PDA

Pogledaj Punu Verziju : Урагани



причалица
12-02-2013, 16:21
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/89/Cyclone_Catarina_from_the_ISS_on_March_26_2004.JPG/800px-Cyclone_Catarina_from_the_ISS_on_March_26_2004.JPG

Ураган је ветар - тропска олуја чија брзина дувања прелази 119 километара на час.

Формирају се у Мексичком заливу а онда различитом жестином погађају југоисточни део Сједињених Америчких Држава али и карипске земље.
Урагани имају често веома тешке последице - (Ураган Катрина (http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A3%D1%80%D0%B0%D0%B3%D0%B0%D0%BD_%D0%9A%D0%B0% D1%82%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%B0)). Због честих и катастрофалних последица формирана је и америчка база за океанска (http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9E%D0%BA%D0%B5%D0%B0%D0%BD) и атмосферска (http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%82%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%B5%D1%80%D 0%B0) осматрања, која применом савремених технологија осматра и упозорава становништво.

Сасвим је уобичајена појава да се и више стотина хиљада људи привремено исељава из области којима прети ураган.

Сезона урагана у САД траје од 1. јуна до 30. новембра.

причалица
12-02-2013, 16:23
Uragan Sendi: kako je pun Mesec učinio oluju još razornijomhttp://www.nationalgeographic.rs/thumbnail.php?file=images/2012/10/sendi_aps_402234279.jpg&size=article_large


Gravitacioni efekat u kombinaciji sa čudnom putanjom oluje, učinili su ovaj uragan katastrofalnim

Posledice uragana Sendi osetiće više od 60 miliona ljudi na teritoriji od Severne Karoline do Nove Engleske. Pod vodom su ulice Nju Džersija i Njujorka, a Menhetn je tokom noći bio u mraku. Najveći broj stanovnika Atlantik Sitija je evakuisan. Prema poslednjim informacijama, više od sedam miliona ljudi je bez struje, a takvo stanje bi moglo da potraje nekoliko dana. Iako oluja slabi, upozorava se da su još brojna mesta na istočnoj obali SAD u opasnosti.

Procenjuje se da će šteta biti ogromna, zvaničnici su u svojim prognozama često koristili reč "katastrofalno".

U krajnje nesrećnom spletu brojnih okolnosti, čak je i pun Mesec pomogao da ova superoluja lošu situaciju učini još gorom, naročito za područje Njujorka, gde su poplave počele još i pre glavnog udara.


Najrazorniji efekti izazvani su olujnim talasima koji su zasuli ulice nošeni vetrom. Plima koju pokreće Pun Mesec, dodatno je povećala bujicu vode i učinila situaciju bližom katastrofi.

причалица
12-02-2013, 16:24
Uragan i efekat Punog Meseca

Za vreme Punog Meseca, Sunce, Zemlja i Mesec se poravnavaju u jednu liniju, što intenzivira gravitacioni uticaj na planetu. To može visoku plimu učiniti još malo višom nego u drugim periodima u mesecu.

Ali ne treba kriviti samo Mesec. Još jedan od faktora koji su poslužili kao gorivo za furioznu oluju je ogromni sistem visokog pritiska iznad Kanade. Sistem je formirao zid koji blokira uragan da nastavi severno, kao što bi Atlantski uragan obično učinio, a upravo to je uzrokovalo neočekivani zaokret u levo koji je pogodio Njujork. Kada je uragan napravio ovo skretanje, prešao je skoro 500 kilometara preko otvorenog mora, pre nego što je stigao do kopna.

Ovo dugo putovanje pomoglo mu je da prikupi neuobičajeno veliku olujnu snagu.

Uragan je prošao kroz Njujork i nastavio da se kreće ka Filadelfiji, a očekuje se da danas pogodi delove Nove Engleske severno od najvećeg američkog grada.I pored smanjene opasnosti od jakih vetrova i velikih padavina, u Vašingtonu će, kao i u Njujorku i danas biti potpuno obustavljen gradski saobraćaj, uključujući i metro, a biće zatvorene i sve državne institucije, kao i škole.

Meteorolozi procenjuju da bi kasnije danas trebalo da dođe do smirivanja vremena, ali kiša neće prestati da pada do srede popodne.

http://www.nationalgeographic.rs/reportaze/clanci/548.html

причалица
12-02-2013, 16:32
http://elementarium.cpn.rs/wp-content/uploads/2012/10/hurricane-sandy_2381667b-600x374.jpg

ДИВОВСКИ ВРТЛОЗИ

Наиме, понекад се догађа да изнад мора настану и огромни вртлози ваздуха, широки стотинама километара. То су такозвани вртложни системи ветрова коjи веома утичу на климу.

Када се ветар окреће око области нижег притиска, систем таквих вртложних ветрова се назива циклон, што је име за низак притисак. Циклони се окрећу и са мора прелазе на континенте, путуjући све док не изгубе снагу.

причалица
12-02-2013, 16:33
У нашим краjевима њихов пречник jе између 1000 и 4000 километара, али се не окрећу претерано брзо, тако да не наносе велику штету, осим што обично доносе кишу.

Ваздух може да ротира и око области високог ваздушног притиска, а такав систем ветрова назива се антициклон. Но, антициклони су мањи и спориjи од циклона.

Распоред циклона и антициклона у атмосфери jе врло сложен и зависи од температуре ваздуха. Топао ваздух има нижи притисак од хладног. Обична промаjа у стану се jавља зато што су прозори на jедноj страни зграде увек више загреjани него на другоj.

Ако се прозори отворе, ваздух почне да струjи од хладниjе стране ка топлиjоj страни зграде, кроз стан. Такав краткотраjни ветар називамо промаjом.

http://elementarium.cpn.rs/wp-content/uploads/2012/10/hurricane-sandy-br_2382797b-600x380.jpg

причалица
12-02-2013, 16:34
УРАГАНИ И ТАЈФУНИ

У топлим, тропским областима, циклони су знатно мањег пречника (100-500 километара), али се крећу знатно брже (100-250 километара на час). Они се зову тропски циклони и изазиваjу драматичне климатске ефекте.

Обично настаjу изнад океана и крећу се ка обалама. Ветар спирално ротира ка средишту тропског циклона, а због своjе брзине може имати разорне последице. Занимљиво jе да тропски циклони имаjу различита имена у разним деловима света.

На Пацифику, тропске циклоне називаjу таjфуни, док их у Карибима зову урагани. Мада се обично мисли да су то различити ветрови, урагани и таjфуни се у суштини не разликуjу.

У сваком случаjу, кретање свих тропских циклона прати се сателитски и помоћу радара у метеоролошким станицама. Од 1950. се користи интернационална класификациjа према разорноj моћи по коjоj се урагани деле на пет категориjа.

Неки од наjjачих урагана пете категориjе остали су дуго запамћени. Познат jе ураган „Камил“ из 1969., коjи се кретао у области Мексичког залива, као и ураган „Ендрjу“ из 1992., коjи jе погодио Флориду.

причалица
03-04-2013, 16:20
U budućnosti sve češći razorni uragani
http://www.nationalgeographic.rs/thumbnail.php?file=images/2013/03/Uragani_u_buducnosti_sve_cesci_925380667.jpg&size=article_large

Foto: Shutterstock


Globalni porast temperatura mogao bi dovesti do sve češćih pojava razornih uragana

Uragani koji nastaju nad Atlantskim okeanom će postajati sve češći i jači kako globalne temperature počinju da rastu – pokazuje novo istraživanje.

Koristeći modele uslova u kojima se formiraju uragani, grupa internacionalnih naučnika došla je do zaključka da na svaki prosečni porast Zemljine temperature od 1,8 stepeni Celzijusa, broj uragana nad Atlantikom koji su podjednako jaki kao uragan Katrina ili jači će se uvećati dva do sedam puta.

Snaga uragana je direktno vezana za toplotu vode na mestu formiranja oluje. Pojačano isparavanje usled zagrevanja dovodi do akumulacije velikih količina vodene pare nad okeanom i na taj način dodaje „gorivo“ uraganu. Kako prilazi obali, uragan postaje sve jači i jači.

Uragan Katrina se smatra merilom destruktivnosti oluje jer je avgusta 2005. godine dvadeset i četiri časa održao jačinu Kategorije 5, što je maksimalna ocena snage uragana. Izgubio je na intenzitetu prilikom prelaska preko Floride ali je zato dobio destruktivnu snagu tačno pre nego što će doći do Nju Orleansa, odnevši živote 200 ljudi i izazvavši 80 milijardi dolara štete.

Ovo istraživanje ukazuje na postepeni porast učestalosti događaja poput Katrine. Globalno zagrevanje koje je doneo 20. vek je dupliralo broj ovakvih razornih oluja u odnosu na prošlost. Nastavak trenda zagrevanja planete u 21. veku mogao bi povećati incidencu ovakvih oluja za 700 odsto, donoseći obalama Atlantskog okeana nekoliko uragana Kategorije 5 svake godine.

Globalne temperature postepeno rastu, čineći poslednju deceniju najtoplijom u istoriji merenja. Početkom ove godine naučnici su upozorili da su tokom prethodnog veka temperature na Zemlji porasle brže nego u bilo kom periodu još od poslednjeg ledenog doba pre 11.300 godina. Naučnici su složni po pitanju uzroka ovih promena, ukazujući na porast emisije gasova poput ugljen-dioksida i metana, koji dovode do efekta staklene bašte.

Karakteristike prethodnih uragana se uklapaju sa zaključkom ovog istraživanja da porast temperature dovodi do destruktivnijih oluja. Prema podacima američkog Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja, iako se učestalost pojave uragana nije značajno menjala, procenat jakih oluja je drastično veći u posledjih par decenija

http://www.nationalgeographic.rs/vesti/959-u-buducnosti-sve-cesci-razorni-uragani.html