je rodjen 2. aprila 1840. godine u Parizu kao sin inženjera italijanskog porekla.
Od oca nasledjuje italijanski temperament,a u sedmoj godini ostaje bez oca,što je njegovoj majci donelo finansijske probleme.Upisao je srednju školu ,ali mu nedostatak materijalnih sredstava ubrzo uslovljava napuštanje školovanja.Iz Provanse se vraća u Pariz,gde u dva navrata pada na maturskom ispitu zbog francuskog jezika.
Odluka da ne može više da bude majci na teretu i da mora naći posao ga dovodi u knjižaru Ašet 1862. godine.Brzo napreduje u poslu i to mu pomaže da učvrsti veze sa brojnim piscima,a posredstvom Pola Sezana u kontaktu je i sa slikarima.Zahvaljujući kontaktima u umetničkim i intelektualnim krugovima Pariza,dobija književnu rubriku u štampi.Zauzima se za odbranu slikara koji je odbio salon,kao što je Mane.

Emil Zola je bio osnivač naturalizma i smatra se njegovim najznačajnijim predstavnikom, iako su mu se mnogi mladi književnici pridružili u ovom pokretu.
Počeo je da piše kao romantičar, ali menja opredeljenje i u roman uvodi naučne metode, pa nastaje svojevrsni eksperimantalni roman.
Svoj prvi roman, "Klodova ispovest", objavio je 1865. godine, a zatim je napustio radno mesto i posvetio se pisanju.

Bisernica
10-11-2010, 23:11
Svoj prvi naturalistički roman je objavio 1867. godine – Tereza Rakin. Roman je izazvao skandal u društvenim krugovima. To ga nije zaustavilo i on stvara književnost sastavljenu od romana i članaka. Uz to, pridobija uz sebe nekoliko najboljih pisaca, medju kojima je i Gustav Flober.
Objavljuje La Fortune des Rougon 1871. godine, prvi tom ciklusa Ružon – Makarovih. Delo se sastoji od 20 romana u kojima je opisao propadanje tela i duha članova porodice Ružon – Makar. Roman Ružon – Makar je priča o porodici koja živi u vreme II carstva.
Medju romanima ovog ciklusa su romani: Trbuh Pariza, Čovek-zver, Nana, Jazbina, Žerminal.
Glavna karakteristika Zolinog "eksperimentalnog romana" je da sagleda ličnost u mnoštvu različitih situacija. Stvorio je oko 1000 likova, ali su mu mnogi zamerali da nije dobro opisivao psihologiju likova.
Radovi Emila Zole su, i pored skandala, postigli veliki komercijalni i književni uspeh, posebno sa objavom knjige Jazbina.
Zola je postao osnivač i učitelj nove književne škole - naturalizma, i oko njega se okupljaju Gi de Mopasan, Joris-Karl Osman i Anri Sear. Oni zajedno objavljuju delo Les soirées de Médan, 1880. godine. Iste godine, Zola objavljuje roman Nana, priču o uspehu i padu jedne prostitutke. Pet godina kasnije, izlazi Žerminal, u kojem priča o svetu rudara i stavlja radnički narod u središte intrige. Zemlja, objavljena 1887. godine izaziva još jedan skandal.
Kao reakcija jednog dela mladih umetnika koji su se pozivali na naturalizam, nastaje Manifest petorice.

Bisernica
10-11-2010, 23:16
Tokom 1894. godine, sa ciklusima Tri grada i Četiri jevandjelja, Zola unosi socijalistički i proročki karakter u svoja dela. Ali, ovaj period je pre svega obeležilo njegovo uplitanje u aferu Drajfus. 13. januara 1898. godine, piše otvoreno pismo predsedniku Republike, Feliksu Foru, pismo nazvano "Optužujem…!" i u članku traži reviziju procesa protiv Drajfusa. Osudjen je na godinu dana zatvora i proteran u Englesku.
Po povratku je nastavio borbu za Drajfusa objavjujući svoje članke u delu La vérité en marche.

Umro je 29. septembra 1902. godine, gušeći se u svojoj kući jer je dimnjak bio blokiran. Smatra se da su protivnici Drajfusa namerno izazvali ovaj incident, ali istraga nije dozvolila da se izvedu takvi zaključci.
Danima posle smrti su njegov grob posećivali mnogi pisci i prijatelji.

kojica
21-11-2010, 18:31
Vidim nanas na trafici da se uz dnevne novine prodaje knjiga
od naslovom
КАЉ
УГА
I tako gledam i se čudom čudim, dok čekam bus, šta li ta slova predstavljaju.
Pribiližim se da vidim i ona sitna slova i vidim da je autor knjige čudnog naslova
Emil Zola. :huh:
i onda se slova spoje u Kaljuga...:raz_117:

Tako. Sad je moja. :bisa: i jedva čekam da je ponovo pročitam..
Davno sam je čitala. Pre petnaestak godina...
Prvo sam pročitala ''Nanu'' i to čisto zato što me je bilo sramota da u ukrštenicama
na pitanje ''roman Emila Zole'' upisujem ''nana'', a da pritom ne znam ni šta tu piše.
Nakon toga, zanimalo me je iz kakve je to Nana kaljuge iznikla, a onda i sve što je
Zola ikada napisao.
Od svega pročitanog ostao mi je samo doživljaj vremena koje je opisao.
Znam da mi je kao nekome ko je tek kročio u život, pun snova i nadanja, razbio
skoro sve iluzije da se ovaj svet može promeniti. Shvatila sam da bez obzira na to
da li se vozimo u kočijama, automobilima ili luksuznim privatnim avionima; bez obzira
na društveno uređenje; religiju; obrazovanje i slično, u suštini ostajemo isti.

Bisernica
21-11-2010, 18:51
Moj prvi kontakt sa Zolom je bio "Žerminal" :(.
Nakon te knjige,moj pogled na svet i na ljude se promenio,počela sam
posmatrati stvari drugačijim očima,mislim da mi je nakon prvog čitanja
svet izgubio mnogo od svoje svetlosti,da li zbog crnih rudničkih jama ili
tamnih rudarskih lica,jada i bede u njihovim životima,smrt i život kao partneri
koji se ruku pod ruku svakodnevno nalaze u njihovim sobičcima,za njihovim
polupraznim trpezama,u svakom koraku i pogledu.....mislim da ni jedna druga
nije toliko naturalistična kao Žerminal.Plastični opisi ljudske hladnoće i nedostatka
osećanja za one koji u našim životima ne predstavljaju ništa,mora kod svakog čoveka
otvoriti pitanja kojima se preispituje,da li je zaista ljudsko biće sposobno da zatvori
oči pred nečim što se zove ljudska patnja......i odgovor je poražavajući,jer je potvrdan.
Zola u svakom slučaju nije pisac uz čije se knjige može opustiti,jer svaka nova stranica koju
okreneš tera na razmišljanje,o sebi,o svetu,o sudbini,o svemu onome što čoveka može zateći,
a na šta čovek ima jako malo uticaja.Mislim da je to knjiga koja se može svrstati u red onih koje
su svojevrstan manifest pokretima koji su se borili za pravo čoveka na dostojanstven život.Dugo
vremena je prošlo izmedju dva čitanja....trećeg nije bilo,nisam imala snage da još jednom vizualizujem
slike njegovih naturalističnih opisa stvarnosti.