PDA

Pogledaj Punu Verziju : Kalendar - dani podsećanja



Bisernica
27-01-2011, 22:24
27 januar - Međunarodni Dan sećanja u znak sećanja na žrtve holokausta

U Drugom svetskom ratu nacisti i njihovi saveznici pobili su između devet i 11 miliona ljudi, od toga oko 5,8 miliona Jevreja. U Drugom svetskom ratu je u logorima smrti i drugim stratištima bivše Jugoslavije pobijeno oko 600.000 Srba, 80.000 Roma i 63.000 Jevreja.

Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta ustanovljen je 2005. godine Rezolucijom Generalne skupštine UN, u znak sećanja na 27. januar 1945. godine, kada su jedinice sovjetske Crvene armije predvođene maršalom Konjevim oslobodile koncentracioni logor Aušvic, najcrnje stratište u istoriji čovečanstva na kome je umoreno 1,1 milion Jevreja.


BEOGRAD - Polaganjem venaca i odavanjem pošte žrtvama, danas je na centralnoj državnoj ceremoniji kod Spomenika žrtvama genocida na Starom sajmištu u Beogradu obeležen Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta.

Vence na spomenik položili su ispred Vlade Srbije ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić, predstavnici ambasade Izraela, Nemačke i Holandije, Saveza jevrejskih zajednica Srbije i Skupštine grada Beograda.

Ceremoniji su prisustvovali preživeli zatočenici logora smrti u Drugom svetskom ratu i potomci žrtava.

Ministar Rasim Ljajić kazao je da je godišnjica oslobođenja najvećeg logora smrti Aušvica prilika da svi, kao građani demokratske Srbije, pošaljemo jasnu poruku da nećemo dozvoliti da se strahote holokausta ikada ponove.

"Da naše potomke odgajamo u duhu nenasilja, razumevanja, rodoljublja, poštovanja različitosti, zajedničkog života i saradnje", kazao je Ljajić i dodao da Vlada Srbije saoseća sa žrtvama i stradanjem šest miliona Jevreja koji su ubijeni tokom Drugog svetskog rata.

Ljajić je kazao da su u Srbija tokom četiri godine rata počinjeni strašni zločini i da je od decembra 1941. do maja 1942. godine u logoru Staro sajmište ubijeno 6.320 Jevreja.

"Tragičan bilans holokausta govori da od oko 15.000 Jevreja koji su živeli u našoj zemlji pre aprila '41. godine, njih 90 odsto nije preživelo Drugi svetski rat", rekao je Ljajić i podsetio da je Srbija, posle Estonije, bila druga okupirana teritorija koja je u avgustu 1942. bila "očišćena od Jevreja".

Ljajić je rekao da je Srbija ponosna na više od 130 građana nagrađenih medaljom "Pravednik među narodima", kojom država Izrael odlikuje pojedince koji su spasavali Jevreje. On je kazao da Srbija ima status posmatrača u međudržavnoj grupi za obrazovanje, sećanje i istraživanje holokausta, i da veruje da će ove godine postati članica te grupe.

"Vlada Srbije je u više navrata iskazala posvećenost obrazovanju, sećanju i istraživanju holokausta. To smatramo našom moralnom i ljudskom obavezom", rekao je Ljajić.

Autor: Agencija BETA

Bisernica
31-01-2011, 22:17
31. januar - Nacionalni Dan bez duvanskog dima


31. januar 2011. | 07:19 | Izvor: Tanjug
Beograd -- U Srbiji se obeležava Nacionalni dan bez duvanskog dima, brojnim aktivnostima u domovima zdravlja, bolnicama, školama i trgovima.

http://razbibriga.net/imported/2011/01/7769526504d46564b72c08417894775_450x318-1.jpg

31. januara će svi koji budu učestvovali u obeležavanju tog dana skrenuti pažnju stanovništvu na štetnost duvana po zdravlje.

Šef Kancelarije za prevenciju pušenja pri Institutu za javno zdravlje Anđelka Dželetović rekla je ranije da je u našoj zemlji poslednjih godina opala upotreba duvana za sedam odsto.

Dželetović je dodala da je zabeleženo smanjenje broja pušača na radnim mestima za 17 odsto, broja bolesnika koji se javljaju zbog infarkta za 10 do 20 odsto, kao i da je smanjen broj ugostiteljskih radnika obolelih od respiratornih infekcija.

Istraživanje zdravlja stanovnika koje je 2006. godine sprovela Ministarstvo zdravlja je pokazalo da svakodnevno ili povremeno puši 33,6 odsto odraslih stanovnika, odnosno 38,1 odsto muškaraca i 29,9 odsto žena.

U odnosu na istraživanje iz 2000. godine, učestalost pušenja smanjena je za 6,9 odsto, i to 9,8 odsto kod muškaraca i 3,8 odsto kod žena.

Ovogodišnji nacionalni dan bez duvanskog dima, za razliku od prethodnih godina, obeležava se u jeku primene Zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu, koja je počela 11. novembra.

Bisernica
03-02-2011, 22:28
2. februar - Svetski Dan vlažnih područja - staništa


Prirodna vodena bogatstva nisu neograničena i s njima se mora postupati pažljivo" - bio je opšti zaključak na velikoj međudržavnoj konferenciji održanoj 1971. godine u gradu Ramsaru, iranskom gradu na obali Kaspijskog jezera. Ovaj dan se obeležava i kao Dan Ramsarske konvencije.

Ramsarska poruka usvojena davne 1971. godine bila je i ostala osnova za zaštitu, očuvanje i mudro korišćenje vlažnih staništa širom planete. Do danas je u međunarodnu saradnju na očuvanju ovih predela uključeno više od 150 zemalja, među kojima i Srbija.

Šta su to vlažna područja?

To su sve površine na Zemlji koje imaju osobine i kopna i vode, ali se i bitno razlikuju od svakog od ovih staništa pojedinačno. Postojanje vlažnih staništa veoma mnogo zavisi od uzajamnog uticaja i ravnoteže između tipično kopnenih i tipično vodenih sredina. U vlažna staništa spadaju uglavnom plitki vodeni baseni: bare, močvare, ritovi, mrtvaje, tresetišta, vlažne livade, ali staništa koja je čovek na neki način izmenio, kao što su ribnjaci, solane, pirinčana polja...
U prošlosti se smatralo da su ovo nekorisne, pa čak i štetne vodene površine (izvori bolesti i zaraze), da ih treba kultivisati ili čak isušivati. Zbog toga su mnoga od njih nepovratno uništena. Danas znamo da su vlažna staništa veoma važne vodene površine jer u njima žive retke biljke i životinje. A kada ih ne bi bilo, značajno bi se narušila prirodna ravnoteža na Zemlji.
Iako je naša zemlja veoma bogata značajnim vodenim staništima, treba uvek znati da prirodni resursi nisu neograničeni. Naprotiv, oni su vrlo ograničeni i sa njima se mora postupati pažljivo.
Iz ovih, ali i iz mnogo drugih razloga, ove godine Svetski dan vlažnih područja obeležava se pod sloganom:

"ZDRAVA VLAŽNA PODRUČJA – ZDRAVI LJUDI"


NOVI SAD - U svetu se 2. februar obeležava kao Međunarodni dan vlažnih staništa. Na listi takvih područja od međunarodnog značaja nalazi se i devet staništa u Srbiji, od čega je sedam u Vojvodini. Dan vlažnih staništa, ali i četiri decenije od usvajanja međunarodne konvencije, obeležen je u Novom Sadu.

Izvor: RTV


http://www.youtube.com/watch?v=eybiMp0SgUg

Bisernica
20-02-2011, 09:57
20. februar - Svetski Dan socijalne pravde



"Socijalna pravda je više od etičkog imperativa, to je temelj za nacionalnu stabilnost i globalni napredak.
Jednake mogućnosti, solidarnost i poštovanje ljudskih prava – bitne su odrednice za ostvarenje punih
proizvodnih potencijala naroda i ljudi…"

Ban Ki-moon, Generalni sekretar UN-a
Poruka povodom Svetskog dana socijalne pravde,
20 februar 2011.



Svetski dan socijalne pravde obeležava se 20. februara odlukom Generalne skupštine UN,koju je donela u novembru 2007 godine,kao rezultat stava Generalne skupštine da je neophodno udružiti sve raspoložive snage koje ima međunarodna zajednica u borbi protiv siromaštva.
Odluka koja ima za cilj borbu za veću stopu zaposlenosti,pravo na dostojanstven život i jednake mogućnosti i žena i muškaraca ,oslonjena je na Povelju o univerzalnim pravima čoveka.Nakon donošenja ove odluke ,Međunarodna organizacija rada je u Ženevi ,2008. godine usvojila Deklaraciju Međunarodne organizacije rada o socijalnoj pravdi.Ovom deklaracijom se promovišu četiri osnovna cilja:

1. Ratvoj i jačanje mera socijalne pravde
2. Promovisanje zaposlenosti kao preduslova za stvaranje održivog institucionalnog i ekonomskog razvoja
3. Promovisanje socijalnog dijaloga
4. poštovanje osnovnog ljudskog prava ,prava na rad

Evropska socijalna povelja,kojom se utvrđuju određena prava i slobode i koja uspostavlja sistem kontrole sprovođenja i poštovanja odredbi od strane zemalja potpisnica,je doneta pre pedeset godina 1961. ,ali je trpela određene promene u skladu sa promenama u svetu rada i socijalne politike ,pa je u današnjem obliku doneta 1996. godine,a stupila na snagu tri godine kasnije.
Ovom Poveljom se regulišu i garantuju prava pojedinca u svakodnevnom životu,između ostalog i pravo na odgovarajući dostupan stan,u cilju smanjenja broja beskućnika,usmeravanjem politike stanovanja u pravcu dostupnosti svim kategorijama društva,regulisanje ograničenja prema državi u postupcima deložacija ili prinudnog iseljenja,izjednačavanje prava u mogućnosti pristupa stambenim povlasticama i izgradnja stanova u skladu sa potrebama porodice ,kao osnovne gradivne jedinice društva.

Svetski dan socijalne pravde i njegovo postojanje uopšte kao takvog ,potreba za neprekidnom borbom u uspostavljanju socijalno pravednijeg društva u celom svetu ,pa i kod nas ,dovoljno govori o stanju u ovoj oblasti.Globalizacija je problem pogoršala,broj ljudi koji su ispod donje granice siromaštva je svakim danom sve veći,broj ljudi koji dnevno umiru od gladi je sve veći ,siromaštvo se prostire svim kontinentima ,a centri moći i akumulacija svetskog bogatstva je u rukama malog broja povlašćenih koji bi o smanjenju siromaštva i pravednijoj raspodeli svetskog bogatstva trebali da odlučuju.
Žene su ,pored dece ,najbrojnija kategorija u statističkom procentu onih koji se smatraju siromašnima ,dok su s druge strane u kategroji onih koji poseduju nešto ,na samom dnu- samo 1 % ukupnog svetskog bogatstva pripada ženama ,koje čine 52,24 % svetske populacije .Siromaštvo je i dalje ženskog roda,i sve dok žene ne budu vidljive na mestima odlučivanja ,stanje se neće u velikoj meri promeniti na bolje.

Sretan vam dan Socijalne pravde ......možda jednom,na pravi način i osetimo efekte Povelje i Deklaracije kojima je posvećen.

Bisernica




http://www.youtube.com/watch?v=x_eVw3RWi4E

Bisernica
20-02-2011, 10:21
http://www.youtube.com/watch?v=i22DvoyuCOc

Bisernica
20-02-2011, 10:26
Na žalost ,svet u kojem živimo još uvek izgleda ovako



http://www.youtube.com/watch?v=vtERmD5llpo

Bisernica
26-02-2011, 19:10
21.februar - Međunarodni Dan maternjeg jezika


"Jezična raznolikost neodvojiva je od biološke raznolikosti, pa je gubitak samo jednog jezika gubitak za ukupni životni potencijal na zemlji"

UNESCO

Dan koji su 2000.-te Ujedinjene Nacije ,odnosno UNESCO,organizovale u čast prebogatog lingvističkog blaga sveta u kojem se govori preko 6000 jezika,a mnogi od njih su ugroženi nestajanjem.Cilj uspostavljanja Međunarodnog dana maternjeg jezika je očuvanje raznolikosti jezičke kulture i otvaranje mogućnosti višejezičkog obrazovanja,jer je u Evropi samo oko pedesetak jezika ugroženo,kao što su keltski,laponski,različite varijante jezika kojim govore Romi u različitim državama ....
Jezici koji dominiraju u svakodnevnoj upotrebi su engleski,francuski,ruski i kineski koji je dominantan u odnosu na sam broj ljudi koji ga govore ,svakim danom sve više potiskuju manjinske jezike ,ili jezike koji nisu prihvaćeni kao jezici u međunarodnoj komunikaciji,ili stručnoj literaturi.Nestanak svakog jezika ponaosob je gubitak za civilizaciju i njen kulturni potencijal,a time se osiromašuje i sveukupno ljudsko znanje i sve ono što se jezikom može preneti kao informacija.
Najugroženiji delovi su Afrika i južna Amerika,zbog svakodnevnog nestanka po jednog od nebrojeno mnogo dijalekata,dok su u Aziji ugroženi manjinski jezici u Kini,koja i u okviru sopstvenog jezika ima mnogo dijalekata.

U okviru dana maternjeg jezika ,želim da napišem nešto o jeziku iz moje vizure,onako kako ga ja vidim ,kao žena koja se dugo godina bavi politikom ,ali i edukacijom u okviru
borbe za rodnu ravnopravnost.

Jezik je moć !Ovo bi se moglo reći i na drugi način ,onako kako inače volim istaći mnogo toga ,mislima drugih ljudi:

Postoji moć u jeziku i politika u rečima!
Jostein Nyhamar

Jezik predstavlja moć jer kroz njega,odnosno govor ,razumevamo i sebe i svet oko sebe.Upotreba jezika ne podrazumeva samo da putem nje komuniciramo sa drugim ljudima,već pruža osnove moći i autiriteta,kontrole i uticaja.
Po čemu jezik služi kao osnov moći i uticaja? Jezikom se prenosi informacija koja pruža uvid u stvarnost na bilo kom nivou ili u bilo kojoj aktivnosti kojom se ljudi bave,ali se jezikom ta stvarnost može i zamagliti,a to onda govori da se jezik može koristiti u svrhu manipulisanja i indoktriniranja ,da ne kažem ispiranja mozga.
Jezik moći je komplikovan za razumevanje,prepun je stručnih ili stranih izraza,nadugačko i naširoko objašnjava neobjašnjivo i na taj način ne ostavlja previše ili ni malo prostora da onaj ko sluša stvori sliku *sveta oko sebe*,sa razumevanjem.
Politički ili birokratski jezik su školski primeri jezika moći,koji je u praksi razvijeniji kod muškaraca više nego kod žena.
Sopstvenim načinom upotrebe jezika mnogo govorimo o nama samima.Izbor izraza koje koristimo je uslovljen ,bilo da je u pitanju stav ili predrasuda,pogled na život ili maštanje, naše geografsko ili socijalno poreklo,pripadnost polu ili političko opredeljenje,dakle ,jezik nas na svojevrstan način *oslikava* u mnogo čemu ,za onog ko ume dobro da *sluša*.
Jezikom se mnogo toga otkriva ili saznaje ,ali se jezikom mnogo toga može i prikriti,u slučaju kada namerno ne koristite jezik u njegovoj punoj formi ,izbegavajući određena pravila uz objašnjenja da njihova upotreba jezik ruži ili ga čini rogobatnim ,a suštinski vi upotrebljavate jezik kao moć da neke istine učinite nevidljivim.
Namerno korišćenje jezika u stvaranju nejasnoća ili prikrivanju realnosti je politika moći koju jezik ima i zasigurno se ne uklapa u misao Esiasa Tangera Nejasno misliti znači nejasno se izražavati,jer je jasno smišljena aktivnost kojom se umanjuje ili eliminiše značaj onoga što bi jezik učinio vidljivijim.

Koristite maternji jezik u svoj njegovoj punoći ,jer je srpski jezik jedan od bogatijih koje svet poznaje.Čuvajte jezik,jer u njemu je moć koja je jača od oružja,njime možete razbiti i srušiti zidove i veće i šire od Kineskog,pametnim usmeravanjem njegove snage možete izvojevati mnogo veće pobede od onih koje su izvojevanje oružjem.


Bisernica


http://www.youtube.com/watch?v=9kv1jErTIK0

Bisernica
06-03-2011, 12:16
5.mart Svetski Dan energetske efikasnosti

http://www.smedia.rs/vesti/slike/news_25977.jpg


Svetski dan energetske efikasnosti, 5. mart, koji podrazumeva smanjenje gubitka energije
bez narušavanja komfora, standarda života ili ekonomske aktivnosti i može se realizovati,
kako u oblasti proizvodnje, tako i u oblasti potrošnje enegrije.

Bisernica
08-03-2011, 18:04
8. mart Međunarodni Dan žena (Dan ujedinjenih nacija za prava žena i međunarodni mir)


"Dan militantnosti radnica."
Ovako je ruska revolucionarka Aleksandra Kolontaj opisala prvu ikada proslavu Međunarodnog dana žena, marta 1911. Većina ljudi verovatno ne posmatra ovaj datum na taj način.

http://razbibriga.net/imported/2011/03/klararoza-1.jpg


Uprkos svom poreklu, danas se ovaj praznik mahom svodi na kupovinu cveća i pisanje sladunjavih čestitki. Prvobitan naziv praznika bio je Međunarodni dan radnica i na njega su pozivale socijalistkinje i socijalisti, kako bi organizovale i proslavile borbe radnica.

Vodeća nemačka socijalistkinja i revolucionarka, Klara Cetkin, predložila je obeležavanje ovog dana na međunarodnoj socijalističkoj konferenciji 1910. godine. Za datum je izabran 8. mart kako bi komemorisao demonstracije jednih od najeksploatisanijih njujorških radnica, održane dve godine ranije. Osmog marta 1908. nekoliko stotina švalji ispunilo je Trg Rutgers u nižem istočnom delu Njujorka, protestvujući protiv dečjeg rada i užasnih uslova na radnom mestu, ali i da bi zahtevale pravo glasa i pravo sindikalnog organizovanja za žene.

Većinu ovih žena činile su imigrantkinje koje su satima radile u prepunim prostorijama i ponižavajućim uslovima svetšopova. Njihov bes je naredne godine doživeo vrhunac u štrajku koji je trajao trinaest nedelja i koji je postao poznat kao „ustanak 20,000“. Ovaj štrajk je bio deo talasa militantnih borbi tekstilnih radnica u SAD.

To je bila prekretnica koja je dokazala da žene nisu pasivna marva koju gazde mogu da eksploatišu kako im volja, već da su aktivni klasni borci. Kako je Klara Lemič, jedna od liderki štrajka, objasnila: „Govorili su da žene ne možeš ni da organizuješ, da neće da dolaze na sastanke sindikata. Bile smo ’privremene radnice’. Pa, pokazale smo im.“

Prve demonstracije povodom Međunarodnog dana žena održale su se širom Evrope marta 1911. „Njihov uspeh prevazišao je sva očekivanja“, zapisala je Aleksandra Kolontaj. „Nemačka i Austrija su na Dan radnica postale jedno kipuće, vibrirajuće more žena. Svuda su održavani sastanci. Muškarci su, za promenu, ostajali kod kuća sa svojom decom, a njihove žene, te zatočene domaćice, odlazile su na sastanke.“ U mnogim većim nemačkim gradovima u marševima je učestvovalo i do 30,000 žena.

Demonstracije radnica povodom Međunarodnog dana žena održavale su se u gotovo svakom velikom evropskom gradu svake godine, sve do 1915. i izbijanja Prvog svetskog rata. Glavni zahtev ovih marševa bilo je „univerzalno pravo glasa“. Sve evropske države su u to vreme i dalje poricale ovo pravo ženama. Klara Cetkin se zalagala za to da glavni slogan bude: „Pravo glasa za žene ujediniće našu borbu za socijalizam.“

Revolucionarne socijalistkinje su tvrdile da će dobijanje prava glasa za radnice značiti više od samog poboljšanja njihovih života – ono će oslabiti obruč kapitalizma koji steže celokupno radništvo. Koren potlačenosti žena je, prema njima, nicao iz kapitalističkog društva. „Ona ni kao osoba ni kao žena nema mogućnost da živi punim životom jedne individue“, zapisala je Klara Cetkin.

„Za njen rad kao supruge i majke ona dobija samo mrvice koje padaju sa stola kapitalističke proizvodnje.“

Međunarodni dan žena pomogao bi ujedinjenje radnica i radnika i pridobio ih ideji da je žensko oslobođenje u interesu cele radničke klase. Aleksandra Kolontaj je jednom prilikom izjavila: „Nakon svakog narednog Dana radnica sve više žena priključivalo se socijalističkim partijama, a rasli su i sindikati. Dan militantnosti radnica pomaže podizanju svesti i organizacije proleterki. To znači da je njegov doprinos od ključne važnosti za uspeh svih onih koji se bore za bolju budućnost radničke klase.“

Revolucionarne socijalistkinje su ulazile u oštre sukobe sa srednjoklasnim feministkinjama koje su se takođe zalagale za žensko pravo glasa. Ove su feministkinje zahtevale jednakost sa muškarcima iz njihove sopstvene klase i nisu kritikovale sam kapitalistički sistem koji im je omogućavao bogatstvo i privilegije. Tako su mnoge feministkinje tvrdile da žensko pravo glasa treba da, kao kod muškaraca, počiva na temelju količine i vrednosti svojine koju neko poseduje. „Šta je cilj feministkinja?“, upitala je Aleksandra Kolontaj.

„Njihov cilj je da se domognu svih prednosti, sve moći i svih prava koje unutar kapitalističkog društva u ovom trenutku poseduju njihovi supružnici, očevi i braća. Šta je cilj radnica? Njihov cilj je ukidanje svih privilegija dobijenih na osnovu samog rođenja ili materijalnog bogatstva. Radnici nije bitno ko je ’glavni’ – muškarac ili žena.“

Revolucionarne socijalistkinje su tvrdile da ne može doći do jedinstva ili „sestrinstva“ bogatih i siromašnih žena. Rečima Aleksandre Kolontaj: „Staze kojim hodaju radnice i buržoaske sifražetkinje odavno su se razdvojile. Prevelike su suprotnosti između interesa radnice i gazdarice, između sluškinje i njene gospodarice.“

„Borba za oslobođenje žene iz radničke klase ne može biti – onako kao što je to slučaj sa buržoaskom ženom – borba protiv muškaraca iz njene sopstvene klase,“ pisala je Klara Cetkin. „Ruku pod ruku sa muškarcima iz njene klase, žena iz radničke klase bori se protiv kapitalističkog društva.“

Razlike u interesima žena iz više i radničke klase doći će u prvi plan tokom najznačajnijeg Međunarodnog dana žena – u Rusiji, 1917. godine, kada su desetine hiljada radnica izašle na ulice i otpočele revoluciju koja je svrgnula caristički režim. Nakon tri godine pokolja na frontu i neizmernog siromaštva i oskudice kod kuće, u Rusiji je raslo raspoloženje besa i nezadovoljstva.

Međunarodni dan žena se te godine poklopio sa štrajkovima, uključujući i neke od štrajkova u ogromnoj fabrici naoružanja „Putilov“. Na hiljade gladnih žena slile su se na ulice kako bi se pridružile sastancima i marševima štrajkača. Zahtevale su „Hleb za našu decu“ i „Povratak naših muževa iz kasarni“.

Jedan od očevidaca je to ovako opisao: „Kada je radnicima zabranjen pristup fabrici „Putilov“ petrogradske žene su počele da pune ulice. Supruge, ćerke i majke vojnika, do tada podjarmljivane i ugnjetavane kao prostitutke, zahtevale su kraj svom ponižavanju i besno odbijale nastavak patnje u gladovanju koja je trajala tokom protekle tri godine. Prikupljajući snagu i strast dok su narednih dana preplavljivale grad marševima gladnih, političkim štrajkovima i demonstracijama, ove žene su pokrenule prvu revoluciju 1917.“

Radnice su bile na samom čelu bitaka koje su kulminirale u uspešnoj socijalističkoj revoluciji, oktobra 1917. U samo nekoliko kratkih godina, ova revolucija je za žene postigla više nego što je bilo koja zapadna kapitalistička država učinila tokom narednih decenija. Uvedeni su zakoni koji su olakšali razvod braka, uveli obdaništa, javne perionice i restorane, dali ženama majčinska prava i legalizovali abortus.

Iako se tokom prošlog veka život žena drastično poboljšao na mnogo načina, bitka za naše oslobođenje tek treba da bude dobijena. Uprkos tolikoj priči o „post-feminizmu“, žene i dalje trpe seksizam u svakoj oblasti svog života – na radnom mestu, u parlamentu, sudovima i u privatnom životu. Argumenti revolucionarnih socijalitkinja, poput Klare Cetkin i Aleksandre Kolontaj, o tome kako da se izborimo za žensko oslobođenje i danas imaju istu težinu.

Samo je manjina među ženama uspela da sebi obezbedi upravljačke poslove ili dobro plaćene karijere. To, međutim, nije zaustavilo seksizam sa kojim su žene suočene. Štaviše, milioni radnica se i dalje bore sa „dvostrukim jarmom“ eksploatacije na poslu i odgovornosti za brigu o deci kod kuće. Jaz koji zjapi između života bogatih i siromašnih žena ogroman je kao i na početku prošlog veka – ako nije i veći.

Šta jedna direktorka ima zajedničko sa ženama koje trpe eksploataciju i seksualno maltretiranje u svetšopovima Trećeg sveta? Kondoliza Rajs je jedna od najmoćnijih crne žena na svetu. Dok je bila na poziciji Bušove savetnice za nacionalnu bezbednost, davala je sve od sebe da SAD uvuče u rat. Ana Kruger je na poziciji zamenice izvršnog direktora MMF-a predvodila zahteve za uvođenjem oštrijih mera štednje, usmerene prema Argentinkama i Argentincima.

Šta ove bogate žene imaju zajedničko sa nisko plaćenim kasirkama u supermarketima naprednih zemalja? Antiglobalizacijski i antikapitalistički pokreti radikalizovali su celu novu generaciju. Talas protesta koji je preplavio planetu – od Latinske Amerike do Južne Afrike, od SAD do Evrope – uključio je i veliki broj žena. Njihova borba prenela je duh besa i neposlušnosti ranih proslava Međunarodnog dana žena.

Nada da ćemo se izboriti za žensko oslobođenje leži u produbljavanju i širenju te borbe na taj način da više neće samo pretiti, već i da će uspeti da zbaci kapitalistički sistem koji omogućava porast ženske potlačenosti.

Rečima Klare Cetkin: „Budućnost ćemo osvojiti jedino ukoliko žene pridobijemo kao klasne borce.“

Hejzel Kroft


http://www.parfem.ba/wp-content/uploads/2010/03/64732.jpg

Bisernica
17-03-2011, 17:00
14. mart Međunarodni Dan reka


Zamenik šefa misije OEBS u Srbiji Tomas Mur kazao je na završnoj konferenciji u okviru projekta „Lokalna ekološka bezbednost“ da su reke u Srbiji veoma zagađene otpadom, naročito na jugu zemlje. Pomoćnik ministra ekologije Aleksandar Vesić izjavio je da su u oblasti ekologije neophodne reforme na svim nivoima.

Izvor - Blic

Đetinja i Moravica su među najčistijim rekama u Srbiji. Koliko su čiste svedoči i to što u njima žive mladice, pastrmke i vidre. Tako je samo od izvora ovih reka do prvih većih gradova, Užica i Ivanjice, kada čistoću reka kvare izlivi kanalizacije i pojedinih industrijskih pogona.

Izvor - Blic


http://razbibriga.net/imported/2011/03/1639288004484fd260de48b222652870_extreme-1.jpg

http://autoklub.jutarnji.hr/WebResources/Images/2008/08/06/BLOG-GL-2.jpg

Bisernica
17-03-2011, 17:00
Zatrovane reke

- Zlatica u Banatu
- Krivaja, nizvodno
od malog Iđoša
- Vrbas 2 , na potezu
Vrbas-Kula-Crvenka
- Begej
- Veliki lug kod
Mladenovca
- Veliki Timok na
profilu Čokonjar
- Toplica kod Mionice
- kanal Galovica


http://razbibriga.net/imported/2011/03/pomor_1-1.jpg

Bisernica
17-03-2011, 17:13
15. mart Svetski dan potrošača,

http://razbibriga.net/imported/2011/03/6225453804d7f386bc6fea087978573_368x244-1.jpg


[COLOR="#4b0082"]U celom svetu 15. mart se obeležava kao Svetski dan potrošača, koji je ustanovljen odlukom Ujedinjenih nacija još osamdesetih godina prošlog veka.

Srbija je tek početkom ove godine dobila zakon koji bi trebalo da zaštiti potrošače.

Slobodan Eremić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije kaže da primena zakona nije jednostavna, jer je za potpunu primenu potrebno da prođe do pet godina.

On navodi da u Srbiji građani nisu zainteresovani, a i ne veruju da svoje pravo mogu da ostvare na jednostavan način

Eremić kaže da su potrošači u Srbiji sigurno izloženi brojnim neprijatnostima, jer ne postoji dovoljno razvijena zaštita, i da su najčešće izloženi bahatom ponašanju trgovaca, nekontrolisanom dizanju cena.

Nacionalna služba potrošača, prema njegovim rečima, pokušava da uđe u taj sistem, ali za sada to ne funkcioniše toliko brzo kao što bi moglo.

Predsednica Upravnog odbora Asocijacije potrošača Srbije Edina Popov ocenila je da je u Srbiji, sa tolikim monopolima, korupcijom i veoma
nerazvijenom konkurencijom, veoma teško da se čuje glas potrošača.

Popov je rekla da organizacija potrošača čini napore da se stanje popravi i da se nada da će, u procesu evropskih integracija, njihov položaj biti malo bolje rešen.

http://www.b92.net/info/vesti/

Bisernica
17-03-2011, 17:15
15. mart Međunarodni dan borbe protiv policijske brutalnosti


Na današnji dan pre šest godina švajcarska policija je pretukla dvoje dece, starosti 11 i 12 godina. Kao odgovor na takvo nasilje ovaj datum se obeležava kao međunarodni dan borbe protiv policijske brutalnosti.
Država je institucija zasnovana na sili koja kontroliše i guši individualne slobode. Ona postoji da bi klasi kapitalističkih i politikanskih lopova omogućila neometano pljačkanje ostalih.
Policija je oruđe koje Država koristi da bi svoju volju nametala potlačenima. Solidarnost sa policijom, na bilo koji način, nije moguća zato što je njihov “posao” zaštita interesa lopovske klase.
Sva lica države su ista. Zagledajte se u lice policajca na ulici – to su ljudi koji su nas svih ovih godina tukli i koji će nastaviti to da čine sve dok postoji Država. Što veća demokratija – to duži pendreci.

http://inicijativa.org/files/prop/


http://www.youtube.com/watch?v=cZu402v7lo8

Bisernica
19-03-2011, 10:35
19. mart Svetski Dan lastavica


Laste su vesnici proleća i svake godine se 19. marta obeležava njihov povratak sa juga ,koji najavljuje dolazak proleća.
Lastavice su ptice selice,vešti letači i vešti graditelji gnezda koja postavljaju u ljudskim naseljima uglavnom pod krovovima.Prave ih od blata i trave ,koja služi kao svojevrsna armatura ,podignuta visoko ,pod krovovima ,karakteristična po otvoru koji se uvek nalazi sa gornje strane,pa je ptićima boravak u gnezdu relativno siguran.
Karakterističan rep je prepoznatljiva osobina lastavica.


http://razbibriga.net/imported/2011/03/lastahranimlade-1.jpg

Bisernica
21-03-2011, 23:05
20. mart Svetski dan poezije


http://razbibriga.net/imported/2011/03/16680776747dd1c7d49d02387379593_orig-1.jpg


Datum 21. mart UNESCO je 1999. godine proglasio Svetskim danom poezije. Kulturni centar Beograda se 2001. godine sopstvenim konceptom i organizacijom manifestacije pridružio brojnim gradovima širom sveta koji tog dana slave poeziju. Iako je poezija u Srbiji danas jedan od najautentičnijih umetničkih izraza uopšte, ona je istovremeno na marginama javnog interesovanja. „Ovom manifestacijom Kulturni centar Beograda želi da marginalnu temu kakva je poeziju makar za kratko postavi kao centralnu“, rekla je na kraju Dobrila Ibrajter.

http://glassrbije.org/index.php?option=com_content&task=view&id=82781&Itemid=30