PDA

Pogledaj Punu Verziju : SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan



Strane : [1] 2 3 4

Bisernica
15-01-2010, 19:43
15. januar

Martin Luter King, borac za prava Afroamerikanaca rođen na danšnji dan 1929. godine.
Sveštenik i borac za građanska prava američkih crnaca Martin Luter King rođen je u Atlanti na današnji dan 1929. godine (ubijen u Memfisu 1968). U svojoj borbi za ravnopravnost Afroamerikanaca u SAD koristio je metode nenasilja i građanske neposlušnosti. Dobitnik je i Nobelove nagrade za mir 1964. godine. Predsednik Džimi Karter 1977. godine odlikovao je Kinga Predsedničkom medaljom slobode. Smatra se jednim od najboljih govornikom u istoriji Sjedinjenih Država a njegovi govori, poput „Imam san", postali su manifest nenasilne borbe za ljudska prava.


Pre osam godina "Vikipedija" počela je svoj život na Internetu.
Enciklopedija "Vikipedija" počela je svoj život na Internetu pre osam godina. Nastala je 15. januara 2001. godine kao podrška Nupediji, enciklopediji koju su pisali eksperti. Enciklopedijom rukovodi neprofitna Zadužbina Vikimedija, a razvijaju je dobrovoljci uz pomoć tzv. Viki softvera. Vikipedija ima više od 14 miliona članaka na 271 jezika, od čega je više od 3 miliona članaka na verziji pisanoj englaskim jezikom. U septembru prošle godine enciklopedija je imala preko 97.000 članaka napisanih srpskim jezikom.

1622. - Rođen Žan Batist Poklen Molijer, francuski komediograf i glumac
(Pariz, 15. 01. 1622 - Pariz, 17. 02. 1673)

1882. - Umro Ilarion Roganović, mitropolit crnogorski, upravitelj manastira Ostrog (Podgorica, 12. 07. 1828 - 15. 01. 1882)

1875. - Rođen Vojdan Černodrinski, dramski pisac, glumac i režiser, osnivač makedonskog teatra (Selce-Župa, 15. 01. 1875 - Sofija, 08. 01. 1951)

1876. - Rođen Konrad Adenauer, nemački političar i državnik, kancelar SR Nemačke (Keln, 15. 01. 1876 - Rendorg, 19. 04. 1967)

1891. - Rođen Ilja Grigorijevič Erenburg, ruski književnik i ratni reporter (Kijev, 15. 01. 1891 - Moskva, 01. 09. 1967)

1906. - Rođen Aristotel Onazis, grčki brodovlasnik
(Smirna, 15. 01. 1906 - Pariz, 15. 03. 1975)

1918. - Rođen Gamal Abdel Naser, egipatski političar i državnik, predsednik Egipta, jedan od osnivača pokreta nesvrstanih
(Aleksandrija, 15. 01. 1918 - Kairo, 28. 09. 1970)

1919. - Ubijeni Roza Luksemburg i Karl Libkneht, vođe nemačkog radničkog pokreta (Zamošće, 05. 03. 1871 - Berlin, 15. 01. 1919)

1919. - Rođen Mladen Delić, sportski novinar i komentator RTV Zagreb
(Sinj, 15. 01. 1919 - Zagreb, 22. 02. 2005)

1926. - Rođena Marija Šel, austrijska filmska, pozorišna i TV glumica
(Beč, 15. 01. 1926 - Prajtneg, 26. 04. 2005)

1946. - Rođen Dragomir Zupanc, TV reditelj
(Ljubljana, 15. 01. 1946)

1955. - Umro Isak Samokovlija, književnik
(Goražde, 03. 09. 1889 - Sarajevo, 15. 01. 1955)

1958. - Rođen Boris Tadić, psiholog, političar i državnik, ministar odbrane Srbije i Crne Gore, predsednik Srbije (Sarajevo, 15. 01. 1958)

1983. - Umro Branko Pivnički, operski pevač, direktor Beogradske opere
(Srbobran, 11. 10. 1917- Beograd, 15. 01. 1983)

1986. - Umro Žan Kasu, francuski književnik i istoričar umetnosti, predsednik Društva prijateljstva Francuska - Jugoslavija, član SANU
(Bilbao, 09. 07. 1897- Pariz, 15. 01. 1986)

1988. - Umro Šon Mekbrajd, irski državnik, nobelovac
(Pariz, 26. 01. 1904 - Dablin, 15. 01. 1988)

1992. - Evropska zajednica priznala Sloveniju i Hrvatsku kao samostalne države

1997. - Umro Petar Otoranov, fotoreporter
(Kikinda, 14. 07. 1927 - Beograd, 15. 01. 1997)

2000. - Ubijen Željko Ražnatović - Arkan, predsednik Stranke srpskog jedinstva i vlasnik FK "Obilić" (Brežice, 17. 04. 1952 - Beograd, 15. 01. 2000)

2002. - Umro Tomislav Kaloperović, fudbaler, trener i sportski radnik
(Obrenovac, 31. 01. 1932- Beograd, 15. 01. 2002)

2004. - Umrla Olivija Goldsmit, američka književnica
(Njujork, 1949 - Njujork, 15. 01. 2004)

2005. - Umrla Viktorija de los Anheles, španska operska pevačica - sopran
(Barselona, 01. 11. 1923 - Barselona,15. 01. 2005)

2005. - Umrla Rut Vorvik, američka filmska glumica
(Sent Džozef, 29. 06. 1915 - Njujork, 15. 01. 2005)

2006. - Umro šeik Džaber al Ahmed al Sabah, kuvajtski emir
(Kuvajt, 29. 06. 1926 - Kuvajt, 15. 01. 2006)

2008. - Umro Slobodan Ribnikar, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu, jedan od osnivača Nuklearnog centara "Vinča", akademik (Beograd, 24. 05. 1929 - Beograd, 15. 01. 2008)

Bisernica
16-01-2010, 16:36
16.januar


1493. - Kristofor Kolumbo vratio se u Španiju sa svog prvog putovanja.

1547 - U Moskvi je za prvog ruskog cara krunisan Ivan IVVasiljevič. Poznat je po veoma značajnim reformama u Rusiji, ali i okrutnosti prema bojarima koju je primenjivao u nastojanju da centralizuje vlast i zbog ubistva vlastitog sina zbog čega je dobio naziv Grozni. Osnovao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom, 1584. podigao je grad Arhangelsk. Potukao je Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, a potom je pripojio Sibir.

1653 - vodja engleskih parlamentarista u gradjanskom ratu protiv monarhista Oliver Kromvel proglašen doživotnim lordom-protektorom Engleske, Škotske i Irske.

1778 - Francuska je priznala nezavisnost SAD tokom Američkograta za nezavisnost od britanske kolonijalne uprave (1775-83). U februaru iste godine u Parizu je potpisan sporazum o savezu u tom ratu, a hiljade dobrovoljaca krenulo je da pomogne Amerikancima, među kojima i Lafajet (Lafayette), Sen Simon (Saint), Košćuško (Kosciuszko).

1794 - Umro je engleski istoričar Edvard Gibon (Edward Gibbon),autor dela "Opadanje i propast Rimskog carstva", koje se smatra jednim od najznačajnijih u svetskoj istoriografiji.

1835 - U velikom požaru koji je zahvatio Njujork uništeno 600 građevina.

1864 - Austrija i Pruska uputile su ultimatum Danskojzahtevajući da povuče ustav po kojem su pokrajine Šlezvig i Holštajn postale sastavni deo Danske. U ratu koji je usledio Danci su poraženi, a sporna vojvodstva potpala su pod zajedničku upravu Pruske i Austrije.

1908 - U Beogradu je otvoren hotel "Moskva", podignut na mestukafane "Velika Srbija". Zgradu su projektovali arhitekta Jovan Ilkić i grupa arhitekata iz Sankt Peterburga.

1917 - Rođen Artur Čarls Klark, engleski pisac.

1920 - U SAD je stupila na snagu prohibicija, zakonska zabranaproizvodnje i prodaje alkohola.

1927 - Umro je srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije i Geografskog društva u Beogradu (1910). Predsednik Srpske kraljevske akademije od 1921. do smrti i počasni doktor više inostranih univerziteta i akademija, predsednik teritorijalne komisije na Mirovnim pregovorima u Versaju (1919-20) ("Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva", "Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje", "Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja").

1945 - Pobedom savezničkih snaga pod komandom generala BernardaMontgomerija (Montgomery) i Omara Bredlija (Bradley) okončana je nemačka ofanziva u Ardenima, u Belgiji. Nemci su u toj operaciji izgubili 220.000 vojnika (110.000 zarobljih), savezničke snage 77.000 (21.000 zarobljenih).

1957 - Umro je italijanski dirigent Arturo Toskanini (Toscanini),jedan od najznačajnijih u 20. veku. Dirigovao je u milanskoj Skali i Metropoliten operi u Njujorku gde je organizovao i simfonijski orkestar.

1961 - rodjena Maja Čiburdanidze,gruzijska šahistkinja i svetska prvakinja u šahu.
Iste godine na današnji dan rodjen i Hari Varešanović,poznatiji kao Hari Mata Hari - bosanski muzičar.

1969 - U centru Praga češki student Jan Palah (Palać) izvršioje samoubistvo spaljivanjem u znak protesta zbog okupacije Čehoslovačke koju su, po nalogu Sovjetskog Saveza, izvršile članice Varšavskog ugovora u avgustu 1968.

1969 - Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima "Sojuz 4"Vladimir Šatalov i "Sojuz 5" Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev i Jevgenij Krunov su prvi put u istoriji spojili dve letilice s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.

1979 - Šah Irana Reza Pahlavi je napustio zemlju pod pritiskomsledbenika ajatolaha Homeinija (Khomeini) koji su potom preuzeli vlast.

1987 - Šef Komunističke partije Kine Hu Jaobang (Yaobang)podneo je ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire. Funkciju generalnog sekretara Partije preuzeo je Džao Cijang (Zhao Ziyang).

1991 - SAD i zapadni saveznici započeli su u Zalivskom ratuoperaciju "Pustinjska oluja" masovnim vazdušnim udarima po vojnim i industrijskim ciljevima u Iraku i Kuvajtu, 19 časova posle isteka ultimatuma UN Bagdadu.

1993 - U opkoljenom Sarajevu, koje je već mesecima bez struje ivode, poginulo je osam, a ranjeno 19 ljudi od eksplozije granate koja je pala na mesto gde su ljudi čekali u redu za vodu.

1996 - Premijer Rusije Anatolij Čubajs, tvorac programaprivatizacije, podneo je ostavku.

1998 - U eksploziji metana u rudniku "Soko" u Čitluku kodSokobanje poginulo je 29 rudara.

2000 - Za predsednika Čilea izabran je Rikardo Lagos. On je prvipredsednik socijalista posle svrgnutog Salvadora Aljendea, koga su 1973. ubili pučisti predvođeni generalom Augustom Pinočeom.

2001 - U pokušaju državnog udara u Demokratskoj Republici Kongo(Zair) ubijen je predsednik Loran Dezire Kabila, a dužnost predsednika preuzeo je njegov sin Žozef (Joseph). Kabila je na vlast došao u maju 1997. godine posle pobune, koju su podržale Uganda i Ruanda, protiv tadašnjeg diktatora Mobutua Sese Sekoa.

2001 - U Ljubljani je umro Sergej Krajger, poznati slovenački ijugoslovenski političar iz vremena komunizma. Bio je član Predsedništva SFR Jugoslavije od 1970. i predsednik Predsedništva od maja 1981. do maja 1982.

2002 - Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio sankcijeprotiv terorističke mreže Al Kaida i ostataka Talibana u Avganistanu i van te zemlje.

2003 - Iz svemirskog centra Kenedi na Floridi, lansiran je šatl"Kolumbija". Neposredno pred sletanje na Floridi (1. februar) posle 16-dnevne misije, šatl se raspao u plamenu iznad Teksasa. Poginulo je svih sedam astronauta, među kojima je bio i prvi izraelski astronaut Ilon Ramon.

2004 - Vrhovni sud Španije podržao je zabranu radikalnebaskijske separatističke partije Batasuna, za koju se dugo veruje da predstavlja političko krilo oružane baskijske terorističke grupe ETA. Batasuna je prva partija koja je od 1975. godine zabranjena u Španiji.

2005 - Na izborima u Hrvatskoj predsednik Stjepan Mesić osvojioje, u drugom izbornom krugu, novi petogodišnji mandat. 2006 - Amerikanac koji je dezertirao iz redova marinaca tokomrata u Vijetnamu, uhapšen je u Teksasu nakon 36 godina bekstva.

2009 - Preminuo je beogradski novinar, publicista i jedan odnajpoznatijih filmskih kritičara Bogdan Tirnanić.

Bisernica
17-01-2010, 11:31
17 januar

Na današnji dan 1863. godine rođeni Bendžamin Franklin, Konstantin Sergejevič Stanislavski. Džems Kuk oplovio Antarktik. Objavljen strip "Popaj".

Na današnji dan 1863. godine rođen Konstantin Sergejevič Stanislavski, ruski pozorišni glumac, reditelj i teatrolog. Stanislavski je u ranoj fazi svog rada izgradio stav o pozorišnoj umetnosti, zasnovan na realističkim tradicijama ruskog teatra. Godine 1898. osniva Moskovski hudožestveni teatar čiji je umetnički rukovodilac i ideolog bio do kraja života. U režiji i glumi je do savršenstva razvio pozorišni realizam. Osnovni princip njegove teorije jeste da glumac uvek mora istinski da proživljava uloge. Njegova teorija, poznata kao "sistem Stanislavskog", još ima ogroman uticaj na pozorišne umetnike. Objavio je dela: "Moj život u umetnosti", "Glumački rad nad sobom", "Etika", "Sistem" i druge.

Američki političar i fizičar Bendžamin Frenklin rođen je na današnji dan 1706. godine. Najpoznatiji je po pronalasku gromobrana. Bio je štampar, knjižar, novinar, guverner Pensilvanije, poslanik u Londonu i Parizu, član Kraljevskog društva u Londonu. Osnovao je prvu javnu čitaonicu u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i "Akademiju" koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet. Učestvovao je u pisanju ustava SAD. Dokazao je postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, pronašao gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje. Dela: "Novi eksperimenti i opažanja o elektricitetu", "Život Bendžamina Frenklina".

1600. - Rođen Pedro Kalderon de la Barka, španski književnik
(Madrid, 17. 01. 1600 - Madrid, 25. 05. 1681)

1706. - Rođen Bendžamin Franklin, američki političar, državnik i geofizičar
(Boston, 17. 01. 1706 - Filadelfija, 17. 04. 1790)

1749. - Rođen Vitorio Alfijeri, italijanski književnik
(Asta, 17. 01. 1749 - Firenca, 08. 10. 1803)

1773. - Engleski moreplovac Džems Kuk oplovio Antarktik

1876. - Umro Pavle Simić, slikar
(Novi Sad, 1818 - Novi Sad, 17. 01. 1876)

1899. - Rođen Alfons Al Kapone, američki gangster
(Njujork, 17. 01. 1899 - Majami, 25. 01. 1947)

1909. - Umro Miša Dimitrijević, pozorišni glumac i reditelj
(Šabac, 26. 01. 1854 - Zagreb, 17. 01. 1909)

1912. - Rođen prof. Vojislav Đurić, šef Katedre za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu, akademik
(Mali Krčmari, 17. 01. 1912 - Beograd, 27. 07. 2006)

1920. - U Americi uvedena prohibicija

1927. - Rođen Slavko Vukosavljević, književnik
(Užice, 17. 01. 1927 - Beograd, 20. 07. 2004)

1929. - Objavljen strip "Popaj"

1942. - Rođen Mohamed Ali (Kasijus Klej), američki bokser, svetski prvak u teškoj kategoriji
(Luisvil, 17. 01. 1942)

1961. - Ubijen Patris Lumumba, kongoanski političar i državnik, premijer Konga
(Sankura, 02. 07. 1925 - Katanga, 17. 01. 1961)

1964. - Umro Đorđe Andrejević-Kun, slikar i grafičar, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, akademik
(Vroclav, 31. 03. 1904 - Beograd, 17. 01. 1964)

1991. - Američkim napadom na Irak počeo Zalivski rat

1995. - Razorni zemljotres pogodio japanski grad Kobe

1996. - Umrla Božidarka-Kika Damnjanović Marković, političar i publicista, narodni heroj
(Mladenovac, 21. 09. 1920 - Mladenovac, 17. 01. 1996)

1997. - Umro Klajd Tombo, američki astronom, otkrio Pluton
(Stritor, 04. 02. 1906 - Las Kruses,17. 01. 1997)

2005. - Umro Branislav Milošević, novinar i publicista
(Beograd, 01. 08. 1946 - Beograd, 17. 01. 2005)

2005. - Umro Džao Cijang, kineski političar i državnik, generalni sekretar KP Kine (Henan, 1919 - Peking, 17. 01. 2005)

2005. - Umrla Virdžinija Mejo, američka filmska glumica
(Sent Luis, 30. 11. 1920 - Tauzend Ouks, 17. 01. 2005)

2007. - Umro Art Bačvold, američki novinar, kolumnista lista "Vašington post
( Maunt Vernon, 20. 10. 1925 - Vašington, 17. 01. 2007)

2008. - Umro Dragomir -Dragi Petrović-Bojadžora, novinar "Borbe" i "Večernjih novosti"
( 1928 - Kraljevo, 17. 01. 2008)

Bisernica
18-01-2010, 15:19
18 januar

Vremeplov (18. januar)

Na današnji dan rođen je slavni francuski filizof i naučnik Šarl Monteskje, tvorac teorije o podeli vlasti. U Šapcu je 1909. godine rođen poznati srpski pesnik Oskar Davičo.

Na današnji dan 1689. godine rođen je Šarl Monteskje, slavni francuski filozof, pisac, politički teoretičar.

Monteskje je napisao mnoge rasprave iz oblasti fizike, političke ekonomije, filozofije, koje su značajne za formiranje njegovog racionalističkog pogleda na svet. U svom kapitalnom delu "O duhu zakona" Monteskje je predložio politički sistem u kojem je vlast podeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, čime je postao tvorac tzv. teorije o podeli vlasti.

Takođe je poznat i po svom konceptu federalizma. Pisao je i o tome kako razni geografski uslovi mogu uticati na karakter vladavine. Mnoge njegove ideje mogu se naći u francuskoj Deklaraciji o pravima čoveka i građanina. Sarađivao je na pisanju čuvene Enciklopedije. Njegovo najpoznatija dela su satirični roman „Pisma iz Persije" iz 1721. godine.

1778. - Engleski moreplovac Džems Kuk otkrio Havaje

1788. - Prvi engleski doseljenici stigli u Australiju

1830. - Umro Georgije Magarašević, književnik i istoričar
(Adaševci, 21. 09. 1793 - Novi Sad, 18. 01. 1830)

1871. - U Versaju kod Pariza proglašeno Nemačko carstvo sa Vilhelmom Prvim na čelu

1896. - Umro Pol Verlen, francuski književnik
(Mec, 30. 03. 1844 - Pariz, 18. 01. 1896)

1892. - Rođen Oliver Hardi-Olio, američki filmski glumac-komičar
(Harlem, 18. 01. 1892 - Burbank, 07. 08. 1957)

1903. - Prvi bežični telegrafski razgovor preko Atlantika vodili američki predsednik Teodor Ruzvelt i engleski kralj Edvard XII

1906. - U Pitsburgu izašao prvi broj lista "Amerikanski Srbobran"

1909. godine u Šapcu je rođen Oskar Davičo. Davičo je gimnaziju i Filozofski fakultet završio u Beogradu. Književnim radom počeo je da se bavi vrlo rano, pišući prozne tekstove u "Oknu". Sa Đorđem Jovanovićem i Đorđem Kostićem pokreće časopis "Tragovi". Pripadao je levom krilu nadrealističkog pokreta. Svojom prvom knjigom pesama afirmiše se kao talentovan pisac izuzetnih jezičko - lirskih sposobnosti. Putopisi "Među Marksovim partizanima" nastaju 1947. godine. Piše filmske scenarije, eseje i osvrte, kao i izuzetno sugestivan roman "Pesme" 1952. godine. Nakon toga, objavljuje dve zbirke predratne i ratne poezije "Višnja za zidom" i "Hana", kao i liriku "Nastanjene oči" i "Flora". Davičo je umro u Beogradu 30. septembra 1989. godine.

1912. - Britanski pomorac i polarni istraživač Robert Falkon Skot stigao na Južni pol

1913. - Rođen Deni Kej (Dejvid Denijel Kaminski),američki pozorišni i filmski glumac-komičar
(Njujork, 18. 01. 1913 - Los Anđeles, 03. 03. 1987)

1928. - Rođen Aleksandar Jakovljević Gomeljski, ruski košarkaš i trener
(Lenjingrad, 18.01.1928 - Moskva, 16.08.2005)

1935. - Rođen Vojislav Nikčević, filolog, direktor Instituta za crnogorski jezik i profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću, osnivač Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Matice crnogorske
(Stubica, 18. 01. 1935 - Beograd, 02. 07. 2007)

1936. - Otvoren za javnost Muzej kneza Pavla u Beogradu

1936. - Umro Radjard Kipling, engleski književnik, nobelovac

(Bombaj, 30. 12. 1865 - London, 18. 01. 1936)

1939. - Umro Dragiša Mišović, lekar i političar
(Kulinovci, 04. 03. 1898 - Beograd, 18. 01. 1939)

1944. - Rođen Čedomir Mirković, književnik i književni kritičar, direktor Televizije Beograd i IP "Prosveta"
(Gornji Milanovac, 18. 01. 1944 - Beograd, 25. 04. 2005)

1950. - Rođen Žil Vilnev, kanadski automobilista, vozač "Formule 1"
(Kvebek, 18. 01. 1950 - Zolden, 08. 05. 1982)

1955. - Rođen Kevin Kostner, američki filmski glumac i reditelj, dobitnik "Oskar"-a
(Linvud, 18. 01. 1955)

1980. - Umro Sesil Biton, britanski fotograf, dobitnik "Oskar"-a
(London, 14. 01. 1904 - Broudšalke, 18. 01. 1980)

1997. - Umro Dušan Karuović, kompozitor
(Vlasotince, 1945 - Beograd, 18. 01. 1997)

2000. - Umro Ivko Pustišek, dr prava, publicista, novinar i urednik RTB
(Ljubljana, 19. 06. 1912 - Beograd, 18. 01. 2000)

2004. - Umro Saša Kovačić, operski pevač - bariton, solista Opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu
(Novi Sad, 1965 - Beograd, 18. 01. 2004)

2008. - Umro Robert - Bobi Džejms Fišer, američki šahovski velemajstor, svetski šampion
(Čikago, 09. 03. 1943 - Rejkjavik, 18. 01. 2008)

2008. - Umro Ugo Piro, italijanski scenarista, dobitnik "Oskar"-a
(Salerno, 24. 04. 1920 - Rim, 18. 01. 2008)

2008. - Umro Robert Bobi Fišer, američki šahista, svetski prvak
(Čikago, 09. 03. 1943 - Rejkjavik, 18. 01. 2008)

2008. - Umrla Milica Manojlović, osnivač i dirigent Hora "Kolibri" RTS-a
(Žabalj, 09. 01. 1933 - Beograd, 18. 01. 2008)

Bisernica
19-01-2010, 20:15
19. januar / Bogojavljenje


Današnji dan kroz istoriju obeležila smrt Zaharija Stefanovića Orfelina, kao i rođenje Milovana Glišića, Džejmsa Vata, Ogista Konta, Edgara Alana Poa. Danas je Bogojavljenje.

Na današnji dan 1785. godine umro Zaharije Stefanović Orfelin, književnik, istoričar, prevodilac, leksikograf i graver. Zaharije Stefanović Orfelin je jedan od najprosvećenijih Srba 18. veka i najistaknutiji srpski književnik, prethodnik Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića. Školovao se u Budimu, Beču i Veneciji. Bio je pesnik i istoričar, izdavač, kartograf i kaligraf, naučnik i bogoslov, radio je bakroreze i slikao ikonostase. Pripremio je za štampu prvi književni časopis Južnih Slovena, pisao je pouke iz prirodnih nauka, bio prevodilac, leksikograf i botaničar. Izrađivao je geografske karte i grbovnike. Godine 1768, Orfelin je pokrenuo časopis "Slaveno-serbski magazin", sastavio "Večni kalendar" i napisao dela "Plač Serbije" i "Život Petra Velikog". Objavio je 1778. godine stručne radove iz krasnopisa -"Kaligrafija", što ga je preporučilo za člana Umetničke akademije u Beču.

Srpski pisac Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti rođen je na današnji dan 1847. godine. Studirao je u Beogradu tehniku i filozofiju. Radio je kao novinar i urednik, bavio se i pozorišnom dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovedaka ali i dve komedije. Prevodio je s francuskog i ruskog, njegovi prevodi Tolstoja ("Rat i mir") i danas su neprevaziđeni. Opisivao je život srpskog sela, nevolje sa seoskim zelenašima, nezadovoljstvo opštim društvenim prilikama. Dela: pripovetke "Glava šećera, "Roga", "Redak zver", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda", pozorišni komad "Dva cvancika", komedija "Podvala".

1736. - Rođen Džejms Vat, škotski inženjer i fizičar, pronalazač parne mašine
(Grinok, 19. 01. 1736 - Hitfild, 19. 08. 1819)

1798. - Rođen Ogist Kont, francuski filozof i matematičar
(Monpelje, 19. 01. 1798 - Pariz, 05. 09. 1857)

1809. - Rođen Edgar Alan Po, američki književnik
(Boston, 19. 01. 1809 - Baltimor, 07. 10. 1849)

1811. - Počela Skupština ustaničkih starešina Srbije (trajala do 25. 01. 1811. godine), na kojoj je doneta odluka o podeli Praviteljstvujuščeg sovjeta na 6 popečiteljstava (ministarstava)

1839. - Rođen Pol Sezan, francuski slikar
(Eks-an-Provans, 19. 01. 1839 - Eks-an-Provans, 22. 10. 1906)

1865. - Umro Pjer Žozef Prudon, francuski novinar i političar
(Bezanson, 15. 01. 1809 - Pasi, 19. 01. 1865)

1876. - Rođen Milan Begović, književnik i dramaturg
(Vrlika, 19. 01. 1876 - Zagreb, 13. 05. 1948)

1902. - Rođen Georgije Ostrogorski, vizantolog, profesor Univerziteta u Beogradu, akademik
(Petrograd, 19. 01. 1902 - Beograd, 24. 10. 1976)

1916. - Prve jedinice srpske vojske posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu stigle na Krf

1919. - U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca Julijanski kalendar zamenjen Gregorijanskim, dok je Srpska pravoslavna crkva zadržala Julijanski kalendar

1920. - Rođen Havijer Peres de Kueljar, peruanski diplomata, generalni sekretar Organizacije ujedinjenih nacija
(Lima, 19. 01. 1920)

1928. - Rođen Tomislav Karađorđević, princ
(Beograd, 19. 01. 1928 - Topola, 12. 07. 2000)

1938. - Umro Branislav Nušić (Alkibijad Nuša), književnik, komediograf, dramaturg i diplomata, akademik
(Beograd, 08. 10. 1864 - Beograd, 19. 01. 1938)

1952. - Rođen Irfan Mensur, pozorišni, filmski i TV glumac
(Sarajevo, 19. 01. 1952)

1960. - Rođen Žarko Laušević, pozorišni, filmski i TV glumac
(Cetinje, 19. 01. 1960)

1966. - Rođen Stefan Edberg, švedski teniser
(Vastorvik, 19. 01. 1966)

1974. - Umro Milivoje Pavlović, filolog
(Niš, 08. 12. 1891 - Beograd, 19. 01. 1974)

1979. - Rođena Svetlana Korkina, ruska gimnastičarka, evropska i svetska šampionka (Belgorod, 19. 01. 1979)

1980. - Rođen Dženson Baton, britanski automobilista, šampion Formule 1
(From, 19. 01. 1980)

1983. - Umro Aleksandar Kostić, lekar, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i književnik
(Beograd, 1892 - Beograd, 19. 01. 1983)

2000. - Umrla Hedi Lamar (Hedviga Eva Marija Kisler), američka filmska glumica
(Beč, 09. 11. 1913 - Altamont Springs, 19. 01. 2000)

2002. - Umro Dušan Ristić, političar i diplomata
(Kraljevo, 14. 10. 1907 - Beograd, 19. 01. 2002)

2004. - Umro Miroslav Pavlović-Pavika, fudbaler Crvene zvezde, reprezentativac (Bakionica, 15. 10. 1942 - Beograd, 19. 01. 2004)

2004. - Umro Lazar-Zile Bojanović, književnik i novinar Radio Novog Sada i lista "Dnevnik"
(Novi Sad,1946 - Sremska Kamenica, 19. 01. 2004)

2006. - Umro Vilson Piket, američki soul- muzičar
(Alabama, 18. 03. 1941 - Los Anđeles, 19. 01. 2006)

2007. - Umro Deni Doerti, kanadski pevač i kompozitor, član grupe "Mamas and Papas" (Halifaks, 29. 11. 1940 - Misisauga, 19. 01. 2007)

2008. - Umro Tomislav Bekić, germanista, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, prevodilac, član Upravnog odbora Matice Srpske
(Novi Sad, 1934 - Novi Sad, 19. 01. 2008)

2009. - Umro Endrju Vajet, američki slikar
(Čeds Ford, 12. 07. 1917- Filadelfija, 19. 01. 2009)

Bisernica
20-01-2010, 21:54
20. januar Danas je Sabor svetog Jovana


Pravoslavna crkva i njeni vernici slave praznik Sabora svetog Jovana Krstitelja. Praznik se slavi dan po Bogojavljenju kada se crkva seća Hristovog krštenja i zasluga Krsitelja i Preteče koji je pripremao narod za novu veru pozivajući na pokajanje.

http://razbibriga.net/imported/2010/01/SvetiJovan1-1.jpgPraznik Sabora svetog Jovana Krstitelja, koji slavi Srpska pravoslavna crkva, posvećen je svetitelju i proroku koji je krstio Isusa Hrista na reci Jordan i prethodno najavio njegov dolazak krštavajući i okupljajući nove vernike oko potonje hrišćanske crkve.

Sabor svetog Jovana slavi se dan po Bogojavljenju kada se crkva seća Hristovog krštenja i zasluga Krsitelja i Preteče koji je pripremao narod za novu veru pozivajući na pokajanje.

"Ja vas krštavam vodom, ali onaj što ide za mnom jači je od mene... On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem", reči su svetitelja koji najavljuje dolazak Spasitelja ljudskog roda.

Ovaj praznik, posvećen najbližem saradniku i bliskom rođaku Isusa Hrista, za koji se vezuje početak misije Spasitelja i početak hrišćanske propovedi, slavi se i u pravoslavnim domovina kao jedna od najčešćih srpskih slava.

"Pokajte se, jer je blizu carstvo nebesko"

Prema predanju, mnogi su mislili da je Jovan obećani Mesija, ali je on, koji je prepoznao Isusa slušajući njegove prve javne propovedi, rekao: "To je jagnje Božje koje uze na sebe grehe sveta."

Na pravoslavnim ikonama sveti Jovan je predstavljen sa krstastim štapom u levoj ruci i napisom - "Pokajte se, jer je blizu carstvo nebesko".

Sveti Jovan je od mladosti bio posvećen veri i, kao branilac javnog morala, suprotstavljao se razvratu rimskog društva koji je u njegovo vreme dostigao vrhunac.

Predanje kaže da je sveti Jovan pogubljen po carskom naređenju, a njegovu glavu je od cara, na nagovor majke carice Irodijade, zatražila Saloma.

Usekovanje glave svetog Jovana Krstitelja

Zanesen Salominom igrom, car Irod je naredio da se Jovan Krstitelj pogubi odsecanjem glave.

Ovom događaju posvećen je poseban praznik poznat kao Usekovanje glave svetog Jovana Krstitelja, a na ikonama se slika svetitelj koji u desnoj ruci drži svoju odsečenu glavu.

Za ovaj praznik vezuje se, kako je zapisao sveti jevanđelist Luka, i događaj prenošenja ruke svetitelja u Antiohiju iz Sevastije, gde je pogubljen.

Desna ruka Svetog Jovana, kojom je krstio Hrista, oduvek je čuvana kao najveća svetinja i to, najpre u Halkidonu, do 10. veka u antiohijskom hramu Svetog apostola Petra, a potom u Carigradu.

Danas se desnica svetog Jovana, koju je narod prenosio bežeći pred Turcima, čuva u Cetinjskom manastiru, gde je donesena 1945. godine iz manastira Ostrog.

U Ostrog je ruku svetog Jovana 1941. godine doneo kralj Petar II Karađorđević, koji se sa članovima porodice smestio u manastiru posle šestoaprilskog bombardovanja Beograda i Srbije.

Sveti Jovan je uzor poštenja i pravdoljublja, a u srpskom pravoslavlju poštuje se običaj bratimljenja "po Bogu i svetom Jovanu".

Svima hrisćanima koji slave SVETOG JOVANA KRSTITELJA ZELIM SRETNU SLAVU puno uspeha u životu i zdravlje. Sretna slava !!


1841. - Kina je ustupila ostrvo Hong Kong Velikoj Britaniji.


1876. - U Cetinju je održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore, osnovanog posle izbijanja Hercegovačkog ustanka protiv Turaka.


1916. - Umro je srpski tipografski radnik Nedeljko Čabrinović, jedan od atentatora u Sarajevu 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda, što su Austro-Ugarska i Nemačka iskoristile da započnu Prvi svetski rat. Čabrinović - koji je umro od posledica torture u tamnici u Terezinu, oko 60 kilometara severno od Praga - bacio je na Ferdinandov automobil bombu koja je promašila cilj, ali je potom nadvojvodu (i nenamerno njegovu suprugu Sofiju) hicima iz revolvera usmrtio gimnazijalac Gavrilo Princip. Punoletni atentatori, učitelji Veljko Čubrilović i Danilo Ilić, osuđeni su na smrt i obešeni, a maloletni Princip, Čabrinović i gimnazijalac Trifko Grabež osuđeni su na robiju na kojoj su umrli ne dočekavši ratni poraz i raspad Austro-Ugarske.


1921. - Umro je srpski vojvoda Živojin Mišić, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1918, jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata. Vojno obrazovanje stekao je na Artiljerijskoj školi u Beogradu i austrijskoj Streljačkoj školi, a na Vojnoj akademiji u Beogradu predavao je od 1898. do 1904. strategiju. U srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. uspešno je komandovao bataljonom, zatim odredom, istakavši se izuzetnom hrabrošću. Bataljonom je komandovao i u srpsko-turskom ratu 1885, a 1904. je penzionisan zbog sumnje da je neprijateljski raspoložen prema oficirima-zaverenicima koji su 1903. ubili kralja Aleksandra Obrenovića. Zbog vojno-političke situacije posle austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine, aktiviran je 1909. na zahtev načelnika Glavnog generalštaba vojvode Radomira Putnika i postavljen za njegovog pomoćnika. U Prvom balkanskom ratu pokazao se kao sjajan strateg i jedan je od najzaslužnijih za pobedu nad Turcima 1912. u Kumanovskoj bici. Na sopstvenu molbu, u Prvom svetskom ratu je 15. novembra 1914, tokom Kolubarske bitke, postavljen za komandanta Prve armije koja je zapala u veoma tešku situaciju. Povrativši joj poljuljani moral, uspeo je izuzetnim taktičkim potezima da zaposedne Suvoborski greben, a potom energičnim dejstvima potpuno razbije austrougarske trupe. Kolubarska bitka, u kojoj je srpska vojska do nogu potukla austrougarske agresorske trupe, jedinstven je primer u istoriji ratova da se armija kojoj je predviđan brzi slom za kratko vreme reorganizuje, pređe u kontraofanzivu i neprijatelju nanese uništavajući poraz, zbog čega se i sada izučava na vojnim akademijama širom sveta. Za briljantnu strategiju kojom je tada nadmudrio austrougarsku komandu unapređen je u čin vojvode. Prilikom povlačenja srpske vojske 1915, operacije Prve armije znatno su pomogle srpskoj Vrhovnoj komandi da osujeti plan opkoljavanja srpske vojske, koji je pripremio nemački feldmaršal August fon Makenzen. Kao načelnik štaba Vrhovne komande srpske vojske, rukovodio je 1918. pripremama za proboj Solunskog fronta i potom uraganskom ofanzivom srpske vojske, odlučujuće doprinevši odbacivanju zahteva savezničke komande da Prva armija pod komandom Petra Bojovića obustavi napredovanje jer se odvojila od glavnine savezničkih snaga na rizičnu udaljenost od 200 kilometara. Napisao je više vojnih dela, uključujući "Strategiju", izdatu 1907.


1945. - Umro je srpski vojvoda Petar Bojović, oslobodilac Beograda 1918, ali je u gradu kojem je doneo slobodu sahranjen bez ikakvih počasti. Kao pitomac Artiljerijske škole, učestvovao je u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878, a u srpsko-bugarskom ratu 1885. istakao se hrabrošću u borbama na Vrabči, Slivnici, u Dragomanskom tesnacu, kod Pirota i Caribroda (Dimitrovgrad). U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. je kao načelnik Štaba Prve armije izuzetno doprineo pobedama nad Turcima u Kumanovskoj i Bitoljskoj bici. U Drugom balkanskom ratu 1913. probio je bugarske položaje na Rajčanskom ridu, što je odlučilo ishod i Bregalničke bitke i rata. U Prvom svetskom ratu komandovao je Prvom armijom 1914. u Cerskoj bici i oslobodio Šabac, a dužnost nije napustio ni posle ranjavanja. Posle mučkog napada Bugara 1915, s neuporedivo slabijim snagama ih je sprečio da prodru na Kosovo, što je - uz potporu crnogorske vojske s drugog boka - omogućilo odstupanje srpske armije preko Albanije. U januaru 1916. je, umesto obolelog vojvode Radomira Putnika, postao načelnik Štaba Vrhovne komande i organizovao je prebacivanje vojske na Krf i u Bizertu, a od septembra do novembra 1916. rukovodio je ofanzivom u kojoj su zauzeti Kajmakčalan i Bitolj. Zbog neslaganja sa savezničkom komandom o širini fronta dodeljenog srpskoj vojsci, u aprilu 1918. je smenjen i postavljen za komandanta Prve armije, koja je posle proboja Solunskog fronta zauzela Veles i Ovče polje, kod Kumanova razoružala Bugare, produžila gonjenje brojčano jače nemačke Druge armije i razbila je južno od Niša bez pomoći saveznika, koji su zaostali 200 kilometara. Na čelu Prve armije 1. novembra 1918. oslobodio je Beograd.


1945. - Frenk Delano Ruzvelt inaugurisan je za američkog predsednika po četvrti put.


1948. - Pripadnik polufašističke organizacije Hindu Mahasbaha, pokušao je da izvrši atentat na Mahatmu Gandija, indijskog političara i nacionalnog vođu.


1996. - Jaser Arafat izabran je za predsednika Palestinskog narodnog veća osvojivši 88,1 procenata glasova, čime je postao prvi demokratski izabran lider Palestinaca.

Bisernica
21-01-2010, 14:45
21.januar


U istoriji je ovaj dan ostao zabeležen po giljotini francuskog kralja Luja XVI, rođenju Plasida Dominga, španskog operskog pevača ali i smrću Vladimira Iljiča Lenjina sovjetskog političara i revolucionara.
Francuski kralj Luj XVI giljontiran je 1793. godine. Luj XVI, francuski kralj iz kuće Burbona, unuk Luja XV, vladao je od 1774. do 1792. godine. Kada je 1789. godine izbila revolucija, doveden je s porodicom iz Versaja u Pariz. Posle neuspelog bekstva u inostranstvo, vraćen je u Pariz, gde polaže zakletvu na novi Ustav. U septembru 1792. svrgnut je sa vlasti od strane Žirondinskog konventa, a Francuska je proglašena Republikom. Održavao je veze s kontrarevolucijom, te je osuđen na smrt zbog veleizdaje. Za smrtnu kaznu glasalo je 707, a protiv je bilo samo 16 poslanika revolucionarne skupštine.


1861.- Rođen Đorđe Jovanović, vajar, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu, akademik (Novi Sad, 21. 01. 1861 - Beograd, 23. 03. 1953)

1894.- Umro Vojislav Ilić, književnik (Beograd, 20. 04. 1860 - Beograd, 21. 01. 1894)

1905.- Rođen Kristijan Dior, francuski modni kreator (Granvil, 21. 01. 1905 - Montekatini Terme, 23. 10. 1957)

1906.- Rođen Igor Aleksandrovič Mojsejev, ruski koreograf, balet-majstor Boljšoj teatra, rukovodilac Državnog akademskog ansambla narodnih igara(Kijev, 21. 01. 1906 - Moskva, 02. 11. 2007)

1909.- Rođen Kosta Milutinović, istoričar (Pančevo, 21. 01. 1909)

1922.- Rođen Pol Skofild, britanski pozorišni i filmski glumac, dobitnik "Oskar"-a (Vest Saseks, 21. 01. 1922 - Vest Saseks, 19. 03. 2008)

1924.- Umro Vladimir Iljič Lenjin (Uljanov), sovjetski političar i revolucionar, vođa Oktobarske revolucije (Sibirsk, 22. 04. 1870 - Gorki kod Moskve, 21. 01. 1924)

1925.- Rođen Beni Hil (Alfred Houtorn Hil), engleski glumac-komičar (Sautempton, 21. 01. 1925 - London, 18. 04. 1992)

1938.- Umro Žorž Melijes, francuski filmski reditelj, pionir svetskog filma (Pariz, 08. 12. 1861 - Pariz, 21. 01. 1938)

1941.- Rođen Plasido Domingo, španski operski pevač (Madrid, 21. 01. 1941)

1950.- Umro Džordž Orvel (Erik Artur Bler), engleski književnik (Bengal, 25. 06. 1903 - London, 21. 01. 1950)

1956.- Rođena Đina Dejvis, američka filmska i TV glumica (Vorhem, 21. 01. 1956)

1957.- Umro Petar Krstić, kompozitor, dirigent i muzički pedagog (Beograd, 18. 02. 1877 - Beograd, 21. 01. 1957)

1959.- Umro Sesil Blaunt de Mil, američki filmski reditelj, scenarista i producent (Ešfild, 12. 08. 1881 - Los Anđeles, 21. 01. 1959)

1964.- Rođen Aleksandar Šoštar, vaterpolo golman, predsednik Vaterpolo saveza Srbije i Crne Gore (Niš, 21. 01. 1964)

1975.- Rođen Oliver Dulić, lekar i političar, predsednik Skupštine Srbije, ministar životne sredine i prostornog planiranja Srbije (Beograd, 21. 01. 1975)

1984.- Umro Džoni Vajsmiler, američki filmski glumac i plivač, olimpijski šampion (Vindbar,02. 06. 1904 - Akapulko, 21. 01. 1984)

1994.- Umro Miodrag Đorđević, fotograf (Valjevo, 1919 - Beograd, 21. 01. 1994)

2002.- Umrla Pegi Li (Norma Deloris Egstrom), američka pevačica (Džejmstaun, 26. 05. 1922 - Bel Er, 21. 01. 2002)

2005.- Umro prof. dr Vladeta Košutić, prevodilac, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu (Beograd, 04. 01. 1926 - 21. 01. 2005)

Bisernica
22-01-2010, 18:02
22.januar


Jedan od najznačajnijih srpskih slikara 20. veka, Sava Šumanović rođen je na danšnji dan 1896. godine. Engleski filozof Fransis Bejkon rođen u Londonu 1561. Vršačko pozorište "Sterija" počelo sa radom 1921. godine.

Sava Šumanović (1896-1942), jedan od najznačajnijih slikara srpske umetnosti 20. veka, rođen je u Vinkovcima, na današnji dan 1896. godine. Posle detinjstva provedenog u Šidu i gimnazije u Zemunu, 1918. godine završio je Umetničku školu u Zagrebu i odmah počeo da izlaže svoja dela. Pored slikarstva, bavio se ilustracijom, grafikom i scenografijom. Njegovo slikarstvo u ovom periodu pokazuje uticaje secesija i simbolizma. Uticaji kubizma vidljivi su u kasnijim fazama slikarevog rada. Šumanovićeva dela iz poznijeg perioda odlikuju se svetlim bojama, i lirskom atmosferom. Njegove najpoznatije slike "Doručak na travi" i "Pijana lađa" spadaju među najznačajnija dela modernog srpskog slikarstva.

Engleski filozof, državnik i esejista Fransis Bejkon rođen je u Londonu 22. januara 1561. godine. Bejkon se smatra pretečom empirizma. Postao je poznat kao zagovornik naučne revolucije u oblasti filozofije. Njegovi radovi definišu i popularizuju induktivnu metodologiju naučnih istraživanja, kasnije poznatu pod imenom "Bejkonov metod". Njegovim najvećim delom smatra se prva knjiga dela "Novi organon".

1729. - Rođen Gothold Efraim Lesing, nemački književnik, teoretičar umetnosti i kritičar (Kamjenc, 22. 01. 1729 - Braunšvajg, 15. 02. 1781)

1775. - Rođen Andre Mari Amper, francuski matematičar i fizičar, osnivač elektrodinamikei teorije magnetizma (Lion, 22. 01. 1775 - Marsej, 10. 06. 1836)

1788. - Rođen Lord Džordž Gordon Bajron, engleski književnik (London, 22. 01. 1788 - Misolongi, 19. 04. 1824)

1849. - Rođen Johan August Strindberg, švedski književnik (Stokholm, 22. 01. 1849 - Stokholm, 14. 05. 1912)

1871. - Velike demonstracije radnika u Parizu protiv predaje grada nemačkim trupama

1875. - Rođen Dejvid Grifit, američki filmski režiser (Kentaki, 22. 01. 1875 - Holivud, 23. 07. 1948)

1878. - Rođen Toma Rosandić, vajar, profesor i prvi rektor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, akademik (Split, 22. 01. 1878 - Split, 01. 03. 1958)

1882. - Rođen Milan Vukasović, književnik (Beograd, 22. 01. 1882 - Pariz, 20. 09. 1970)

1901. - Umrla Viktorija I Aleksandrina, britanska kraljica (London, 24. 05. 1819 - Ozborn, 22. 01. 1901)

1908. - Rođen Lev Davidovič Landau, ruski fizičar, nobelovac (Baku, 22. 01. 1908 - Moskva, 01. 04. 1968)

1917. - Umro Jovan Ilkić, arhitekta (Zemun, 25. 03. 1857 - Nežider, 22. 01. 1917)

1921. - Počelo sa radom Pozorište "Sterija" u Vršcu

1922. - Ksenija Atanasijević, filozof, postala prva žena - doktor nauka na Beogradskom univerzitetu

1924. - Rođena Mira Trailović, spiker i urednik Dramskog programa Radio Beograda, pozorišni reditelj, osnivač Ateljea 212 i BITEF-a (Kraljevo, 22. 01. 1924 - Beograd, 07. 08. 1989)

1933. - Rođen Siniša Pavić, književnik i filmski scenarista (Sinj, 22. 01. 1933)

1934. - Rođen Jovan Deretić, književnik, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu(Orahovica, 22. 01. 1934 - Beograd, 16. 03. 2002)

1941. - Rođen Ljubomir Ramač-Kime, novinar, glavni urednik lista "Ruske slovo" (Đurđevo, 22. 01. 1941 - Novi Sad, 28. 04. 2005)

1949. - Rođen Dragan Malešević-Tapi, slikar (Beograd, 22. 01. 1949 - Beograd, 29. 10. 2002)

1950. - Rođen Zijah Sokolović, pozorišni, filmski i TV glumac, reditelj i književnik (Sarajevo, 22. 01. 1950)

1953. - Rođen Džim Džarmuš, američki filmski reditelj (Ejkron, 22. 01. 1953)

1955. - Rođen Rajko Žižić, košarkaš i sportski radnik (Nikšić, 22. 01. 1955 - Beograd, 07. 08. 2003)

1964. - u 5.sati i 00 min u Dubrovniku,svetlo dana ugledala zdrava devojčica REVELIN - zvana Bisa

1963. - Potpisan "Jelisejski sporazum" o međusobnim odnosima Francuske i Nemačke

1973. - Umro Lindon Džonson, američki političar i državnik, predsednik SAD
(Stounvil, 27. 08. 1908 - San Antonio, 22. 01. 1973)

1989. - Umro Miodrag Andrić - Ljuba Moljac, pozorišni, filmski i TV glumac
(Beograd, 28. 01. 1943 - Zagreb, 22. 01. 1989)

1994. - Umro Žan Luj Baro, francuski filmski glumac i reditelj (L'Vezine, 08. 09. 1910 - Pariz, 22. 01. 1994)

2004. - Umro Anton Marti, pozorišni i TV reditelj (Labin, 10. 04. 1925 - Zagreb, 22. 01. 2004)

2004. -Umro Rudi Šeligo, slovenački književnik (Sušak, 14. 05. 1935 - Ljubljana, 22. 01. 2004)

2004. -Umro Janez Menart, slovenački književnik i prevodilac, urednik RTV Ljubljana(Maribor, 29. 09. 1929 - Ljubljana, 22. 01. 2004)

2005. - Umrla Konsuelo Velaskez, španska filmska glumica i kompozitor
(Guzman, 29. 08. 1924 - Meksiko Siti, 22. 01. 2005)

2008. - Umro Hit Ledžer (Hitklif Endrju Ledžer), australijski filmski glumac (Pert, 04. 04. 1979 - Njujork, 22. 01. 2008)

2008. - Umro Milenko Zablaćanski, pozorišni, filmski i TV glumac i reditelj (Bogatić, 08. 12. 1955 - Beograd, 22. 01. 2008)

2009. - Umro Zvonimir Skerl, dirigent, pijanista, trombonista, kompozitor i aranžer, dirigent Big Benda RTS-a (Zagreb, 21. 05. 1934 - Beograd, 22. 01. 2009)

Bisernica
23-01-2010, 12:50
23.januar

Na današnji dan 1989. godine umro španski slikar Salvador Dali. Godine 1898. rođen ruski filmski reditelj Sergej Mihajlovič Ejzenštajn.

Godine 1989. godine umro Salvador Dali, španski slikar, vajar, scenograf i kostimograf (Figeras, 11. 05. 1904 - Figeras, 23. 01. 1989). Jedan je od najznačajnijih umetnika 20. veka, a često ga nazivaju i velikim majstorom nadrealizma. Njegova umetnička dela pokazala su da je jedan od najkreativnijih slikara svog vremena. Dalijeva česta tematika je svet prostora, pijanstva, groznice i religije. Dali je izražavao veliko poštovanje prema španskom diktatoru Francisku Franku što je mnogo puta dovelo u pitanje procenu njegove ličnosti i njegovih dela. Jedan je od malobrojnih kome su za vreme njegovog života sagradili dva muzeja. Prvi je Dali Muzej na Floridi, koga je osnovao kolekcionar Dalijevih dela. Drugi muzej je Teatro Muzeo Dali u Figerasu. U Španiji su od sredine devedesetih godina još dva muzeja dostupna javnosti. To su zamak Pubol, koji je pripadao njegovoj ženi Gali. Salvador joj je obećao da će jedan dvorac urediti samo za nju i u kome je Dali živeo dve godine nakon njene smrti, i kuća u Port Ljigatu, malom ribarskom selu blizu špansko-francuske granice, koju je kupio 1930. godine.

1898.- Rođen Sergej Mihajlovič Ejzenštajn, ruski filmski reditelj (Riga, 23. 01. 1898 - Moskva, 11. 02. 1948). Po profesiji arhitekta, Ejzenštajn je studirao pozorišnu režiju kod čuvenog Mejerholda. Crtao je plakete, radio kao pozorišni scenograf i reditelj, a filmom je počeo da se bavi 1923. godine kao montažer. Svoj prvi film "Štrajk" Ejzenštajn je snimio 1924. godine. Godinu dana kasnije, nastaje "Oklopnjača Potemkin", sa kojom Ejzenštajn stiče svetsku slavu, a film postaje sinonim za sedmu umetnost. Slede dela: "Oktobar", "Generalna linija", "Sentimentalna romansa", "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni", "Da živi Meksiko". Poslednji film nije završio, ali su drugi autori, posle njegove smrti, pravili kompilacije. Sa samo nekoliko snimljenih filmova i svojim teorijskim radom u domenu filmske estetike i filozofije, dramaturgije i montaže, Ejzenštajn je doprineo oblikovanju filmskog izražajnog jezika i uticao na tokove svetskog filma i istoriju kinematografije. Osvetlio je problematiku filmske dinamike u vremensko - prostornim korelacijama. Montažu je smatrao bazom filmskog dela: vertikalana i horizontalna montaža, ritmička montaža, montaža atrakcije, asocijacije... U "Oklopnjači Potemkin" je najpotpunije izrazio svoj montažerski postupak. Svoje ideje i iskustva Ejzenštajn je pretopio u više knjiga, a veliki značaj imao je i njegov pedagoški rad na Filmskoj akademiji u Moskvi.

1783.- Rođen Stendal (Mari Anri Bejl), francuski književnik (Grenobl, 23. 01. 1783 - Pariz, 23. 03. 1842)

1832.- Rođen Eduard Mane, francuski slikar (Pariz, 23. 01. 1832 - Pariz, 30. 04. 1883)

1871.- Na Cetinju izašao prvi broj nedeljnog lista za politiku i književnost "Crnogorac"

1891.- Rođen Antonio Gramši, italijanski revolucionar i teoretičar, osnivač KP Italije (Ales, 23. 01. 1891 - Rim, 27. 04. 1937)

1905.- Štampan prvi broj lista "Sport i svet"

1916.- Počelo sahranjivanje umrlih srpskih vojnika na Krfu u "Plavu grobnicu"

1917.- Rođen Dušan Kostić, književnik (Peć, 23. 01. 1917 - Meljine, 19. 10. 1997)

1928.- Rođena Žana Moro, francuska filmska glumica, scenarista i režiser, akademik (Pariz, 23. 01. 1928)

1931.- Umrla Ana Pavlovna Pavlova, ruska balerina (Sankt Petersburg, 31. 01. 1881 - Hag, 23. 01. 1931)

1937.- Prva grupa jugoslovenskih dobrovoljaca pristupila Internacionalnim brigadama u Španskom građanskom ratu

1938.- Rođen Miroslav Rankov, istoričar književnosti, urednik i direktor Izdavačkog preduzeća Matice Srpske i sekretar Matice srpske (Vrbas, 23. 01. 1938 - Novi Sad, 03. 02. 2007)

1944.- Umro Edvard Munk, norveški slikar i grafičar (Loiten, 12. 12. 1863 - Ekeli, 23. 01. 1944)

1956.- Rođen Laza Ristovski, klavijaturista i kompozitor (Novi Pazar, 23. 01. 1956 - Beograd, 06. 10. 2007)

1960.- Rođen Majkl Hačins, australijski pevač (Sidnej, 23. 01. 1960 - Sidnej, 22. 11. 1997)

2004.- Umro Helmut Njutn, nemački fotograf (Berlin, 31. 10. 1920 - Los Anđeles, 23. 01. 2004)

2006.- Železnička nesreća na pruzi Beograd - Bar kod Bioča, poginulo 47 putnika, a više od 200 povređeno

2008.- Umrla Ognjenka Milićević-Lukač, pozorišni, radio i TV reditelj, teatrolog i pedagog, prevodilac, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (Banja Luka, 26. 12. 1927 - Beograd, 23. 01. 2008)

2008.- Umro Zoran Predić, novinar i TV kritičar, urednik "Radio TV revije", direktor TV YU INFO, TV Politika, TV Studio B i TV Elmag (Zaječar, 18. 02. 1945 - Beograd, 23. 01. 2008)

Bisernica
24-01-2010, 14:54
24. januar

Na današnji dan 1887. godine rođena istaknuta pozorišna glumica Živana-Žanka Stokić. Dan vojnog novinskog centra "Odbrana".

Pozorišna glumica Živana-Žanka Stokić rođena je na današnji dan 1887. godine u Rabrovu. Glumica za koju je Branislav Nušić, oduševljen njenim glumačkim umećem, napisao većinu svojih ženskih uloga. Žankina biografija, ili kao što ističu ovdašnji teatrolozi, jedan od najromantičnijih i najtragičnijih životnih romana. Putujućoj pozorišnom trupi koju je predvodio tada čuveni Ljubomir Rajičić Čvrga, pridružla se 1902. godine. U početku, njen jedini zadatak bio je statira. Uz Aleksandra Gavrilovića, prvog srpskog ljubavnika na sceni, Žanka Stokić se u značajnijoj ulozi prvi put pojavila kao Tereza, u komadu "Bračna noć". Zajednički rad nastavili su u trupama Mana Petrovića, Mihajla Markovića, Dimitrija Nišlića.

Vojni list "Odbrana" obeležava Dan vojnog novinskog centra dodelom tradicionalnih nagrada i novouspostavljene nagrade "Ivan Marković", koja se dodeljuje u znak sećanja na prerano preminulog novinara tog lista.

1879.- Počeo da izlazi list za vojne nauke "Ratnik"

41.- Ubijen Kaligula (Gaius Caesar Germanicus), rimski imperator (Ancium, 31. 08. 12 - Rim, 24. 01. 41)

76.- Rođen Hadrijan (Publius Aelius), rimski imperator (Italika, 24. 01. 76 - Baia, 10. 07. 138)

1712.- Rođen Fridrih II Veliki, pruski kralj (Berlin, 24. 01. 1712 - Potsdam, 17. 08. 1786)

1732.- Rođen Pjer Ogisten Karon de Bomarše, francuski književnik (Pariz, 24. 01. 1732 - Pariz, 18. 05. 1799)

1847.- Rođen Radomir Putnik, vojskovođa, vojvoda srpske vojske, načelnik Generalštaba i ministar vojske Srbije (Kragujevac, 24. 01. 1847 - Nica, 17. 05. 1917)

1858.- Rođen Kosta Glavinić, inženjer, profesor Velike škole u Beogradu, predsednik beogradske opštine (Beograd, 24. 01. 1858 - Beograd, 25. 09. 1939)

1862.- Američki fizičar Tomas Alva Edison izvršio prvu uspešnu probu električne železnice

1895.- Umro lord Randolf Henri Spenser Čerčil, britanski političar i državnik (Blenem, 13. 02. 1849 - London, 24. 01. 1895)

1905.- Rođen Jovan Tucakov, profesor Farmaceutskog fakulteta u Beogradu, akademik (Čurug, 24. 01. 1905 - Beograd, 22. 09. 1978)

1923.- Rođen Mihajlo-Bata Paskaljević, pozorišni, filmski i TV glumac (Požarevac, 24. 01. 1923 - Beograd, 26. 01. 2004.)

1941.- Rođena Slobodanka Caca Aleksić, reditelj, upravnik i umetnički direktor Pozorišta " Puž" (Beograd, 24. 01. 1941)

1960.- Rođena Nastasja Kinski, nemačka filmska glumica (Berlin, 24. 01. 1960)

1965.- Umro ser Vinston Leonard Spenser Čerčil, britanski političar i državnik, premijer Velike Britanije, nobelovac (Blenem, 30. 11. 1874 - London, 24. 01. 1965)

2000.- Umro Aleksandar - Saša Petrović, književnik i prevodilac (Varaždin, 17. 10. 1921 - Beograd, 24. 01. 2000)

2003.- Umro Đovani- Đani Anjeli, italijanski automobilski magnat, direktor kompanije "Fiat" (Torino, 12. 03. 1921 - Torino, 24. 01. 2003)

2004.- Umrla Slobodanka - Boba Nedović, profesor Pravnog fakulteta, osnivač i prvi direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (Beograd, 1955 - Beograd, 24. 01. 2004)

2006.- Umrla Slavica Milenković, novinar i urednik RTS-a (Vlasina, 18. 05. 1955 - Beograd, 24. 01. 2006)

2006.- Umro Božidar Prodanović, slikar, profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (Pranjani, 14. 07. 1923 - Beograd, 24. 01. 2006)

Bisernica
25-01-2010, 19:36
25.januar


Na današnji dan 1904. godine štampan prvi broj lista "Politika".

Prvi broj lista "Politika" štampan je na današnji dan 1904. godine. "Politika" je jedan od najstarijih informativnih dnevnih listova u Srbiji i na Balkanu. Nastala je prema ideji Vladislava Ribnikara, novinara i dopisnika stranih listova, koju su podržali srpski intelektualci i imućni ljudi toga vremena. Kada se 25. januara 1904. godine pojavio prvi broj "Politike", štampan je u tiražu od 1300 primeraka i imao je samo 4 strane, a pri dnu poslednje, nalazili su se podaci o vlasniku i odgovornom uredniku - Vladislavu Ribnikaru. Već posle nekoliko brojeva, Ribnikar osniva svoju štampariju i po tadašnjim propisima polaže majstorski ispit za štampara. U Srbiji je 1904. godine izlazilo 90 listova i časopisa, od kojih 72 u Beogradu. Kao 13. dnevni list "Politika" je bila nestranački i demokratski orijentisana, novina nezavisna u uređivanju i nova u izrazu, a po stilu u vrhu savremenog novinarstva s početka 20. veka. Ubrzo postaje najčitaniji list. Za vreme Prvog svetskog rata "Politika" nije izlazila. Osnivač lista Vladislav i urednik Darko Ribnikar poginuli su 1914. godine. U novoj državi, Kraljevini SHS, "Politika" je među svojim čitaocima od 1. septembra 1919. godine, a prvi posleratni broj potpisuje doktor Slobodan Ribnikar. Drugi svetski rat takođe prekida izlaženje lista, ali već 28. oktobra 1944. godine, verni čitaoci su u redovima čekali da kupe svoje novine. Datum osnivanja lista obeležava se kao Dan "Politike".

1736. - Rođen Žozef Luj Lagranž, francuski matematičar i astronom
(Torino, 25. 01. 1736 - Pariz, 10. 04. 1813)

1759. - Rođen Robert Berns, engleski književnik
(Alovej, 25. 01. 1759 - Damfrejs, 21. 07. 1796)

1874. - Rođen Vilijam Somerset Mom, engleski književnik
(Pariz, 25. 01. 1874 - Nica, 16. 12. 1965)

1882. - Rođena Virdžinija Vulf (Adelina Virdžinija Stiven), engleska književnica (London, 25. 01. 1882 - Rodmel, 28. 03. 1941)

1887. - Rođen Vasilj Popović, istoričar
(Stolac, 25. 01. 1887 - Kotor, 04. 1941)

1920. - Umro Amadeo Modiljani, italijanski slikar
(Livorno, 12. 07. 1884 - Pariz, 25. 01. 1920)

1921. - Prvi put u svetu pomenuta reč robot

Slavni češki pisac Karel Čapek u svojoj drami "R.U.R - Rosumovi univerzalni roboti" smislio je mehanička bića, slična čoveku kojima je dao ime robot, od češke reči robota, koja označava prinudni rad-staroslovenski koren rob. U javnosti se ova reč prvi put čula na premijeri Čapekove drame u Narodnom pozorištu u Pragu, 25. januara 1921. Godine.Kasnije ju je proslavio bard naučne fantastike Isak Asimov, slavnom serijom romana o robotima, te je ovaj pojam ušao u sve svetske jezike.

1947. - Umro Al (Alfons) Kapone, američki gangster
(Njujork, 17. 01. 1899 - Majami, 25. 01. 1947)

1947. - Rođen Milan - Cile Marinković, slikar (Beograd, 25. 01. 1947)

1958. - Rođen Zoran Cvijanović, pozorišni, filmski I TV glumac
(Beograd, 25. 01. 1958)

1977. - Rođen Stefan Milenković, violinista
(Beograd, 25. 01. 1977)

1978. - Umro Skender Kulenović, književnik, akademik
(Bosanski Petrovac, 02. 09. 1910 - Beograd, 25. 01. 1978)

1987. - Umro Predrag - Peđa Milosavljević, slikar i diplomata, akademik
(Lužnice, 03. 02. 1908 - Beograd, 25. 01. 1987)

1990. - Umrla Ava Gardner (Lusi Džonson), američka filmska glumica
(Smitfild, 24. 12. 1922 - London, 25. 01. 1990)

1996. - Umrla Olga Poznatov, pozorišna glumica, osnivač "Beogradske ekološke radionice" (Crepaja, 1933 - Beograd, 25. 01. 1996)

1997. - Umro dr Nikola Koljević, književnik, političar i državnik, potpredsednik Republike Srpske, profesor Univerziteta u Sarajevu (Banjaluka, 09. 06. 1936 - Beograd, 25. 01. 1997)

2000. - Umro Naum Đorđević, sanitetski pukovnik, solunac, nosilac Albanske spomenice, predsednik Društva za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije do 1918. ( - Beograd, 25. 01. 2000)

2004. - Umro Ljubomir - Muci Draškić, pozorišni i TV reditelj, upravnik Ateljea 212, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (Zagreb, 20. 06. 1937 - Beograd, 25. 01. 2004)

2004. - Umrla Fani Blankers-Koen, holandska atletičarka, olimpijska šampionka, najbolja atletičarka 20. veka (Amsterdam, 26. 04. 1918 - Amsterdam, 25. 01. 2004)

2006. - Umro Borislav Reba Ćorković, košarkaški trener
(Dvor na Uni, 09. 01. 1933 - Beograd, 25. 01. 2006)

2009. - Umro dr Đorđe Lazin, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu
(Vršac, 1951 - 25. 01. 2009)

Bisernica
27-01-2010, 00:57
26. januar


Na današnji dan rođen srpski glumac Žika Milenković, Pol Njumen, Rože Vadim. U Beogradu 1935. godine izašao prvi broj NIN-a.


Srpski glumac Živojin Žika Milenković rođen je na današnji dan 1927. godine. Pozorišnu karijeru započeo je u rodnom Nišu, a nastavio je u Beogradskom dramskom pozorištu, u kojem je radio do penzionisanja. Igrao je u preko 150 pozorišnih predstava, oko 30 filmova i više od 300 televizijskih emisija.

Na današnji dan 1935.godine u Beogradu izašao prvi broj "Nedeljnih informativnih novina" - NIN. Posle 26 brojeva NIN je zabranjen septembra 1935. godine. Ponovo je počeo da izlazi 7. januara 1951. godine.

1500.- Španski moreplovac Vinsente Janes Pinson otkrio Brazil

1823.- Umro Edvard Džener, engleski lekar, pronalazač vakcine protiv velikih boginja (Berkli, 17. 05. 1749 - London, 26. 01. 1823)

1824.- Umro Teodor Žeriko, francuski slikar I grafičar (Ruan, 29. 09. 1791 - Pariz, 26. 01. 1824)

1854.- Rođen Miša Dimitrijević, pozorišni glumac i reditelj (Šabac, 26. 01. 1854 - Zagreb, 17. 01. 1909)

1880.- Rođen Daglas Mekartur, američki general, komandant trupa na Dalekom istoku u Drugom svetskom ratu (Litl Rok, 26. 01. 1880 - Vašington, 05. 04. 1964)

1904.- Rođen Šon Mekbrajd, irski državnik, nobelovac (Pariz, 26. 01. 1904 - Dablin, 15. 01. 1988)

1908.- Rođen Stefan Grapeli, francuski džez - violinista (Pariz, 26. 01. 1908 - Pariz, 01. 12. 1997)

1918.- Rođen Nikolae Čaušesku, rumunski političar i državnik, predsednik Rumunije (Skorničesti, 26. 01. 1918 - Trgovište, 25. 12. 1989)

1925.- Rođen Pol Njumen, američki filmski glumac i reditelj, dobitnik "Oskar"-a (Klivlend, 26. 01. 1925 -Vestport, 26. 09. 2008)

1928.- Rođen Živojin- Žika Milenković, pozorišni, filmski i TV glumac, upravnik Narodnog pozoriša u Nišu (Niš, 26. 01. 1928 - Beograd, 18. 03. 2008)

1928.- Rođen Rože Vadim, francuski filmski reditelj (Pariz, 26. 01. 1928 - Pariz, 11. 02. 2000)

1950.- Indija proglašena republikom u okviru Britanskog komonvelta

1972.- Iznad Čehoslovačke, posle eksplozije podmetnute bombe, pao JAT- ov avion "DC- 9" na liniji Kopenhagen - Beograd, poginulo 26 putnika i članova posade, preživela jedino stjuardesa Vesna Vulović

2000.- Umro Ranko Petković, pravnik, predsednik Jugoslovenskog udruženja za međunarodno pravo, urednik časopisa "Međunarodna politika" (Bosanska Gradiška, 19. 06. 1926 - Beograd, 26. 01. 2000)

2001.- Umrla Fanula Parazoglu, arheolog i filolog, akademik (Bitolj, 1917 - Beograd, 26. 01. 2001)

2003.- Umro Valerij Brumel, ruski atletičar, svetski šampion u skoku u vis (Tolbuzin, 14. 04. 1942 - Moskva, 26. 01. 2003)

2004.- Umro Oliver Viktorović, pozorišni reditelj (Beograd, 1951 - Beograd, 26. 01. 2004)

2004.- Umro Mihajlo - Bata Paskaljević, pozorišni, filmski i TV glumac (Požarevac, 14. 01. 1923 - Beograd, 26. 01. 2004)

2006.- Umro Jure Bilić, hrvatski političar, član Predsedništva CK SKJ (Makarska, 1922 - Zagreb, 26. 01. 2006)

2008.- Umrla Ana Bešlić, akademski vajar (Bajmok, 1912 - Beograd, 26. 01. 2008)

2009.- Umro Radoslav Radivojević, reditelj, upravnik pozorišta "Bora Stanković" u Vranju (Podujevo, 05. 07. 1943 - Vranje, 26. 01.2009)

Bisernica
27-01-2010, 20:49
27.januar


Poznati trgovac i veliki dobrotvor Miša Anastasijević umro na danšnji dan 1885. Đuzepe Verdi najistaknutiji operski stvaralac 19. veka umro je 1901. godine.

Prvi put 1840. proslavljen Sveti Sava kao školska slava.

Miša Anastasijević, poznati srpski trgovac i veliki dobrotvor, umro je na danšnji dan 1885. godine u Bukureštu. Bavio se trgovinom solju. Imao je monopol na izvoz soli iz Vlaške i Moldavija, a kasnije i na uvoz soli iz Austro-Ugarske. Bio je jedan od najvećih trgovaca solju na Balkanu, što mu je donelo veliko bogatstvo. Pomagao je mnoge pisce prilikom štampanja njihovih knjiga, finansirao beogradsko čitalište i balove na dvoru kneza Aleksandra Karađorđevića, osnovao školu u Vlaškoj koju su đaci besplatno pohađali, opraštao trgovcima dugovae i davao pozajmice. Njegova najpoznatija zostavština je Kapetan-Mišino zdanje, velelepna građevina u kojoj se danas nalazi Rektorat Univerziteta u Beogradu.

Najistaknutiji operski stvaralac 19. veka Đuzepe Verdi umro je, u Milanu, na današnji dan 1901. godine. Još u ranim godinama pokazivao je smisao za muziku. Završio je studije na Milanskom konzervatorijumu. Prvu operu, "Oberto grof od Bonifacija", komponovao je 1839. godine. Sledile su: "Nabuko", "Jovanka Orleanka", "Rigoleto", "Trubadur", "Travijata", "Don Karlos", "Bal pod maskama", "Aida". Verdijevo delo izuzetno je popularno kod publike, pa danas, više od sto godina posle kompozitorove smrti, ne postoji operska kuća u svetu koja na repertoaru nema neko od njegovih dela.

1235.- Umro Rastko Nemanjić - Sveti Sava, prvi srpski arhiepiskop, književnik, prosvetitelj i diplomata (Miščići, Ras, oko 1175 - Trnovo, 27. 01. 1235)

1756.- Rođen Volfgang Amadeus Mocart, austrijski kompozitor (Salcburg, 27. 01. 1756 - Beč, 05. 12. 1791)

1777.- Rođen Lukijan Mušicki, episkop I književnik (Temerin, 27. 01. 1777 - Karlovac, 15. 03. 1837)

1814.- Umro Johan Gotlib Fihte, nemački filozof (Ramenau, 19. 05. 1762 - Berlin, 27. 01. 1814)

1826.- Rođen Mihail Saltikov-Ščedrin, ruski književnik (Spas-Ugol, 27. 01. 1826 - Petrograd, 10. 05. 1889)

1838.- Održan prvi diplomatski bal u Beogradu, domaćin bio izaslanik britanske krune Džon Lojd

1840.- Prvi put proslavljen Sveti Sava kao školska slava u Srbiji

1882.- Rođen Branko Popović, slikar, likovni kritičar, profesor Univerziteta u Beogradu (Užice, 27. 01. 1882 - Beograd, 27. 11. 1944)

1922.- Umro Đovani Verga, italijanski književnik (Katanija, 31. 08. 1840 - Katanija, 27. 01. 1922)

1926.- Rođena Ingrid Tulin, švedska filmska glumica (Soleftea, 27. 01. 1926 - Stokholm, 07. 01. 2004)

1942.- Umro Petar Dobrović, slikar (Pečuj, 14. 01. 1890 - Beograd, 27. 01. 1942)

1943.- Rođen Jovan Maljoković, džez - muzičar, kompozitor i aranžer (Valjevo, 27. 01. 1943)

1944.- Prva grupa jugoslovenskih izbeglica stigla u egipatski logor El šat u Drugom svetskom ratu

1945.- Oslobođen koncentracioni logor Aušvic u Drugom svetskom ratu

1953.- Rođena Slobodanka Rakić - Šefer, slikarka (Duvanište, 27. 01. 1953)

1972.- Umrla Mahalija Džekson, američka džez-pevačica (Nju Orleans, 26. 10. 1911 - Čikago, 27. 01. 1972)

1973.- Mirovnim ugovorom u Parizu završen rat u Vijetnamu

1980.- Rođen Marat Safin, ruski teniser (Moskva, 27. 01. 1980)

2006.- Umro Johanes Rau, nemački političar i državnik, predsednik Nemačke (Vupertal, 16. 01. 1931 - Berlin, 27. 01. 2006)

2006.- Umro Nikica Kalođera, kompozitor i dirigent (Beograd, 19. 05. 1930 - Zagreb, 27. 01. 2006)

2007.- Umro Nikola Milošević, filozof, političar, publicista, književnik i književni kritičar, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, akademik (Sarajevo, 12. 04. 1929 - Beograd, 27. 01. 2007)

2008.- Umro Suharto, indonežanski general, političar i državnik, predsednik Indonezije (Solo, 08. 06. 1921 - Džakarta, 27. 01.2008)

2009.- Umro Džon Apdajk, američki književnik (Šilington, 18. 03.1932 - Masačusets, 27. 01. 2009)

Bisernica
28-01-2010, 22:02
28.januar



Smrt franačkog kralja i rimsko - nemačkog cara Karla Velikog i rođenje Artura Rubinštajna, američkog pijaniste, obeležili današnji dan kroz istoriju.


Godine 814. umro je franački car Karlo Veliki. Došao je na presto 768. i vladao je do smrti 814. Prekrojio je kartu čitave zapadne Evrope i proširio je Franačku državu od Severnog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Papa Lav III krunisao ga je 800. za rimskog cara, što je bio čin s trajnim posledicama po istoriju Evrope.

Na današnji dan 1887. godine rođen Artur Rubinštajn, američki pijanista. Rubinštajn je bio čudo od deteta i svoj prvi javni nastup imao je već sa pet godina. Studirao je u Varšavi i Berlinu. Debitovao je sa tada čuvenim violinistom i dirigentom Jozefom Joakimom. Svirajući na koncertnim podijumima širom sveta dela Baha, Mocarta, Lista, Betovena i Šopena, Rubinštajn je demistifikovao pijanističku umetnost, odbacujući tvrdnje da biti pijanista znači voditi asketski život. Mekan ton, bogata interpretativna imaginacija, poštovanje notnog teksta i objektivan pristup autorui delu, karakteristike su njegovog odnosa prema muzici koju je izvodio. Pri kraju života, iako slep, svirao je po sećanju gotovo do poslednjeg dana, sačuvavši njemu svojstvenu neverovatnu životnu energiju.

1596. - Umro ser Frensis Drejk, engleski moreplovac i istraživač (Devonšajr, oko 1541 - Puerto Belo, 28. 01. 1596)

1754. - Umro Ludvig Holberg, danski književnik (Bergen, 03. 12. 1684 - Kopenhagen, 28. 01. 1754)

1873. - Rođen Jovan Radonić, istoričar, akademik (Mol, 28. 01. 1873 - Beograd, 25. 11. 1956)

1878. - U Nju Hevnu puštena u rad prva telefonska centrala u svetu

1884. - Rođen Ogist Pikar, švajcarski fizičar i istraživač mora, prvi balonom dospeo u stratosferu (Bazel, 28. 01. 1884 - Lozana, 25. 03. 1962)

1886. - Umro Jovan Subotić, političar, književnik i urednik "Letopisa Matice srpske" (Dobrinci, 11. 02. 1817 - Zemun, 28. 01. 1886)

1886. - Nemački konstruktori Dajmler i Benc izložili prvi automobil sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem

1895. - Prvi telefonski koncert u Beogradu priređen u čast Nikole Tesle u organizaciji Poštansko - telegrafske zadruge

1898. - Rođen Milan Konjović, slikar (Sombor, 28. 01. 1898 - Sombor, 20. 10. 1993)

1912. - Rođen Milan Vasić, slikar i scenograf (Lazarevac, 28. 01. 1912)

1914. - Rođen Dušan Busančić, hornista, član Simfonijskog orkestra Radio Beograda, profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, osnivač studija horne u Srbiji (Sarajevo, 28. 01. 1914 - Beograd, 19. 11. 2007)

1928. - Rođen Rože Vadim (Plemjenikov), francuski filmski reditelj (Pariz, 28. 01. 1928 - Pariz, 11. 02. 2000)

1931. - Rođen Radislav Majo Đurović, književnik, osnivač i prvi upravnik Malog pozorišta "Duško Radović", sekretar Kulturno-prosvetne zajednice Beograda (Danilovgrad, 28. 01. 1931- Beograd, 01. 12. 2006)

1943. - Rođen Miodrag Andrić - Ljuba Moljac, pozorišni, filmski i TV glumac (Beograd, 28. 01. 1943 - Zagreb, 22. 01. 1989)

1949. - Umro Vilijem Batler Jejts, irski književnik, nobelovac (Sadmonton, 13. 06. 1865 - Menton, 28. 01. 1949)

1955. - Rođen Nikola Sarkozi, francuski političar i državnik, predsednik Francuske (Pariz, 28. 01. 1955)

1957. - Rođena Mirjana Karanović, pozorišna, filmska i TV glumica, profesor i rektor Univerziteta umetnosti "Braća Karić" (Beograd, 28. 01. 1957)

1958. - Premijera predstave "Bajka o caru i pastiru", autora Boška Trifunovića, u režiji Miroslava Belovića, na sceni pozorišta "Boška Buha"- posle" Mišolovke" i "Plave ptice" najduže izvođena predstava u svetu.

1964. - Rođen Rasim Ljajić, lekar, novinar i političar, predsednik Socijaldemokratske partije Srbije, ministar za nacionalne i etničke zajednice i ministar rada i socijalne politike Srbije (Novi Pazar, 28. 01. 1964)

1990. - Umro Tode Čolak, književnik, profesor Univerziteta u Beogradu (Knin, 03. 01. 1940 - Beograd, 28. 01. 1990)

1996. - Umro Josif Brodski, ruski književnik, nobelovac (Lenjingrad, 24. 05. 1940 - Njujork, 28. 01. 1996)

2001. - Umro Borivoje Simić, dirigent i kompozitor (Beograd, 01. 11. 1920 - Beograd, 28. 01. 2001)

2001. - Umro Ranko Marinković, književnik, profesor Akademije za pozorišnu umetnost u Zagrebu (Vis, 22. 02. 1913 - Zagreb, 28. 01. 2001)

2002. - Umrla Astrid Lindgren, švedska književnica (Smaland, 14. 11. 1907 - Stokholm, 28. 01. 2002)

2003. - Umro Miloš Milutinović, fudbaler i trener (Bajina Bašta, 05. 02. 1933 - Beograd, 28. 01. 2003)

2004. - Nestao Artur Takač, atletičar, sportski radnik član Olimpijskog komiteta Srbije i Crne Gore (Višnji Kubin, 1918 - Kopaonik, 28. 01. 2004)

2006. - Umro Duško Trifunović, književnik i novinar, urednik RTS-a (Sijekovac,13. 09. 1933 - Novi Sad, 28. 01. 2006)

2008. - Umro Hristodulos (Hristos Paraskevidis), dr teologije, arhiepiskop atinski i cele Grčke (Ksanti, 1939 - Atina, 28. 01. 2008)

2008. - Umro Geza Sekelj, majstorski kandidat i republički šahovski sudija, kapiten šahovskog kluba "Spartak" ( 1954 - Subotica, 28. 01. 2008)

Bisernica
30-01-2010, 21:05
29.januar


Rođen Branko Miljković, umro Branimir Ćosić.


1412.
- Despot Stefan Lazarević potpisao Zakon o rudnicima i Statut grada Novo Brdo

1825.
- Izbila Đakova buna protiv režima knjaza Miloša Obrenovića

1860.
- Rođen Anton Pavlovič Čehov, ruski književnik

(Taganrog, 29. 01. 1860 - Badenvejler, 15. 07. 1904)

1866.
- Rođen Romen Rolan, francuski književnik, nobelovac

(Klamsi, 29. 01. 1866 - Vezele, 30. 12. 1944)

1889.
- Samoubistvom okončali život Franc Rudolf Habsburški, austrijski prestolonaslednik i njegova ljubavnica baronesa Marija Večera u lovačkom dvorcu Majerling kraj Beča

1899.
- Umro Alfred Sislej, francuski slikar

(Pariz, 30. 10. 1839 - Fontenblo, 29. 01. 1899)

1905.
- Umro Miloš Cvetić, pozorišni glumac, reditelj i književnik

(Čurug, 26. 06. 1845 - Beograd, 29. 01. 1905)

1909.
- Rođen Radivoje-Raća Marković, novinar Radio Beograda

(Majur, 29. 01. 1909 - Beograd, 19. 07. 1979)

1929.
- Rođen Sima Ćirković, istoričar, akademik

(Osjek, 29. 01. 1929)

1934.
- Rođen Branko Miljković, književnik

(Niš, 29. 01. 1934 - Zagreb, 12. 02. 1961)

Miljković je jedan od najznačajnijih srpskih pesnika 20. veka. Počeo je da piše kao srednjoškolac, a 1957. godine objavio je prvu zbirku pesama "Uzalud je budim". Bio je liričar snažnog intlektualnog pogleda na svet. Izuzetne verbalne invencije, nošena žarom unutrašnje vatre Miljkovićeva poezija je zaokupljena fenomenom smrti i nestajanja. Napisao je zbirke pesama: "Poreklo nade", "Vatra i ništa", "Krv koja svetli", "Pesme" i "Smrću protiv smrti" (s Blažom Šćepanovićem). Nadahnuto je prevodio moderne ruske i francuske pesnike.

Fond Biblioteke RB:

- Branko Miljković: "Pesme"

- Aleksandar Jovanović: "Pesnici i preci"

Fond Programskog arhiva:

- Branko Miljković - kao autor: TG - 7213, PG - 1270, PG - 1199

- Branko Miljković - kao učesnik: TG - 5416

1931.
- Rođen Đorđe Đurđević, pozorišni i radio reditelj, kritičar i publicista

(Veliko Vukovje, 29. 01. 1931)

1934.
- Umro Branimir Ćosić, književnik

(Štitar, 13. 09. 1903 - Beograd, 29. 01. 1934)

1945.
- Rođen Ratomir - Rale Damjanović, književnik, recitator, novinar i urednik Drugog programa Radio Beograda

(Donji Tovarnik, 29. 01. 1945)

1954.
- Rođena Opra Gejl Vinfri, američka TV voditeljka i filmski producent

(Košjusk, 29. 01. 1954)

1961.
- Rođen Gorjan Korunoski, dirigent, pijanista i kompozitor, umetnički direktor i šef - dirigent Opere Madlenianum
(Prilep, 29. 01. 1961 - Beograd, 06. 12. 2005)

1963.
- Umro Robert Frost, američki književnik
(San Francisko, 26. 03. 1874 - Boston, 29. 01. 1963)

1994.
- Umrla Urlike Majer, austrijska skijašica, svetska šampionka u alpskom skijanju
(Rauris, 22. 10. 1967 - Murau, 29. 01. 1994)

2003.
- Umrla Natalija Dudinska, ruska balerina, profesor Akademije ruskog baleta

(Harkov, 21. 08. 1912 - Sankt Petersburg, 29. 01. 2003)

2005.
- Umro Živorad- Žika Mitrović, filmski reditelj i scenarista

(Beograd, 03. 09. 1921 - Beograd, 29. 01. 2005)

2005.
- Umro Efraim Kišon, izraelski književnik

(Budimpešta, 23. 08. 1924 - Majstersrute, 29. 01. 2005)

2008.
- Umro Margaret Truman Danijel, književnica i novinar, ćerka američkog predsednika Harija Trumana
(Independens, 17. 02. 1924 - Čikago, 29. 01. 2008)

Bisernica
30-01-2010, 21:08
30.januar

NOVI SAD - Na današnji dan 1948. ubijen je indijski državnik Mohandas Karamčand Gandi, nazvan "Mahatma" (velika duša), vođa pokreta za nezavisnost Indije, pola godine posle sticanja nezavisnosti zemlje, za koju se borio čitavog života. U Nju Delhiju ga je ubio Naturam Godse, fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha" koja se protivila njegovoj politici stišavanja antagonizama između Hindusa i muslimana. Gandi je završio prava u Engleskoj 1891. od 1893. do 1914. predvodio je u Južnoj Africi tamošnje Induse, a od 1919. pokret za nezavisnost Indije. Gandijeva doktrina, koju je usvojio Indijski Nacionalni Kongres, partija koja je predvodila borbu za nezavisnost, manifestovala se pasivnim otporom. Sam Gandi, koji je asketski živeo, često je štrajkovao glađu, što se pokazalo kao oružje pred kojim je britanska kolonijalna vlast bila nemoćna. Uživao je ogroman ugled i popularnost, ne samo u Indiji, i postao je simbol borbe naroda te velike zemlje za nezavisnost.


Danas je subota, 30. januar, 30. dan 2010. Do kraja godine ima 335 dana.

1648. - Potpisivanjem ugovora u Minsteru okončan je osmogodišnji rat Španije i Ujedinjenih Provincija Nizozemske (Holandija), izazvan nametanjem rimokatolicizma od strane Španaca. Španija je u oktobru iste godine konačno prinuđena da prizna nezavisnost Holandije. Ta zemlja će ubrzo postati primer privrednog i kulturnog procvata.

1649. - Engleskom kralju Čarlsu I Stjuartu, čija je autoritarna vladavina izazvala građanski rat, odrubljena je glava na osnovu presude revolucionarnog suda. Obrazloženje je bilo da je kriv zbog izdaje - odnosno tajnih pregovora sa Škotima. Pod pritiskom, on je 1628. objavio "Peticiju o pravima", garantujući prava Parlamenta kao i lične slobode građana, ali tu obavezu nije poštovao. Parlament je 1640. odlučio da o poreskim pitanjima odlučuje to telo, a ne kralj, što je takođe bio predmet spora. Njegov režim srušila je revolucija pod vođstvom Olivera Kromvela, čije su snage potukle kraljevsku vojsku kod Marston Mura 1644. i kod Nezbija 1645. Čarls I je nakon tih poraza prebegao u Škotsku, ali su ga 1647. predali Kromvelovim snagama. Pogubljenje je ostavilo mučan utisak čak i na Kromvelove pristalice, a u Holandiji i Španiji ogorčena svetina pobila je poslanike nove republike. Posle obaranja Kromvela, monarhija je obnovljena 1660. Vreme republike (Kromvela) u istoriji Engleske zapamćeno je kao period strahovlade.

1835. - Predsednik SAD Endrju Džekson preživeo je prvi atentat na šefa države u američkoj istoriji.

1882. - Rođen je američki državnik Frenklin Delano Ruzvelt, predsednik SAD od 1932. do 1945. Četiri puta biran je za šefa države, jedini u američkoj istoriji. Bio je pravnik i član Demokratske stranke. Paralizovan je 1921, ali ga to nije omelo da 1928. postane guverner države Njujork i četiri godine potom prvi put predsednik SAD, u vreme velike privredne krize koju je ublažio politikom poznatom kao "Nju dil". Politiku "velike batine" prema latinoameričkim zemljama zamenio je politikom "dobrog susedstva", a sa Sovjetskim Savezom je uspostavio diplomatske odnose. Objavio je 1941. Povelju o četiri slobode: slobodu misli, slobodu od straha, slobodu od siromaštva i slobodu veroispovesti. Iste godine njegovom zaslugom usvojen je Zakon o zajmu i najmu, što je SAD pripremilo za ratne napore. Napustio je politiku izolacionizma i energično stao na stranu antihitlerovske koalicije u Drugom svetskom ratu. Drugi put je za predsednika izabran 1936, treći put 1940, a četvrti put 1944, ali taj mandat nije okončao pošto je umro u aprilu 1945.

1889. - Austrougarski prestolonaslednik nadvojvoda Franc Karl Jozef Rudolf Habzburg i njegova sedamnaestogodišnja ljubavnica baronesa Marija Večera izvršili su samoubistvo u carskoj lovačkoj kući u Majerlingu.

1927. - Rođen je švedski državnik Ulof Palme, šef vlade i Socijaldemokratske radničke partije Švedske od 1969. do 1976. i od 1982. do februara 1986, kad je ubijen u atentatu. U politiku je ušao kao studentski vođa, a u 42. godini postao je šef stranke i predsednik vlade. Odlučno se protivio vojnoj intervenciji SAD u Vijetnamu. Od 1980. vodio je nezavisnu međunarodnu komisiju za unapređenje procesa razoružanja. Kao lider Socijalističke internacionale više puta je rukovodio mirovnim misijama UN, poput rešenja sukoba Irana i Iraka, ili Radne grupe o Južnoj Africi.

1933. - Predsednik Nemačke feldmaršal Paul fon Hindenburg naimenovao je Adolfa Hitlera za kancelara. U toj vladi nalazila su se još samo dvojica nacista, ali je on brzo uklonio neistomišljenike i prigrabio apsolutnu vlast. Time je otvoren put nacističkoj diktaturi.

1937. - Rođen je ruski velemajstor Boris Vasiljevič Spaski, svetski šahovski prvak od 1969. do 1972, igrač izuzetne originalnosti i maštovitosti. Titulu omladinskog šahovskog prvaka sveta osvojio je 1955, a 1961. prvi put je postao šampion Sovjetskog Saveza. Prvi put se borio za titulu prvaka sveta 1966. ali je meč protiv jermenskog velemajstora Tigrana Petrosjana izgubio rezultatom 12,5:11,5. Svetski prvak postao je tri godine docnije, pobedivši istog rivala sa 12,5:10,5. Titulu je izgubio u dvoboju s američkim velemajstorom Bobijem Fišerom, koji ga je 1972. u Rejkjaviku pobedio sa 12,5:8,5.

1937. - Rođena je engleska pozorišna i filmska glumica Vanesa Redgrejv, koja je najčešće tumačila uloge samostalnih modernih žena složene prirode i senzibiliteta. Filmovi: "Morgan", "Mornar iz Gibraltara", "Kamelot", "Uvećanje", "Juriš lake konjice", "Usamljenost trkača na duge staze", "Izadora Dankan", "Demoni", "Marija kraljica Škotske", "Ubistvo u Orijent ekspresu", "Džulija" (Oskar), "Agata", "Vagner", "Bostonci".

1943. - Britansko ratno vazduhoplovstvo otpočelo je u Drugom svetskom ratu prvo danonoćno bombardovanje Berlina.

1948. - Umro je američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt, pionir avijacije, koji je 1903. s bratom Vilburom, u avionu njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva. Let je trajao 59 sekundi i avion je preleteo 285 metara. Godine 1905. proizveli su avion koji je preleteo 39 kilometara. Braća Rajt su 1909. osnovala "Ameriken Rajt kompani" za proizvodnju aviona, i iste godine vojsci SAD isporučili su prvi borbeni avion "Signal Korps I".

1957. - UN su pozvale vladu Južne Afrike da preispita politiku aparthejda.

1964. - U Sovjetskom Savezu su prvi put u istoriji kosmonautike uz pomoć jedne rakete lansirani sateliti u različite orbite - "Elektron 1" i "Elektron 2".

1967. - Papa Pavle VI susreo se s predsednikom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza Nikolajem Podgornim, prvim šefom sovjetske države koji je posetio Vatikan.

1968. - U Vijetnamskom ratu počela je jednomesečna ofanziva nazvana "Tet" (Nova godina) pod komandom severnovijetnamskog generala Vo Ngujen Đapa, tokom koje su severnovijetnamske trupe i južnovijetnamski gerilci napali Sajgon i više od 100 drugih mesta u Južnom Vijetnamu. "Tet" se smatra prekretnicom u ratu - pošto je navela vladu SAD da počne da razmišlja o povlačenju iz Vijetnama.

1972. - Britanski vojnici su u Severnoj Irskoj ubili 13 ljudi, učesnika zabranjenog marša rimokatoličkih demonstranata za građanska prava u gradu Londonderi.

1972. - Pakistan je napustio Komonvelt u znak protesta zbog odluke Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda da priznaju Bangladeš (bivši Istočni Pakistan).

1995. - U eksploziji automobila-bombe koju su u Alžiru aktivirali islamski teroristi poginulo je najmanje 20 ljudi.

2000. - Kenijski "Erbas 310" na letu Lagos-Najrobi srušio se u more, što je preživelo samo 10 od 179 putnika i članova posade.

2002. - Na zajedničkoj sednici Predstavničkog doma i Senata, predsednik SAD Džordž Buš okarakterisao je Irak, Iran i Severnu Koreju kao "osovinu zla".

2005. - U Iraku su održani izbori za nacionalnu skupštinu - prvi slobodni izbori u poslednjih 50 godina.

2007. - U borbama pored iračkog svetog grada Nadžafa ubijena su 263 pobunjenika dok je preko 500 zarobljeno u jednom od najžešćih sukoba od početka američke invazije na Irak 2003. Lider pobunjeničke grupe, samozvani Mahdi (neka vrsta mesije u islamu) takođe je stradao, dok je njegova grupa "Nebeskih vojnika" razbijena.

2007. - Umro je Sidni Šeldon, američki književnik, autor niza bestseler romana. Šeldon je, pre nego što se u pedesetim godinama života posvetio pisanju romana o snažnim ženama koje pobeđuju u neprijateljskom svetu nemilosrdnih muškaraca, osvajao nagrade za doprinos brodvejskom pozorištu, filmu i televiziji.

2008. - Britanski "Opinion risrč biznis" (ORB) saopštio je da je Više od milion Iračana izgubilo život kao rezultat konflikta u toj zemlji, od početka rata koji su povele SAD 2003. Istraživanje koje je sprovela nevladina organizacija ORB pokazalo je da je više od 20 odsto ljudi u Iraku imalo najmanje jedan smrtni slučaj u porodici kao posledicu rata koji je započeo 2003. godine.

2009. - Umro je Ingemar Johanson, švedski bokser, šampion sveta 1959. u teškoj kategoriji. Svetsku titulu osvojio pobedivši Amerikanca Flojda Patersona nokautom u trećoj rundi, u spektakularnom meču koji je održan na "Jenki" stadionu u Njujorku. Profesionalni prvak Evrope postao je 1956. nokautiravši Italijana Franka Kavićija. Na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. osvojio je srebrnu medalju, ali mu je ona oduzeta, pošto je diskvalifikovan tokom finalnog meča sa američkim bokserom Edom Sandersom. Medalja mu je zvanično vraćena 30 godina docnije.

Bisernica
01-02-2010, 20:08
31.januar


Dan borbe protiv pušenja u Srbiji

1797.
- Rođen Franc Peter Šubert, austrijski kompozitor (Lihtental, 31. 01. 1797 - Beč, 19. 11. 1828)

1841.
- Rođen Laza Kostić, književnik i prevodilac (Kovilj, 31. 01. 1841 - Beč, 09. 12. 1910)

1881.
- Rođena Alizabet Arden (Florens Grejem Najtingel), američki kozmetički magnat (Kanada, 31. 01. 1881 - 18. 10. 1966)

1882.
- Rođena Ana Pavlovna Pavlova, ruska balerina (Petrograd, 31. 01. 1882 - Hag, 23. 01. 1931)

1921.
- Rođen Mario Lanca, italijanski operski opevač (Filadelfija, 31. 01. 1921- Rim, 07. 10. 1959)

1924.
- Rođen Tengiz Abuladze, gruzijski filmski reditelj (Kutaisi, 31. 01. 1924 - Tbilisi, 06. 03. 1994)

1933.
- Umro Džon Golsvorti, engleski književnik, nobelovac (Kingston Hil, 14. 08. 1867 - Hemsted, 31. 01. 1933)

1937.
- Rođen Ivan Klajn, lingvista (Beograd, 31. 01. 1937)

1944.
- Rođena Vesna Nestorović, spiker RTB-a (Beograd, 31. 01. 1944)

1944.
- Umro Žan Žirodu, francuski književnik (Belak, 29. 10. 1882 - Pariz, 31. 01. 1944)

1962.
- Umro Petar Pjer Križanić, karikaturista, književnik, jedan od osnivača "Ošišanog ježa" (Glina, 19. 05. 1890 - Beograd, 31. 01. 1962)

1974.
- Umro Semjuel Goldvin, američki filmski producent (Varšava, 27. 08. 1884 - Holivud, 31. 01. 1974)

1988.
- Umro Nedeljko Gvozdenović, slikar (Mostar, 24. 02. 1902 - -Beograd, 31. 01. 1988)

1996.
- Umro Martin Jonaš, slikar-naivac (Kovačica, 09. 05. 1924 - Pančevo, 31. 01. 1996)

1996.
- Umro Dragan-Bata Ognjenović, karatista, reprezentativac, profesionalni prvak Evrope u ful-kontaktu i prvak sveta u kik-boksu (Nikšić, 1958 - Nikšić, 31. 01. 1996)

1997.
- Umro Sveta Lukić, književnik i književni kritičar, urednik RTB-a

(Beograd, 18. 10. 1931 - Beograd, 31. 01. 1997)

2002.
- Umro Predrag Vranicki, filozof, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, akademik (Benkovac, 02. 01. 1922 - Zagreb, 31. 01. 2002)

2002.
- Umro Miladin Korać, ekonomista, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu (Valjevo, 02. 04. 1924 - Beograd, 31. 01. 2002)

2003.
- Umro Miloš Mišović, novinar "NIN"-a i "Danas"-a i publicista (Zlatibor, 1916 - Beograd, 31. 01. 2003)

2007.
- Umro Kosta Carina, književnik, publicista, filmski radnik i prevodilac ( - Beograd, 31. 01. 2007)

2008.
- Umro Aleksandar Saša Nikašinović, jedan od osnivača i urednik lista "Danas", glavni i odgovorni urednik studentskog lista "Indeks", novinar "Dnevnika", "Borbe" i "Večernjih novosti" (Bavanište, 14. 12. 1941 - Beograd, 31. 01. 2008)

Bisernica
01-02-2010, 20:09
1. februar


Rođena Svetlana Velmar - Janković i Soja Jovanović.

- Ustanovljeno ime Novi Sad

Ukazom austrijske carice Marije Terezije Racka varoš (Srpski grad) dobila je 1748. godine naziv Neoplanta i status slobodnog kraljevskog grada. Srbi su ga zvali Novi Sad, a grad je zahvaljujući privilegijama i ekonomskim povlasticama ubrzo prednjačio u odnosu na ostala mesta u Vojvodini. Osnovane su mnoge škole, pokrenuti časopisi, osnovana Matica srpska...Grad je postao snažan srpski kulturni centar, poznat pod imenom "srpska Atina", ali i industrijski, naučni i trgovinski centar Vojvodine i Srbije.

Fond Biblioteke RB:

- Monografija "Razvitak Novog Sada od osnivanja do naših dana"

- Rođen Luj Ogist Blanki, francuski socijalista i revolucionar

(Puže Tenie, 01. 02. 1805 - Pariz, 01. 01. 1881)

- Rođen Milan Rešetar, filolog, profesor Univerziteta u Beogradu

(Dubrovnik, 01. 02. 1860 - Firenca, 14. 01. 1942)

- Gogoljev "Revizor" prvi put izveden na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu

- Rođen Hugo fon Hofmanštal, austrijski književnik

(Beč, 01. 02. 1874 - Beč, 15. 07. 1929)

- Rođen Svetislav Stefanović, lekar, književnik, i prevodilac

(Novi Sad, 01. 02. 1874 - Beograd, 11. 1944)

- Rođen Džon Ford, američki filmski reditelj

(Portland, 01. 02. 1895 - Palm Springs, 01. 09. 1973)

- Štampan prvi broj časopisa "Srpski književni glasnik"

- Rođen Klerk Vilijem Gebl, američki filmski glumac, dobitnik "Oskar"- a

(Kadis, 01. 02. 1901 - Holivud, 16. 11. 1960)

- Pobuna bokeljskih mornara u Prvom svetskom ratu

- Rođena Renata Tebaldi, italijanska operska pevačica

(Pezaro, 01. 02. 1922 - San Marino, 19. 12. 2004)

- Rođena Sofija-Soja Jovanović, filmski, pozorišni i TV reditelj

(Beograd, 01. 02. 1922 - Beograd, 22. 04. 2002)

- Rođen Danilo Purić, političar, diplomata, novinar, glavni urednik i direktor "Politike"

(Mileševo, 01. 02. 1923 - Beograd, 26. 04. 2005)

- Rođena Milosava - Mila Caričić - Stojnić, slavista, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu

(Berane, 01. 02. 1924 - Beograd, 22. 05. 2003)

- Rođen Živojin Kovačević, slikar, dizajner i ilustrator

(Beograd, 01. 02. 1928)

- Rođen Tom Lantoš, američki političar, predsedavajući Komiteta za spoljne odnose

Predstavničkog doma američkog Kongresa

(Budimpešta, 01. 02. 1928 - Betesda, 11. 02. 2008)

- Rođen Boris Jeljcin, ruski političar i državnik, prvi predsednik Ruske Federacije

(Butka, 01. 02. 1931- Moskva, 23. 04. 2007)

- Rođena Svetlana Velmar - Janković, književnica, akademik

(Beograd, 01. 02. 1933)

- Umro Pit Mondrian, holandski slikar

(Amersfort, 07. 03. 1872 - Njujork, 01. 02. 1944)

- Štampan prvi broj "Službenog lista Jugoslavije"

- Proglašena Mađarska Republika

- Otvorena Galerija fresaka u Beogradu

- Umro Baster Kiton (Džozef Frensis), američki filmski glumac i režiser

(Kanzas, 04. 10. 1896 - Holivud, 01. 02. 1966)

- Umro Nikola Božić, vojni istoričar i publicista

(Grabovac, 1925 - Novi Sad, 01. 02. 1997)

- Umrla Branka Milošević, novinar i urednik Programa 202 Radio Beograda

(Beograd, 24. 01. 1955 - Beograd, 01. 02. 1998)

- Umro Zvonimir Penđer, elektroinženjer, ton-majstor Radio Beograda

(Beograd, 04. 07. 1940 - Beograd, 01. 02. 2002)

- Američki spejs-šatl Kolumbija srušio se nad Teksasom, poginulo 7 astronauta

- Umro Srba Mitrović, književnik i prevodilac

(Lalinac, 23. 12. 1931 - Beograd, 01. 02. 2007)

- Umro Đan Karlo Menoti, italijanski kompozitor, osnivač festivala "Dva sveta"

(Kadeljano, 07. 07. 1911 - Monte Karlo, 01. 02. 2007)

- Umro Pavle Martinović, fudbaler OFK Beograda i sportski radnik

(Bajice, 1929 - Beograd, 01. 02. 2008)

1650 - U Stokholmu, gde je boravio na poziv kraljice Kristine, umro je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart (Descartes). Odbacivši svaku dogmu ili doktrinarnost učenja, Dekart je četiri osnovna pravila mišljenja izneo u čuvenom delu "Rasprava o metodi". Smatra se začetnikom moderne filozofije racionalizma.

1748 - Ukazom carice Marije Terezije (Maria Theresia), Novi Sad je dobio status slobodnog kraljevskog grada u okviru austrijske monarhije. Taj dan proglašen je za Dan grada kada je lokalnu vlast 1996. godine u Novom Sadu osvojila opoziciona koalicija "Zajedno".

1793 - Revolucionarna Francuska je, nepune dve sedmice posle pogubljenja kralja Luja XVI (Louis), objavila rat Velikoj Britaniji i Holandiji.

1840 - U američkom gradu Baltimoru je otvoren prvi stomatološki fakultet u svetu.

1893 - Tomas Edison (Thomas) je u Vest Orindžu u Nju Džersiju otvorio prvi filmski studio u svetu.

1896 - Podstaknuti pobunom u Grčkoj, stanovnici ostrva Krit počeli su ustanak protiv turske vlasti. Uz intervenciju evropskih sila, Krit je 1898. dobio autonomiju, a 1912. pripojen je Grčkoj.

1901 - U Beogradu je izašao prvi broj Srpskog književnog glasnika, časopisa za književnost. Prvi urednik je bio Bogdan Popović, jedan od najpoznatijih književnih kritičara i teoretičara tog doba.

1908 - U Lisabonu su ubijeni portugalski kralj Karlos I (Carlos) i njegov sin, princ prestolonaslednik. Atentat su izvršile pristalice republikanaca.

1918 - Topovskim pucnjem sa admiralskog broda "Sankt Georg" označen je početak pobune oko 6.000 mornara u austrougarskoj ratnoj floti u Boki Kotorskoj. Pobuna je ugušena 3. februara, uhapšeno je 800 mornara i podoficira, a pred preki sud u Kotoru izvedeno je 40, od kojih su četvorica osuđena na smrt i potom streljani. Veliki broj oslobođen je nakon suđenja u septembru, a krivični postupak protiv ostalih prekinut je slomom Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu.

1924 - Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala je SSSR, što je znatno doprinelo smanjenju diplomatske izolacije prve socijalističke zemlje u svetu.

1942 - Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling (Quisling) postao je u okupiranoj Norveškoj u Drugom svetskom ratu predsednik marionetske vlade.

1946 - Norveški diplomata Trigve Li (Trygve Lie) izabran je za prvog generalnog sekretara UN.

1946 - Mađarska je proglašena republikom, s predsednikom Zoltanom Tildijem (Tildy) i premijerom Ferencom Nađom (Nagy).

1966 - Umro je američki filmski glumac i režiser Baster Kiton (Buster Keaton), jedan od najpoznatijih komičara nemog filma.

1974 - U požaru koji je zahvatio novoizgrađeni soliter u brazilskom gradu Sao Paolo poginulo je više od 220 ljudi.

1979 - Iranski verski vođa ajatotah Ruholah Homeini (Ruhollah Khomeini) vratio se u zemlju iz Pariza posle 15 godina izgnanstva, koje je proveo uglavnom u Iraku. Time je nastupila nova faza islamske revolucije kojom je u Iranu uspostavljena islamska teokratska država.

1990 - Da bi suzbila masovne demonstracije kosovskih Albanaca, Jugoslovenska narodna armija izvela je tenkove na ulice kosovskih gradova, a borbeni avioni nadletali su Prištinu. U sukobima demonstranata i policije poginulo je 27 demonstranata i jedan policajac, a ranjeno oko sto ljudi na obe strane.

1991 - U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti Avganistana i Pakistana poginulo je više od 1.200 ljudi.

1992 - Predsednici SAD i Rusije Džordž Buš (George Bush) i Boris Jeljcin potpisali su u Kejmp Dejvidu deklaraciju o prestanku neprijateljstava dve zemlje, čime je formalno završen "hladni rat".

1995 - Poplave u Holandiji su naterale oko 250.000 ljudi da napuste domove, što je bio najveći egzodus u istoriji te zemlje.

1996 - Predsednik Žak Širak objavio je da je Francuska okončala nuklearne probe "jednom zauvek".

2000 - Zbog učestalih napada naoružanih Albanaca na policijske i druge objekte, srpske vlasti su pojačale prisustvo snaga bezbednosti i Vojske Jugoslavije na jugu Srbije u regionu opština Preševo, Bujanovac i Medveđa u kojima Albanci čine većinu stanovništva.

2002 - Na suđenju u Rijeci za ratne zločine počinjene nad Srbima 1991-92, bivši načelnik policije iz Gospića Ivan Dasović potvrdio je da je tadašnji politički vrh Hrvatske znao za ubistva Srba u Gospiću.

2003 - U nesreći Spejs šatl "Kolumbija" koji se zapalio i raspao na visini od oko 60 kilometara iznad Teksasa (SAD) poginulo je svih sedam astronauta.

2004 - U dvostrukom samoubilačkom napadu u Erbilu, na severu Iraka, na kancelarije dve glavne kurdske frakcije: Patriotske unije Kurdistana i Demokratske partije Kurdistana, poginulo je najmanje 117 osoba, među kojima i guverner Erbila Akram Mintik.

2004 - Najmanje 251 muslimanski vernik poginuo je u jurnjavi tokom godišnjeg hadžiluka u Mini, u blizini Meke, u Saudijskoj Arabiji.

2007 - Umro je Đan Karlo Menoti (Gian Carlo Menotti) slavni kompozitor i osnivač festivala "Dva sveta" u gradu Spoleto u italijanskoj provinciji Umbrija 1957. godine, a kasnije i festival "Spoleto SAD" u Čarlstonu u Južnoj Karolini, potom u Melburnu u Australiji. Dobitnik je dve Pulicerove nagrade za muziku: za operu "Konzul" i za operu "Svetac iz Bliker ulice".

Bisernica
06-02-2010, 16:09
2. februar


Prva srpska škola osnovana je u Beogradu 2. februara 1727. godine. Glavna prekretnica Drugog svetskog rata, Bitka za Staljingrad okončana je na današnji dan 1943. Buenos Aires osnovan 1536. godine.


Na današnji dan 1727. godine u Beogradu je osnovana prva srpska škola. Kada su Austijanci 1717. godine zauzeli Beograd, doveli su katoličke misionare. To je izazvalo negodovanje pravoslavnog stanovništva, pa se tadašnji mitropolit beogradski Mojsije Petrović 1721. obratio ruskom caru Petru Velikom da pošalje učitelje iz Rusije. Ubrzo je u Srbiju stigao Maksim Suvorov, donoseći sa sobom sedamdeset gramatika, deset rečnika i četiri stotine bukvara. Predavanja su počela 1727. godine. Suvorov je okupio 50 učenika, koje je učio "desjatosloviji", bukvaru i računici. Prva beogradska škola nije bila dugog veka. Već 8. septembra iste godine, Suvorov je morao da je raspusti, jer su mu se đaci razišli zbog jesenje berbe.

Bitka za Staljingrad, glavna prekretnica Drugog svetskog rata koja se smatra najkrvavijom bitkom u ljudskoj istoriji, okončana je 2. februara 1943. godine. Ukupni gubici u ljudstvu se procenjuju na između 1,5 i 2 miliona. Bitka se sastojala iz opsade Staljingrada (današnjeg Volgograda), bitke unutar samog grada i kontraofanzive Crvene armije u kojoj su konačno bile zarobljene i uništene nemačke snage i jedince Sila osovine oko grada. U bici je nastradala četvrtina ukupnog ljudstva, koje su na istočnom frontu imale Sile osovine. Hitlerova Nemačka se nikad nije oporavila od ovog poraza. Za Sovjete, koji su izgubili preko milion vojnika i civila za vreme bitke, pobeda kod Staljingrada je značila početak oslobođenja Sovjetskog Saveza, i put ka konačnoj pobedi u Drugom svetskom ratu.

1594. - Rođen Đovani Pjerluiđi da Palestrina, italijanski kompozitor (1525. - Rim, 02. 02. 1594)

1882. - Rođen Džems Džojs, irski književnik (Dablin, 02. 02. 1882 - Cirih, 13. 01. 1941)

1895. - Umro Ljubomir Nenadović, književnik, akademik, profesor Liceja u Beogradu i načelnik Ministarstva prosvete Srbije (Brankovina, 26. 09. 1826 - Valjevo, 02. 02. 1895)

1895. - Rođen Nedeljko Čabrinović, tipografski radnik, revolucionar, učesnik Sarajevskog atentata (Sarajevo, 02. 02. 1895 - Terezin, 20. 01. 1916)

1898. - Rođen Sreten Stojanović, vajar, akademik (Prijedor, 02. 02. 1898 - Beograd, 29. 09. 1960)

1901. - Rođen Jaša Hajfec, litvanski violinista (Vilna, 02. 02. 1901 - Los Anđeles, 12. 12. 1987)

1907. - Umro Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, ruski hemičar, autor prirodnog sistema hemijskih elemenata (Tobolsk, 08. 02. 1834 - Petrograd, 02. 02. 1907)

1908. - Umro Milovan Glišić, književnik
(Gradac, 19. 01. 1847 - Dubrovnik, 02. 02. 1908)

1923. - Rođen Svetozar Gligorić, šahovski velemajstor, novinar i publicista (Beograd, 02. 02. 1923)

1924. - Rođena Mira Alečković, književnica, urednik dečjih i omladinskih listova i časopisa, predsednik Društva Jugoslavija-Francuska, predsednik Udruženja književnika Srbije, nosilac dva Ordena Legije časti (Novi Sad, 02. 02. 1924 - Beograd, 27. 02. 2008)

1924. - Umro Aleksa Šantić, književnik (Mostar, 27. 05. 1868 - Mostar, 02. 02. 1924)

1925. - Proradila železnička trasa uskog koloseka od Beograda preko Užica i šarganskih prevoja, prema Višegradu i Dubrovniku

1926. - Rođen Danilo Nikolić, književnik (Split, 02. 02. 1926)

1932. - Rođena Bosiljka Boci, pozorišna i filmska glumica (Sremska Mitrovica, 02. 02. 1932 - Beograd, 20. 12. 1997)

1939. - Rođen Emir Dragulj, akademski slikar, grafičar, profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (Mravinjac, 02. 02. 1939 - Beograd, 23. 05. 2002)

1940. - Umro Vsevold Majerhold, sovjetski pozorišni glumac, reditelj i teatrolog (Penza, 28. 01. 1874 - Moskva, 02. 02. 1940)

1946. - Rođena Gordana Suša, novinar, glavni i odgovorni urednik Informativnog programa RTB-a (Beograd, 02. 02. 1946)

1947. - Rođena Fara Fosit, američka filmska glumica (Korpus Kristi, 02. 02.1947 - Santa Monika, 25. 06. 2009)

1960. - Rođena Olivera Ježina, pozorišna i filmska glumica (Beograd, 02. 02. 1960)

1968. - Rođena Ivana Žigon, pozorišna, filmska i TV glumica (Beograd, 02. 02. 1968)

1970. - Umro Bertran Rasel, književnik, filozof i pacifista, nobelovac (Trilek, 18. 05. 1872 - Penridentri, 02. 02. 1970)

1971. - Potpisana Ramsarska konvencija o vlažnim staništima od međunarodnog značaja, u spomen na ovaj događaj 2. februar se obeležava kao Svetski dan močvara

1977. - Rođena Šakira (Izabel Mebarak Ripol), kolumbijska pevačica (Barankilja, 02. 02. 1977)

1994. - Umro Radovan Samardžić, istoričar i književnik, akademik (Sarajevo, 22. 10. 1922 - Beograd, 02. 02. 1994)

1996. - Umro Slavoljub Stefanović - Ravasi, TV reditelj (Čačak, 29. 06. 1927 - Beograd, 02. 02. 1996)

1996. - Umro Džin Keli, američki pevač, filmski glumac i baletski igrač (Pitsburg, 23. 08. 1912 - Los Anđeles, 02. 02. 1996)

2000. - Umro Dragan Zarić, pozorišni, filmski i TV glumac (Beograd, 15. 11. 1942 - Beograd, 02. 02. 2000)

2003. - Umro Dejan Đurković, filmski i pozorišni reditelj (Beograd,01. 04. 1939 - Beograd, 02. 02. 2003)

2005. - Umro Maks Šmeling, nemački bokser, svetski šampion u teškoj kategoriji (Klajn Lukov, 28. 09. 1905 - Holenšted, 02. 02. 2005)

2007. - Umro Džoe Hanter, američki muzičar (Džekson, 19. 11. 1927 - Detroit, 02. 02. 2007)

2008. - Umro dr Nikola Đorđević, odbojkaš, reprezentativac Jugoslavije (19. 11. 1931- Beograd, 02. 02. 2008)

2009.- Umro Vuk Boričić, književnik (1926 - 02. 02. 2009)

Bisernica
06-02-2010, 16:17
3. februar


Na današnji dan 1809. godine rođen Feliks Mendelson, nemački kompozitor, pijanista i dirigent. Godine 1989. preminula Nina Kirsanova, balerina, koreograf i pedagog.


Godine 1809. rođen Feliks Mendelson, nemački kompozitor, pijanista i dirigent, osnivač Konzervatorijuma u Lajpcigu. Kao pijanista debitovao je u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko delo, scensku muziku za "San letnje noći", kad je započeo i dirigentsku karijeru. Sa uspehom se ogledao u svim muzičkim oblastima, sem u operi. Dela: simfonije (Treća nazvana "Škotska", Četvrta nazvana "Italijanska"), uvertire ("Hebridi" ili "Fingalova pećina"), klavirske kompozicije ("Pesme bez reči"), oratorijumi ("Paulus", "Elijas"), "Koncert za violinu i orkestar u e-molu", solo pesme, kamerna muzika.

Na današnji dan 1989. godine umrla je Nina Kirsanova, balerina, koreograf i pedagog. Kirsanova je balet učila u Moskvi. Godine 1921. postala je primabelerina u Lavovu. Oktobarska revolucija dovodi je u Beograd, 1924. godine. Dve godine kasnije, ponovo je u Rusiji i sa trupom Ane Pavlove obilazi svet. U Beograd se vraća 1931. godine i radi kao šef Baleta, primabalerina i koreograf. Kirsanova je igrala sve velike uloge klasičnog repertoara - 37 baletskih rola, 25 nastupa u operama, 6 divertismana i 24 koncerta. Njenu igru odlikovala je snažna klasična tehnika, energija i temperament. Kao koreograf realizovala je više desetina baletskih, operskih i dramskih predstava, a najznačajnije su: "Labudovo jezero", "Začarana lepotica", "Šeherezada", "Kopelija", "Žetva", "Šesta Betovenova simfonija", "Ohridska legenda". U sopstvenom baletskom studiju i u Srednjoj baletskoj školi u Beogradu, Kirsanova je kao pedagog podigla prve generacije naših baletskih umetnika. Njeni učenici bili su Milorad Mišković, Duška Sifnios, Dušan Trninić.

1850. - Umro Jovan Obrenović, knez Čačanske nahije, brat kneza Miloša (Dobrinja, 1787 - Sremski Karlovci, 03. 02. 1850)

1868. - Osnovana Tehničarska družina Srbije, danas Savez inženjera i tehničara Srbije

1882. - Narodna Skupština Srbije usvojila trgovinski ugovor i konzularnu konvenciju sa SAD

1908. - Rođen Predrag - Peđa Milosavljević, slikar, akademik
(Lužnice, 03. 02. 1908 - Beograd, 25. 01. 1987)

1910. - Lav Tolstoj izabran za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije

1915. - Pogubljen Veljko Čubrilović, učitelj i revolucionar, učesnik Sarajevskog atentata
(Bosanska Gradiška, 06. 07. 1886 - Sarajevo, 03. 02. 1915)

1924. - Umro Vudro Tomas Vilson, američki političar i državnik, predsednik SAD, nobelovac
(Staunton, 28. 12. 1856 - Vašington, 03. 02. 1924)

1938. - Rođen Dušan Mitević, novinar, direktor RTS-a
(Pljevlja, 03. 02. 1938 - Beograd, 31. 05. 2003)

1947. godine osnovano Narodno pozorište u Zaječaru

1947. - Rođen Pol Oster, američki književnik
(Njuark, 03. 02. 1947)

1951. - Rođen Luka Mijatović, novinar i urednik Programa 202 Radio Beograda (Ljubljana, 03. 02. 1951)

1953. - Rođen Vasa Pavković, književnik, urednik i leksikograf
(Pančevo, 03. 02. 1953)

1954. - Rođena Milena Dragićević-Šešić, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu
(Trogir, 03. 02. 1954)

1958. - Potpisan sporazum o ekonomskoj uniji Belgije, Holandije i Luksemburga (Beneluks)

1966. - "Meko" spuštanje sovjetske automatske vasionske stanice "Luna 9" na Mesec

1968. - Rođen Vlade Divac, košarkaš, reprezentativac i sportski radnik (Prijepolje, 03. 02. 1968)

1971. - Rođena Sara Kejn, britanska književnica
(Kelvedon Hač, 03. 02. 1971 - London, 20. 02. 2000)

1990. - Osnovana Demokratska stranka

1997. - Umro Bohumil Hrabal, češki književnik
(Brno, 28. 03. 1914 - Prag, 03. 02. 1997)

2004. - Umro Voren Zimerman, američki diplomata, poslednji ambasador SAD u SFRJ
(1934 - Vašington, 03. 02. 2004)

2005. - Umrla Dragoslava Prka, stručni saradnik Dokumentacije Radio Beograda (Smederevska Palanka, 25. 07. 1949 - Beograd, 03. 02. 2005)

2006. - Umro Romano Musolini, italijanski džez-pijanista i slikar, sin Benita Musolinija
(Vila Karpena, 26. 09. 1927 - Rim, 03. 02. 2006)

2007. - Umro Miroslav Rankov, istoričar književnosti, urednik i direktor Izdavačkog preduzeća Matice Srpske i sekretar Matice srpske
(Vrbas, 23. 01. 1938 - Novi Sad, 03. 02. 2007)

2009. - Umro Amfilohije Živković, pravoslavni sveštenik, arhimandrit manastira Jasenovac
(1971 - Zagreb, 03. 02. 2009)

Bisernica
06-02-2010, 16:18
4. februar


Nacionalni praznik Šri Lanke

1494.
- Rođen Fransoa Rable, francuski književnik

(La Devinije, 04. 02. 1494 - Pariz, 09. 04. 1553)

1790.
- Rođen Dimitrije Frušić, lekar i novinar

(Divoš, 04. 02. 1790 - Trst, 25. 10. 1838)

1804.
- Seča srpskih knezova u Beogradskom pašaluku

1875.
- Rođen Đorđe Mihajlović, slikar

(Tuzla, 04. 02. 1875 - 18. 09. 1919)

1881.
- Rođen Kliment Jefremovič Vorošilov, sovjetski maršal, političar i državnik

(Jekaterinoslav, 04. 02. 1881 - Moskva, 02. 12. 1969)

1889.
- Rođen Viktor Novak, istoričar i publicista, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, akademik

(Donja Stubica, 04. 02. 1889 - Beograd, 02. 01. 1977)

1900.
- Rođen Žak Prever, francuski književnik i scenarista

(Neji, 04. 02. 1900 - Šerbur, 11. 04. 1977)

1901.
- Umro Svetozar Miletić, advokat, političar i novinar

(Mošorin, 22. 02. 1826 - Vršac, 04. 02. 1901)

1902.
- Rođen Čarls Lindberg, američki pilot, prvi preleteo Atlantski okean

(Detroit, 04. 02. 1902 - Havaji, 27. 08. 1974)

1904.
- Rođen Predrag Milošević, kompozitor i dirigent, profesor Muzičke akademije u Beogradu

(Knjaževac, 04. 02. 1904 - Beograd, 01. 1988)

1906.
- Rođen Klajd Tombo, američki astronom, otkrio Pluton

(Stritor, 04. 02. 1906 - Las Kruses,17. 01. 1997)

1914.
- Rođen Vladimir Dedijer, istoričar i publicista, akademik

(Beograd, 04. 02. 1914 - Boston, 01. 12. 1990)

1915.
- Rođen Rej Evans, američki muzički pisac, dobitnik "Oskar"-a

(Salamanka, 04. 02. 1915 - Los Anđeles, 15. 02. 2007)

1927.
- Umro Janko Vukotić, vojskovođa, divizijar crnogorske i general jugoslovenske vojske

(Čevo, 18. 02. 1866 - Beograd, 04. 02. 1927)

1928.
- Francuski pilot Etjen Mermoz prvi preleteo Ande

1930.
- Rođen Borislav Pekić, književnik

(Podgorica, 04. 02. 1930 - London, 02. 07. 1992)

1931.
- Rođena Izabela Peron (Marija Estela Martines de Peron), argentinska plesačica, političar i državnik, predsednik Argentine

(La Rioha, 04. 02. 1931)

1932.
- Otvorena Kolarčeva zadužbina u Beogradu

1937.
- Održana prva skupština Srpskog kulturnog kluba u Beogradu

1945.
- Počela Saveznička konferencija na Jalti

1946.
- Umro Milan Nedić, general i političar, predsednik srpske vlade u otadžbini za vreme Drugog svetskog rata

(Grocka, 20. 08. 1887 - Beograd, 04. 02. 1946)

1946.
- Rođena Usnija Redžepova, pevačica

(Skoplje, 04. 02. 1946)

1971.
- Doneta odluka o osnivanju Televizije Novi Sad

1986.
- Umro Branko Pešić, političar i državnik, predsednik Skupštine grada Beograda, potpredsednik Predsedništva Srbije

(Zemun, 01. 10. 1922 - Beograd, 04. 02. 1986)

1989.
- Umro Džon Kasavetes, američki filmski glumac, reditelj, scenarista i producent

(Njujork, 09. 12. 1929 - Los Anđeles, 04. 02. 1989)

2001.
- Umro Dragan Maksimović, pozorišni, filmski i TV glumac

(Podujevo, 07. 02. 1949 - Beograd, 04. 02. 2001)

1995.
- Umrla Patriša Hajsmit, američka književnica

(Fort Vort, 19. 01. 1921 - Lokarno, 05. 02. 1995)

2003.
- Proglašena Državna zajednica Srbije i Crne Gore

2005.
- Umro Pavle Jakšić, general- pukovnik, narodni heroj

(Blanuša, 02. 12. 1913 - Beograd, 04. 02. 2005)

2005.
- Umro Joan Flora, rumunski književnik

(Banatsko Novo Selo, 20. 12. 1950 - Bukurešt, 04. 02. 2005)

2007.
- Umrla Barbara Mek Nair, američka glumica i pevačica

(Rasin, 04. 03. 1934 - Los Anđeles, 04. 02. 2007)

Bisernica
06-02-2010, 16:20
5. februar


Dan Vojnoistorijskog i Vojnogeografskog instituta Vojske Srbije

- Dan Vojnoistorijskog i Vojnogeografskog instituta Vojske Srbije

1876.
- Knez Milan Obrenović potpisao "Ustrojstvo đeneralštaba" kojim je postavljen temelj nacionalne vojnogeodetske službe

1884.
- Rođen Veljko Petrović, književnik, predsednik Matice srpske i Srpske književne zadruge, akademik

(Sombor, 05. 02. 1884 - Beograd, 27. 07. 1967)

1893.
- Umro Toša Jovanović, pozorišni glumac i reditelj

(Veliki Bečkerek, 21. 05. 1845 - Beograd, 05. 02. 1893)

1894.
- Rođena Ksenija Atanasijević, filozof i književnik, prva žena- doktor nauka na Beogradskom univerzitetu

(Beograd, 05. 02. 1894 - Beograd, 28. 09. 1981)

1919.
- Rođen Andreas Papandreu, grčki ekonomista, političar i državnik, premijer Grčke

(Hios, 05. 02. 1919 - Atina, 23. 06. 1996)

1925.
- Rođena Zuzana Halupova, slikarka - naivac

(Kovačica, 05. 02. 1925 - Beograd, 01. 08. 2001)

Pre nego što je postala poznata po svojim slikama, Zuzana Halupova se bavila vezom radeći za narodnu radinost. Ova samouka slikarka prvi put je zajednički izlagala 1964. godine u rodnoj Kovačici, a prvu samostalnu izložbu imala je 1968. u Dubrovniku. U tridesetogodišnjoj karijeri naslikala je više od tri hiljade ulja na platnu i priredila 78 samostalnih izložbi. Omiljeni likovni sadržaji Halupove bili su deca i njihov svet, kao i radni i verski običaji i folklor Slovaka. Neiscrpna tema Zuzaninog dečijeg sveta nije ostala nezapažena - UNICEF je njenu "Zimu" odabrao za novogodišnju čestitku i prodao je u dva miliona primeraka. Slike Zuzane Halupove krasio je jedinstveni stil, jednostavnost i iskrenost u poimanju sveta. Njeno ime našlo se u Svetskoj enciklopediji naivne umetnosti, štampanoj 1984. godine.

1933.
- Rođen Miloš Milutinović, fudbaler i trener

(Bajina Bašta, 05. 02. 1933 - Beograd, 28. 01. 2003)

1980.
- Umro Stojan Aralica, slikar

(Škare, 24. 12. 1883 - Beograd, 05. 02. 1980)

1985.
- Rođen Kristijano Ronaldo dos Santos Aveiro, portugalski fudbaler

(Funšal, 05. 02. 1985)

1993.
- Osnovana "Fondacija Borislav Pekić" u Beogradu

1993.
- Umro Džozef Leo Mankijevič, američki režiser, scenarista i producent, dobitnik "Oskar"-a

(Vilkis Ber, 11. 02. 1909 - Bedford, 05. 02. 1993)

1994.
- Masakr na sarajevskoj pijaci Markale

1997.
- Umrla Olga Skrigin, filmski montažer

(Džepnica, 14. 11. 1927 - Beograd, 05. 02. 1997)

2001.
- Umro Lazar Stanojević, prevodilac i autor stripova

(Sombor, 17. 05. 1931 - Beograd, 05. 02. 2001)

2004.
- Umro Džon Henč, američki dizajner, dobitnik "Oskar"- a

(Sedar Repids, 29. 06. 1908 - Los Anđeles, 05. 02. 2004)

2008.
- Umro Zoran Antonijević - Žota, fudbaler "Crvene zvezde", reprezentativac Jugoslavije i sportski radnik

(Beograd, 20. 10. 1945 - Beograd, 05. 02. 2008)

2008.
- Umro Mahariši Maheš Jogi, indijski mistik, propagator transcedentalne meditacije

(Rajpur, 12. 01.1917 - Vlodrop, 05. 02. 2008)

Bisernica
06-02-2010, 16:22
6. februar


Dan Crvenog krsta Srbije. Preminuo Vasa Pelagić, učitelj, publicista, revolucionar i narodni lekar.


Godine 1876. u Srbiji je osnovano Društvo Crvenog krsta, nepunih 13 godina posle prve Međunarodne konferencije Crvenog krsta u Ženevi. Akciju je pokrenuo mladi vojni lekar Vladan Đorđević, budući ugledni političar i književnik. Osnivački skup održan je u svačanoj sali beogradske opštine. Za prvog predsednika "Srpskog društva Crvenog krsta" - kako je glasio zvanični naziv, izabran je mitropolit Mihajlo (Jovanović). Prvi zadatak novoosnovanog društva bio je zbrinjavanje izbeglica u vreme i nakon Hercegovačkog ustanka. Dva meseca nakon osnivanja Društvo je postalo član Međunarodnog Crvenog krsta. Zakonskim odredbama iz 1896. Društvo je postalo autonomno od države. Temelji Doma srpskog Crvenog krsta postavljeni su juna 1879. u Siminoj ulici na Dorćolu - gde se Društvo nalazi i danas.

Na današnji dan 1899. godine preminuo je učitelj, publicista, revolucionar i narodni lekar Vasa Pelagić. Vasa Pelagić je jedan od najznačajnijih srpskih narodnih prosvetitelja 19. veka. Bio je prvi pobornik ideje socijalizma u Srbiji i na Balkanu, kojom se inspirisao za vreme boravka u Rusiji od 1864. do 1866. godine. Učio je bogosloviju u Beogradu, bio učitelj Srpske osnovne škole u Brčkom, a zatim upravitelj Srpskopravoslavne bogoslovije u Banjaluci. Učesnik je Bosansko- hercegovačkog ustanka. Zbog dela "Borba za oslobođenje" i "Put unakrst oko sveta" u kojima je propagirao svojevrsni vid utopijskog socijalizma, proteran je u Rumuniju. Tamo je napisao, a u Švajcarskoj štampao knjigu "Šta nas košta Bog i gospodar". Ova je knjiga bila veoma čitana, ali i zabranjivana. Hapšen i osuđivan, Pelagić je umro u požarevačkom zatvoru. Za sobom je ostavio dela: "Istorija Bosansko-hercegovačke bune", "Odgovor na četiri društvena pitanja", "Spas Srbije i srpstva", "Socijalizam i osnovni preporođaj društva" i "Nauka i radni narod".

1911. - Rođen Ronald Regan, američki filmski glumac, političar i državnik, predsednik SAD (Tampiko, 06. 02. 1911- Los Anđeles, 05. 06. 2004)

1912. - U Tronhajmu održan prvi sabor Laponaca

1918. - Rođen Lotar-Ginter Bukhajm, nemački književnik
(Vajmar, 06. 02. 1918 - Starnberg, 22. 02. 2007)

1925. - Rođen Žika Živulović-Serafim, književnik, novinar i urednik Radio Beograda (Mirovo, 06. 02. 1925 - Beograd, 22. 04. 2001)

1932. - Rođen Fransoa Trifo, francuski filmski reditelj, dobitnik "Oskar"-a (Pariz, 06. 02. 1932 - Pariz, 21. 10. 1984)

1937. - Bitka na reci Harami u Španskom građanskom ratu

1937. - U izdanju knjižare i izdavačke kuće Gece Kona izašao "Leksikon stranih reči i izraza" Milana Vujaklije

1937.
- Rođena Darinka Matić-Marović, dirigent, profesor Fakulteta muzičke umetnosti, prva žena rektor Univerziteta u Beogradu (Herceg Novi, 06. 02. 1937)

1945. - Rođen Bob Marli (Robert Nesta Marli), američki muzičar, "kralj" rege- muzike (Kingston, 06. 02. 1945 - Majami, 11. 05. 1981)

1952. - Umro engleski kralj Džordž VI, a na presto stupila Elizabeta II

1954. - Rođen Nenad-Neša Milosavljević, pevač grupe "Galija"
(Niš, 06. 02. 1954)

1958. - U avionskoj nesreći na minhenskom aerodromu poginuo 21 putnik, među kojima i fudbaleri "Mančester Junajteda", koji su se vraćali iz Beograda posle utakmice sa Crvenom zvezdom

1987. - Umro Nikola Cvejić, operski pevač
(Ašanja, 23. 12. 1896 - Novi Sad, 06. 02. 1987)

1996. - Umro Pavle Mijović, istoričar umetnosti
(Brčeli, 21. 06. 1914 - Podgorica, 06. 02. 1996)

1999. - Počela Mirovna konferencija o Kosovu u dvorcu Rambuje kod Pariza

2001.- Umro Zoran Sokolović, političar, ministar unutrašnjih poslova Srbije i SRJ (Lepena, 1938 - Lepena, 06. 02. 2001)

2003. - Umro Manfred fon Brauhič, nemački automobilista, učesnik trke za "Veliku nagradu Beograda"1939.godine (Hamburg, 1905 - Grefenvart, 06. 02. 2003)

2004. - Umrla Slobodanka Šobota, akademski slikar
(Pančevo, 10. 01. 1947 - Pančevo, 06. 02. 2004)

2004. - Umro Jovan Cokić, fudbaler "Crvene zvezde", reprezentativac
(Valjevo, 19. 08. 1927 - Elizabet, 06. 02. 2004)

2004 - Umro Milan Zec, slikar i karikaturista ( - Beograd, 06. 02. 2004)

2007. - Umro Frenki Lejn (Fransis Lo Vekio), američki pevač, kompozitor i glumac (Čikago, 1913 - San Dijego, 06. 02. 2007)

2008. - Umro Borislav Šolaja, sportski novinar, urednik lista "Sport"
(Sarajevo, 28. 01. 1926 - Beograd, 06. 02. 2008)

2008. - Umro Dragutin Dražić, inženjer tehnologije i fizikohemičar, akademik, član Predsedništva SANU (Beograd, 05. 05. 1930 - Beograd, 06. 02. 2008)

2009. - Umro Borislav Popović, reditelj, direktor Opere i Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu (Podgradci, 01. 1931 - Beograd, 06. 02. 2009)

Bisernica
07-02-2010, 09:10
7.februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100206_146-ItemID-161533-lrg.jpg


1478 - Rođen je engleski humanista i državnik Tomas Mor (Thomas More), diplomata i lord-kancelar Henrija VIII (Henry) (1529-32). Pao je u nemilost kada je uskratio podršku kralju u njegovom sporu s papom, a 1535. odbio je da prizna Henrija poglavarom engleske crkve. Nakon toga je osuđen na smrt i pogubljen. Kao pisac poznat je po delu "Utopija" (1516) u kojem je dao viziju idealnog društva.

1792 - Austrija i Pruska su sklopile savez protiv revolucionarneFrancuske u strahu od širenja ideja građanske revolucije. To je bila prva od šest koalicija u koje su kasnije, protiv Napoleona, ušle i Rusija, Engleska i Turska i druge manje evropske zemlje.

1812 - Rođen je Čarls Dikens (Ćarles Dickens), rodonačelniksocijalnog romana, jedan od najznačajnijih, najuticajnijih i najčitanijih engleskih pisaca ("Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub", "Stara prodavnica retkosti").

1837 - Umro je švedski kralj Gustav IV tokom čije je vladavine(1792-1809) Švedska bila u gotovo potpunoj izolaciji. Nakon neuspeha u ratovima s Rusijom i Danskom (1808), zbačen je s prestola u oficirskoj zaveri (1809), posle čega je živeo u izgnanstvu.

1863 - Na britanskom vojnom brodu "Orfej", koji je potonuo poredobala Novog Zelanda, poginulo je 190 ljudi.

1878 - Umro je papa Pije IX, čiji je pontifikat trajao 31 godinui 236 dana, najduže u istoriji katoličke crkve. Za vreme njegovog pontifikata crkvena (papska) država izgubila je najveći deo svojih teritorija, a papa se povukao u Vatikan (1870). Proglasio je 1854. dogmu o bezgrešnom začeću Bogorodice, a 1870. o infabilitetu (nepogrešivosti) pape.

1894 - Umro je belgijski proizvođač duvačkih instrumenataAdolf Saks (Adolphe Sax), koji je 1840. izumeo muzički instrument nazvan po njemu saksofon.

1913 - Crnogorska vojska i srpski Primorski odred su u Prvombalkanskom ratu počeli napad na Skadar koji su držali Turci. Crnogorci su u aprilu prisilili Esad-pašu da preda grad, ali su se u maju morali povući, jer su evropske sile donele odluku da Skadar pripadne Albaniji.

1947 - Britanski plan o podeli Palestine na arapski i jevrejskideo odbacili su i Jevreji i Arapi.

1962 - U eksploziji u rudniku uglja kod Sarbrikena u ZapadnojNemačkoj poginulo je 298 rudara.

1964 - Popularna britanska pop grupa "Bitlsi" prvi put jegostovala u SAD.

1968 - Premijeri svih 10 kanadskih provincija odobrili su nacrtustava prema kojem je status francuskog jezika u celoj Kanadi izjednačen s engleskim.

1969 - Nigerijski avioni bombardovali su prepunu tržnicu ujednom selu u pobunjenoj Bijafri. Poginulo je više od 200 ljudi.

1971 - Žene su u Švajcarskoj referendumom dobile pravo glasa.

1984 - Američki kosmonaut Brus Mekendls (Bruce McCandleš) jenapustio svemirski brod "Čelendzer" i postao prvi čovek koji je "prošetao" svemirom.

1986 - Predsednik Haitija Žan Klod Divalije (Jean ClaudeDuvalier) pobegao je iz zemlje, okončavši 29-godišnju diktaturu porodice Divalije u toj karipskoj zemlji.

1990 - Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije ŠSRprihvatio je predlog lidera Mihaila Gorbačova da se ukine 70-godišnji monopol na vlast te partije, čime je otvoren put za višepartijski politički sistem.

1991 - Sveštenik Žan Bertran Aristid (Jean BetrandAristide)proglašen je predsednikom Haitija, kao prvi demokratski izabran šef države.

1995 - U Islamabadu, u Pakistanu uhapšen je Ramzi Jusuf (RamziYousef), glavni osumnjičeni za napad na Svetski trgovinski centar u Njujorku 1993, kada je poginulo šest osoba, a više od 1.000 povređeno. Za taj napad optuženo je i na doživotnu robiju osuđeno šest islamskih ekstremista.

1996 - U "Boingu 757", koji se srušio nekoliko minuta poslepoletanja iz Dominikanske Republike ka Nemačkoj, poginulo je svih 189 putnika i članova posade. Većina putnika bili su nemački turisti.

1999 - Umro je jordanski kralj Husein (Hušein), koji je vladaoJordanom od 1952. Nasledio ga je sin, princ Abdulah (Abdullah).

2000 - U Beogradu je ubijen ministar odbrane SR Jugoslavije PavleBulatović. Novi ministar postao je Dragoljub Ojdanić, dotadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, a na to mesto je postavljen Nebojša Pavković.

2001 - Umrla je američka pevačica i glumica Dejl (Dale) Evans,koja je sa svojim suprugom, Rojem Rodžersom, igrala u 27 vestern filmova i napisala njihovu pesmu "Tragovi sreće".

2003 - U eksploziji automobila-bombe u klubu "El Nogal" u elitnomdelu grada Bogota (Kolubija) poginule su najmanje 33 osobe, a više od 60 ljudi je povređeno. Za napad je osumnjičena gerilska Revolucionarna oružana snaga Kolumbije.

2003 - Umro je Augusto Monteroso (Monterroso), pisac iz Gvatemalei poznati majstor kratke priče, koji je 2000. osvojio špansku nagradu za literatutu "Princ od Asturije".

Bisernica
08-02-2010, 00:17
8. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100207_160-ItemID-161569-lrg.jpg

1560 - Turske galije naterale su u bekstvo špansku flotu pod komandom vojvode Medine u bici u Sredozemnom moru kod grada Tripolija, koji su Turci 1551. preuzeli od Španije.

1587 - Nakon 19 godina zatočeništva pogubljena je škotska kraljica Meri Stjuart (Mary Stuart), optužena zbog učešća u zaveri za zbacivanje s prestola engleske kraljice Elizabete I (Elizabeth).

1676 - Umro je ruski car Aleksej Mihajlovič Romanov, otac PetraVelikog, koji je tokom vladavine od 1645. do smrti ugušio pobune kmetova i pobunu donskih kozaka pod Stepanom Razinom. Proširio je teritoriju pripojivši Rusiji Ukrajinu do reke Dnjepar i istočne delove Sibira.

1725 - Umro je ruski car Petar I Aleksejevič Romanov (PetarVeliki). Po dolasku na presto 1682. sproveo je, prema evropskim uzorima, dalekosežne reforme države i društva. Ratovima je obezbedio Rusiji jak položaj na Baltiku, izlaz na Crno more i zapadnu obalu Kaspijskog jezera. Osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine ("Vedomosti"), a 1703. na ušću Neve podigao je novu prestonicu - Sankt Peterburg.

1828 - Rođen je Žil Vern (Jules Verne), francuski pisacnaučno-fantastičnih romana. Zaokupljen naučnim otkrićima, dalekim zemljama i istraživačkim podvizima, napisao je više od 50 romana među kojima su najpoznatiji "Put oko sveta za 80 dana", "20.000 milja pod morem", "Put na Mesec", "Put u središte Zemlje", "Carev glasnik", "Pet nedelja u balonu", "Deca kapetana Granta").

1861 - Južne države SAD odvojile su se od Unije i osnovaleKonfederaciju država Amerike s DŽefersonom Dejvisom (Jefferson Davis) kao predsednikom, što je dovelo do Američkog građanskog rata (1861-65).

1863 - Pruska i Rusija sklopile su savez da bi ugušulerevoluciju u Poljskoj.

1894 - Rođen je američki filmski režiser King Volis Vidor(Wallis). Njegov nemi film "Gomila" smatra se remek delom svetske kinematografije. Veliki uspeh postigao je i filmom "Haleluja" u kojem su glavne uloge igrali crnci.

1921 - Umro je ruski revolucionar i geograf Petar AleksejevičKropotkin, jedan od najznačajnjih teoretičara anarhizma. Godine 1872. napustio je uspešno bavljenje naukom, prišao Bakunjinu u Ženevi i posvetio se idejama anarhizma ("Anarhija i njena filozofija", "Velika Francuska revolucija", "Zapisi revolucionara").

1924 - Prilikom pogubljenja Gija Džona (Gee Jon) u američkojdržavi Nevada prvi put je upotrebljena gasna komora za izvršenje smrtne kazne.

1937 - U Španskom građanskom ratu trupe generala FransiskaFranka (Francisco Franco) zauzele su Malagu uz pomoć 15.000 italijanskih vojnika.

1940 - Nacisti su u Drugom svetskom ratu streljali svakog desetogstanovnika iz dva poljska sela u blizini Varšave zbog ubistva dva nemačka vojnika.

1942 - U manastiru Ostrog održana je skupština sa koje jeupućen poziv svim Crnogorcima i Bokeljima, bez obzira na političke i partijske podele, na ustanak protiv okupatora u Drugom svetskom ratu.

1943 - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila gradKursk koji su Nemci okupirali 1941.

1963 - U Iraku je izvršen državni udar. Predsednik Irakageneral Abdul Karim Kasem (Kašem) je streljan, a novi šef države je postao pukovnik Abdul Salem Muhamad Aref (Muhammad).

1975 - Sovjetski i američki kosmonauti su počeli zajedničkepripreme za letove "Sojuz-Apolo".

1984 - Na stadionu "Koševo" u Sarajevu u prisustvu 50.000gledalaca otvorene su 14. zimske Olimpijske igre. Na prvim olimpijskim igrama održanim u Jugoslaviji učestvovali su sportisti iz 49 država, najveći broj u istoriji ZOI.

1989 - U blizini atlantskih ostrva Azori pao je američkiputnički avion s italijanskim turistima i poginulo je svih 144 putnika i članova posade.

1992 - Članice Evropske zajednice potpisale su u Mastrihtu, uHolandiji ugovor kojim je ova ekonomska zajednica postala i političko-pravna unija (Evropska unija).

1993 - U nesreći izazvanoj sudarom vojnog aviona "Suhoj" iputničkog "Tupoljev" blizu Teherana, poginuli su svi putnici i članovi posade, njih 132, pilot i kopilot vojnog aviona.

1994 - Dve grupe ilegalnih imigranata ("ljudi iz čamaca"),pristigavši do obala SAD dobile su različit tretman američkih vlasti - Kubanci su prihvaćeni, a Haićani su bili prisiljeni da se vrate.

2002 - U mestu Salt Lejk Siti, u SAD otvorene su 19. Zimskeolimpijske igre.

2004 - Britanski prestolonaslednik princ Čarls doputovao je uIran u svojstvu predsednika britanskog Crvenog krsta. On je obišao grad Bam, koji je krajem 2003. razoren u katastrofalnom zemljotresu, u kome je stradalo 43.000 ljudi. Princ Čarls je prvi član britanske kraljevske porodice koji je posetio Iran od revolucije 1979. godine.

Bisernica
11-02-2010, 19:01
9.februar



http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100208_450-ItemID-161678-lrg.jpg

1540 - U Rudaj Fildsu kod Čestera u Engleskoj održana je prva trka konja.

1788 - Austrijski car Josif II objavio je rat Turskoj. U ratu, koji je završen 1791. po Austriju nepovoljnim Svištovskim mirom, na austrijskoj strani učestvovali su i srpski dobrovoljci pod vođstvom Koče Anđelkovića.

1801 - Mirovnim ugovorom između Austrije i Napoleonove Francuske u Linevilu na severoistoku Francuske prestalo je da postoji Sveto rimsko carstvo, iako se car Franc II Habsburg odrekao titule rimskog cara nemačkog naroda pet godina kasnije.

1849 - Italijanski revolucionar Đuzepe Macini (Giuseppe Mažini)proglasio je Rim republikom.

1881 - Umro je Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svetskih književnika, čije je delo u 20. veku postalo neiscrpan izvor za najraznovrsnije književno-teorijske, estetičke, psihološke i filozofske studije i tumačenja. Uticao je na ukupnu evropsku i američku književnost, a posebno su se na njega pozivali ekspresionisti u književnosti i egzistencijalisti u filozofiji ("Zločin i kazna", "Braća Karamazovi", "Bedni ljudi", "Poniženi i uvređeni", "Zapisi iz mrtvog doma", "Idiot").

1909 - Francuska i Nemačka su postigle sporazum o Maroku, kojim je Berlin priznao posebne interese Pariza u toj zemlji, u zamenu za ekonomske koncesije.

1917 - Zbog pokušaja bugarske vojske da izvrši mobilizaciju srpskih regruta u okupiranim oblastima u južnoj Srbiji u Prvom svetskom ratu, izbio je Toplički ustanak. Pored početnih uspeha i stvaranja slobodne teritorije sa sedištem u Toplici, ustanak je krajem marta ugušen. Bugari su za odmazdu pobili oko 20.000 ljudi, uključujući žene i decu i uništili nekoliko desetina sela između Prokuplja i Leskovca.

1934 - Jugoslavija, Grčka, Turska i Rumunija potpisale su u Atini Balkanski pakt (Balkanska antanta), odbrambeni savez od bugarskih i italijanskih aspiracija. Izbijanjem Drugog svetskog rata savez je oslabio zbog različitih stavova zemalja članica prema Nemačkoj i Italiji, a pristupanjem Rumunije i Jugoslavije Trojnom paktu sasvim se raspao.

1942 - U njujorškoj luci izbio je požar na francuskom putničkom brodu "Normandija", tada najvećem i najelegantnijem u svetu, posle čega je brod potonuo.

1943 - Teške borbe za pacifičko ostrvo Gvadalkanal okončane su u Drugom svetskom ratu pobedom američkih snaga nad japanskom armijom.

1943 - Počeo je protivnapad partizana u Drugom svetskom ratu protiv združenih nemačkih, italijanskih i hrvatskih snaga na Neretvi, poznat kao "Bitka za ranjenike". Početkom marta osam partizanskih brigada odbacilo je glavninu nemačkih trupa i svih 3.500 ranjenika je prebačeno na levu obalu Neretve.

1957 - U Portugaliji je umro Mikloš Horti (Miklos Horthy, mađarski diktator (1920-44). Kao zapovednik krstarice "Navara" učestvovao je u gušenju pobune mornara u Boki Kotorskoj 1918, uveo je Mađarsku u rat na strani Hitlera i učestvovao u agresiji na Jugoslaviju. Odgovoran za istrebljenje Jevreja i zločine nad civilima, nakon zbacivanja s vlasti pobegao je u Portugaliju. U Jugoslaviji je bio proglašen za ratnog zločinca zbog masovnih likvidacija civila u Vojvodini.

1962 - Jamajka je postala nezavisna država u okviru britanskog Komonvelta.

1969 - Boing 747 džambo džet imao je prvi probni let.

1977 - Umro je ruski konstruktor aviona Sergej Vladimirovič Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu "Il-2" za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svetskom ratu.

1981 - General Vojćeh Jaruzelski postao je predsednik poljske vlade.

1984 - Umro je Jurij Vladimirovič Andropov, šef sovjetske države i vladajuće Komunističke partije. Bivši šef Komiteta državne bezbednosti (KGB), koji je nasledio Leonida Brežnjeva krajem 1982, bio je na vlasti manje od 16 meseci.

1991 - Na referendumu u Litvaniji, iz kojeg su bili isključeni građani ruske nacionalnosti, više od 90 odsto birača glasalo je za otcepljenje od ŠSR.

1996 - U snažnoj eksploziji u Londonu, koju su podmetnuli pripadnici Irske republikanske armije, poginule su dve osobe, a oko sto je ranjeno. Tim napadom prekinuto je 17-mesečno primirje.

1999 - Kina je prekinula diplomatske odnose s Makedonijom zbog odluke vlade u Skoplju da uspostavi diplomatske odnose s Tajvanom.

2002 - Umrla je britanska princeza Margaret, sestra kraljice Elizabete, poznata po glamuroznom i burnom životu.

Bisernica
11-02-2010, 19:02
10. februar

http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100209_449-ItemID-161775-lrg.jpg


1258 - Mongoli su zauzeli Bagdad, tadašnji centar islamskog sveta, spalili grad i pobili 10.000 ljudi.

1763 - Mirovnim ugovorom u Parizu završen je Sedmogodišnji rat, prvi oružani sukob svih evropskih sila. Sporazumom, koji su potpisale Velika Britanija, Francuska i Španija, Francuska se gotovo sasvim povukla iz Indije, a Velikoj Britaniji je prepustila i Kanadu. Španija je dobila Luizijanu i Kubu, a Pruska je zadržala Šleziju, koju je preuzela od Austrije.

1837 - U dvoboju je ubijen ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, začetnik realizma u ruskoj prozi i jedan od najvećih liričara svetske književnosti ("Evgenije Onjegin", "Boris Godunov", "Pikova dama", "kapetanova kći").

1878 - Konvencijom u El Zanjonu okončan je desetogodišnji ustanak protiv španske kolonijalne vlasti na Kubi.

1879 - U Velikom Trnovu otvoreno je zasedanje prvog bugarskog parlamenta posle oslobođenja od Turaka.

1891 - Zaslugom čuvenog srpskog geologa Jovana Žujovića, na Velikoj školi u Beogradu osnovano je Srpsko geološko društvo, jedno od najstarijih naučnih društava u Srbiji.

1901 - U Beču je umro srpski državnik Milan Obrenović, knez (1872-82), a potom kralj Srbije (1982-89). Tokom njegove vladavine Srbija je stekla međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878, kada su joj pripojena i četiri okruga. Zaključio je s Bečom Tajnu konvenciju 1881. kojom je ograničena nezavisnost Srbije u korist Austro-Ugarske. Abdicirao je 1889. u korist maloletnog sina Aleksandra.

1942 - Američki džez muzičar Glen Miler (Glenn Miller) postao je prvi muzičar koji je dobio "zlatnu ploču" za prodaju milionitog primerka kompozicije "Ćattanooga Ćoo Ćoo".

1947 - U Parizu su potpisani mirovni ugovori zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu i bivših saveznika Hitlerove Nemačke.

1962 - Američki pilot Frensis Geri Pauers (Francis Gary Powers), oboren 1960. dok je preletao ŠSR špijunskim avionom U-2, u Berlinu je zamenjen za sovjetskog obaveštajca Rudolfa Abela.

1964 - U sudaru dva australijska ratna broda u zalivu Džervis potonuo je razarač "Vojadžer" i poginulo je više od 80 mornara.

1979 - U Ljubljani je umro slovenački političar Edvard Kardelj, visoki funkcioner Saveza komunista Jugoslavije i jedan od najbližih saradnika predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Od 1963. do 1967. bio je predsednik Skupštine SFR Jugoslavije.

1996 - IMB kompjuter nazvan "Duboko plavo" ušao je u istoriju šaha pobedom nad svetskim prvakom Garijem Kasparovom.

1997 - Hrvati iz zapadnog dela Mostara otvorili su vatru na Muslimane iz istočnog dela grada koji su na hrvatsku stranu došli da posete groblje. Dve osobe su poginule, a 38 je ranjeno. Mostar je u bosanskom ratu, nakon što su Srbi bili prisiljeni da napuste grad, podeljen 1993. na muslimanski i hrvatski deo.

1998 - Umro je bivši francuski ministar inostranih poslova Moris Šuman, tvorac projekta Evropske unije ("Šumanov plan").

2000 - Lider Srpske radikalne stranke i potpredsednik Vlade Srbije Vojislav Šešelj optužio je nezavisne medije da su "američki plaćenici" i "kriminalci", čime je najavio početak žestoke režimske kampanje protiv nezavisnih medija u Srbiji.

2001 - Tokom antivladinih protesta u Teheranu, u sukobu s policijom ranjeno je više desetina studenata, a oko 100 je uhapšeno.

2004 - SAD su obnovile svoje diplomatsko predstavništvo u Tripoliju, posle desetogodišnjih neprijateljskih odnosa dve zemlje, a nakon odluke Libije da napusti program za razvoj oružja za masovno uništenje. Zvanični Vašington je opozvao svog ambasadora u Libiji 1980. godine.

2005 - Umro je poznati televizijski i radijski novinar Milovan Ilić Minimaks (67).

2005 - Severna Koreja je prvi put saopštila da poseduje nuklearno oružje i suspendovala svoje učešće u pregovorima o spornom nuklearnom programu te zemlje.

2005 - Umro je Artur Miler (Arthur Miller), velikan američkog pozorišta koji je napisao "Smrt trgovačkog putnika" i čija su dela uglavnom govorila o običnim ljudima.

2006 - Za predsednika Kosova izabran je Fatmir Sejdiu, visoki funkcioner Demokratskog saveza Kosova (DSK).

2006 - Umro je meksički slikar i vajar Huan (Juan) Soriano, čije se velike skulpture nalaze na značajnijim mestima u glavnom gradu Meksika.

Bisernica
11-02-2010, 19:04
11. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100208_48-ItemID-161895-lrg.jpg


1847 - Rođen je američki pronalazač Tomas Alva Edison (Thomas). Registrovao je više od hiljadu patenata, uključujući sijalicu s ugljenim vlaknom, fonograf (gramofon), mikrofon, megafon, fonometar.

1858 - Tokom rata za reformu (1856-61) Benito Huarez (Juarez) proglašen je u Vera Kruzu ustavnim predsednikom Meksika.

1868 - Umro je francuski fizičar Žan Bernar Leon Fuko (Jean Bernard, Foucault), koji je s Armanom Fizoom (Armand Fizeau) izmerio brzinu svetlosti. Ogledom s klatnom (Fukoov eksperiment) dokazao je obrtanje Zemlje, pronašao je žiroskop i usavršio teleskop.

1873 - Pod pritiskom republikanaca abdicirao je španski kralj Amadeo i proglašena je prva španska republika.

1879 - Umro je francuski slikar i vajar Onore Domije (Honore Daumier), najveći karikaturista 19. veka. Godine 1832. proveo je šest meseci u zatvoru zbog karikature kralja Luja Filipa (Louis Philippe).

1889 - U Japanu je usvojen ustav, kojim je predviđen dvodomni parlament, ali je car zadržao izvršnu vlast.

1919 - Fridrih Ebert je izabran za prvog predsednika Nemačke, koja je posle Prvog svetskog rata postala republika.

1929 - Sporazumom u Luteranu između Italije i Svete stolice stvorena je nezavisna papska država Vatikan. Time je rešeno "Rimsko pitanje" - spor italijanske države i Svete stolice nastao 1870, posle priključenja Italiji papske države i grada Rima.

1945 - U Jalti na Krimu završena je konferencija lidera triju velikih sila antihitlerovske koalicije. Predsednik SAD Ruzvelt (Roosevelt), lider SSSR Staljin i britanski premijer Čerčil uskladili su vojne planove za okončanje Drugog svetskog rata, odredili nove odnose u Evropi i dogovorili se o osnivanju Ujedinjenih nacija.

1967 - Umro je crnogorski slikar Milo Milunović, jedan od osnivača i prvih nastavnika Akademije likovnih umetnosti u Beogradu (1937). Posle Drugog svetskog rata organizovao je Umetničku školu na Cetinju. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti.

1970 - Japan je postao četvrta zemlja u svetu koja je lansirala veštački satelit.

1971 - Predstavnici 63 zemlje potpisali su sporazum o zabrani skladištenja nuklearnog oružja na dnu mora i okeana.

1975 - Margaret Tačer (Tacher) izabrana je za predsednika Konzervativne stranke, kao prva žena koja je u Velikoj Britaniji postala šef političke partije.

1990 - Lider Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) Nelson Mandela pušten je na slobodu nakon 27 godina provedenih u južnoafričkim zatvorima.

1993 - Umrla je srpska književnica Desanka Maksimović, koja je svojim delom doprinela afirmaciji ženskog literarnog stvaranja. Uz Isidoru Sekulić smatra se najznačajnijom srpskom književnicom 20. veka ("Zeleni vitez", "Tražim pomilovanje", "Nemam više vremena").

1994 - Pet američkih kosmonauta (Čarls Bolden, Kenet Rajter, Jan Dejvis, Čang Dijaz Franklin, Ronald Sega) i jedan ruski (Sergej Krikalev) spustili su se u šatlu "Diskaveri" na Zemlju, okončavši prvu američko-rusku spejs šatl misiju.

1997 - Pod pritiskom međunarodne javnosti i tromesečnih građanskih i studentskih protesta predsednik Srbije Slobodan Milošević je posebnim zakonom (lex specialis) priznao rezultate lokalnih izbora na kojima je pobedila opoziciona koalicija "Zajedno".

2000 - U Parizu je u 72. godini umro francuski reditelj Rože Vadim (Roger).

2001 - Oko 7.500 ljudi demonstriralo je u Nemačkoj protiv marša neonacista koji je okupio oko 250 pristalica.

2002 - U Zagrebu je u 82. godini umro kardinal i bivši zagrebački nadbiskup (1970-97) Franjo Kuharić.

2004 - Južnokorejski i američki istraživači su objavili da su uspešno klonirali ljudski embrion koji će se koristiti u medicinske svrhe.

2008 - Umro je američki glumac Roj Šajder najpoznatiji kao šerif Brodi iz filma "Ajkula".

Bisernica
12-02-2010, 18:14
12. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100211_428-ItemID-162056-lrg.jpg

1804 - Umro je nemački filozof Imanuel Kant (Immanuel) začetnik nemačke klasične filozofije, jedan od najuticajnijih filozofa čije je delo donelo revolucionarne promene u modernoj filozofiji ("Kritika čistog uma", "Kritika praktičnog uma", "Kritika rasudne snage", "Opšta istorija prirode i teorije neba").

1809 - Rođen je američki državnik Abraham Linkoln (Abraham Lincoln), predsednik SAD od 1860. do 15. aprila 1865, kada ga je u Vašingtonu ubio jedan fanatični pristalica ropstva. Od 1861. do 1865. vodio je građanski rat protiv otcepljenih južnih država i uspeo sačuvati Uniju, a 1863. je proglasio ukidanje ropstva u SAD.

1818 - Čile je proglasio nezavisnost od Španije.

1832 - Pacifička ostrva Galapagos su pripojena Ekvadoru.

1851 - Edvard Hargrejvs (Edward Hargraves) je pronašao zlato u Samerhil Kriku u Novom Južnom Velsu, izazvavši zlatnu groznicu u Australiji.

1882 - Rođen je srpski slikar Ljubomir Ivanović. Značajno je doprineo razvoju grafike i crteža u srpskom slikarstvu, a njegovi radovi s motivima iz Srbije i Makedonije, pored umetničke imaju i izuzetnu dokumentarnu vrednost.

1899 - Nemačka je kupila od Španije ostrvo Karolina i Marijanina ostrva u Pacifiku.

1912 - Poslednji kineski car Pu Ji (Yi) iz dinastije Manču abdicirao je, Kina je postala republika, a prvi predsednik Sun Jat Sen (Yat).

1942 - Prilikom bekstva iz logora kod Niša u Drugom svetskom ratu nemački vojnici ubili su 42 logoraša, a 105 je uspelo da pobegne. Za odmazdu je streljano 850 ljudi.

1953 - SSSR je prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom posle bombaškog napada na sovjetsko poslanstvo u Tel Avivu.

1961 - Saopšteno je da su pripadnici separatitičkog pokreta Katange ubili kongoanskog premijera i nacionalnog heroja Patrisa Lumumbu (Patrice). Tačan datum i okolnosti pod kojima je ubijen nikada nisu otkriveni.

1973 - Severni Vijetnam je tokom Vijetnamskog rata oslobodio prvu grupu američkih ratnih zarobljenika.

1974 - U Moskvi je uhapšen ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970. Narednog dana oduzeto mu je sovjetsko državljanstvo i proteran je iz zemlje. Nakon dve decenije provedene u emigraciji u Vermontu (SAD), u Rusiju se vratio 1994.

1979 - U Rodeziji je poginulo 59 ljudi u putničkom avionu "Er Rodezija" kojeg su oborili gerilci.

1986 - SAD su izručile SFR Jugoslaviji ratnog zločinca Andriju Artukovića, ministra unutrašnjih poslova ustaške vlade Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svetskom ratu. Jugoslovenske vlasti su Artukovića, koji je posle rata pobegao iz zemlje, optužile za ratne zločine počinjene nad civilima, među kojima je bilo najviše Srba i Jevreja.

1993 - Bivši predsednik Malija Musa Traore i trojica visokih oficira osuđeni su na smrt nakon što ih je sud proglasio krivim za masovna ubistva izvršena 1991.

1999 - Senat SAD oslobodio je predsednika Bila Klintona (Bill Clinton) optužbi za krivokletstvo i opstrukciju pravde, čime je, posle godinu dana, okončana "seksualna afera" sa Monikom Levinski (Monica Lewinsky) i izbegnut impičment.

1999 - Poljska, Mađarska i Češka, prve od bivših članica Sovjetskog bloka, priključile su se NATO-u.

2002 - Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počelo je suđenje bivšem predsedniku Srbije i SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću, prvom šefu države kojem se sudilo pred Međunarodnim sudom. Milošević je u maju 1999. optužen za zločin protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1992, Bosni 1992-95. i na Kosovu 1999. Početak "procesa stoleća" pratilo je više od 1.000 najvećih svetskih medija. Na zahtev Haškog tribunala srpske vlasti isporučile su Miloševića sudu u Hagu 28. juna 2001.

2002 - Pakistanske vlasti uhapsile su militantnog islamistu Ahmada Omara Saeda Šeika, britanskog državljanina, koji je glavni osumnjičeni za otmicu američkog reportera Danijela Perla, koji je izveštavao za Vol strit džornal.

2003 - U sukobima vojske i pobunjenih pripadnika policije i drugih demonstranata tokom protesta u La Pazu (Bolivija) najmanje 30 ljudi je poginulo, a 160 je povređeno.

2004 - Svetska zdravstvena organizacija potvrdila je testove koji su dokazali da smrtonosni ptičji grip, koji je usmrtio mnogo ljudi, ne može da se prenese sa čoveka na čoveka.

Bisernica
13-02-2010, 10:05
13. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100210_25-ItemID-162169-lrg.jpg


1199 - U Hilandaru je umro Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića koja je vladala Srbijom dvesta godina. Veliki župan od 1166. postavio je osnove državne samostalnosti Srbije i njene političke moći. Povukao se sa prestola 1196. u korist sina Stefana (kasnije prvog srpskog kralja Stefana Prvovenčanog) i zamonašio se pod imenom Simeon u manastiru Studenici. Srpska pravoslavna crkva slavi ga kao Svetog Simeona Mirotočivog, prvog sveca iz loze Nemanjića.

1571 - Umro je italijanski vajar i pisac Benvenuto Čelini (Cellini), dvorski zlatar Kozima Medičija (Cosimo Medici), rimskih papa i francuskog kralja Fransoa I (Francois), najbolji izrađivač sitnih zlatarskih predmeta u svoje vreme. Njegova autobiografija "Moj život" predstavlja značajan dokument za kulturnu istoriju renesanse.

1633 - Inkvizicija rimokatoličke crkve u Rimu lišila je slobode astronoma Galilea Galileja (Galilei) zbog njegovog zalaganja za Kopernikov heliocentrični sistem. Ostatak života naučnik je proveo pod stalnim nadzorom Inkvizicije, a zabrana s njegovih dela skinuta je 1757.

1668 - Sporazumom potpisanim u Lisabonu Španija je priznala nezavisnost Portugala.

1689 - Kralj Engleske i Škotske Vilijam III od Oranža (William, Orange) i njegova žena Meri (Mary), kćerka svrgnutog engleskog prokatoličkog kralja Džejmsa II, proglasili su suverenitet nad Velikom Britanijom i Irskom.

1787 - Umro je dubrovački matematičar, fizičar, astronom, filozof i diplomata Ruđer Bošković, osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih naučnika svoga doba.

1793 - Velika Britanija, Pruska, Austrija, Holandija, Španija i Sardinska kraljevina (Pijemont) sklopile su savez protiv revolucionarne Francuske.

1831 - Rođen je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa desnog krila Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih političara 19. veka. Bio je namesnik maloletnom knezu Milanu Obrenoviću (1868-72), predstavnik Srbije na Berlinskom kongresu 1878, predsednik vlade kneževine i kraljevine Srbije (između 1873. i 1887) i namesnik maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića (1889-93). Napisao je "Diplomatsku istoriju Srbije".

1883 - Umro je nemački kompozitor Rihard Vagner (Wagner), stvaralac kasnog romantizma, koji je srušio tradicionalnu strukturu opere da bi ostvario svoju zamisao o sveobuhvatnom umetničkom delu - "muzičkoj drami" ("Holanđanin lutalica", "Tristan i Izolda", "Loengrin", "Nirnberški majstori pevači", "Nibelunški prsten").

1945 - Sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila Budimpeštu, posle 50 dana opsade tokom koje je poginulo 50.000 nemačkih vojnika.

1945 - Američki i britanski avioni su u Drugom svetskom ratu počeli bombardovanje nemačkog grada Drezdena. Grad je tokom dva dana bombardovanja razoren, a računa se da je poginulo oko 135.000 ljudi.

1961 - Savet bezbednosti UN doneo je odluku da se u Kongo upute međunarodne mirovne snage da bi se sprečilo izbijanje građanskog rata u toj zemlji.

1974 - Umro je slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih umetnika 20. veka.

1975 - Kiparski Turci su u severnom delu ostrva, koji je sedam meseci ranije okupirala Turska, proglasili "Tursku federalnu državu Kipar" i formirali ustavotvornu skupštinu. Za prvog predsednika skupštine izabran je vođa kiparskih Turaka Rauf Denktaš.

1984 - Šef Komunističke partije ŠSR-a i države postao je Konstantin Černjenko, nasledivši preminulog Jurija Andropova. Posle Černjenkove smrti, koji je vladao manje od godinu dana, na vlast je stupio Mihail Gorbačov, sedmi i poslednji lider ŠSR-a.

1990 - ŠSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dve nemačke države su objavili plan o ujedinjenju Nemačke.

1991 - Američki bombarderi su razorili sklonište u Bagdadu i dentifikovano kao vojni položaj, a u kojem su, međutim, civili potražili spas od napada iz vazduha. Prema iračkim izvorima, poginulo je oko 500 ljudi, među kojima veliki broj dece i žena.

1999 - U Beogradu je sahranjen Peko Dapčević, jedan od prvih komandanata Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. Učesnik je i Španskog građanskog rata (1936-39). Posle rata bio je načelnik Generalštaba Jugoslovenske narodne armije, državni funkcioner i diplomata.

2000 - Papa Jovan Pavle II zatražio je oproštaj za sve grehove Rimokatoličke crkve u prošlosti, uključujući i odnos prema Jevrejima i jereticima.

2001 - Amerikanka En Bankroft (Ann Bancroft) i Norvežanka Liv Arnesen postale su prve žene koje su na skijama prešle Antarktik. Njihovo "putovanje" od 2.700 kilometara trajalo je 90 dana.

2004 - U bombaškom napadu na njegov automobil u Dohi (Katar) ubijen je bivši predsednik Čečenije u egzilu, Zelimkan Jandarbijev (Zelimkhan Yandarbiyev), a njegov maloletni sin je ranjen. Rusija je više puta tražila njegovo izručenje, smatrajući ga odgovornim za smrt više stotina građana u Čečeniji i zbog veza sa al-Kaidom.

Bisernica
15-02-2010, 00:31
14. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100213_150-ItemID-162219-lrg.jpg

269 - Tokom progona hrišćana, u vreme cara Klaudija II spaljenje na lomači rimski sveštenik i lekar Valentin, kasnije hrišćanski mučenik Sv. Valentin. Taj datum katolici slave kao Dan zaljubljenih.

869 - Umro je slovenski prosvetitelj poznat po monaškom imenu Kirilo, Grk iz Soluna rođen kao Konstantin. S bratom Metodijem osnivač je slovenske pismenosti i književnosti, a smatra se da je Kirilo tvorac oble glagoljice. Braća su na slovenski jezik prevela veliki broj biblijskih tekstova i crkvenih rukopisa.

1468 - Umro je nemački štampar Johan Gutenberg, pronalazač tipografije, izuma koji je označio civilizacijski preokret. Usavršio je štamparsku mašinu i osnovao štampariju u rodnom Majncu. Štampao je 1455. Bibliju u više od 100 primeraka, od kojih je četrdesetak sačuvano.

1663 - Kanada je postala francuska kraljevska provincija.

1779 - Engleski moreplovac i istraživač Džejms Kuk (James Cook) ubijen je na Havajima u iznenadnom okršaju sa ostrvljanima. Njegova putovanja i otkrića značajno su doprinela širenju britanskog kolonijalnog carstva.

1797 - Britanska flota pod komandom admirala Džona Džervisa (John Jervis) i Horacija Nelsona (Horatio) potukla je špansku armadu kod rta Sent Vinsent na krajnjem jugu Portugalije.

1804 - Na skupštini srpskih starešina u Orašcu kod Aranđelovca doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka. Za vođu je izabran Karađorđe Petrović.

1835 - Na inicijativu dramskog pisca Joakima Vujića, uz novčanu pomoć kneza Miloša Obrenovića, u Kragujevcu je osnovano prvo pozorište u Srbiji. "Knjaževsko-serbski teatar" priređivao je jednom sedmično i prazničnim danima predstave za kneza i njegove činovnike i goste, a na repertoaru su bili Vujićevi komadi ili njegovi prevodi stranih dela.

1922 - Italijanski inženjer Đulielmo Markoni (Guglielmo Marconi) počeo je prvo redovno emitovanje radio programa iz Engleske.

1929 - Al Kaponeovi (Capone) gangsteri ubili su u Čikagu sedmoricu članova rivalske bande Bagsa Morena (Bugs Moran) da bi sprečili krađu krijumčarenog viskija. Taj događaj nazvan je "St Valentine's Day Mašacre".

1943 - Sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila Rostov od Nemaca.

1946 - Na američkom univerzitetu Pensilvanija počeo je da radi elektronski mozak - kompjuter, koji je sate normalnog računanja pretvorio u sekunde. Nazvan je ENIAC (Elektronski numerički integrator i kompjuter).

1956 - U Moskvi je počeo 20. kongres Komunističke partije ŠSR, na kojem je šef partije Nikita Hruščov osudio politiku Staljina i otvorio put procesu destaljinizacije Sovjetskog Saveza.

1958 - Irački kralj Fejsal (Faisal) i jordanski kralj Husein (Hušein) objavili su ujedinjenje dva kraljevstva u Arapsku Federaciju s Fejsalom kao šefom države. Monarhija u Iraku oborena je u julu iste godine, kralj je ubijen i Federacija se raspala.

1972 - Sovjetski svemirski brod bez ljudske posade "Luna 20" lansiran je ka Mesecu, odakle je 11 dana kasnije doneo uzorke Mesečevog tla.

1989 - Iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini (Ruhollah Khomeini) je fatvom (edikt) naredio smrtnu kaznu engleskom piscu indijskog porekla Salmanu Rušdiju (Rushdie) zbog njegovog dela "Satanski stihovi", koje je u Iranu ocenjeno kao blasfemija islama. Iranska vlada se 1998. javno ogradila od primene smrtne kazne.

1997 - Međunarodna arbitražna komisija donela je odluku da sporno područje grada Brčko u Bosni bude stavljeno pod međunarodni nadzor do marta 1998.

1998 - Bosanski Srbi Miroslav Tadić i Milan Simić predali su se dobrovoljno Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. To su bili prvi optuženi za ratne zločine počinjene tokom ratova na prostoru bivše SFRJ 1991-95. koji su se dobrovoljno predali Haškom sudu.

2000 - U nastojanju da izoluje jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića, Evropska unija je proširila spisak lica, saradnika predsednika i ljudi bliskih njegovom režimu, kojima je zabranjen ulazak u zemlje EU sa 600 na 900 imena.

2001 - Skupština Srbije je ukinula Zakon o javnom informisanju na osnovu kojeg je režim Slobodana Miloševića vršio represiju nad slobodnim i nezavisnim medijima u Srbiji. Od oktobra 1998, kada je Zakon usvojen do septembra 2000. mediji su kažnjeni sa više od 30 miliona dinara, a jednom broju je zabranjen rad.

2002 - Istraživači američkog univerziteta Teksas A&M izvršili su uspešno kloniranje mačke, od šest različitih rasa mačaka.

2002 - Umro je nemački dirigent Ginter Vand (Guenter Wand), poznat po svom zahtevnom stilu rada i velikom broju koncerata Bruknera, Betovena i Mocarta.

2003 - Tribunal u Hagu podigao je optužnicu protiv lidera Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja rata. Šešelj se dobrovoljno predao tom sudu 24. februara te godine.

2003 - Nakon šest godina života prvom kloniranom sisaru, ovci Doli, ubrizgana je smrtonosna injekcija zbog simptoma progresivne bolesti pluća.

2004 - Predsednik Srbije Boris Tadić obišao je srpske enklave na Kosovu, a u Prištini je razgovarao sa šefom UNMIK-a Sorenom Jesen-Petersonom. On je prvi srpski predsednik koji je posetio Kosovo od 1999, kada su vlast u toj pokrajini preuzele UN.

2005 - U eksploziji bombe u Bejrutu, poginuo je bivši libanski premijer Rafik al Hariri.

Bisernica
15-02-2010, 13:16
15. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100214_160-ItemID-162278-lrg.jpg


1115 - Papa Paskal II priznao je red Malteških vitezova osnovan u Jerusalimu, gde su pored crkve Svetog Jovana imali samostan i azil za bolesnike i putnike. Kasnije su dobili zadatak da brane Svetu zemlju.

1573 - U Zagrebu je, nakon sloma seljačke bune, pogubljen vođaustanka Matija Gubec.

1763 - Mirovnim ugovorom u Hubertsburgu okončana suneprijateljstva Austrije i Pruske u Sedmogodišnjem ratu. Pruska je zadržala Šleziju koju je preuzela od Austrije i postala je jedna od vodećih evropskih vojnih sila.

1835 - U Kneževini Srbiji usvojen je Sretenjski ustav, prviustav u modernoj srpskoj istoriji. Napisao ga je sekretar kneza Miloša Obrenovića Dimitrije Davidović, po uzoru na francuski i belgijski ustav. Koristeći negodovanje Austrije i Rusije, koje nisu imale razumevanja za liberalizam Davidovićevog dokumenta, knez je u martu ukinuo ustav.

1857 - Umro je ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka, tvoracruskog nacionalnog stila romantičarske epohe. Njegove opere "Život za cara" i "Ruslan i Ljudmila" imale su značajan uticaj na razvoj ruske opere u 19. veku.

1922 - U Hagu je održana prva sednica stalnog Međunarodnog sudapravde koji je 1920. osnovala Liga naroda radi rešavanja sporova među državama. Novi Međunarodni sud osnovan je pri Ujedinjenim nacijama posle Drugog svetskog rata kada je ukinuta Liga naroda.

1928 - Iz Beograda prema Zagrebu poleteo je prvi avionjugoslovenske civilne avijacije "Potez 29-2", jedina letelica prve jugoslovenske avio-kompanije "Aeroput". Prvi putnici bili su direktor avio-kompanije i pet novinara.

1942 - Umro je srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički,autor "Marša na Drinu", direktor Beogradske opere (1920-25). Godine 1899. osnovao je Beogradski vojni orkestar, a sa Stevanom Mokranjcem Srpsku muzičku školu. Komponovao je prvu izvedenu srpsku operu "Na uranku" (1903), na tekst Branislava Nušića.

1942 - Procenivši da nisu u stanju da odbrane grad, Britanci suu Drugom svetskom ratu predali Singapur japanskim snagama. To se smatra najvećim vojnim porazom Velike Britanije u njenoj vojnoj istoriji.

1944 - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu zauzeleSolomonska ostrva u Pacifiku. Britanski avioni izbacili su oko 1.000 bombi na Berlin.

1965 - Umro je popularni američki džez pevač i pijanist NatKing Kol (Cole).

1971 - Velika Britanija je prešla na decimalni novčani sistem,umesto dotadašnjih funti, šilinga i penija.

1988 - Predsednik Austrije Kurt Valdhajm (Waldheim), optužen daje, kao pripadnik Š jedinica u Drugom svetskom ratu, odgovoran za ratne zločine počinjen u Bosni i Grčkoj, odbio je da podnese ostavku.

1989 - Deset godina nakon što je Moskva poslala svoje trupe dapodrže prokomunističku vladu u Kabulu, poslednji sovjetski vojnici napustili su Avganistan. U desetogodišnjem neobjavljenom ratu poginulo je 15.000 sovjetskih vojnika i najmanje 100.000 Avganistanaca.

1990 - Velika Britanija i Argentina obnovile su diplomatskeodnose, prekinute 1982. u vreme rata za Foklandska ostrva.

1993 - Slovački parlament izabrao je ekonomistu Mihala Kovača(Mićal Kovac) za prvog predsednika novoformirane države Slovačke, nakon raspada Čehoslovačke.

1996 - Bosanska vlada je saopštila da je u ratu 1992-95. nestalooko 30.000 ljudi, od kojih više od 22.000 civila i oko 2.500 pripadnika oružanih snaga.

1997 - Srpska opoziciona koalicija "Zajedno" održala jeposlednji, 88. dan protesta pošto je 11. februara ispunjen njen osnovni zahtev - priznavanje rezultata lokalnih izbora u Srbiji iz novembra 1996.

1999 - U Keniji je uhapšen lider kurdskih pobunjenika Abdulah Odžalan (Ocalan) i isporučen Turskoj, gde je osuđen na smrt zbog izdaje i prebačen u ostrvski zatvor Imrali.

2002 - Predsednik SAD Džordž Buš (Georges Bush) objavio je da njegova zemlja ima alternativni plan za smanjenje emisije gasova, koje je regulisano Protokolom o globalnom zagrevanju u Kjotou 1997. Iako emituju četvrtinu količine gasova koji stvaraja efekat "staklene bašte", SAD su odbacile Protokol iz Kjotoa zbog štete po nacionalnu industriju.

2003 - U talasu demonstracija, najvećim od vijetnamskog rata, više od šest miliona ljudi, u više od 600 gradova u svetu, protestovalo je protiv rata u Iraku.

2003 - Vatikan je otvorio zapečaćenu arhivu o vezama te države sa Nemačkom između 1922. i 1939. godine, kada je Euđenio Pačeli (kasnije papa Pije XII) bio državni sekretar Vatikana. Otvaranje arhiva usledilo je kao odgovor kritičarima pape da nije dovoljno učinio da zaustavi ubijanje miliona Jevreja od strane nacističke Nemačke tokom holokausta.

2004 - U Kini je pogubljen Jang Ksinhai (Yang Xinhai), jedan od najvećih serijskih ubica, čovek koji je za četiri godine ubio 67 osoba i silovao 12 žena.

Bisernica
16-02-2010, 20:28
16. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100215_207-ItemID-162336-lrg.jpg


1808 - Napoleon je počeo napad na Španiju, koju je posle mesec dana okupirao i na španski presto doveo brata Žozefa (Joseph).

1831 - Rođen je ruski pisac Nikolaj Semjonovič Ljeskov, autor romana i pripovedaka o ruskoj provinciji. Prema njegovom delu "Ledi Magbet scenskog okruga" Šostakovič je komponovao poznatu operu "Katarina Izmajlova".

1871 - Rođen je srpski pisac Radoje Domanović, majstor političke satire koja u njegovim najboljim delima ""Stradija", "Vođa" i "Danga" doseže nivo univerzalne kritike ljudske naravi i društvenih institucija.

1871 - Francuska je potpisala kapitulaciju i akt o pomirenju s Pruskom posle izgubljenog rata. Mirovni ugovor, kojim je Francuska ustupila Pruskoj Alzas i veliki deo Lorene, uz ratnu štetu od pet milijardi zlatnih franaka, potpisan je u maju.

1873 - Španski kralj Amadeo II Savojski abdicirao je zbog unutrašnjih previranja i jačanja republikanskog pokreta. Proglašena je prva španska republika koja je oborena naredne godine kada je vojska vratila na vlast burbonsku dinastiju s kraljem Alfonsom XII.

1877 - Rođena je srpska književnica Isidora Sekulić, autor knjige meditativne proze "Saputnici", putopisa "Pisma iz Norveške", pripovedaka i esejističke proze - dela koja su je svrstala među najbolje i najznačajnije srpske pisce 20. veka.

1907 - Umro je Đozue Karduči (Giosue Carduci), najveći italijanski pesnik u prvim decenijama posle ujedinjenja Italije, dugogodišnji profesor italijanske književnosti Univerziteta u Bolonji. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1906. ("Jambi i epode", "Nove rime", "Varvarske ode").

1932 - Na opštim izborima u Irskoj pobedila je partija "Fijanafejl" (odvojeno krilo Šin Fejna), a njen lider Eamon de Valera postao je predsednik izvršnog komiteta Slobodne Države Irske.

1933 - U strahu od nemačkih pretnji, Čehoslovačka, Rumunija i Jugoslavija su, zaključivanjem pakta o Maloj antanti i stvaranjem Veća ministara, učvrstile savez stvoren 1920. protiv pokušaja restauracije Habsburgovaca i revizionističkih težnji Mađarske. Antanta je prestala da postoji posle nemačke okupacije Čehoslovačke u martu 1939.

1936 - Na parlamentarnim izborima u Španiji pobedio je Narodni front, koalicija socijalista, komunista, republikanaca i drugih manjih partija. Vladu je formirao Manuel Azanja, vraćen je demokratski ustav iz 1931. Pokušaj vojske u julu da obori republikansku vladu prerastao je u građanski rat koji je završen 1939. uspostavljanjem diktature generala Franka (Franco).

1945 - Američki avioni su u Drugom svetskom ratu počeli masovno bombardovanje Tokija.

1959 - Vođa gerilaca Fidel Kastro (Castro) postao je premijer Kube, nakon što je 1. januara 1959. zbacio s vlasti diktatora Fulhensija Batistu (Fulgencio).

1978 - Kina i Japan su u Pekingu potpisali trgovinski ugovor u vrednosti 20 milijardi dolara. To je bio početak ekonomskog otvaranja Kine prema svetu.

1994 - U planinskom području indonežanskog ostrva Sumatra u zemljotresu je poginulo najmanje 200 ljudi.

1998 - Prilikom pada "Erbasa A-300" tajvanske aviokompanije "Čajna erlajnz" u blizini aerodroma u Tajpehu poginule su 203 osobe - svi putnici i članovi posade, među kojima i guverner centralne banke Tajvana, i sedam ljudi na tlu.

2000 - Rusija je obnovila odnose s NATO-om koji su bili prekinuti zbog napada te vojne alijanse na SR Jugoslaviju u martu 1999.

2001 - U napadu naoružanih Albanaca na autobus u blizini Podujeva na Kosovu poginulo je 10 Srba, a 43 osobe su ranjene.

2002 - Umro je prvi menadžer engleske fudbalske reprezentacije Volter Vinterbotom, koji je najduže bio na tom mestu (1947-1962).

2003 - U najvećim snežnim mećavama koje su zahvatile istočnu obalu Amerike umrlo je najmanje 59 ljudi.

2008 - Evropska unija je odobrila slanje oko 2.000 pripadnika EULEKS-a Na Kosovo, koji će postepeno preuzeti nadležnosti od UNMIK-a. Razmeštanje misije EU počelo je 9. decembra 2008. na osnovu odluke Saveta bezbednosti UN.

Bisernica
17-02-2010, 00:14
17. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100216_406-ItemID-162488-lrg.jpg

1600 - Italijanski filozof, astronom i matematičar Đordano Bruno (Giordano) spaljen je u Rimu kao jeretik, na osnovu presude rimokatoličke inkvizicije.

1653 - Rođen je italijanski kompozitor i violinista Arkanđelo Koreli (Arcangelo Corelli), osnivac bolonjske violinske škole i najznačajniji italijanski kompozitor u 17. veku baroknih dela za gudačke instrumente.

1673 - Francuski komediograf i glumac Žan Batist Poklen Molijer (Jean Baptiste Poquelin Moliere), umro je nakon što mu je pozlilo na pozornici dok je igrao u svojoj komediji "Uobraženi bolesnik". Jedan od najvećih svetskih komediografa, napisao je više od 30 pozorišnih komada među kojima su najpoznatiji "Učene žene", "Tartif", "Don Žuan", "Mizantrop".

1836 - Ukazom kneza Miloša Obrenovića u Bukureštu je osnovano prvo srpsko diplomatsko-konzularno predstavništvo pod nazivom Srpska agencija. Šef agencije bio je Mihajilo German, a sekretar Jovan Gavrilović.

1856 - U Parizu je umro nemački pesnik Hajnrih Hajne (Heine), jedan od najvećih liričara 19. veka. Njegova poezija smatra se vrhunskim dostignućem nemačkog romantizma i izvršila je ogroman uticaj na evropsko pesništvo ("Knjiga pesama", "Romansero", "Ata Trol", "Nemačka, zimska bajka").

1864 - Južnjačka podmornica "Hanli" je u Američkom građanskom ratu u Čarlstonu u Južnoj Karolini potopila torpedom severnjački brod "Hustanik", što se smatra prvim uspešnim napadom podmornice na ratni brod u istoriji pomorskog ratovanja.

1909 - U tvrđavi Fort sil u Oklahomi umro je indijanski poglavica Gojatlaj (Goyathlay, "Onaj koji zeva"), poznatiji kao Džeronimo (Geronimo), poslednji poglavica Apača. Kao vođa apačkog plemena Čirikahua, predvodio je nekoliko indijanskih ustanaka, a 1886. se predao američkoj vojsci.

1916 - Britanske i francuske trupe zauzele su u Prvom svetskom ratu Kamerun, nemačku koloniju u Africi.

1966 - Francuska je lansirala svoj prvi satelit s poligona u Sahari.

1972 - Donji dom britanskog parlamenta usvojio je zakon opristupanju Velike Britanije Evropskoj zajednici (kasnije Evropska unija).

1979 - Reagujući na upad vijetnamskih snaga u Kambodžu krajem 1978. i zbacivanje maoističkog režima Crvenih Kmera, Kina je napala Vijetnam. Tri sedmice kasnije bila je prisiljena da povuče svoje trupe.

1982 - Premijer Zimbabvea Robert Mugabe optužio je nekadašnjeg saborca DŽošua Nkoma (Joshua), za učešće u zaveri i isključio ga iz vlade. Mugabe i Nkomo vodili su sedamdesetih godina zajedničku borbu protiv rasističke vladavine belaca u Južnoj Africi.

1990 - Čehoslovačka komunistička partija isključila je izčlanstva bivšeg predsednika države Gustava Husaka, bivšeg premijera Ljubomira Štrougala (Lubomir Strougal) i još 20 visokih funkcionera koji su došli na vlast nakon sovjetske intervencije u Čehoslovačkoj 1968.

1992 - Generalni sekretar UN Butros Butros-Gali (Boutros-Ghali)preporučio je razmeštanje 13.000 pripadnika mirovnih snaga svetske organizacije na teritoriji bivše Jugoslavije.

1995 - Albanci u Tetovu u Makedoniji počeli su masovne demonstracije zbog odbijanja vlasti da prizna ilegalni "Albanski univerzitet" u tom gradu. U sukobima s policijom poginuo je jedan demonstrant, a veći broj je povređen.

1999 - Tokom albansko-srpskih pregovora u Rambujeu kod Pariza, NATO je usvojio operativni plan za upućivanje vojnih snaga na Kosovo pod nazivom "Zajednički čuvar" (Joint guardian); načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije general-pukovnik Dragoljub Ojdanić naredio je jačanje borbene gotovosti jedinica VJ i preduzimanje mera za zaštitu državne granice i odbrane integriteta zemlje.

2002 - Prelaskom na evro, Francuska se oprostila od franka koji je 641 godinu bio nacionalna valuta.

2003 - Po nalogu haškog Tribunala na Kosovu su uhapšeni pripadnici rasformirane Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i izručeni tom sudu: Haradin Balja, Isak Musliu i Agim Murtezi. To je prvo hapšenje osoba po nalogu tog suda koje je obavio Kfor. Protiv Agima Murtezija sud je povukao optužnicu zbog zamene identiteta.

2003 - U paničnom izlasku iz jednog noćnog kluba u Čikagu, 21 osoba je poginula, a oko 50 je povređeno.

2004 - Umro je bivši meksički predsednik Hoze Lopez Portiljo (Jose Portillo).

2006 - Oko 1.800 ljudi progutalo je blato na jednoj farmi na istoku Filipina.

2008 - Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost. Do kraja 2008. Kosovo su priznale 53 države, među kojima su SAD, Australija, Avganistan, Turska, Albanija, Senegal i 20 zemalja članica Evropske Unije.

2009 - U Tribunalu UN u Pnom Penu (Kambodža) počelo je suđenje Kaing Guek Eavi, prvom od pet lidera crvenih Kmera, odgovornih za smrt više od 1,7 miliona ljudi. Suđenje je počelo tri decenije od vladavine režima Pola Pota.

Bisernica
18-02-2010, 21:51
18. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100217_443-ItemID-162664-lrg.jpg


1405 - Tokom pohoda na Kinu umro je tatarski emir Timur Lenk (Tamerlan), osvajač Persije, Indije, Mesopotamije i većeg dela Male Azije.

1455 - Umro je italijanski slikar fra Anđeliko (Angelico), dominikanski kaluđer, jedan od najznačajnijih predstavnika rane renesanse. Njegovi najvažniji radovi su freske u manastiru Svetog Marka u Firenci i u Vatikanu.

1478 - Brat engleskog kralja Eduarda IV (Edward) Džordž, vojvoda od Klarensa (George, Clarence), osuđen zbog izdaje, ubijen je u Taueru u Londonu tako što je udavljen u buretu vina.

1546 - Umro je nemački verski reformator Martin Luter (Luther), avgustinski monah, osnivač protestantizma u Nemačkoj, najznačajniji vođa evropske crkvene reformacije. Luter je 1517. prikovao na vrata katedarale u Vitenbergu 95 teza o reformi crkve i pozvao na javnu raspravu, zbog čega je ekskomuniciran iz katoličke crkve.

1564 - Umro je italijanski vajar, slikar, arhitekta i pesnik Mikelanđelo Buonaroti (Buonarotti), uz Leonarda i Rafaela najveći umetnik visoke renesanse. Tvorac čuvenih fresaka u Sikstinskoj kapeli i monumentalnih skulptura "Pjeta", "David", "Mojsije", sahranjen je uz najveće počasti u crkvi Santa Kroće u Firenci.

1861 - Prvi parlament ujedinjene Italije proglasio je sardinskog kralja Vitorija Emanuela II (Vittorio Emanuele) za kralja Italije.

1865 - Flota Unije je u Američkom građanskom ratu zauzela grad Čarlston u Južnoj Karolini, jedno od najvažnijih uporišta južnjačkih snaga.

1900 - Počela je bitka kod Pardeberga u kojoj su Buri pretrpeli prvi veliki poraz u ratu s Britancima. Krajem februara 4.000 burskih vojnika predalo se britanskim trupama koje su krajem maja ušli u Johanesburg, a u junu u Pretoriju.

1915 - Umro je srpski političar, diplomata, filolog i istoričar Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Napredne stranke 1880. Kao ministar prosvete sproveo je reforme u školstvu i pokrenuo osnivanje Narodne biblioteke, muzeja i Državne štamparije. Napisao je "Srpsku bibliografiju" sa popisom svih srpskih knjiga objavljenih 1741-1861 i 1868-76 i više zapaženih radova iz srednjovekovne istorije.

1932 - Rođen je češki filmski režiser Miloš Forman, naznačajniji predstavnik "novog talasa" u češkoj kinematografiji. Proslavio se filmovima "Let iznad kukavičjeg gnezda", snimljen po odlasku u SAD 1967, dobitnik pet Oskara, "Amadeus", za koji je takođe dobio Oskar, "Kosa", "Svlačenje", "Narod protiv Larija Flinta".

1952 - Grčka i Turska su postale članice NATO-a.

1956 - Umro je francuski kompozitor Gistav Šarpantje, koji je 1902. osnovao "Konzervatorijum Mimi Pinson", namenjen muzičkom obrazovanju radnika. Proslavio se operom "Lujza" (1900), kojom je pokušao stvoriti naturalistički izraz u operi. Poznate su i njegove solo pesme na stihove Bodlera (Baudelaire) i Verlena (Verlaine).

1960 - Argentina, Brazil, Meksiko, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Čile postigli su dogovor o osnivanju Latinoameričkog udruženja slobodne trgovine.

1965 - Proglašena je nezavisnost afričke države Gambije u okviru Britanskog komonvelta.

1967 - Umro je američki atomski fizičar Robert Openhajmer (Oppenheimer), profesor Univerziteta u Kaliforniji, vodeći stručnjak u izradi prve nuklearne bombe u laboratoriji u Los Alamosu. Od 1953, u vreme "makartizma" bio je pod sumnjom da održava veze s komunistima i zabranjen mu je rad u atomskim programima. Rehabilitovan je 1963, a Komisija za atomsku energiju SAD mu je dodelila Fermijevu nagradu.

1991 - U terorističkom napadu Irske republikanske armije (IRA) na železničkoj stanici Viktorija u Londonu, u eksploziji podmetnute bombe poginula je jedna, a ranjeno najmanje 40 osoba.

1997 - Centar za mine UN objavio je da se na teritoriji Bosne i Hercegovine nalazi oko milion nagaznih mina, a prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta od mina je u periodu 1992-97. stradalo oko 3.200 osoba, od kojih 686 dece.

2000 - Na paralmentarnim izborima u Iranu ubedljivo su pobedili reformisti, bliski predsedniku Mohamedu Katamiju (Mohammad Khatami).

2002 - Evropska unija odobrila je upućivanje policijskih snaga zemalja članica Unije u Bosnu i Hercegovinu. Te snage će naredne godine zameniti međunarodnu policiju Ujedinjenih nacija (IPFT) koja je delovala u BiH na osnovu Dejtonskog sporazuma iz 1995.

2002 - Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počeo je dokazni postupak protiv Slobodana Miloševića po optužnici za zločine počinjene na Kosovu. Tokom ovog postupka, koji je završen 13. septembra, tužilaštvo je izvelo 145 svedoka.

2003 - U Sloveniji je uhapšen funkcioner Demokratske partije Kosova (DKP) Fatmir Ljimaj, bivši oficir Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), a zatim izručen Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine protiv čovečnosti nad Albancima i Srbima u logoru Lapušnik na Kosovu u leto 1998. Ljimaj je oslobođen 30. novembra 2005. u nedostatku dokaza.

2003 - U podmetnutom požaru u podzemnoj železnici u južnokorejskom gradu Tageu, poginule su najmanje 133 osobe, a više od 150 je povređeno.

2004 - U Iranu je u eksploziji voza koji je prevozio mešavinu nafte i hemijskih supstanci poginulo najmanje 200, a povređeno više od 400 osoba.

Bisernica
20-02-2010, 01:29
19. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100218_448-ItemID-162801-lrg.jpg


1473 - Rođen je poljski naučnik Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema i utemeljivač moderne astronomije. Njegovo učenje bilo je u suprotnosti s crkvenom naukom o Zemlji kao središtu sveta, zbog čega su mnogi njegovi sledbenici stradali kao žrtve katoličke inkvizicije. Katolička crkva je 1616. zabranila sva dela koja su se zasnivala na Kopernikovom učenju. Zabrana je skinuta 1757.

1674 - Potpisan je Vestiminsterski ugovor kojim je okončan englesko-holandski rat, a Nova Nizozemska (područje današnjeg Njujorka) pripala je Engleskoj.

1797 - Papa Pije VI (Pius) potpisao je Tolentinski ugovor s Napoleonom Bonapartom prema kojem su Bolonja, Romanja i Ferara pripale Francuskoj.

1807 - Britanska flota prošla je kroz Dardanele da bi se potom pridružila ruskim snagama u ratu protiv Turske.

1861 - Carskim manifestom i Zakonom o pravnom položaju seljaka car Aleksandar II ukinuo je kmetstvo u Rusiji.

1918 - Sovjetski Centralni izvršni komitet izdao je dekret o zabrani privatnog vlasništva nad zemljom, vodama i prirodnim resursima.

1922 - U Zagrebu je izašao prvi broj lista "Borba", iza kojeg je stajala ilegalna Komunistička partija Jugoslavije. List je zabranjen 13. janaura 1929. Ponovo je izlazio u Drugom svetskom ratu u Užicu krajm 1941. i u Bosanskoj krajini od oktobra 1942. do februara 1943. Posle rata nastavio je da izlazi u Beogradu kao dnevni list.

1940 - Umro je srpski političar Ljubomir Davidović, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije do 1901. i jedan od osnivača Samostalne radikalne stranke 1902. Od 1919. bio je predsednik novoformirane Demokratske stranke, predsednik jugoslovenske vlade (1919. i 1924), a od 1929. lider Udružene opozicije.

1942 - Japanski avioni su u prvom napadu na Australiju u Drugom svetskom ratu bombardovali grad Darvin i obližnju vojnu bazu. U napadu su poginula 243 Australijanca, potopljeno je osam brodova i uništena su 23 aviona.

1945 - Američke snage iskrcale su se u Drugom svetskom ratu na pacifičko ostrvo Ivo Džima. U borbama koje su trajale do 26. marta, kada su se Japanaci predali, poginulo je više od 6.800 Amerikanaca.

1951 - Umro je francuski pisac Andre Žid (Gide), jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih ličnosti francuske književnosti 20. veka. Romanopisac, esejist, kritičar, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1947, a 1952. njegova dela našla su se na spisku zabranjenih knjiga Vatikana ("Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija").

1952 - Umro je norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. Za vreme Drugog svetskog rata, kao simpatizer Kvislinga (Quisling) i nacističke Nemačke, izgubio je popularnost, a njegovi čitaoci vraćali su mu poštom knjige. Posle rata, već u dubokoj starosti, osuđen je na visoku novčanu kaznu zbog saradnje sa okupatorom ("Glad", "Pan", "Plodovi zemlje").

1959 - Velika Britanija, Grčka i Turska potpisale su u Londonu sporazum o nezavisnosti Kipra, na kojem je godinama trajao ustanak protiv britanske kolonijalne vlasti.

1977 - U Bukureštu je potpisan jugoslovensko-rumunski sporazum o daljem zajedničkom korišćenju Dunava i izgradnji hidrocentrale "Đerdap 2".

1991 - Boris Jeljcin je zatražio ostavku predsednika SSSR Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast.

1992 - U Južnoj i Severnoj Koreji stupili su na snagu sporazumi o zabrani nuklearnog oružja na korejskom poluostrvu.

1993 - Od 1.500 putnika i članova posade feribota koji je potopljen u oluji pored obala Haitija, spašeno je 285.

1997 - U 93. godini je umro kineski državnik Deng Sjaoping (Xiaoping), koji je kao kineski lider od 1978. poveo zemlju u političke i privredne reforme. S vlasti se povukao 1990, ali je sve do smrti imao presudan uticaj u postmaoističkoj Kini.

1999 - Ubijen je verski vođa iračkih šiita veliki ajatolah Mohamad Sadek al Sadr (Mohammad Sadeq), zajedno s dva sina.

2002 - Nakon ubistva šest izraelskih vojnika, izraelske snage napale su sedište palestinskog vođe Jasera Arafata u Gazi. U tom napadu ubijeno je 15 Palestinaca.

2003 - Međunarodni krivični sud za Ruandu osudio je adventističkog sveštenika Elizafana Ntakirutinama, na 10, a njegovog sina doktora Žirarda na 25 godina zatvora za genocid i zločine protiv čovečnosti u toj zemlji. To je prva presuda Tribunala jednom sveštenom licu.

2003 - U Nemačkoj je osuđen na 15 godina zatvora Munir El Motasadeku, saučesnik u terorističkim napadima u Njujorku 11. septembra 2001.

2008 - Kubanski predsednik Fidel Kastro, legenda kubanske revolucije i svetska politička figura, povukao se sa čelnih funkcija u zemlji na kojima je bio od 1959. godine. Kastro je iz zdravstvenih razloga bio odsutan iz javnosti od jula 2006. godine. Za šefa države izabran je njegov brat Raul Kastro.

Bisernica
20-02-2010, 01:30
20. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100219_433-ItemID-162938-lrg.jpg


1631 - Nemački knezovi - protestanti sklopili su savez sa švedskim kraljem Gustavom II, čime je i Švedska ušla u Tridesetogodišnji rat (1618-48).

1707 - Umro je poslednji veliki mogul Indije Aurangzeb koji je 1658. zbacio oca s vlasti, pogubio braću i uzurpirao presto. Osvojio je Dekan, Kandahar i Kabul i nazvao se "Alamgir" (osvajač sveta). Podsticao je umetnost i nauku, osnivao škole i fanatički širio islam, progoneći hinduizam. Njegovom smrću počelo je slabljene mogulske države.

1790 - Umro je austrijski car Jozef II (Joseph), najstariji sin Marije Terezije (Maria Theresia) i njen suvladar od 1765. do 1780. Kao pobornik prosvećenog apsolutizma, sproveo je značajne reforme, 1781. uveo državnu kontrolu nad papskim bulama i doneo Edikt o toleranciji kojim je priznao slobodu veroispovesti u austrijskom carstvu.

1809 - Francuzi su posle duže opsade zauzeli Saragosu koja je odbila Napoleonovog brata Žozefa (Joseph) za kralja Španije.

1860 - U Novom Sadu je izašao prvi broj "Danice", najznačajnijeg književnog časopisa srpskog romantizma koji je pokrenuo i uređivao Đorđe Popović. "Danica" je okupila stotinak srpskih pisaca, među kojima Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića, Ljubu Nenadovića i druge.

1886 - Rođen je mađarski revolucionar Bela Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske - vođa mađarske sovjetske revolucije 1919. Streljan je u staljinističkim čistkama u ŠSR-u 1939, a rehabilitovan posle Staljinove smrti.

1908 - Umro je pisac Simo Matavulj, clan Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Njegovo najznačajnije delo je roman "Bakonja fra Brne".

1920 - Umro je američki istraživač, admiral Robert Edvin Piri (Edwin Peary) koji je, u aprilu 1909, prvi stigao na Severni pol. Ispitao je i najseverniji deo Grenlanda, oplovio ga i 1901. ustanovio da je ostrvo.

1938 - Šef britanske diplomatije Entoni Idn (Anthony Eden) podneo je ostavku u znak protesta zbog popustljive politike premijera Nevila Čemberlena (Neville Ćamberlain) prema nemačkom diktatoru Adolfu Hitleru.

1942 - Japanci su u Drugom sveskom ratu napali portugalski Timor i ostrvo Bali u holandskoj Istočnoj Indiji.

1962 - Posle uspešnih podorbitalnih letova s ljudskom posadom, SAD su u orbitu oko Zemlje lansirale svemirski brod "Merkjuri-Atlas 6", kojim je prvi američki astronaut Džon Glen (John Glenn) tri puta obleteo oko Zemlje. Let je trajao četiri sata, 55 minuta i 23 sekunde.

1967 - Predsednik Indonezije Ahmet Sukarno predao je svu izvršnu vlast generalu Suhartu, zadržavši samo titulu predsednika.

1979 - U erupciji indonežanskog vulkana Sinira život je izgubilo 175 ljudi.

1985 - U Irskoj je, i pored žestokog protivljenja rimokatoličke crkve, legalizovana prodaja kontraceptivnih sredstava.

1986 - Verski sukobi Hindusa, muslimana i Sika zahvatili su Indiju, a u tri indijske države zaveden je policijski čas.

1991 - Usvajanjem amandmana 99. na Ustav kojim je Republika Slovenija definisana kao samostalna država, Skupština Slovenije pokrenula je inicijativu za izdvajanje iz SFR Jugoslavije; Vlada Hrvatske podnela je Saboru dopunu Ustava po kojoj u Hrvatskoj važe samo njeni zakoni čime je suspendovan Ustav SFRJ.

1996 - Zetovi predsednika Iraka Sadama Huseina, general Husein Kamel Hasan i njegov brat Sadam Kamel, vratili su se s porodicama u Irak iz šestomesečnog izbeglištva u Jordanu. Predsednik ih je pomilovao, ali su tri dana kasnije obojica ubijena.

1999 - Na Kosovu, na područjima Podujeva, Orahovca i Suve Reke, pojačali su se oružani sukobi srpskih snaga bezbednosti i pripadnika ekstremističke organizacije kosovskih Albanaca Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

2000 - Srpska policija je tokom sedam dana privela 24 aktivista studentske organizacije "Otpor" zbog antirežimskih plakata i grafita. Hapšenje aktivista "Otpora" i onemogućavanje rada nezavisnih medija, obeležili su naredni period sve do izbora u septembru na kojima je, pobedom Demokratske opozicije Srbije, srušen režim Slobodana Miloševića.

2002 - U najvećoj železničkoj nesreći u Egiptu - u požaru u vozu na liniji Kairo-Luksor poginula su 373 putnika, a 66 je povređeno.

2003 - U požaru na koncertu rok grupe Great White u jednom noćnom klubu u Vest Vorviku, na ostrvu Roud (SAD), poginulo je 100, a povređeno oko 200 ljudi.

2003 - Komandant Ratnog vazduhoplovstva Pakistana, Mušaf Ali Mir (Murshal) njegova žena i još 15 ljudi poginulo je kada se vojni avion Foker-27 srušio u blizini Kohata na severozapadu zemlje.

2005 - Izraelska vlada je donela odluku o povlačenju iz pojasa Gaze i o etapnom iseljavanju jevrejskih naselja.

2006 - U bečkoj palati "Daun Kinski" počeli su dvodnevni pregovori predstavnika Beograda i Prištine o decentralizaciji vlasti na Kosovu. To je bio i početak direktnih pregovora o statusu Kosova.

2006 - Umro je penzionisani nadbiskub Pol Marčinkus (Paul Marcinkus), bliski saradnik papa čiji je dugogodišnji staž na čelu Vatikanske banke obeležen finansijskim skandalima, misterioznim smrtima i kriminalom.

2009 - Rusija je ukinula vize državljanima Srbije.

Bisernica
21-02-2010, 09:20
21. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100220_190-ItemID-162994-lrg.jpg

1437 - U manastiru u Pertu (Škotska) ubijen je škotski kralj Džejms I. Zaveru su pripremili pripadnici visokog plemstva da bi sprečili kralja da učvrsti svoju vlast i smanji njihov uticaj na vođenje državnih poslova.

1513 - Umro je papa Julije II, zaštitnik umetnosti i umetnika. Tokom njegovog pontifikata (od 1503) Papska država je postala centar umetnosti i kulture. Po papinoj narudžbi Mikelanđelo je oslikao Sikstinsku kapelu, Rafael njegove privatne odaje, a Bramante je rekonstruisao crkvu Svetog Petra.

1613 - Na ruski presto je stupio Mihail, sin moskovskogpatrijarha Filareta, rodonačelnik dinastije Romanov koja je vladala Rusijom do 1917.

1677 - Umro je holandski filozof Baruh de Spinoza (Baruć), jedanod najznačajnijih i najdoslednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Njegova misao, izneta u kapitalnom delu "Etika", izvršila je veoma značajan uticaj na evropsku filozofiju. Kritički odnos prema Bibliji i Talmudu izazvali su gnev u teološkim krugovima, a jevrejska zajednica ga je 1656. anatemisala i isključila iz svojih redova.

1794 - Rođen je meksički general i državnik Antonio Lopes deSanta Ana (Lopez, Anna), predsednik Meksika nekoliko puta između 1833. i 1855, kada je oboren u narodnom ustanku pod vođstvom liberala. Upamćen je i po osvajanju tvrđave Alamo u Teksasu 1836, kada je oko 4.000 vojnika pod njegovom komandom masakriralo oko 200 branilaca tvrđave, među kojima i legendarnog Dejvi Kroketa (Davy Crockett).

1866 - Rođen je nemački bakteriolog August fon Vaserman (vonWašermann), koji je 1906. pronašao metodu za utvrđivanje sifilisa (Vasermanova reakcija).

1893 - Rođen je španski gitarista Andres Segovija (Segovia)najveći majstor tog instrumenta u 20. veku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim delima.

1911 - Japan i SAD su potpisali trgovinski ugovor kojim jeograničen priliv japanskih radnika u Ameriku.

1916 - Nemačkim napadom počela je bitka kod Verdena uFrancuskoj, najduža i najkrvavija u Prvom svetskom ratu. U bici koja je okončana 18. decembra poginulo je oko milion nemačkih i francuskih vojnika.

1941 - U avionskoj nesreći je poginuo kanadski fiziolog FrederikGrant Banting (Frederick), koji je s Čarlsom Bestom (Ćarles) 1921. izolovao insulin. Godine 1923. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu koju je podelio sa svojim saradnikom Džonom Maklaudom (John Macleod).

1943 - Britanski kralj Džordž VI (George) dodelio je Rusimaodlikovanje "Mač časti" za odbranu Staljingrada u Drugom svetskom ratu.

1947 - Američki pronalazač Edvin Herbert Lend (Edwin, Land)demonstrirao je u Njujorku prvu "instant kameru", Polaroid.

1958 - Gamal Abdel Naser (Našer) je izabran za prvog predsednikaUjedinjene Arapske Republike, federacije Egipta i Sirije.

1965 - Tokom govora na skupu Afro-američke organizacijejedinstva, u Njujorku je ubijen američki borac za građanska prava i vođa američkih crnaca Malkolm Eks (Malcolm X).

1972 - Ričard Nikson (Rićard Nixon) je doputovao u Peking, kaoprvi predsednik SAD u poseti Narodnoj Republici Kini. Time je počela normalizacija američko-kineskih odnosa i otvoren je put za prijem Kine u UN i njeno stalno mesto u Savetu bezbednosti.

1974 - U Skupštini SFR Jugoslavije proglašen je novi Ustavkojim su definisane promene u odnosima federacije i federalnih jedinica i ustrojstvo federalne zajednice. Republike su faktički postale nacionalne države, a autonomne pokrajine Kosovo i Vojvodina "konstitutivni elementi" federacije, čime je njihova veza sa Republikom Srbijom svedena na minimum.

1983 - U etničkim nemirima posle izbora u indijskoj državi Asampoginulo je više od 800 ljudi.

1991 - Umrla je engleska balerina Margot Fontejn (Fonteyn) jednaod najvećih balerina 20. veka. Sa izvanrednim uspehom interpretirala je širom sveta glavne uloge u baletima "Žizela", "Labudovo jezero", "Začarana lepotica", "Žar ptica". Gostovala je u Beogradu 1954.

1992 - Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju 743 o upućivanjumirovnih snaga UN u SFR Jugoslaviju (UNPROFOR) sa mandatom od 12 meseci. Komandni punkt 14.000 "plavih šlemova" biće smešten u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

1997 - Pristalice i simpatizeri srpske koalicije "Zajedno", kojisu gotovo tri meseca protestovali širom Srbije zbog poništavanja rezultata lokalnih izbora, okupili su se u Beogradu da proslave konstituisanje Skupštine grada, prve posle Drugog svetskog rata u kojoj na vlasti nisu bili komunisti. Svečani čin tog dana bio je skidanje zvezde petokrake, simbola komunizma, sa kupole Gradske skupštine. Za gradonačelnika je izabran lider Demokratske stranke Zoran Đinđić.

2001 - U Kandaharu, sedištu talibana, više od hiljadu ljudiprisustvovalo je javnom izvršenju smrtne kazne vešanjem nad dve žene optužene za prostituciju.

2002 - Američki predsednik Džordž Buš doputovao je uzvaničnu posetu Kini. To je prva poseta jednog američkog predsednika Kini posle 30 godina. Ričard Nikson je poslednji američki predsednik koji je bio u zvaničnoj poseti Kini, koja je označila prekid neprijateljstva dve države.

2007 - U Beču su počeli finalni pregovori Beograda i Prištineo predlogu specijalnog izaslanika UN za status Kosova Martija Ahtisarija, koji su trajali do 2. marta i na njima nije došlo do približavanja stavova o statusu Kosova. I poslednja runda pregovora 10. marta u Beču, takođe, je završena bez dogovora.

Bisernica
23-02-2010, 00:11
22. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100221_92-ItemID-163020-lrg.jpg


1512 - Umro je italijanski moreplovac Amerigo Vespuči. Prema latinskoj verziji njegovog imena (Americus), nemački kartograf Martin Valdzemiler (Waldsemueller) nazvao je Novi svet Amerika (America), premda je novi kontinent 1492. otkrio Kristofer Kolumbo. Vespuči je u Novi svet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. je predvodio portugalsku ekspediciju.

1784 - Iz njujorške luke je isplovio prvi američki trgovački brod za Kinu "Kineska carica". U Kinu je stigao 28. avgusta.

1788 - Rođen je nemački filozof Artur Šopenhauer (ArthurSchopenhauer), čije je delo postalo cenjeno pred kraj njegovog života i posle smrti (1860). Njegova duboko pesimistična filozofija našla je sledbenike u generaciji razočaranoj neuspehom nacionalnih pokreta 1848, a u filozofiji i književnosti imala je odraza u delima Fridriha Ničea (Friedrich Nietzsche) i Tomasa Mana (Thomas Mann) ("Svet kao volja i predstava", "Pararega i paralipomena").

1819 - SAD su preuzele Floridu od Španije, prema sporazumu koji su potpisali američki državni sekretar Džon Kvinsi Adams (John Quincy) i španski ministar Don Luis de Onis.

1826 - Rođen je srpski političar i novinar Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austro-Ugarskoj. Bio je učesnik Majske skupštine 1848, gradonačelnik Novog Sada 1861. i predvodnik liberalne struje na Blagoveštanskom saboru. Osnivač je "Srpske narodne slobodoumne stranke" (1869) i tvorac njenog Bečkerečkog programa. Pokrenuo je čuveni list "Zastava", vodeće glasilo vojvođanskih Srba.

1828 - Mirom u Turkmančaiju poražena Persija ustupila je Rusiji deo Jermenije, uključujući glavni grad Jerevan.

1848 - U Parizu je izbila revolucija izazvana privrednom krizom. Pod pritiskom pobunjenika, kralj Luj Filip (Louis Philippe) je abdicirao i 24. februara je proglašena Druga republika, koja je opstala do decembra 1852, kada se Šarl Luj Napoleon (Charles Louis) proglasio za cara Napoleona III.

1862 - Tokom Američkog građanskog rata Džeferson Dejvis (Jefferson Davis) proglašen je za predsednika Konfederacije Država Amerike (otcepljene južne države).

1882 - Knez Milan Obrenović proglasio je Srbiju kraljevinom i sebe kraljem. Knez je postao 1868. posle ubistva svog oca kneza Mihaila, a vlast je preuzeo od namesnika kad je 1872. postao punoletan.

1900 - Rođen je španski filmski režiser Luis Bunjuel (Bunuel), jedan od najvećih stvaralaca u svetskoj kinematografiji. Snimio je 32 filma, a "Andaluzijski pas" iz 1928. i "Zlatno doba" iz 1930. postali su obrazac nadrealističkog poetskog filma.

1913 - U vojnoj pobuni u Meksiku ubijeni su meksički revolucionar i predsednik (1911-13) Francisko Madera (Francisco) i potpredsednik Pino Suares (Suarez).

1935 - Rođen je Danilo Kiš, jedan od najznačajnijih srpskih pisaca druge polovine 20. veka i jedna od najmarkantnijih ličnosti u književnim krugovima 60-ih i 70-ih godina. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu ("Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", "Enciklopedija mrtvih", "Čas anatomije").

1966 - Premijer Ugande Milton Obote preuzeo je svu vlast u zemljii naredio da se uhapsi pet ministara.

1967 - Napadom na severnovijetnamske trupe severno od Sajgona, američke i južnovijetnamske snage počele su najveću zajedničku operaciju u Vijetnamskom ratu.

1979 - Karipsko ostrvo Santa Lusija steklo je posle 165 godina britanske uprave punu nezavisnost i postalo 40. članica Komonvelta.

1980 - Izraelska vlada pustila je u opticaj novu nacionalnuvalutu šekel, koji je zamenio izraelsku funtu.

1987 - Umro je američki slikar, novinar, filmski režiser iproducent Endi Vorhol (Andy Warhol), jedan od najznačajnijih predstavnika pop-art slikarstva.

1993 - Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio rezoluciju o pokretanju postupka za osnivanje Međunarodnog suda za krivično gonjenje lica odgovornih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, izvršena na teritoriji bivše Jugoslavije.

1997 - U svom biltenu "Člirimi" (Oslobođenje), jedna odoružanih grupacija kosovskih Albanaca "Nacionalni pokret za oslobođenje Kosova" pozvao je kosovske Albance na oružani narodni ustanak kao "jedini put koji garantuje slobodu i pobedu nad srpskim okupatorom".

2001 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića na 28, 20 i 12 godina zatvora za silovanje i porobljavanje muslimanskih žena i devojčica u Foči, na istoku BiH, od juna 1992. do februara 1993. godine.

2002 - U sukobu s vladinim snagama ubijen je Jonas Savimbi, lider angolskog pokreta UNITA, koji se više od 30 godina bori za vlast u Angoli.

2004 - Britanac Ričard Mej, predsednik sudskog veća Haškog tribunala u procesu protiv bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića, podneo je ostavku iz zdravstvenih razloga. Nekoliko meseci kasnije (1. jula) sudija Mej je preminuo.

2005 - U zemljotresu koji je pogodio jugoistočnu iransku provinciju Kerman, poginulo je 612 osoba, a nekoliko izolovanih planinskih sela je uništeno.

Bisernica
23-02-2010, 00:13
23. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100222_442-ItemID-163151-lrg.jpg


1574 - U Francuskoj je izbio peti verski rat između katolika i hugenota (protestanata). Hugenotski ratovi potresali su Francusku do početka 18. veka, a punu ravnopravnost hugenoti su stekli tek nakon Francuske revolucije 1789.

1685 - Rođen je nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl (Friedrić Handel), uz Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bać) najznačajniji muzičar baroka. U njegovom obimnom opusu najvrednijim se smatraju opere i oratorijumi ("Rinaldo", "Julije Cezar", "Mesija", "Izrael u Egiptu", "Juda Makabejac"). Po odlasku u London postao je centralna ličnost muzičkog života engleske prestonice, a 1719. poverena mu je organizacija i vođenje Kraljevske muzičke akademije.

1792 - Umro je engleski slikar Džošua Rejnolds (Joshua Reynolds), jedan od najvećih svetskih portretista, osnivač Kraljevske umetničke akademije 1768. i njen prvi predsednik. Snažno je uticao na englesko slikarstvo svojim stvaralaštvom i teoretskim raspravama o slikarstvu.

1821 - U Rimu je umro engleski pesnik Džon Kits (John Keats), čija se dela - soneti, spev "Endimion", pesme "Oda slavuju", "Oda grčkoj urni", "Oda jeseni" ubrajaju među najlepša poetska dela na engleskom jeziku.

1836 - Oko 4.000 vojnika pod komandom meksičkog generala Antonija Lopesa de Santa Ane (Antonio Lopez, Anna) počelo je opsadu tvrđave Alamo u Teksasu. Tvrđava, koju je branilo oko 200 dobrovoljaca, među njima i Dejvi Kroket (Davy Crockett), pala je 6. marta, a svi branioci su izginuli.

1866 - Pod pritiskom bojara nezadovoljnih demokratskim reformama, rumunski knez Aleksandar Kuza (Alexander Cuza), ujedinitelj Moldavije i Vlaške primoran je da abdicira i da napusti zemlju. Nasledio ga je Karol I (Carol), princ od Hoencolerna (Hohenzollern), koji je 1881. postao prvi rumunski kralj.

1898 - Francuski pisac Emil Zola (Emile) uhapšen je zbog objavljivanja otvorenog pisma predsedniku Francuske, pod naslovom "Optužujem", u kojem je vladu optužio za antisemitizam i montirani sudski proces protiv kapetana Alfreda Drajfusa (Dreyfus).

1905 - Američki advokat Pol Persi Haris (Paul Percy Harris) osnovao je u Čikagu Rotari klub.

1919 - Benito Musolini (Mušolini) je napustio Socijalističku partiju i osnovao fašističku stranku pod nazivom "Fasci del Combattimento" (Borbeni odredi).

1931 - Umrla je australijska pevačica Neli Melba (Nellie), jedan od najvećih koloraturnih operskih soprana krajem 19. i početkom 20. veka.

1934 - Ubijen je lider nikaragvanskih pobunjenika Cezar Augusto Sandino.

1938 - U Kuvajtu je otkriveno prvo nalazište nafte.

1944 - U Vrhovni štab Narodnooslobodilacke vojske Jugoslavije u Drvaru stigla sovjetska vojna misija. To je bila prva sovjetska vojna misija na tlu Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

1959 - Međunarodni sud za ljudska prava otvorio je prvo zasedanje u Strazburu.

1965 - U Santa Moniki je umro slavni američki filmski komičar Sten Lorel (Stan Laurel), "mršavi" iz tandema Stanlio i Olio.

1970 - Britanska Gvajana postala je nezavisna republika u okviru Komonvelta.

1981 - U pokušaju da izvrši državni udar i zbaci vladu Adolfa Suareza, grupa gardista pod vođstvom pukovnika Antonia Tehera (Tejero) upala je, uz pucnjavu, u španski parlament.

1991 - Vojnim pučem u Tajlandu je oborena vlada Čatičaja Čunavana (Ćatićai Ćoonhavan), a vlast je preuzela vojna hunta.

1994 - Bosanski Muslimani i Hrvati zaključili su sporazumni prekid vatre koji je stupio na snagu 25. februara i bio uvod za stvaranje muslimansko-hrvatske federacije u okviru Bosne i Hercegovine.

1999 - Pregovori srpskih vlasti i kosovskih Albanaca u Rambujeu kod Pariza prekinuti su bez potpisivanja sporazuma, koji su pregovaračima ponudili međunarodni posrednici. Srpska strana odbila je prisustvo stranih trupa na svojoj teritoriji, a albanska razoružanje Oslobodilačke vojske Kosova.

2001 - U Beogradu je uhapšen Radomir Marković, šef Državne bezbednosti za vreme režima Slobodana Miloševića. Marković je osumnjičen za učesće u političkim ubistvima poočinjenim između oktobra 1998. i januara 2001. Osuđen je 30. januara 2003. na sedam godina zatvora za pomaganje u prikrivanju četvorostrukog ubistva članova Srpskog pokreta obnove (SPO) na Ibarskoj magistrali.

2001 - Predsednici SR Jugoslavije i Makedonije Vojislav Koštunica i Boris Trajkovski potpisali su u Skoplju Sporazum o razgraničenju dve zemlje.

2003 - Umro je američki rok muzičar Haui Epštajn (Howie Epstein). Bio je gitarista i tekstopisac u grupi Tom Petty & Heartbreakers.

2005 - U snažnom zemljotresu jačine 6,4 stepeni Rihterove skale koji je pogodio provinciju Kerman u Iranu poginulo je oko 600 ljudi, a blizu 1.000 osoba je povređeno.

2005 - Haški tribunal otpečatio je optužnicu protiv bivšeg komandanta Armije Bosne i Hercegovine Rasima Delića, zbog ratnih zločina nad Hrvatima i Srbima, koje su u srednjoj Bosni počinili mudžahedini iz sastava Trećeg korpusa Armije BiH. Delić se dobrovoljno predao tom sudu 28 februara. Osuđen je 15. septembra 2008. na tri godine zatvora.

2008 - Umro je bivši predsednik Republike Slovenije i nekadašnji predsednik Predsedništva SFRJ Janez Drnovšek.

Bisernica
25-02-2010, 21:14
24. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100222_50-ItemID-163269-lrg.jpg


1389 - Danci su u bici kod Folkepinga porazili Šveđane i zarobili njihovog kralja Alberta, posle čega je danska kraljica Margaret postala vladar Danske i Švedske.

1443 - Rođen je mađarski kralj Matija Hunjadi (Matyias Hunyadi)poznat kao Matija I Korvin (Corvin). Sin Janjoša Hunjadija vojvode iz Erdelja, izabran za kralja 1458. bio je poslednji ugarski vladar koji je uspeo da sredi unutrašnje prilike u zemlji i da uspostavi jaku kraljevsku vlast. Uspešno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, 1486. zauzeo je Beč. Reformisao je državu, a u Požunu (Bratislava) osnovao je 1465. univerzitet i 1472. prvu štampariju. Posle njegove smrti 1490, Mađari su izgubili sve teritorije koje je osvojio.

1525 - Španci pod komandom markiza od Peskare pobedili su francusko-švajcarsku vojsku u bici kod Pavije u Italiji, upotrebivši prvi put u istoriji ratovanja puške arkebuze (muškete). Poginulo je oko 14.000 vojnika, a francuski kralj Fransoa I (Francois) je zarobljen.

1803 - Rođen je srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević, poznat kao kapetan Miša koji je kneževini Srbiji 1863. poklonio zgradu današnjeg rektorata Beogradskog univerziteta (Kapetan-Mišino zdanje). Zvanje "kapetana dunavskog" dodelio mu je 1833. knez Miloš Obrenović.

1847 - Rođen je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Bio je profesor hemije na Filozofskom fakultetu Velike škole i potom Univerziteta u Beogradu, ministar privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905.

1848 - U Londonu je na nemačkom jeziku objavljen "Manifest komunističke partije", koji su, prema odluci Kongresa tajnog radničkog udruženja "Saveza komunista" održanog u Londonu u novembru 1847, napisali Karl Marks (Marx) i Fridrih Engels.

1868 - Kongres SAD pokrenuo je, prvi put u američkoj istoriji, postupak impičmenta protiv predsednika države Endrjua Džonsona (Andrew Johnson). Optužen za kršenje Ustava, Džonson je bio primoran da se naredne godine povuče sa predsedničkog položaja.

1938 - U Arlingtonu u Nju Džersiju napravljen je prvi proizvod od najlona - čekinje za četkicu za zube.

1945 - Egipatski premijer Ahmed Maher Paša (Pasha) ubijen je u parlamentu, neposredno nakon što je objavio deklaraciju o stupanju Egipta u rat protiv Nemačke i Japana.

1945 - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile Manilu, glavni grad Filipina koji je bio pod japanskom okupacijom.

1946 - Huan Peron (Juan) je izabran za predsednika Argentine, započevši prvi od tri mandata na čelu te države.

1966 - Vojnim udarom u Gani zbačen je s vlasti predsednik Kvame Nkrumah (Kwame), pod čijim je vođstvom Gana 1957. godine stekla nezavisnost od Velike Britanije. Puč pod vođstvom poručnika Džerija Rolingsa izvršen je tokom Nkrumahove posete Kini.

1974 - Pakistan je saopštio da je zvanično priznao Bangladeš (bivši Istočni Pakistan) kao nezavisnu državu.

1974 - Umro je srpski biolog Siniša Stanković, član Srpske akademije nauka i umetnosti i osnivač Instituta za ekologiju i biogeografiju SANU, direktor Biološkog instituta Srbije. Njegovi najznačajniji radovi nastali su na osnovu ispitivanja života u Ohridskom jezeru. Od 1944. do 1952. bio je predsednik Prezidijuma Narodne skupštine Srbije.

1989 - Sahranjen je car Japana Hirohito, regent od 1921, kada je zamenio bolesnog oca i car od 1926. Posle poraza Japana u Drugom svetskom ratu odrekao se 1946. "božanskog porekla", a ustavom 1947. ukinuta mu je carska apsolutistička vladavina. Međunarodni sud oslobodio ga je 1948. optužbi za ratne zločine koje su Japanci počinili tokom Drugog svetskog rata.

1990 - Umro je italijanski državnik Alesandro Pertini, predsednik Italije 1978-85. Učesnik u pokretu otpora tokom Drugog svetskog rata, bio je jedan od najpopularnijih političara posleratne Italije.

1991 - Američke i savezničke snage počele su u Zalivskom ratu kopnenu ofanzivu na iračke snage u Iraku i Kuvajtu.

1996 - Palestinski islamski teroristi ubili su u dva samoubilačka napada u Izraelu 27 i ranili 77 ljudi.

1998 - Francuski parlament je jednoglasno ratifikovao sporazum o sveobuhvatnoj zabrani atomskih proba.

2000 - Savet bezbednosti UN odobrio je slanje 5.500 pripadnika mirovnih trupa za nadgledanje krhkog primirja u Demokratskoj Republici Kongo.

2001 - Džordž Buš (George Bush) preuzeo je dužnost predsednika SAD, nakon što je na izborima pobedio Ala Gora.

2002 - Na Zimskim olimpijskim igrama u Solt Lejk Sitiju (SAD) najviše medalja osvojili su sportisti iz Nemačke: 12 zlatnih, 16 srebrnih i sedam bronzanih, odnosno, ukupno 35 medalja.

2003 - U zemljotresu u oblasti Ksindžijang, na severoistoku Kine poginulo je 268, a povređeno više od 4.000 osoba.

2003 - Lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine u Slavoniji (Hrvatska), BiH i Vojvodini, tokom rata u bivšoj Jugoslaviji.

2004 - U snažnom zemljotresu u severnom Maroku, poginule su 572 osobe, a 30.000 ljudi je ostalo bez svojih domova.

Bisernica
25-02-2010, 21:15
25. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100224_385-ItemID-163392-lrg.jpg


1570 - Papa Pije V (Pius) ekskomunicirao je englesku kraljicu Elizabetu I (Elizabeth) zbog njene podrške protestantizmu i anglikanskoj crkvi.

1723 - Umro je engleski arhitekta Kristofer Ren (Wren), na čijem delu je zasnovana engleska klasicistička arhitektura 18. veka. Nakon požara u londonskom Sitiju 1666, kada je izgorelo oko 13.000 zgrada, izradio je urbanistički plan za njegovu obnovu i ostvario svoje najveće delo katedralu Svetog Pavla (1673-1710).

1815 - Po nalogu Sulejman paše ubijen je Stanoje Stamatović, poznat kao Stanoje Glavaš, srpski vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, hajduk i borac protiv Turaka. Bio je predviđen za vođu Prvog srpskog ustanka (1804), ali je na njegov predlog izabran Karađorđe Petrović. Njegovo junaštvo opevano je u narodnim pesmama, a Đura Jakšić je o njemu napisao istoimenu dramu.

1873 - Rođen je italijanski operski pevač Enriko Karuzo (Enrico Caruso), jedan od najvećih tenora u istoriji opere. Bio je posebno cenjen kao izvođač uloga u operama Đuzepea Verdija (Giuseppe) i Đakoma Pučinija (Giacomo) i kao interpretator italijanske kancone. Jedan je od prvih pevača koji je snimio gramofonsku ploču.

1885 - Nemačka je anektirala Tanganjiku i Zanzibar.

1888 - Umro je srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor i rektor Velike škole u Beogradu. Opisao je oko 80 dotada nepoznatih biljnih i životinjskih vrsta, otkrio endemsko-reliktni četinar poznat kao "Pančićeva omorika" (Picea omorika) i objavio oko 30 naučnih radova. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu.

1899 - Umro je osnivač britanske novinske agencije Rojters nemački Jevrejin Paul Julijus fon Rojter (Julius von Reuter), po kojem je nazvana najstarija svetska agencija.

1948 - Prinudivši premijera Eduarda Beneša da prihvati ostavke nekomunista u vladi, komunisti su u Čehoslovačkoj preuzeli vlast. Ovaj događaj nazvan je "februarski udar".

1954 - Egipatski predsednik Mohamed Nagib (Mohammad Naguib) je prinuđen da podnese ostavku, a svu vlast je kao premijer i predsednik Revolucionarnog saveta preuzeo Gamal Abdel Naser, njegov blizak saradnik prilikom obaranja kralja Faruka I (Farouk) u julu 1952.

1956 - Na završetku 20. kongresa Komunističke partije ŠSR, Nikita Hruščov pročitao je tzv. Tajni referat u kojem je izložio posledice Staljinove vladavine i kulta ličnosti.

1964 - Pobedom nad Soni Listonom (Sonny) u Majamiju, Kasijus Klej, od 1965. Muhamed Ali, postao je prvi put prvak sveta teške kategorije u boksu. Titulu je potom devet puta uzastopno uspešno odbranio, a oduzeta mu je 1967. sudskom presudom zbog odbijanja da bude mobilisan za rat u Vijetnamu.

1972 - Sovjetski vasionski brod "Luna 20" vratio se na Zemlju sa uzorcima Mesečevog tla.

1983 - Umro je američki pisac Tenesi Vilijams (Williams), čuven po psihološkim dramama građenim tehnikom lirske simbolike ("Staklena menažerija", "Tramvaj zvani želja", "Mačka na usijanom limenom krovu").

1986 - Filipinski diktator Ferdinand Markos (Marcos) podneo je ostavku pod pritiskom pobunjenog naroda, vojnog vrha, i uz podsticaj SAD koje su dotada podržavale njegovu diktatorsku vladavinu.

1991 - Iračka raketa "skad" pogodila je, u Zalivskom ratu, kasarnu američkih marinaca kod saudijskog grada Dahran. Poginulo je 28 vojnika, a veći broj je ranjen.

1993 - Kim Jong Sam (Young) je preuzeo dužnost predsednika Južne Koreje kao prvi civil na čelu te azijske države posle 32 godine.

1994 - Jevrejski naseljenik Baruh Goldštajn (Goldstein) ubio je iz automatske puške i bombama 43 muslimanska vernika u džamiji u Hebronu, na okupiranoj Zapadnoj obali, posle čega je na istom mestu pretučen do smrti.

2000 - Međunarodni crveni krst saopštio je da je još uvek nepoznata sudbina oko 3.000 ljudi sa Kosova nestalih za vreme sukoba srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca 1998-99. i da među nestalim licima najviše ima kosovskih Albanaca.

2001 - Umro je ser Donald Bredman (Bradman), najpoznatiji igrač kriketa u istoriji tog sporta i najslavniji sportista Australije. On je postao nacionalna sportska ikona tokom 30-tih i 40-tih godina prošlog veka kada je postavio svojevrstan rekord u tom sportu.

2003 - Umro je italijanski komičar i režiser Alberto Sordi (82) koji je, u 60 godina dugoj karijeri, igrao u oko 150 filmova.

2004 - Umro je Stanislav Rinjak (Stanislaw Ryniak) prvi registrovani zatvorenik u nacističkom koncentracionom logoru Aušvic.

2004 - Češki parlament je doneo odluku o slanju više od 100 vojnika u Avganistan, što je prvo aktivno učešće českih oružanih snaga od II svetskog rata.

2005 - Umro je Piter (Peter) Benenson, osnivač Organizacije za ljudska prava Amnesti internešenel (Amnesty International), koja je dobitnik Nobelove nagrade.

2006 - U Njujorku je umro najpoznatiji etiopski pesnik, Tsegaje Gabre-Medin (Tsegaye Gabre-Medhin) čija je pesma "Ponosan što sam Afrikanac" himna Afričke unije.

Bisernica
26-02-2010, 20:22
26. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100225_433-ItemID-163504-lrg.jpg


1531 - U zemljotresu u Portugaliji poginulo je nekoliko desetina hiljada ljudi, porušen je veliki deo prestonice Lisabona i nekoliko drugih gradova.

1777 - Rođen je srpski vojvoda i diplomata prota Mateja Nenadović koji je, sa stricem Jakovom, pokrenuo Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji. Pregovarao je s Turcima i Rusijom i time uspostavio prve diplomatske kontakte ustanika sa stranim državama. Bio je predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta - prve srpske vlade. Njegovi "Memoari", pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen dokument vremena.

1815 - Napoleon Bonaparta (Bonaparte) pobegao je iz zatočeništva na ostrvu Elba i uz pomoć grupe sledbenika povratio vlast u Francuskoj. Njegova druga vladavina, nazvana "sto dana", okončana je u junu nakon vojnog poraza kod Vaterloa.

1852 - Britanski vojni transportni brod "Birkenhed" potonuo je u zalivu Simon uz obalu Južne Afrike, a život je izgubilo 485 ljudi.

1885 - Predstavnici 15 zemalja na kongresu u Berlinu (Afrička konferencija), koji je organizovao nemački kancelar Oto fon Bizmark (Otto von Bismarck), dogovorili su se o podeli centralne i istočne Afrike.

1901 - Vođe Bokserskog ustanka u Kini Či Hsui i Hsu Čeng Juu javno su pogubljeni odsecanjem glave.

1909 - Turska je priznala austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.

1915 - Nemci su u Prvom svetskom ratu, u borbi protiv Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrebili bacače plamena.

1916 - Nemci su u Prvom svetskom ratu potopili francuski teretni brod "Provansa II". Poginulo je 930 ljudi.

1935 - Škotski fizičar Robert Votson Vat (Watson Watt) demonstrirao je prvi kompletan i praktično upotrebljiv radar.

1936 - Adolf Hitler je u Nemačkoj otvorio prvu fabriku za proizvodnju "narodnog vozila" (folksvagen).

1952 - Britanski premijer Vinston Čerčil saopštio je da je Velika Britanija proizvela atomsku bombu i da će je isprobati u Australiji.

1960 - Umro je srpski lingvista Aleksandar Belić, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, odnosno Srpske akademije nauka i umetnosti, od 1937. do 1960. i član svih slovenskih akademija. Osnivač je srpske moderne dijalektologije i jedan od tvoraca naučne sintakse.

1980 - Egipat i Izrael su uspostavili diplomatske odnose čime je okončano 30-godišnje ratno stanje između te dve zemlje.

1986 - Sovjetski Savez je u orbitu Zemlje lansirao prvi blok svemirske stanice "Mir" koja je posle 15 godina uništena sagorevanjem, a nesagoreli delovi pali su u Tihi okean (23. marta 2001).

1990 - Pod vođstvom Violete Barios de Čamoro, udružena lista 14 opozicionih partija Nikaragve dobila je izbore pobedivši sandiniste predsednika Danijela Ortege.

1993 - U jakoj eksploziji koju su u Svetski trgovački centar u Njujorku podmetnuli arapski islamski teroristi, poginulo je šest, a povređeno oko 1.000 ljudi. Osam godina kasnije, 11. septembra, obe kule Centra srušene su samoubilačkim napadom, otetim putničkim avionima. U tom napadu poginulo je oko 3.000 ljudi.

1995 - Posle gubitka oko milijardu dolara koje je na berzi u Singapuru izazvao diler Nik Lison (Nick Leeson), bankrotirala je londonska banka "Bering", jedna od najstarijih i najuglednijih britanskih banaka.

2001 - Umro je Dragoslav Avramović, bivši guverner Narodne banke Jugoslavije, autor programa ekonomske stabilizacije 1994. kojim je suzbio hiperinflaciju u SR Jugoslaviji.

2001 - Skupština SR Jugoslavije ukinula je ukaz o oduzimanju državljanstva dinastiji Karađorđević koji je 1947. donela tadašnja komunistička vlada.

2002 - Skupština Srbije usvojila je izmene Krivičnog zakona kojima je ukinuta smrtna kazna.

2004 - U avionskoj nesreći kod Mostara (BiH) poginuo je predsednik Makedonije Boris Trajkovski i članovi delegacije koji su sa njim putovali na međunarodnu konferenciju o investiranju u BiH. Za novog predsednika Makedonije izabran je 14. aprila lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije i premijer Branko Crvenkovski.

2009 - Tribunal u Hagu je oslobodio bivšeg predsednika Srbije Milana Milutinovića optužbi za zločine nad Albancima na Kosovu 1999, a petorica saoptuženih političkih, vojnih i policijskih zvaničnika Srbije i SR Jugoslavije, osuđena su na ukupno 96 godina zatvora: na po 22 godine bivši potpredsednik Savezne vlade Nikola Šainović i generali Nebojša Pavković i Sreten Lukić, a generali Dragoljub Ojdanić i Vladimir Lazarević na po 15 godina zatvora.

Bisernica
28-02-2010, 16:30
27. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100226_414-ItemID-163637-lrg.jpg


280 - Rođen je rimski imperator Konstantin I (Konstantin Veliki), koji je počeo hristijanizaciju Rimskog carstva (prema nekim izvorima rođen je u Naisusu, današnjem Nišu). Godine 313. izdao je Milanski edikt o toleranciji kojim je hrišćanstvo izjednačio sa ostalim verama, a 325. je sazvao Prvi vaseljenski sabor u Nikeji na kojem je stvoren temelj dogmatskog i kanonskog sistema hrišćanske crkve. Osnovao je 330. Konstantinopolj (Carigrad), novu prestonicu Rimskog carstva.

1617 - U selu Stolbovo sklopljen je mirovni ugovor između Švedske i Rusije. Šveđani su vratili Rusiji područje Novgoroda i priznali dinastiju Romanovih, ali su zadržali južnu obalu Finskog zaliva i Karelijsku prevlaku i time odsekli Rusiju od Baltika, što je trajalo sve do Severnog rata (1700-21).

1844 - Dominikanska Republika je postala nezavisna od Haitija.

1881 - Buri su pobedili Britance u bici kod Majuba Hila u južnoj Africi. Na isti dan 1900. britanske trupe pod komandom lorda Kičinera odnele su presudnu pobedu nad Burima u bici kod Pardenberga.

1887 - Umro je ruski kompozitor i naučnik Aleksandar Borodin, pripadnik muzičke grupe "Velika petorica", čije je delo značajno doprinelo razvoju ruske simfonije i kamerne muzike. Na svom životnom delu, operi "Knez Igor" radio je 18 godina, a dovršili su je Rimski-Korsakov i Glazunov, stvorivši remek-delo ruske romantične opere. Autor je i značajnih radova iz hemije i biohemije.

1900 - Osnovana je britanska Laburistička partija, s Remzijem Mekdonaldom (Ramsay MacDonald) kao sekretarom.

1902 - Rođen je američki pisac Džon Štajnbek (John Steinbeck), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Književni uspeh postigao je romanom "Kvart Tortilja" 1935, a potom su usledila čuvena dela "O miševima i ljudima", "Plodovi gneva", "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja".

1905 - Reorganizacijom Velike škole osnovan je Beogradski univerzitet, prva univerzitetska ustanova u Srbiji.

1933 - U požaru, koji su podmetnuli nacisti, izgorela je zgrada nemačkog parlamenta, Rajhstag, u Berlinu. Optuživši komuniste, nacisti su taj događaj iskoristili za obračun s političkim oponentima i zavodeći teror uništili poslednje ostatke parlamentarno-demokratskog sistema u zemlji.

1936 - Umro je ruski lekar i naučnik Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu.

1939 - Velika Britanija i Francuska priznale su vladu generala Franciska Franka (Francisco Franco) u Španiji.

1952 - Održana je prva sednica UN u novom stalnom sedištu svetske organizacije u Njujorku.

1963 - Dolaskom na vlast izabranog predsednika Huana Boša Gavinja, u Dominikanskoj Republici je posle 33 godine okončan period diktature. Osnivač i vođe Revolucionarne dominikanske partije, Gavinjo je od 1930. živeo u izbeglištvu.

1976 - U Zapadnoj Sahari, koju je dan ranije Španija predala na upravljanje Maroku i Mauritaniji, oslobodilački front Polisario proklamovao je Saharsku Arapsku Demokratsku Republiku.

1993 - Na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci naoružani otmičari izveli su iz voza 20 putnika, jugoslovenskih državljana muslimanske nacionalnosti i odveli ih u nepoznatom pravcu. Nebojša Ranisavljević, jedan od učesnika, osuđen je 9. septmbra 2002. na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

1994 - U eksploziji bombe u maronitskoj katoličkoj crkvi u Libanu poginulo je deset i ranjeno 60 vernika koji su pred oltarom čekali da budu pričešćeni.

1996 - SR Jugoslavija je ukinula sankcije protiv Republike Srpske (blokada na Drini) uvedene 4. avgusta 1994.

1999 - Međunarodne organizacije za borbu protiv korišćenja nagaznih mina procenile su da je u 64 zemlje širom planete rasuto preko 100 miliona nagaznih mina, od čega se sedam miliona nalazi na prostoru bivše Jugoslavije. Prema ovim podacima eksplozije nagaznih mina svakog meseca ubiju ili osakate 2.000 ljudi od kojih su 90 odsto civili, među kojima je najveći broj dece.

2002 - Umro je Spajk Miligan (Spike Milligan) osnivač britanske komedije 20. veka.

2003 - Tribunal u Hagu osudio je bivšu predsednicu RS Biljanu Plavšić na 11 godina zatvora i ona je upućena na izdržavanje kazne u švedski zatvor Hinseberj. Plavšićeva je krajem 2002. godine priznala krivicu za progon nesrpskog stanovništva tokom rata u BiH. Iz zatvora je prevremeno puštena 27. oktobra 2009. nakon što je odslužila dve trećine kazne.

2003 - Demografi Ujedinjenih nacija smanjili su svoje ranije prognoze o naseljenosti planete za 2050-tu godinu, sa 9,3 na 8,9 milijardi, zbog povećanja smrtnosti ljudi od AIDS-a.

2006 - Umro je američki glumac Denis Viver (Dennis Weaver) koji se proslavio ulogom šerifa Meklauda u istoimenoj televizijskoj seriji.

2008 - U Beogradu je umrla pesnikinja Mira Alečković. Objavila je dvadesetak knjiga za decu i približno toliko dela poezije i proze za odrasle. Dobitnica je Ordena legije časti za unapređenje kulturne saradnje sa Francuskom.

Bisernica
28-02-2010, 17:29
28. februar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100227_145-ItemID-163688-lrg.jpg


1525 - Španski osvajač Ernan Kortes pogubio je poslednjeg astečkog cara Kuautemoka.

1825 - Rusija i Velika Britanija potpisale su ugovor kojim je određena granica između Aljaske i Kanade, teritorija koje su tada bile u posedu Rusa, odnosno Britanaca.

1832 - U Beogradu je osnovana Narodna biblioteka Srbije kao sastavni deo Državne štamparije. Biblioteka je potom bila pod Ministarstvom prosvete, a od 1871. je samostalna ustanova. Odluku o osnivanju doneo je knez Miloš Obrenović.

1844 - Tokom prikazivanja nove fregate "Prinston", koje je na reci Potomak priredila američka mornarica, na brodu je eksplodirao jedan od topova, usmrtivši državnog sekretara, ministra mornarice i još nekoliko funkcionera vlade SAD.

1862 - U Srbiji je donet prvi zakon o advokaturi.

1869 - Umro je francuski pisac i diplomata Alfons de Lamartin (Alphonse, Lamartine), jedan od najvećih liričara romantizma. Slavu mu je donela već prva knjiga "Pesničke meditacije" (1820), a potom i njegova najznačajnija zbirka "Pesničke i religiozne harmonije" sa čuvenom "Himnom noći" koju je preveo Njegoš. U proznom delu "Put na istok" sa simpatijama je opisao Srbiju i njenu borbu za slobodu.

1916 - Završeno je prebacivanje glavnine srpske vojske od oko 140.000 vojnika iz okupirane Srbije u Prvom svetskom ratu, na ostrvo Krf. Oporavljena u narednim mesecima, reorganizovana i naoružana srpska vojska se u leto iste godine vratila u borbu na Solunskom frontu. Tokom povlačenja preko Albanije od decembra 1915. više od 200.000 vojnika i civila umrlo je od gladi, iscrpljenosti i zime.

1922 - Velika Britanija je formalno proglasila nezavisnost Egipta, ali je zadržala kontrolu nad Sueckim kanalom i poslovima odbrane zemlje.

1931 - Član Donjeg doma britanskog parlamenta Osvlad Mozli (Oswald Mosley) osnovao je "Novu partiju", koja je godinu dana kasnije postala Britanska unija fašista.

1933 - Hitler je, dan nakon paljenja Rajhstaga, ubedio predsednika Nemačke Paula fon Hindenburga da potpiše Zakon o odbrani naroda i države kojim su ukinute lične slobode, sloboda govora i štampe i pravo na okupljanje. U nekoliko narednih dana uhapšeno je više od četiri hiljade komunista.

1941 - U egzilu je umro bivši španski kralj Alfonso XIII. Odbivši da abdicira 1931, kada su na izborima u Španiji pobedili republikanci, kralj je bio prisiljen da napusti zemlju.

1948 - Poslednje britanske vojne jedinice napustile su Indiju. Laburistička vlada ukinula je 1947. britansku vladavinu nad Indijom.

1953 - U Ankari su Jugoslavija, Grčka i Turska potpisale sporazum o političkoj, privrednoj i vojnoj saradnji, poznat kao Balkanski savez.

1974 - SAD i Egipat su posle sedam godina prekida obnovili diplomatske odnose.

1975 - U najtežoj podzemnoj železničkoj nesreći u Velikoj Britaniji, 42 putnika su poginula kad je voz u punoj brzini udario u ogradu u stanici "Murgejt" londonskog metroa.

1986 - U centru Stokholma ubijen je švedski premijer i lider Socijaldemokratske stranke Ulof Palme (Olof). Jedan od najpopularnijih evropskih političara u to vreme, ubijen je na ulici dok se sa suprugom vraćao kući iz bioskopa.

1991 - Završen je Zalivski rat, koji su 42 dana vodile SAD i saveznici protiv Iraka. Iračke snage prisiljene su da napuste Kuvajt koji su okupirale 1. avgusta 1990.

1991 - Srpsko nacionalno veće i Izvršno veće SAO Krajine donelo je odluku da se SAO Krajina razdružuje od Republike Hrvatske i ostaje u Jugoslaviji.

1993 - Američki vojni transporteri izbacili su iznad istočne Bosne prve tovare humanitarne pomoći u hrani i lekovima, čime je počela "Operacija padobran" u ratom zahvaćenoj Bosni i Hercegovini.

1994 - U zoni "zabranjenog leta" iznad Bosne i Hercegovine zapadno od Banjaluke dva američka aviona F-16 srušili su četiri srpska aviona tipa "Galeb".

1997 - U Iranu je zemljotres razorio više od 20 sela, a poginulo je oko 1.000 ljudi.

1998 - Nakon ubistva četiri srpska policajca kod Glogovca i Srbice, na području Drenice na Kosovu počeli su sukobi srpskih snaga bezbednosti i kosovskih Albanaca, pripadnika nelegalne Oslobodilačke vojske Kosova.

2003 - Na zajedničkoj sednici oba veća Skupštine SR Jugoslavije proglašena je Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama.

2004 - Afrički lideri su se na samitu dogovorili da oforme Afričke multinacionalne snage, koje bi bile sposobne da intervenišu širom Afrike, u cilju okončanja građanskih ratova i sprečavanju genocida.

Bisernica
01-03-2010, 23:41
1. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100301_478-ItemID-163862-lrg.jpg


1498 - Na putu ka Indiji, portugalski moreplovac Vasko da Gama (Vasco) iskrcao se, kao prvi Evropljanin, na obale današnje afričke države Mozambik.

1562 - Katolici su u Francuskoj masakrirali preko hiljadu hugenota (protestanata) tokom njihove molitve u Vasiju, što je bio početak dugotrajnih borbi i ratova, poznatih pod imenom "hugenotski ratovi", koji su uz prekide 36 godina razdirali Francusku.

1767 - Španski kralj Karlos III (Carlos) proterao je iz zemlje rimokatolički jezuitski red.

1809 - Švedska je, kao prva zemlja u svetu, uspostavila ombudsmana, lice koje vrši nadzor nad radom organa uprave i javnih službi, a postavlja ga parlament. Prvi ombudsman bio je Lars Avgust Manerhajm (August Mannerheim).

1811 - Egipatski vladar Mohamed Ali (Mohammed) izvršio je pokolj nad mamelučkim vođama i time dokrajčio vlast mameluka u Egiptu. Mameluci, potomci ratnih zarobljenika koje su persijski i egipatski vladari uvrštavali u svoje vojske, pretežno telesnu gardu, zavladali su Egiptom 1250. kada su oborili dinastiju Ajbeka.

1815 - Napoleon Bonaparta vratio se u Francusku sa ostrva Elba, gde je bio prognan nakon abdikacije u aprilu 1814. Ušavši trijumfalno u Pariz preuzeo je vlast u zemlji, čime je počelo razdoblje "sto dana", koje je okončano vojnim porazom kod Vaterloa. Posle druge abdikacije, 22. juna, predao se Englezima koji su ga internirali na ostrvo Sveta Jelena, gde je umro 5. maja 1821.

1872 - U planinskom području Jelouston u SAD osnovan je prvi nacionalni park u svetu.

1878 - Završen je drugi srpsko-turski rat koji je Srbiji doneo teritorijalno proširenje za četiri okruga i međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu koji je održan u junu iste godine.

1891 - Rođen je Stanislav Vinaver, jedan od najznačajnijih protagonista moderne srpske književnosti posle Prvog svetskog rata. Autor je Manifesta ekspresionizma i pokretač mnogih zajedničkih poduhvata mladih pisaca, a bio je i novinar, feljtonist, polemičar i prevodilac. Najpopularnijim njegovim delom smatra se "Pantologija novije srpske pelengirike" (1922) u kojoj je parodirao "Antologiju novije srpske lirike" Bogdana Popovića.

1896 - Bosonogi ratnici abisinskog cara Menelika II potukli su italijanske trupe kod Adue, posle čega je Italija morala da prizna nezavisnost Abisinije (Etiopija).

1919 - U Beogradu se sastao prvi jugoslovenski parlament - Privremeno narodno predstavništvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojem je bilo 296 poslanika, postavljenih ukazom vlade. Poslanici su mahom bili iz ranijih parlamenata jugoslovenskih zemalja, izabrani pre Prvog svetskog rata.

1932 - Kidnapovan je 20-mesečni sin američkog pilota Čarlsa Lindberga (Linbergh), prvog pilota koji je preleteo Atlantik 1927. Beba je nađena mrtva u maju, a taj događaj je podstakao donošenje tzv. Lindbergovog zakona kojim je na području SAD za otmicu predviđena smrtna kazna.

1941 - Bugarska je u Drugom svetskom ratu pristupila Trojnom paktu i dopustila nemačkim trupama da uđu u zemlju.

1943 - Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu počelo da sistematski bombarduje evropske železničke sisteme na teritorijama pod kontrolom nacističke Nemačke.

1954 - SAD su na pacifičkom ostrvu Bikini izvele prvu probu hidrogenske bombe.

1958 - Umro je srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Izradio je veliki broj javnih spomenika, među kojima veliku grupu "Igrali se konji vrani" ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu "Umorni borac" na Kalemegdanu.

1959 - Kiparski vođa za nezavisnost od Velike Britanije arhiepiskop Makarios vratio se na Kipar sa Sejšelskih ostrva, gde su ga 1956. proterali Britanci. On je potom izdejstvovao pregovore na kojima su krajem godine Velika Britanija, Grčka i Turska postigle sporazum o nezavisnosti Kipra. Od 1960. do smrti 1977. Makarios je predsednik Republike Kipar.

1966 - Posle tri i po meseca leta, na Veneru se spustila sovjetska automatska stanica "Venera III", prvi vasionski brod koji je prispeo na neku drugu planetu.

1991 - Na prvim slobodnim izborima u Albaniji, Albanska partija rada (komunisti) je osvojila 176 od 250 poslaničkih mesta i zadržala vlast, ali je predsednik partije Ramiz Aljija (Alia) izgubio u svojoj izbornoj jedinici.

1992 - Na referendumu u Crnoj Gori, na koji je izašlo 66,04 odsto birača, 95,94 odsto glasalo je za ostanak u Jugoslaviji. Referendum su bojkotovali Muslimani, Albanci i neke opozicione partije. Istovremeno bosanski Hrvati i Muslimani izjasnili su se na referendumu za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.

1997 - Albanska vlada i predsednik Republike Sali Beriša (Sali Berisha) podneli su ostavku pod pritiskom dvomesečnih nemira izazvanih krahom piramidalnih banaka u kojima je desetine hiljada Albanaca izgubilo ušteđevinu.

2001 - Tužilaštvo Međunarodnog suda za ratne zločine podiglo je optužnice protiv više lica iz SR Jugoslavije zbog napada na Dubrovnik 1991.

2003 - U Pakistanu je uhapšen Kalid Šeik Mohamed, jedan od osumnjičenih za organizovanje terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine.

Bisernica
03-03-2010, 21:51
2. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100302_124-ItemID-163916-lrg.jpg


1459 - Rođen je holandski sveštenik Adrijan Floriszon (Adriaan Floriszoon) - papa Adrijan VI (Adrian) od januara 1522, jedini Holanđanin poglavar rimokatoličke crkve u njenoj istoriji. Umro je u septembru 1523, ne uspevši da ostvari zamisao o ujedinjenju evropskih zemalja u ratu protiv Otomanskog carstva.

1824 - Rođen je češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih Smetana, čije delo predstavlja uspešnu sintezu folklornog i umetnički doteranog muzičkog izraza. Utemeljitelj je češkog nacionalnog izraza u muzici i osnivač češke opere ("Moja domovina", "Prodana nevesta", "Dalibor").

1855 - Umro je ruski car Nikolaj I. Njegova autokratska i militaristička vladavina od 1825. završena je porazom u Krimskom ratu (1853-56), nakon čega je Rusija izgubila pravo da drži flotu u Crnom moru i podiže tvrđave na njegovim obalama, deo Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama.

1917 - Tokom Februarske revolucije u Rusiji, car Nikolaj II abdicirao je i formirana je privremena vlada Georgija Lvova. Car je potom zajedno s porodicom interniran prvo u Carsko Selo, a nakon što mu je Engleska uskratila azil, u Tobolsk. Kada je izbila Oktobarska revolucija carska porodica je premeštena u Jekaterinburg, gde je 1918. pogubljena.

1919 - U Moskvi je održan osnivački kongres Komunističke internacionale (Kominterna) kojem su prisustvovala 52 delegata iz 30 zemalja. Kominterna je odigrala značajnu ulogu u odbrani ŠSR-a, prve socijalističke zemlje, a mnogim partijama i pokretima pružila je ideološku, političku i materijalnu pomoć, da bi se u Staljinovo vreme pretvorila u centralističku organizaciju čije su članice bile obavezne da slede Staljinovu liniju.

1921 - U Francuskoj je umro bivši crnogorski kralj Nikola I. Tokom njegove vladavine od 1860. Crna Gora je vodila oslobodilačke ratove protiv Turske i stekla međunarodno priznanje i znatno proširenje teritorije (Berlinski kongres 1878). U novembru 1918. Velika narodna skupština u Podgorici zbacila ga je s vlasti i proglasila prisajedinjenje Kraljevini Srbiji. Posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene preneti su u zemlju u oktobru 1989. i sahranjeni na Cetinju.

1931 - Rođen je ruski državnik Mihail Sergejevič Gorbačov, poslednji predsednik ŠSR, koji je posle preuzimanja vlasti 1985. otpočeo proces liberalnih reformi poznatih kao "glasnost" i "perestrojka". Okončao je razdoblje "hladnog rata" sa Zapadom i doprineo slomu komunizma u zemljama istočne Evrope.

1943 - Počela je bitka u Bizmarkovom moru u Drugom svetskom ratu u kojoj su saveznički avioni potopili 12 japanskih ratnih brodova, sprečivši ih da dopreme pojačanja na Novu Gvineju. Tokom bitke poginulo je oko 4.000 Japanaca.

1949 - Američki kapetan Džejms Galager (James Gallagher) spustio se u bazu Fort Vort u Teksasu, okončavši prvi let oko Zemlje bez spuštanja. On je za 94 časa i jedan minut avionom "B-50" preleteo 37.742 kilometra.

1956 - Francuska je priznala nezavisnost Maroka.

1962 - U Burmi je izvršen vojni udar pod vođstvom Ne Vina (Win). Vojni režim okončan je na isti dan 1974, kada je stupio na snagu novi ustav, a Burma proglašena socijalističkom republikom s predsednikom Ne Vinom.

1988 - Predsednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević, obraćajući se okupljenim Srbima sa Kosova ispred zgrade Skupštine SFR Jugoslavije, najavio je hapšenje albanskih lidera na Kosovu.

1994 - U Vašingtonu su predsednik bošnjačke vlade Haris Silajdžić, predstavnik bosanskih Hrvata Krešimir Zubak i ministar inostranih poslova Hrvatske Mate Granić potpisali preliminarni sporazum o spajanju hrvatskih i muslimanskih teritorija u Bosni u federaciju sedam etničkih kantona.

1996 - Teškim izbornim porazom Laburističke partije australijskog premijera Pola Kitinga (Paul Keating), okončana je trinaestgodišnja vladavina laburista u Australiji.

1998 - Film "Titanik" postao je prvi film u svetu koji je ostvario prihod od milijardu dolara.

2000 - Britanske vlasti su dozvolile bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu da napusti London i ode u Čile, odbivši zahtev Španije za njegovu ektradiciju. Narednog dana Pinoče je stigao u Čile.

2003 - Francuski predsednik Žak Širak doputovao je u zvaničnu posetu Alžiru. To je prva poseta na najvišem nivou od kada je Alžir stekao nezavisnost od Francuske 1962. godine, posle osmogodišnjeg brutalnog rata.

2004 - U dva samoubilačka napada u Iraku na šiitske hramove tokom službe poginule su najmanje 143 osobe.

2008 - Za predsednika Rusije izabran je Dmitrij Medvedev, kandidat Jedinstvene Rusije, čiji je lider bivši predsednik Rusije u dva mandata Vladimir Putin.

Bisernica
03-03-2010, 21:53
3. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100301_34-ItemID-164003-lrg.jpg


1703 - Umro je engleski naučnik i pronalazač Robert Huk (Hooke), koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Postavio je osnovni zakon teorije elastičnosti ("Hukov zakon").

1707 - Umro je car Aurangzeb, najmlađi sin cara Džehana (Jahan), poslednji veliki mogulski vladar Indije. Tokom njegove vladavine od 1658. Mogulsko carstvo je teritorijalno prošireno, ali je oslabljeno iznutra progonima hinduizma i fanatičnim širenjem islama.

1808 - Francuske trupe pod komandom maršala Joakima Mire (Murat) zauzele su Madrid.

1847 - Rođen je američki fizičar škotskog porekla Aleksander Grejem Bel (Alexander Graham Bell), pronalazač električnog telefona 1875. Bavio se istraživanjem mehanike govora i 1872. je u Bostonu osnovao školu učitelja za gluvoneme.

1861 - Manifestom cara Aleksandra II ukinuto je kmetstvo u Rusiji. Više od 47 miliona kmetova oslobođeno je feudalnog odnosa i dobilo pravo da trguje, da se bavi zanatima i svim poslovima u privredi.

1875 - U Pariskoj operi prvi put je izvedena Bizeova (Bizet) opera "Karmen".

1878 - Potpisan je Sanstefanski mirovni ugovor Rusije i Turske kojim je Rusija pokušala da "istočno pitanje" reši u svoju korist i stvaranjem Velika Bugarske, koja je obuhvatila i neka područja istočne Srbije, obezbedi prevlast na Balkanu. Zbog žestokog protivljenja evropskih sila, Srbije i Grčke izvršena je revizija Sanstefanskog ugovora na Berlinskom kongresu u junu iste godine.

1886 - Nakon srpskog poraza kod Slivnice, Srbija i Bugarska zaključile su Bukureštanski mir. Tromesečni rat koji je počeo kralj Milan Obrenović zbog pripajanja istočne Rumelije Bugarskoj, znatno je oslabio kraljev položaj u zemlji.

1918 - U Brest-Litovsku je potpisan mirovni ugovor Sovjetske Rusije i Nemačke i njenih saveznika u Prvom svetskom ratu. Zbog unutrašnje nestabilnosti i izostanka podrške sila Antante, sovjetska vlast bila je prisiljena da napravi velike teritorijalne ustupke i pristane da Nemačkoj plati ratnu odštetu.

1924 - Narodna skupština u Ankari ukinula je Muslimanski kalifat i proterala iz zemlje kalifa i njegovu porodicu, kao deo reformi u modernizaciji zemlje predsednika Kemala Ataturka (Atatuerk).

1974 - U dotad najtežoj nesreći u istoriji civilnog vazduhoplovstva, poginulo je svih 346 ljudi u turskom putničkom avionu DC-10, koji se srušio blizu Pariza.

1980 - Vođa partije ZAPU Robert Mugabe je ubedljivom većinom dobio prve slobodne izbore u Rodeziji (Zimbabve) i potom formirao prvu većinsku crnačku vladu.

1988 - Umro je poljski violinista Henrik Šering (Henryk Szeryng), jedan od najvećih majstora violine 20. veka. Afirmisao se među vrhunske virtuoze već na početku karijere (1933) i sa širokim repertoarom od barokne do savremene muzike, priređivao koncerte širom sveta. Gostovao je i na Dubrovačkim letnjim igrama.

1991 - Stanovnici Letonije i Estonije su ubedljivom većinom glasali za nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

1996 - Konzervativna Narodna partija Hosea Marije Asnara (Jose Maria Aznar) pobedila je na parlamentarnim izborim u Španiji, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalističkog premijera Felipea Gonsalesa (Gonzalez).

1996 - Umrla je francuska spisateljica Margaret Diras (Marguerite Duras), autor više romana među kojima su najpoznatiji "Moderato kantabile", "Bestidnici", "Mornar iz Gibraltara". Napisala je i scenarij za film "Hirošimo, ljubavi moja".

1996 - U eksploziji bombe podmetnute u autobus u centru Jerusalima poginulo je 19 ljudi, među kojima i bombaš-samoubica.

1996 - Jugoslovenske vlasti uhapsile su Radoslava Kremenovića i Dražena Erdemovića, koje je Haški sud osumnjičio za ratne zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995, i predale ih Međunarodnom sudu. Kremenović je, nakon istrage pušten u maju, jer sud nije dokazao njegovu krivicu, a Erdemović, prvi optuženi koji je priznao krivicu, osuđen je na pet godina zatvora.

1997 - Najmanje 125 ljudi je poginulo, a više od 450 ranjeno kada je putnički voz u pakistanskoj provinciji Pendžab u punoj brzini izleteo iz šina.

2000 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je ratnog komandanta snaga bosanskih Hrvata generala Tihomira Blaškića na 45 godina zatvora, zbog zločina koje su hrvatske snage počinile nad Muslimanima u srednjoj Bosni 1992-94. Apelaciono veće tog suda 29. jula 2004. smanjilo je kaznu Blaškiću na 9 godina zatvora.

2002 - Građani Švajcarske izjasnili su se na referendumu da njihova država postane članica Ujedinjenih nacija.

2004 - Srbija je dobila manjinsku vladu na čelu sa premijerom Vojislavom Koštunicom, koji je lider Demokratske stranke Srbije (DSS). Vlada je izabrana uz podršku Socijalističke partije Srbije (SPS), a čine je DSS, G17 Plus i koalicija Srpski pokret obnove (SPO) i Nova Srbija (NS).

2004 - U Francuskoj je zakonom zabranjeno nošenje muslimanskih feredža u državnim školama.

2005 - Avanturista Stiv Foset prva je osoba na svetu koja je letela oko sveta bez prekida. Njegova letilica je sletela u Kanzas (SAD) nakon skoro tri dana provedenih u vazduhu.

2008 - Umro je jedan od najvećih italijasnkih i svetkih tenora 20. veka Đuzepe di Stefano, koji je nastupao u najvećim svetskim operskim kućama, uključujući milansku Skalu, njujorški Metropoliten i bečku i berlinsku opera. Upamćen je i po duetima sa čuvenom grčkom operskom divom Marijom Kalas.

2009 - Odlukom Okružnog suda u Beogradu rehabilitovana je jedna od najvećih srpskih glumica Živana-Žanka Stokić, koja je za života bila optužena da je u vreme Drugog svetskog rata kulturno i umetnički sarađivala sa okupatorom.

Bisernica
03-03-2010, 21:56
4. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100303_427-ItemID-164141-lrg.jpg



1152 - Fridrih I Barbarosa izabran je za nemačkog kralja nasledivši strica Konrada III (Conrad). Kasnije je bio jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu.

1193 - Umro je Jusuf Saladin, sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, znameniti vojskovođa koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio Jerusalim. Osvajanjem Jerusalima, koji je do tada bio 88 godina pod franačkom vlašću, izazvao je Treći krstaški rat.

1678 - U Veneciji je rođen italijanski barokni kompozitor Antonio Vivaldi. Veoma popularan i cenjen u svoje vreme, posle smrti je zaboravljen, a prava vrednost njegovog obimnog dela otkrivena je tek 1930, kada je pronađeno više od polovine njegovih danas poznatih dela. Napisao je više od 300 koncerata za solističke instrumente i orkestar, među kojima i čuveni "Četiri godišnja doba", oko 60 simfonija, opere i druge kompozicije.

1801 - Novoizabrani predsednik SAD Tomas Džeferson (Thomas Jefferson) postao je prvi američki predsednik inaugurisan u novom glavnom gradu Vašingtonu.

1857 - Mirom u Parizu završen je britansko-persijski rat, a šah Persije je priznao nezavisnost Avganistana.

1877 - U Boljšoj teatru u Moskvi prvi put je izveden balet "Labudovo jezero" Petra Iliča Čajkovskog.

1933 - Frenklin Ruzevelt (Franklin Roosevelt) je položio zakletvu kao 32. predsednik SAD i objavio novi ekonomski program ("New Deal") za savladavanje posledica velike ekonomske krize koja je počela 1929.

1941 - Britanska mornarica je u Drugom svetskom ratu napala nemačke snage na okupiranim norveškim ostrvima Lofoten i potopila 11 nemačkih brodova.

1945 - Sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu izbila na Baltičko more.

1964 - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o raspoređivanju mirovnih snaga na Kipru.

1965 - Sirija je nacionalizovala devet naftnih kompanija, među kojima i dve kompanije američkih naftnih koncerna.

1970 - U havariji francuske podmornice "Euridika" u Sredozemnom moru u blizini Tulona život je izgubilo svih 57 članova posade.

1974 - Konzervativci su u Velikoj Britaniji izgubili izbore i premijer Eduard Hit (Edward Heath) podneo je ostavku. Novu vladu formirao je lider laburista Herold Vilson (Harold Wilson).

1977 - U snažnom zemljotresu u Rumuniji, u kojem je najviše stradao glavni grad Bukurešt, poginulo je više od 1.500 ljudi, a 35.000 ostalo je bez domova.

1996 - Ispred najvećeg tržnog centra u Tel Avivu bombaš samoubica je eksplozijom ubio najmanje 14 ljudi i ranio više od 130. To je bio četvrti napad u Izraelu u poslednjih devet dana.

1998 - Nakon sukoba srpskih snaga bezbednosti i naoružanih Albanaca na području Drenice u kojima je poginulo više desetina ljudi, kosovski Albanci počeli su masovne demonstracije širom Kosova. Ilegalna organizacija Oslobodilačka vojska Kosova pozvala je sunarodnike da joj se pridruže i najavila osvetu, a savet NATO u Briselu ocenio je da Kosovo nije samo unutrašnje pitanje SR Jugoslavije, već i međunarodne zajednice.

2000 - SAD su ponudile pet miliona dolara za informacije koje mogu pomoći u hapšenju predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića i ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, koji su optuženi pred Međunarodnim sudom za ratne zločine. Ponuda je objavljena na oko 10.000 poternica postavljenih na javnim mestima u Bosni i Hercegovini.

2002 - Lider Demokratskog saveza Kosova Ibrahim Rugova postao je prvi predsednik Kosova pod međunarodnom upravom. Za prvog premijera izabran je funkcioner Demokratske partije Kosova Bajram Redžepi.

2002 - U dvodnevnim verskim sukobima Indusa i muslimana u zapadnoj indijskoj državi Gudžarat ubijeno je preko 500 osoba.

2003 - Umro je Ser Hardi Ejmis (Hardy Amies), dizajner i veteran britanske mode, čije su modele nosili bogati i slavni, uključujući i britansku kraljicu Elizabetu II.

2004 - U požaru u srpskom manastiru Hilandar na Svetoj Gori izgorelo je dve trećine tog manastirskog kompleksa.

2009 - Albanac Gani Gaši osuđen je na 17 godina zatvora. To je prvo suđenje za ratne zločine na Kosovu, a održano je pod pokroviteljstvom Euleksa.

Bisernica
06-03-2010, 17:22
5. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100304_482-ItemID-164290-lrg.jpg


1496 - Engleski kralj Henri VII (Henry) primio je u službu italijanske pomorce Đovanija (Giovanni) i Sebastijana Kabota (Caboto) da bi za englesku krunu otkrili nove zemlje. Oni su 1497-98. stigli do Severne Amerike.

1684 - Nemačka, Poljska i Venecija formirale su u Lincu Svetu ligu protiv Turske.

1696 - Rođen je italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo (Giovanni Battista Tiepolo), jedan od poslednjih velikana venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, freske velikih dimenzija, rađene u maniru kasnog rokokoa, nalaze se u nadbiskupskoj palati u Udinama, u palati Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i u kraljevskoj palati u Madridu.

1770 - Britanske trupe su u Bostonu, centru otpora protiv britanske kolonijalne vlasti, ubile pet demonstranata i taj događaj, poznat kao "bostonski masakr", ubrzao je izbijanje Američkog rata za nezavisnost.

1827 - Umro je italijanski fizičar Aleksandro Volta koji je pronašao elektrofor (1775), galvanski element, bateriju galvanskih elemenata (Voltin stub). Po njemu su mnogi pojmovi u fizici dobili ime - Volt (oznaka V), Voltamper (oznaka VA), Voltin luk.

1832 - U Beogradu je počela da radi prva štamparija u Srbiji, u kojoj je kao prva knjiga štampan "Sabor istine i nauke" Jovana Stejića. Štamparija je kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd u maju 1831.

1856 - Londonsko pozorište "Kovent Garden" uništeno je u požaru.

1916 - Španski prekookeanski putnički brod "Princ od Asturije" potonuo je za nekoliko minuta pošto je udario u stenu kod obale Brazila. Od 588 putnika i članova posade, 455 je poginulo.

1933 - Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera osvojila je većinu u nemačkom Rajhstagu (parlament).

1945 - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u Keln.

1953 - Umro je sovjetski diktator Josif Visarionovič Džugašvili - Staljin. Kao generalni sekretar Komunističke partije od 1922. do smrti bio je neprikosnoveni vladar SSSR-a i lider komunističkog sveta. U partijskim "čistkama" od 1934. eliminisao je političke protivnike, a svojom politikom doprineo je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vreme Hladnog rata i narušio ugled SSSR-a stečen značajnom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svetskom ratu. Rezolucijom Informbiroa pokušao je 1948. da Jugoslaviju podredi sovjetskoj kontroli.

1953 - Umro je ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. veka, koji je u svom delu uspešno asimilirao rusko muzičko nasleđe i sopstveni moderni muzički izraz. U njegovom opusu od 138 dela izdvaja se Peta simfonija i balet "Romeo i Julija". Komponovao je i muziku za filmove Sergeja Ejzenštajna "Aleksandar Nevski" i "Ivan Grozni".

1964 - Umro je prvi filmski snimatelj na Balkanu Milton Manaki koji je

1905. počeo filmskom kamerom da beleži događaje. Poseban dokumentarni značaj ima reportaža o boravku poslednjeg turskog sultana Abdula Hamida II 1911. u Bitolju, snimci rumunskog i grčkog kralja, bugarskog cara, događaji iz vremena mladoturske revolucije, balkanskih ratova, Prvog i Drugog svetskog rata.

1966 - Svih 124 putnika i članova posade poginulo je kada je britanski putnički avion udario u japansku planinu Fudži.

1970 - Stupio je na snagu ugovor o neširenju nuklearnog oružja koji je potpisalo 45 zemalja.

1975 - Kuvajt je nacionalizovao naftnu industriju, uključujući i imovinu britanskih naftnih kompanija.

1984 - Umro je italijanski pevač Tito Gobi (Gobbi), operski bariton svetskog ugleda. Proslavio se ulogom u "Toski" Đakoma Pučinija (Giacomo), u kojoj mu je partner bila Marija Kalas (Maria Callas).

1993 - Minut posle poletanja sa skopskog aerodroma srušio se makedonski putnički avion "Foker 100". Poginulo je 77 od 97 putnika i članova posade.

1999 - Odlukom Međunarodnog arbitražnog tribunala, grad Brčko dobio je status distrikta pod suverenitetom Bosne i Hercegovine što je izazvalo oštre proteste u srpskom entitetu BiH, Republici Srpskoj.

2001 - Predsednici SR Jugoslavije i Republike Srpske, Vojislav Koštunica i Mirko Šarović, potpisali su u Banjaluci Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih veza SRJ i RS.

2003 - Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je Zakon o normalizaciji trgovinskih odnosa SAD sa Srbijom i Crnom Gorom.

2004 - U 114. godini umro je Španac Hoan Rijudavets Mol (Joan Riudavets Moll), obućar, koji je, posle smrti Japanca Jukićija (Yukići Ćuganji) Čuganjija, bio najstariji čovek na svetu.

Bisernica
06-03-2010, 17:24
6. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100305_513-ItemID-164407-lrg.jpg


1475 - Rođen je italijanski vajar, slikar, arhitekta i pisac Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umetnika Renesanse.

1480 - U Toledu je potpisan sporazum kojim je Španija priznala portugalsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema Kanarskim ostrvima.

1629 - Nemački car Ferdinand II Habzburški izdao je Edikt o restituciji kojim je protestantskim knezovima naloženo da vrate katoličkoj crkvi sve posede zaplenjene od 1552. Ferdinand III opozvao je taj edikt Vestfalskim mirovnim ugovorom 1648.

1836 - Meksikanci pod komandom generala Antonija Lopeza de Santa Ane (Antonio Lopez, Anna) zauzeli su američku tvrđavu Alamo u Teksasu. Tokom opsade koja je trajala 13 dana poginulo je svih 156 Teksašana, među kojima i legendarni Dejvi Kroket (Davy Crockett).

1874 - Rođen je ruski filozof Nikolaj Aleksandrovič Berđajev, profesor na Moskovskom univerzitetu (1920). Mislilac hrišćanske inspiracije, jedan od najvećih filozofa 20. veka napustio je sovjetsku Rusiju 1922. i postao najpopularniji ruski filozof na Zapadu. Umro je 23. marta 1948. u Francuskoj ("Hrišćanstvo i klasna borba", "Smisao istorije", "Filozofija slobode", "Čovek i mašina", "O ropstvu i slobodi čoveka").

1882 - Knez Milan Obrenović proglasio je Srbiju kraljevinom, a sebe kraljem.

1900 - Umro je nemački inženjer Gotlib Vilhelm Dajmler (Gottlieb Wilhelm Daimler), koji je 1883. konstruisao prvi automobilski benzinski motor. Osnovao je 1890. kompaniju "Dajmler Motoren-Gezelshaft", koja se 26 godina posle njegove smrti ujedinila s fabrikom Karla Benca (Benz) u kompaniju "Dajmler-Benc", proizvođača prestižnih automobila "mercedes".

1927 - Rođen je kolumbijski književnik Gabrijel Garsija Markes. Pisac "magičnog realizma", žanra koji meša mitove, magiju i realnost, najviše je doprineo da latinoamerička literatura dođe u centar pažnje svetske kulturne javnosti šezdesetih godina 20. veka. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1982. ("Sto godina samoće", "Ljubav u vreme kuge").

1941 - Krunski savet Kraljevine Jugoslavije je u Drugom svetskom ratu doneo odluku da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj Nemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.

1944 - Poletevši iz vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 američkih bombardera započeli su u Drugom svetskom ratu danonoćno bombardovanje Berlina.

1945 - U Njujorku je umrla srpska slikarka Milena Pavlović-Barili, jedan od najznačajnijih predstavnika nadrealizma u srpskom slikarstvu. Od 1939. živela je u SAD, gde je bila ilustrator modnog časopisa "Vog" i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Rođena je u Požarevcu 1909.

1946 - Francuska je priznala Vijetnam kao nezavisnu državu u okviru Indokineske federacije.

1949 - Radio Beograd je prvi put emitovao humorističku emisiju "Veselo veče", koja je odmah postala jedna od najpopularnijih radio emisija.

1953 - Georgij Maljenkov je posle smrti Josifa Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.

1957 - Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland ujedinjene su u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.

1980 - Francuska književnica belgijskog porekla Margerit Jursenar (Marguerite Yourcenar) postala je prva žena član Francuske akademije.

1992 - "Mikelanđelo", jedan od najopasnijih kompjuterskih virusa, napao je hiljade kompjutera širom sveta.

1993 - Pripadnici angolskog pobunjeničkog pokreta UNITA zauzeli su Huambo, drugi po veličini grad u Angoli, nakon dvomesečnih borbi s vladinim snagama.

1994 - Umrla je grčka glumica Melina Merkuri (Mercouri), veoma angažovana šezdesetih godina 20. veka u borbi protiv vojne hunte u Grčkoj, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista ("Nikad nedeljom", "Fedra", "Ciganin i džentlmen").

1998 - U sukobima sa srpskim snagama bezbednosti na Kosovu je ubijen Adem Jašari, jedan od glavnih vođa ilegalne Oslobodilačke vojske Kosova.

1999 - Na severu Kambodže, uz granicu s Tajlandom, uhapšen je Ta Mok, poslednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri, tokom čijeg je režima u drugoj polovini sedamdesetih ubijeno ili umrlo od gladi i bolesti oko milion i po ljudi.

2001 - Tokom hodočašća u Meku, u jurnjavi vernika su poginula 34 muslimanska hodočasnika.

2002 - Vlasti u Indiji su uspostavile kontrolu nad zapadnom indijskom državom Gudžarat, nakon jednonedljenih sukoba Indusa i Muslimana u kome je poginulo 803 osobe, uključujući i 58 Indusa koji su živi izgoreli u vozu kojeg je zapalila jedna muslimanska banda, što je i bio uzrok sukoba.

2004 - U 89. godini umro je najpoznatiji brazilski plejboj Žoržinjo Genl (Jorginho Guinle) koji je osvojio poznate lepotice među kojima su Merilin Monro, Romi Šnajder, Džejn Mensfild, Rita Hejvort i Anita Ekberg.

2005 - U SAD je umro fizičar i laureat Nobelove nagrade, Hans Bete (Bethe), koji je pobegao iz nacističke Nemačke, a zatim postao ključna figura u razvoju prve atomske bombe.

2007 - U samoubilačkom bombaškom napadu u iračkom gradu Hili, južno od Bagdada ubijeno je 115 šiitskih hodočasnika, koji su se uputili u sveti grad Kerbalu.

Bisernica
07-03-2010, 12:41
7. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100306_212-ItemID-164448-lrg.jpg


1573 - Potpisivanjem mira u Carigradu završen je rat Otomanskog carstva i Mletačke republike, u kojem su Turci (1571) preuzeli Kipar od Mletaka.

1765 - Rođen je francuski hemičar Žozef Nieps (Joseph Niepce) pionir fotografije. Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820, prvi je u svetu uspeo da fiksira sliku dobijenu u mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče, prekrivene osetljivim slojem asfaltnog laka.

1793 - Francuski Konvent (revolucionarna skupština) objavio je rat Španiji.

1809 - Umro je francuski konstruktor balona Žan Pjer Fransoa Blanšar (Jean Pierre Francois Blanćard), koji je 1785. sa Džonom Džefrisom (John Jeffries) prvi preleteo Lamanš balonom.

1814 - Napoleonove trupe od 37.000 vojnika pobedile su 90.000 Prusa pod komandom feldmaršala Blihera (Bluećer) u bici kod Linjija u Francuskoj.

1850 - Rođen je čehoslovački državnik i filozof Tomaš Masarik (Tomas Masaryk), profesor Praškog univerziteta, borac za nezavisnost i prvi predsednik Čehoslovačke, od 1918. do 1935.

1876 - Prvi razgovor telefonom obavili su pronalazač telefonaAleksander Grejem Bel (Alexander Graham Bell) i njegov saradnik Votson (Watson).

1932 - Umro je francuski državnik Aristid Brijan (AristideBriand), šest puta premijer između 1909. i 1929, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926, začetnik ideje o Sjedinjenim Državama Evrope.

1936 - Ulaskom vojske u demilitarizovanu Rajnsku oblast,Nemačka je demonstrativno prekršila Versajski mirovni ugovor zaključen posle Prvog svetskog rata.

1945 - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu zauzelestrateški važan most preko Rajne kod Remagena u Nemačkoj.

1945 - Potisnuvši japanske snage u Drugom svetskom ratu,britanska 14. armija je ušla u Mandalej, drugi po veličini grad u Burmi.

1945 - Posle ostavke kraljevske vlade, Josip Broz Tito jeformirao novu jugoslovensku vladu u koju su ušli i šef Demokratske stranke Milan Grol, kao prvi potpredsednik, i Ivan Šubašić, kao ministar inostranih poslova.

1951 - Jedan verski fanatik ubio je iranskog premijera AlijaRazmaru u džamiji u Teheranu.

1989 - Iran je prekinuo diplomatske odnose s Velikom Britanijomzbog objavljivanja knjige britanskog pisca indijskog porekla Salmana Ruždija (Rushdie) "Satanski stihovi", u kojoj je islam, prema oceni iranskih verskih vođa, izvrgnut poruzi.

1994 - Prilikom sletanja na aerodrom u Kigaliju, oboren je avionkojim su se predsednici Ruande i Burundija Habjariman i Ntjaramir vraćali s mirovnih pregovora u Tanzaniji. Pogibija dvojice predsednika prekinula je osmomesečno primirje između plemena Hutu i Tutsi i izazvala novi talas nasilja.

1998 - Italijanski vojni sud proglasio je krivim bivšegkapetana nemačkih snaga Š Eriha Pribkea (Erić Priebke) za masakr u Adreatinskim pećinama u blizini Rima u Drugom svetskom ratu i osudio ga na doživotnu robiju.

1999 - U 70. godini u Londonu je umro američki filmski režiserStenli Kjubrik (Stanley Kubrick), jedan od najznačajnijih režisera. Tokom 46 godina karijere snimio je oko 20 filmova među kojima su najpoznatiji "Staze slave", "2001: Odiseja u svemiru", "Paklena pomorandža", "Doktor Strendžlav" i "Beri Lindon".

2002 - Na referendumu u Irskoj glasači su se izjasnili protivstrogih zakona o zabrani abortusa.

2003 - Za predsednika nove državne zajednice Srbije i Crne Goreizabran je potpredsednik Demokratske partije socijalista (DPS) Crne Gore Svetozar Marović.

2004 - Na parlamentarnim izborima u Grčkoj pobedila jedesničarska hrišćansko-demokratska stranka - Nova Demokratija (ND) Kostasa Karamanlisa, koji je postao novi premijer. Time je okončana 10-godišnja vladavina socijalističkog PASOK-a.

2005 - Bivši načelnik Generalštaba Vojske JugoslavijeMomčilo Perišić dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za granatiranje Sarajeva, Zagreba i masakr u Srebrenici.

Bisernica
08-03-2010, 16:08
8. mart


http://razbibriga.net/imported/2010/03/osmi_mart_cestitka-1.jpg


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100307_155-ItemID-164487-lrg.jpg


1500 - Portugalski moreplovac Pedro Alvarez Kabral (Cabral) krenuo je iz Lisabona na put u Indiju. Promenivši dotad poznatu rutu, udaljio se od afričke obale u pravcu zapada, prema Južnoj Americi i tako otkrio današnji Brazil, proglasivši ga portugalskom kolonijom. Iste godine brazilsku obalu otkrio je Španjolac Vićente Pinzon (Vicente).

1846 - U Beogradu je otvorena prva čitaonica u Srbiji, nazvana Srpsko čitalište, kasnije Čitalište beogradsko.

1879 - Rođen je srpski slikar i vajar Mihailo Milovanović, jedan od osnivača Udruženja likovnih umetnika Srbije, ratni slikar Vrhovne komande srpske vojske u Prvom svetskom ratu, autor čuvenih portreta srpskih vojvoda Radomira Putnika, Živojina Mišića, Stepe Stepanovića i Petra Bojovića, kralja Petra I Karađorđevića i regenta Aleksandra Karađorđevića.

1879 - Rođen je nemački hemičar i fizičar Oto Han (Otto Hahn), koji je s Fricom Štrasmanom 1939. otkrio cepanje jezgra atoma urana pomoću neutrona, čime je otvorio eru nuklearnih reaktora. Dobitnik je Nobelove nagrade za hemiju 1944.

1889 - Umro je švedski brodski inženjer i pronalazač Džon Erikson, izumitelj prvog uspešnog brodskog vijka.

1910 - U Kopenhagenu je održana Druga konferencija žena socijalista, na inicijativu nemačke revolucionarke Klare Cetkin (Clara Zetkin). Na ovoj konferenciji je ustanovljen praznik Dan žena u znak sećanja na demonstracije američkih žena u Čikagu 8. marta 1909. Prva proslava Dana žena u Srbiji održana je 1914.

1917 - Nemirima i štrajkovima u Petrogradu, počela je "Februarska revolucija" u Rusiji.

1921 - Francuske trupe su ušle u Diseldorf i druge gradove u Ruru pošto Nemačka nije isplatila ratnu štetu, što je bila obavezna prema Versajskom mirovnom ugovoru potpisanom posle Prvog svetskog rata.

1922 - U Zagrebu je izvršena smrtna kazna vešanjem nad Alijom Alijagićem, koji je 1921. u Delnicama izvršio atentat na jugoslovenskog ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića, tvorca Obznane, vladine uredbe kojom je zabranjen rad Komunističke partije Jugoslavije.

1942 - Japanske trupe su u Drugom svetskom ratu zauzele glavni grad Burme Rangun, dan nakon što su grad napustili Britanci.

1942 - Umro je kubanski velemajstor Hose Raul Kapablanka (Jose Raoul Capablanca), svetski prvak u šahu od 1921. do 1927. Titulu je osvojio pobedivši u meču nemačkog velemajstora Emanuela Laskera, a izgubio je od ruskog velemajstora Aleksandra Aljehina.

1950 - Sovjetski maršal Kliment Vorošilov objavio je da je SSSR u septembru 1949. isprobao atomsku bombu, u vreme kada se smatralo da je SAD jedina država koja poseduje nuklearno naoružanje.

1965 - U Južni Vijetnam se iskrcalo 3.500 američkih marinaca, čime je počelo masovno uključenje kopnenih trupa SAD u Vijetnamski rat. Početkom 1968. broj američkih trupa u Južnom Vijetnamu popeo se na 525.000.

1973 - U eksploziji automobila bombe, koju su podmetnuli pripadnici organizacije IRA ispred zgrade glavnog londonskog suda (Old Bailey) i sedišta Skotland Jarda u Londonu, poginula je jedna osoba, a ranjeno je 238.

1993 - Uz posredovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta iz logora u Bosni i Hercegovini pušteno je 5.540 zarobljenika zatočenih tokom bosanskog rata. Prema saznanjima te organizacije ostalo je zatočeno još 3.100 zarobljenika u srpskim, hrvatskim i muslimanskim logorima.

1994 - Više od sto intelektualaca iz celog sveta potpisalo je Apel svim evropskim vladama i UN zahtevajući da spreče masakre u Bosni i na teritoriji cele bivše Jugoslavije i da SR Jugoslavija preda teško naoružanje UN. Ukoliko jugoslovenske vlasti to odbiju, zatraženo je da se njeno naoružanje uništi bombardovanjem iz vazduha, "maksimalno štedeći ljudske živote".

1999 - Vojska Šri Lanke je, u blickrig operaciji, zauzela više od 500 kvadratnih kilometara teritorije na severu zemlje, koja je bila pod kontrolom separatističke gerilske grupe Tamilski tigrovi. U sukobima separatista i vladinih snaga od 1983. poginulo je oko 57.000 ljudi.

2001 - NATO je odobrio ulazak jugoslovenskih vojno-policijskih snaga u prvi sektor Zone kopnene bezbednosti na administrativnoj granici Srbije i Kosova. Zona kopnene bezbednosti uspostavljena je na osnovu Kumanovskog sporazuma, koji su u junu 1999. potpisali NATO i Vojska Jugoslavije po završetku vazdušnih udara NATO na SR Jugoslaviju. Jugoslovenske snage ušle su u prvi sektor 14. marta.

2001 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu formirao je poseban tim za istragu zločina Oslobodilačke vojske Kosova. Prve optužnice protiv Albanaca sa Kosova podignute su u februaru 2003.

2001 - U sto drugoj godini umrla je Dam Ninet de Valoa (Dame Ninette de Valois), balerina i osnivač Britanskog kraljevskog baleta.

2004 - Tribunal u Hagu otpečatio je optužnice protiv hrvatskih generala Mladena Markača i Ivana Čermaka, koje ih terete za zločine nad srpskim civilima u Kninskoj krajini tokom vojne akcije Oluja u avgustu 1995, kao i izmenjenu optužnicu protiv haškog optuženika generala Ante Gotovine. Tri dana kasnije Markač i Čermak dobrovoljno su se predali tom sudu.

2005 - Kosovski premijer Ramuš Haradinaj podneo je ostavku, a narednog dana dobrovoljno se predao Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu tokom oružahih sukoba 1998. i 1999. godine. Istovremeno se tom sudu predao i regionalni komandant bivše Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Lah Brahimaj. U nedostatku dokaza obojica su oslobođena krivice 3. aprila 2008.

2005 - U specijalnoj operaciji u Čečeniji ubijen je lider separatista Aslan Mashadov, kojeg Moskva tereti za seriju smrtonosnih napada u Rusiji, uključujući i otmicu u školi u Beslanu, kada je poginulo oko 400 talaca, od kojih su polovina bila deca.

Bisernica
10-03-2010, 23:35
9. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100308_414-ItemID-164602-lrg.jpg



1074 - Boreći se protiv kršenja celibata, papa Grgur VII naredio je da svi oženjeni rimokatolički sveštenici budu ekskomunicirani.

1495 - Tokom opsade Napulja, u vojsci frnacuskog kralja Šarla III pojavila se epidemija sifilisa koja se brzo proširila na ostale evropske zemlje. Smatra se da su, dotad nepoznatu bolest, doneli Kolumbovi moreplovci s Novog kontinenta.

1661 - Umro je kardinal Žil Mazaren (Jules Mazarin), francuski političar italijanskog porekla. Posle smrti kardinala Rišeljea 1642. postao je ministar za vreme regentstva kraljice Ane i kao jedan od najveštijih diplomata svoga doba, učvrstio temelje na kojima je Luj XIV gradio hegemonističku politiku Francuske prema Evropi.

1796 - Napoleon Bonaparta oženio je Žozefinu d Boarne (Josephine de Beauharnais), udovicu bivšeg francuskog oficira koji je giljotiniran za vreme Francuske revolucije.

1814 - Rođen je ukrajinski pisac i slikar Taras Ševčenko, najveći ukrajinski pesnik 19. veka, romantičar i revolucionar. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom razvio je književni ukrajinski jezik i otvorio puteve novoj ukrajinskoj poeziji (zbirka pesama "Kobzar", poema "Hajdamaki").

1831 - Kralj Luj Filip (Louis Philippe) je osnovao francusku Legiju stranaca sa sedištem u Alžiru.

1862 - Tokom Američkog građanskog rata dogodio se prvi sukob oklopnih brodova između "Monitora", broda armije Unije i broda Konfederalne vojske "Merimak". U četvoročasovnoj bici nijedan brod nije oštećen.

1888 - Umro je Vilhelm I (Wilhelm), pruski kralj od 1861, koji je uz pomoć moćnog kancelara Ota fon Bizmarka (Otto von Bismark) 1871. ujedinio 25 nemačkih država u Nemačko Carstvo i proglasio se carem.

1890 - Rođen je ruski državnik Vjačeslav Mihajlovič Molotov šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956, glavni pregovarač s nacističkom Nemačkom u pripremi sovjetsko-nemačkog pakta o nenapadanju u avgustu 1939. Nakon 30 godina koje je proveo u najvišem partijskom i državnom vrhu u vreme Staljinove diktature, isključen je iz Centralnog komiteta Komunističke partije i smenjen sa svih funkcija u junu 1957.

1924 - Italija je anektirala Rijeku, koja je od potpisivanja jugoslovensko-italijanskog ugovora u Rapalu u novembru 1920. imala status nezavisnog grada.

1942 - Japanske invazione snage su u Drugom svetskom ratu okončale zauzimanje indonežanskog ostrva Java, tada pod holandskom kolonijalnom vlašću.

1943 - Rođen je američki velemajstor Robert Bobi Fišer, prvi Amerikanac koji je osvojio titulu svetskog prvaka u šahu. Šampionsku titulu stekao je pobedivši 1972. u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog, a izgubio je bez meča 1975, kada je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, pa je za prvaka sveta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov.

1989 - Vlasti u Varšavi su zvanično optužile sovjetske službe bezbednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi u proleće 1940.

1991 - U Beogradu su održane prve velike antirežimske demonstracije. Policija je grubom silom rasturila demonstrante, nakon čega je centar grada zaposela vojska s tenkovima. Poginuli su jedan demonstrant i jedan policajac. Proteste zbog brutalnosti policije nastavili su narednih dana beogradski studenti.

1992 - Umro je bivši premijer Izraela Menahem Begin. Lider ilegalne cionističke grupe "Irgun Cevai Leumi" četrdesetih, a nakon osnivanja Izraela 1948. šef desničarske partije "Likud", potpisao je 1997. u Kemp Dejvidu mirovni ugovor s egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom, za šta je s egipatskim predsednikom podelio Nobelovu nagradu za mir 1978.

1994 - Teroristi Irske republikanske armije su izveli prvi u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom "Hitrou".

1999 - Iranski predsednik Mohamad Hatami (Mohammad Khatami) doputovao je u Italiju, što je bila prva poseta šefa iranske države jednoj zapadnoj zemlji od islamske revolucije 1979. Tokom trodnevne posete Hatami se susreo i sa poglavarom Rimokatoličke crkve Jovanom Pavlom II u Vatikanu, kao najviši iranski verski lider koji je posetio papu.

2001 - U napadima albanskih ekstremista na selo Lučane na jugu Srbije poginuo je jedan pripadnik srpskih snaga bezbednosti, a dvojica su ranjena.

2002 - Ponovo je otvoren tunel Mon Blan u Alpima, nakon velikog požara u njemu 1999. kada je poginulo 39 osoba.

2002 - U samoubilačkoj eksploziji u prepunom kafiću Moment u Jerusalimu, u blizini rezidencije izraelskog premijera Ariela Šarona, poginulo je 13 a povređeno više od 50 osoba.

2003 - Tajlandska policija je saopštila da je u tromesečnoj akciji, koja je sprovedena širom zemlje u potrazi za proizvođačima i dilerima sintetičke droge (metafetaminima) ubijeno više od 2.200 ljudi.

2003 - U Havani, glavnom gradu Kube, Evropska unija otvorila je diplomatsko predstavništvo.

Bisernica
10-03-2010, 23:36
10. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100308_18-ItemID-164733-lrg.jpg


1258 - Mongoli su zauzeli Bagdad, tadašnji centar islamskog sveta, spalili grad i pobili 10.000 ljudi.

1763 - Mirovnim ugovorom u Parizu završen je Sedmogodišnji rat, prvi oružani sukob svih evropskih sila. Sporazumom, koji su potpisale Velika Britanija, Francuska i Španija, Francuska se gotovo sasvim povukla iz Indije, a Velikoj Britaniji je prepustila i Kanadu. Španija je dobila Luizijanu i Kubu, a Pruska je zadržala Šleziju, koju je preuzela od Austrije.

1837 - U dvoboju je ubijen ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, začetnik realizma u ruskoj prozi i jedan od najvećih liričara svetske književnosti ("Evgenije Onjegin", "Boris Godunov", "Pikova dama", "Kapetanova kći").

1878 - Konvencijom u El Zanjonu okončan je desetogodišnji ustanak protiv španske kolonijalne vlasti na Kubi.

1879 - U Velikom Trnovu otvoreno je zasedanje prvog bugarskog parlamenta posle oslobođenja od Turaka.

1891 - Zaslugom čuvenog srpskog geologa Jovana Žujovića, na Velikoj školi u Beogradu osnovano je Srpsko geološko društvo, jedno od najstarijih naučnih društava u Srbiji.

1901 - U Beču je umro srpski državnik Milan Obrenović, knez (1872-82), a potom kralj Srbije (1982-89). Tokom njegove vladavine Srbija je stekla međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878, kada su joj pripojena i četiri okruga. Zaključio je s Bečom Tajnu konvenciju 1881. kojom je ograničena nezavisnost Srbije u korist Austro-Ugarske. Abdicirao je 1889. u korist maloletnog sina Aleksandra.

1942 - Američki džez muzičar Glen Miler (Glenn Miller) postao je prvi muzičar koji je dobio "zlatnu ploču" za prodaju milionitog primerka kompozicije "Ćattanooga Ćoo Ćoo".

1947 - U Parizu su potpisani mirovni ugovori zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu i bivših saveznika Hitlerove Nemačke.

1962 - Američki pilot Frensis Geri Pauers (Francis Gary Powers), oboren 1960. dok je preletao SSSR špijunskim avionom U-2, u Berlinu je zamenjen za sovjetskog obaveštajca Rudolfa Abela.

1964 - U sudaru dva australijska ratna broda u zalivu Džervis potonuo je razarač "Vojadžer" i poginulo je više od 80 mornara.

1979 - U Ljubljani je umro slovenački političar Edvard Kardelj, visoki funkcioner Saveza komunista Jugoslavije i jedan od najbližih saradnika predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Od 1963. do 1967. bio je predsednik Skupštine SFR Jugoslavije.

1996 - IMB kompjuter nazvan "Duboko plavo" ušao je u istoriju šaha pobedom nad svetskim prvakom Garijem Kasparovom.

1997 - Hrvati iz zapadnog dela Mostara otvorili su vatru na Muslimane iz istočnog dela grada koji su na hrvatsku stranu došli da posete groblje. Dve osobe su poginule, a 38 je ranjeno. Mostar je u bosanskom ratu, nakon što su Srbi bili prisiljeni da napuste grad, podeljen 1993. na muslimanski i hrvatski deo.

1998 - Umro je bivši francuski ministar inostranih poslova Moris Šuman, tvorac projekta Evropske unije ("Šumanov plan").

2000 - Lider Srpske radikalne stranke i potpredsednik Vlade Srbije Vojislav Šešelj optužio je nezavisne medije da su "američki plaćenici" i "kriminalci", čime je najavio početak žestoke režimske kampanje protiv nezavisnih medija u Srbiji.

2001 - Tokom antivladinih protesta u Teheranu, u sukobu s policijom ranjeno je više desetina studenata, a oko 100 je uhapšeno.

2004 - SAD su obnovile svoje diplomatsko predstavništvo u Tripoliju, posle desetogodišnjih neprijateljskih odnosa dve zemlje, a nakon odluke Libije da napusti program za razvoj oružja za masovno uništenje. Zvanični Vašington je opozvao svog ambasadora u Libiji 1980. godine.

2005 - Umro je poznati televizijski i radijski novinar Milovan Ilić Minimaks (67).

2005 - Severna Koreja je prvi put saopštila da poseduje nuklearno oružje i suspendovala svoje učešće u pregovorima o spornom nuklearnom programu te zemlje.

2005 - Umro je Artur Miler (Arthur Miller), velikan američkog pozorišta koji je napisao "Smrt trgovačkog putnika" i čija su dela uglavnom govorila o običnim ljudima.

2006 - Za predsednika Kosova izabran je Fatmir Sejdiu, visoki funkcioner Demokratskog saveza Kosova (DSK).

2006 - Umro je meksički slikar i vajar Huan (Juan) Soriano, čije se velike skulpture nalaze na značajnijim mestima u glavnom gradu Meksika.

Bisernica
10-03-2010, 23:39
11. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100310_415-ItemID-164852-lrg.jpg



1544 - Rođen je italijanski pesnik Torkvato Taso, autor čuvenog epa "Oslobođeni Jerusalim" koji se smatra jednim od najreprezentativnijih dela italijanske književnosti. Bio je uzor romantičarima, a njegova poezija inspirisala je Getea (Goethe) i Bajrona (Byron). Neki njegovi soneti bili su posvećeni Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić.

1851 - U Veneciji je prvi put izvedena Verdijeva opera "Rigoleto".

1885 - Rođen je engleski vozač brzih automobila i čamaca Malkolm Kempbel (Malcom Campbell), koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao svetski rekord u brzini vožnje automobilom, a između 1937. i 1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi čovek koji je automobilom "Plava ptica" vozio brže od 300 milja na čas (483 kilometra).

1913 - Velika Britanija i Nemačka su postigle sporazum o granicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna.

1917 - Britanske trupe su zauzele Bagdad u Prvom svetskom ratu.

1920 - Emir Fejsal (Faisal) proglašen je kraljem nezavisne Sirije.

1938 - Artur Sajs-Inkvart je postao austrijski kancelar umesto Kurta fon Šušniga, a narednog dana Hitlerove trupe ušle su u Austriju.

1941 - Kongres SAD izglasao je, na predlog predsednika Ruzvelta(Roosevelt), Zakon o zajmu i najmu, kojim je Velika Britanija dobila neophodnu vojnu pomoć u Drugom svetskom ratu. Za sprovođenje zakona predviđeno je sedam milijardi dolara.

1955 - Umro je britanski mikrobiolog Aleksander Fleming (Alexander), koji je 1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Nobelovu nagradu za medicinu podelio je 1945. s engleskim biohemičarem Čejnijem i australijskim lekarom Florijem (Florey) koji su njegov izum prvi put primenili.

1973 - Hektor Kampora (Hector Campora) pobedio je na prvim predsedničkim izborima u Argentini od 1965.

1974 - Umro je srpski pravnik Milan Bartoš, jedan od najistaknutijih jugoslovenskih stručnjaka za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti.

1975 - U Lisabonu je ugušena pobuna padobranskih jedinica protiv levičarske vojne vlade, a bivši predsednik general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobegao u Španiju.

1981 - Pod parolom "Kosovo - republika" u Prištini su izbile studentske demonstracije kosovskih Albanaca, koje su u narednim nedeljama zahvatile celo Kosovo. To je bilo prvi put da su kosovski Albanci masovno podržali ideju o nezavisnoj kosovskoj republici.

1985 - Mihail Sergejevič Gorbačov izabran je za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Na toj funkciji je nasledio preminulog Konstantina Černjenka.

1985 - Egipćani braća Al Fajed (Fayed) postali su većinski vlasnici čuvene londonske robne kuće "Harods".

1990 - Parlament Litvanije proglasio je nezavisnost zemlje od Sovjetskog Saveza. To je bila prva sovjetska republika koja se izdvojila iz ŠSR-a.

1990 - Čileanski diktator general Augusto Pinoče je posle više od 16 godina prepustio predsednički položaj Patrisiju Elvinu (Patricio Aylwin), ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.

1998 - Pored snažnih protesta studenata, koji su tražili političke i privredne reforme, general Suharto je počeo svoj sedmi mandat predsednika Indonezije.

1999 - Nakon što je jedan beogradski sud osudio trojicu novinara lista "Dnevni telegraf" na po pet meseci zatvora međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava "Hjumen rajts voč" ocenila je da su napadi jugoslovenskih vlasti na slobodu medija poprimili alarmantne razmere.

2000 - U eksploziji metana u rudniku uglja "Barakovi" u Ukrajini poginuo je 81 radnik ugljenokopa.

2000 - Akademik i advokat Rikardo Lagos ianugurisan je za predsednika Čilea, kao drugi socijalista na čelu te države, posle Salvadora Aljendea ubijenog u državnom udaru 1973.

2003 - Kanadski sudija Filip Kirš izabran je za predsednika prvog stalnog Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, koji će biti nadležan za zločine počinjene bilo gde u svetu. Osnivanje suda podržalo je blizu 90 zemalja, ali ne SAD, Rusija i Kina.

2003 - Vrhovni sud Japana odbio je zahtev 42 Kineza za obeštećenje za vreme koje su proveli na prisilnom radu u Japanu, tokom II svetskog rata, uz obrazloženje da je to bilo jako davno.

2004 - U terorističkim napadima na tri železničke stanice u Madridu oko 200 ljudi je poginulo, a više od 1.400 je povređeno. Na najmasovnijim demonstracijama u istoriji te zemlje, protiv terorizma protestvovalo je preko osam miliona ljudi širom Španije.

2004 - Tribunal u Hagu osudio je bosanskog Srbina Ranka Ćešića, na 18 godina zatvora, zbog ratnih zločina nad muslimanskim zarobljenicima u Brčkom u proleće 1992. godine.

2005 - Pripadnici sirijskih trupa napustili su severni Liban, čime je okončano 29-godišnje prisustvo Sirije u toj zemlji.

2006 - Bivši predsednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević preminuo je u pritvoru Haškog tribunala u Sheveningenu, gde mu se sudilo za ratne zločine. Sahranjen je u dvorištu porodične kuće u Požarevcu.

Bisernica
12-03-2010, 20:01
12. mart


http://razbibriga.net/imported/2010/03/Zorandjindjicfuneral1-1.jpg


641 - Kineska princeza Ven Čeng se udala za vladara Tibeta, na osnovu čega je kasnije Kina polagala pravo na suverenitet nad tom južnom planinskom oblašću.

1507 - U bici s pobunjenicima u Navari poginuo je Čezare Bordžija, italijanski pustolov, političar i kardinal. Sin pape Aleksandra VI poslužio je Makijaveliju kao uzor političkog cinizma i smatra se da ga je Bordžijin način vladanja podstakao da napiše delo "Vladar".

1537 - Turci su zauzeli dalmatinsko utvrđenje Klis koje je dugo odolevalo turskom nadiranju iz Bosne. U borbi je poginuo i legendarni senjski kapetan i kliški knez Petar Kružić. Iste godine Turci su osnovali kliški sandžak koji je obuhvatao celo dalmatinsko zaleđe i deo Bosne.

1832 - Rođen je engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot (Cunningham Boycott), protiv koga je 1880, dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je nazvan po njemu - bojkot.

1848 - U Beču su izbile velike studentske demonstracije protiv apsolutističkog režima kancelara Klemensa Meterniha što je bio početak revolucije koja je potresla temelje Austrije i dovela do sloma Meternihovog apsolutizma.

1854 - Velika Britanija i Francuska su zaključile savez s Otomanskim carstvom protiv Rusije u Krimskom ratu.

1856 - Rođen je Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih srpskih vojskovođa u dva balkanska i u Prvom svetskom ratu. Čin generala dobio je 1907, od 1908. je bio ministar vojske, a posle pobede na Ceru u avgustu 1914. unapređen je u čin vojvode. Izveo je proboj Solunskog fronta i razbio bugarsku odbranu u Prvom svetskom ratu, što je doprinelo kapitulaciji Bugarske u septembru 1918.

1868 - Skinuta je zabrana s pravopisa Vuka Stefanovića Karadžića i dozvoljena je njegova upotreba. Rešenje o tome doneo je, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, bečki i pariski doktor nauka. Zabrana je skinuta četiri godine posle Karadžićeve smrti.

1880 - Rođen je srpski pisac Vladislav Petković Dis, uz Simu Pandurovića i Milana Rakića, najznačajniji pesnik srpske moderne s početka 20. veka. Pri povratku iz Francuske 1917, gde je izbegao u vreme Prvog svetskog rata, Dis se utopio kod Krfa kada je nemačka podmornica torpedovala brod na kojem se nalazio. Objavio je dve zbirke pesama "Utopljene duše" i "Mi čekamo cara".

1881 - Rođen je turski državnik Mustafa Kemal, poznat kao Ataturk (Atatuerk), prvi predsednik Turske. Pod njegovim vođstvom 1922. zbačen je poslednji sultan Muhamed VI, a 1923. proglašena republika. Sproveo je značajne reforme koje su bile temelj za stvaranje moderne evropske države.

1907 - U eksploziji ratnog broda "Jena" u francuskoj luci Tulon poginulo je najmanje 118 ljudi.

1925 - Umro je kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen (Yat), otac moderne Kine i njen prvi predsednik (1911-12). Godine 1894, poveo je borbu za rušenje monarhije, a 1905. osnovao Saveznu ligu iz koje je 1912. nastala stranka Kuomintang. Nakon njegove smrti vođstvo nad Kuomintangom preuzelo je desno krilo stranke predvođeno Čang Kaj Šekom.

1938 - Predvođene Adolfom Hitlerom, nemačke trupe su umarširale u Austriju, čime je ta država pripojena Trećem Rajhu.

1947 - Predsednik SAD Hari Truman (Harry) proklamovao je u Kongresu doktrinu o pomoći zemljama ugroženim od komunizma ("Trumanova doktrina"). Prva sredstva su data Grčkoj i Turskoj.

1964 - Umro je srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih likovnih stvaralaca 20. veka. Od 1919. do 1925. bio je scenograf Narodnog pozorišta u Beogradu, a istakao se i kao pedagog ("Portret devojke", "Kupačica", "Jajce", "Kći umetnikova", "Dvorište").

1966 - Indonežanski parlament lišio je Ahmeda Sukarna svih funkcija, uključujući položaj predsednika Republike, a general Suharto je postao vršilac dužnosti šefa države.

1971 - Premijer Hafez al Asad izabran je referendumom za predsednika Sirije.

1978 - Partije levice su, prvi put u istoriji Francuske, dobile apsolutnu većinu u prvom krugu parlamentarnih izbora.

1984 - U Velikoj Britaniji je počeo generalni štrajk rudara.

1993 - U seriji eksplozija 13 podmetnutih bombi u indijskom gradu Bombaj poginulo je najmanje 200 ljudi, a 1.100 je ranjeno.

1999 - Poljska, Češka i Mađarska postale su članice NATO pakta. To su bile prve zemlje bivše članice Varšavskog ugovora koje su pristupile NATO-u.

1999 - Umro je Jehudi Menjuhin (Yehudi Menuhin), jedan od najvećih violinista 20. veka. Počeo je da svira u petoj godini, a svetsku slavu stekao je u sedmoj, kada je na koncertu u San Francisku svirao Mendelsonov koncert za violinu. Osnovao je 1963. "Školu Jehudi Menjuhina" za muzički nadarenu decu.

2001 - Uz posredovanje međunarodne zajednice predstavnici srpske vlasti i pobunjenih Albanaca na jugu Srbije potpisali su sporazum o prekidu vatre.

2001 - U akciji uništavanja neislamskih kulturnih spomenika talibanske vlasti u Avganistanu uništile su dva najveća kipa Bude u svetu, stara nekoliko hiljada godina.

2002 - Savet bezbednosti UN je, na predlog SAD, usvojio rezoluciju u kojoj se po prvi put pominje Palestina kao posebna država, pored Izraela.

2003 - U atentatu u Beogradu, ispred sedišta Vlade, ubijen je premijer Srbije i lider Demokratske stranke (DS) Zoran Đinđić. Bio je prvi demokratski premijer Srbije. Njegova vlada izabrana je 21. januara 2001. nakon demokratskih promena i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS). Za vreme njegovog mandata SR Jugoslaviji su ukinute sankcije uvedene za vreme režima Slobodana Miloševića, otpočeo je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi, a Srbija se otvorila prema svetu.

Bisernica
13-03-2010, 20:16
13. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100312_389-ItemID-165078-lrg.jpg


1325 - Asteci su osnovali svoju naseobinu Tenočtitlan, kasnije prestonicu Asteškog carstva, na mestu gde je sada grad Sijudad Meksiko.

1567 - Nemački plaćenici koje je unajmila holandska vladarka Margareta od Parme ubili su 2.000 kalvinista.

1572 - U Starigradu na ostrvu Hvar umro je Petar Hektorović, autor speva "Ribanje i ribarsko prigovaranje", izuzetno vrednog književno-istorijskog dokumenta, u kojem je Hektorović, pored autobiografskih zabeležio i dragocene etnografske podatke, kao i neke narodne lirske i epske pesme, među kojima i srpsku narodnu pesmu "Kraljević Marko i brat mu Andrijaš". Preveo je spev "Remedia amoris" rimskog pesnika Ovidija (Ovidius).

1781 - Engleski astronom nemačkog porekla Vilijam Heršel otkrio je sedmu planetu Sunčevog sistema, kasnije nazvanu Uran.

1809 - Posle neuspeha u ratu s Rusijom i Danskom 1808, oficirskom zaverom zbačen je s prestola švedski kralj Gustav IV.

1848 - Pod pritiskom demonstracija i pobune u Beču, austrijski kancelar Klemens Meternih podneo je ostavku. Kancelar je pobegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnevnih Bečlija koje su opkolile njegov dvor, car Ferdinand I je obećao ustav.

1865 - Tokom američkog Građanskog rata, Kongres Konfederacije, pod predsednikom DŽefersonom Dejvisom (Jefferson Devis), žestokim protivnikom ukidanja ropstva, doneo je zakon kojim je robovima dozvoljeno, u zamenu za slobodu, da budu vojnici u južnjačkoj armiji.

1881 - U atentatu u Petrogradu ubijen je ruski car Alksandar II. Atentat su izvršili članovi tajnog terorističkog udruženja "Narodna volja".

1906 - Umrla je Suzan Entoni (Susan Anthony), začetnica i vođa pokreta za prava žena u SAD. Napisala je "Istoriju ženskog prava glasa".

1913 - Kanbera je postala glavni grad Australije.

1928 - Posle pucanja brane "St. Frensis", 60 kilometara severno od Los Anđelesa, u bujici se utopilo više od 450 ljudi.

1946 - Pripadnici jugoslovenske službe Državne bezbednosti uhapsili su generala i komandanta kraljevske vojske u Drugom svetskom ratu Dragoljuba - Dražu Mihailovića. Na suđenju pred Vojnim sudom u Beogradu Mihailović je osuđen na smrt zbog izdaje. Streljan je 17. jula iste godine.

1972 - Velika Britanija i Kina su se saglasile da razmene ambasadore 22 godine pošto je London priznao vladu u Pekingu. Britanci su zatvorili konzulat na Tajvanu.

1975 - Umro je Ivo Andrić, jedan od najvećih jugoslovenskih pisaca čije je delo donelo ugled i međunarodno priznanje jugoslovenskoj književnosti. On je jedini jugoslovenski književnik dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1961) ("Ex ponto", "Znakovi", "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija").

1990 - Sovjetski parlament izglasao je uvođenje višepartijskog sistema, posle 72-godišnjeg monopola Komunističke partije na vlast.

1992 - U zemljotresu na istoku Turske je poginulo 570 ljudi.

1995 - U Beogradu je u 72. godini umro popularni pozorišni i filmski glumac Mija Aleksić.

1996 - U mestu Danblejn, 40 kilometara severno od Glazgova, naoružani čovek je u gimnastičkoj sali osnovne škole ubio 16 učenika prvog razreda, uzrasta između pet i šest godina i njihovu učiteljicu, ranio 13 đaka i potom izvršio samoubistvo.

1998 - Predsednik Južne Koreje Kim Dae DŽong koji je i sam bio zatvaran zbog političkih uverenja, doneo je odluku o masovnoj amnestiji koja je obuhvatila preko pet miliona ljudi, od političkih zatvorenika do vozača kojima su zbog pijanstva bile oduzete vozačke dozvole.

1999 - Na Kosovu, u eksplozijama bombi u centru Podujeva i na pijaci u Kosovskoj Mitrovici poginulo je šestoro i ranjeno više od 50 ljudi, a u napadima oružane formacije kosovskih Albanaca "Oslobodilačka vojska Kosova" kod Vučitrna poginula su dva pripadnika Vojske Jugoslavije.

2001 - Bivši gradonačelnik Bosanskog Šamca Blagoje Simić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine podigao optužnicu 1995. za zločine počinjene tokom rata u BiH 1992-95, dobrovoljno se predao sudu.

2002 - Vlada Angole je proglasila jednostrano primirje u 27-godišnjem građanskom ratu sa pobunjenicima-pripadnicima Nacionalne Unije za nezavisnost Angole (UNITA).

2004 - Umro je austrijski kardinal Franc Kenig (Franz Koenig), poznat po zalugama u povezivanju vera. On je godinama radio na uspostavljanju veza između Vatikana i komunističkih država. Na njegovu inicijativu je 1964. godine osnovana Fondacija "Pro orijente" koja se bavi dijalogom između rimokatoličke i pravoslavne crkve.

Bisernica
14-03-2010, 11:59
14. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100313_161-ItemID-165117-lrg.jpg


1489 - Kraljica Kipra Katarina Kornaro (Catherine Cornaro), poslednja vladarka iz dinastije Lizinjan (Lusignan), ustupila je svoju kraljevinu Mletačkoj Republici.

1558 - Nemački car Ferdinand I uzeo je titulu svetog rimskog cara bez uobičajenog papinog krunisanja.

1804 - Rođen je austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji, koji je bečkom vlaceru dao klasični oblik i znatno doprineo njegovoj popularnosti. Komponovao je više od 150 valcera, od kojih je najpoznatiji "Lorelaj-Zvuci Rajne", veliki broj marševa, među kojima i čuveni "Marš Radecki", polke, kadrile.

1820 - Rođen je Vitorio Emanuele II (Vittorio), poslednji sardinski kralj (od 1849) i prvi kralj ujedinjene Italije od 1861. do smrti 1878. Popularni "padre della patria", Vitorio Emanuele II inaugurisao je parlamentarnu vladavinu u Italiji.

1864 - Engleski istraživač Samjuel Bejker (Samuel Baker) otkrio je drugi izvor reke Nil u istočnoj Africi i nazvao ga Albertovo jezero.

1879 - Rođen je nemački naučnik Albert Ajnštajn (Einstein), najistaknutiji teoretičar fizike u 20. veku, tvorac teorije relativiteta (1916), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Iz Nemačke je emigrirao u SAD 1933, posle dolaska nacista na vlast. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nemci mogli napraviti atomsku bombu, započeli su u SAD istraživački radovi za proizvodnju te bombe. Bio je oženjen srpskom matematičarkom Milevom Marić.

1883 - U Londonu je umro nemački filozof i ekonomist Karl Marks (Marx), najznačajniji teoretičar modernog socijalizma i komunizma u 19. veku. S Fridrihom Engelsom objavio je 1848. "Komunistički manifest" ("Prilog kritici Hegelove filozofije prava", "Teze o Fojerbahu", "Osamnaesti brimer Luja Bonaparte", "Kapital - kritika političke ekonomije").

1891 - Podmornica "Monarh" je postavila telefonski kabl ispod Lamanša, pripremajući prvu telefonsku vezu Velike Britanije s kontinentom.

1932 - Rođen je srpski pesnik, novinar, pisac filmskih scenarija i radio drama Miroslav Antić. Objavio je više od 30 knjiga, među kojima i zbirke pesama za decu "Plavi čuperak", "Nasmejani svet", "Šašava knjiga".

1932 - Samoubistvo je izvršio američki industrijalac Džordž Istman (George Eastman), jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije "Kodak".

1938 - Streljan je ruski revolucionar Nikolaj Buharin. Jedan od vodećih ideologa boljševika proglašen je krivim za kontrarevolucionarne aktivnosti i špijunažu na montiranom procesu i osuđen na smrt.

1945 - Britansko ratno vazduhoplovstvo izbacilo je na železnički vijadukt u nemačkom gradu Bilefeld najtežu bombu u Drugom svetskom ratu, "Velikog Slema" težine 11 tona.

1953 - Umro je Klement Gotvald (Gottvald) predsednik Čehoslovačke od 1948, kada su svu vlast u toj državi preuzeli komunisti. U njegovo vreme staljinističko razdoblje kulta ličnosti dostiglo je vrhunac, a na insceniranim procesima osuđeni su na smrt i streljani neki istaknuti komunisti kao što su Slanski i Klementis.

1976 - Egipat je poništio ugovor o prijateljstvu i saradnji sklopljen sa Sovjetskim Savezom 1971.

1979 - Najmanje 200 ljudi je poginulo prilikom pada aviona tipa "Trajdent" na jednu fabriku blizu Pekinga.

1980 - U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo je 87 osoba, među kojima 14 članova američkog bokserskog tima.

1983 - Članice Organizacije zemalja proizvođača nafte (OPEK) saglasile su se, prvi put od osnivanja te organizacije 1960. da smanje cene nafte za 15 odsto.

1986 - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umetničke akademije u Beogradu (simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Vezilja slobode", "Svetli grobovi", "Srbija", gudački kvarteti, solo pesme).

1991 - "Birmingemska šestorka" - šest Iraca pogrešno optuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingem - oslobođena je nakon 16 godina provedenih u zatvoru.

1995 - Astronaut Norman Tagard (Thagard) postao je prvi Amerikanac koji je poleteo u kosmos ruskom raketom, lansiranom s kosmodroma u Bajkonuru u Kazahstanu.

1997 - Umro je američki filmski režiser Fred Cineman (Zinnemann), dobitnik dva Oskara za filmove "Odavde do večnosti" i "Čovek za sva vremena". Čuven je i po filmovima "Tačno u podne", "Starac i more" i "Operacija Šakal".

2002 - Predstavnici Srbije, Crne Gore, SR Jugoslavije i Evropske unije potpisali su u Beogradu Sporazum o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore. Time je prestala da postoji Jugoslavija, 83 godine nakon što je, na kraju Prvog svetskog rata, stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Nova državna zajednica Srbija i Crna Gora formalno je uspostavljena 4. februara 2003.

2003 - Američki predsednik Džordž Buš (George Bush) produžio je sankcije Iraku uvedene 1995, kojima se zabranjuje američkim građanima i kompanijama da ulažu u razvoj iračke naftne industrije. Buš je istovremeno ukinuo sankcije Pakistanu, koje su na snazi od vojnog puča 1999. godine.

2004 - Pobedom na izborima ruski predsednik Vladimir Putin obezbedio je drugi četvorogodišnji mandat.

2005 - Tribunal u Hagu podigao je optužnicu protiv makedonskog ministra unutrašnjih poslova Ljuba Boškovskog i njegovog telohranitelja Johana Tarčulovskog, zbog zločina nad Albancima u selu Ljuboten, kod Skoplja tokom 2001. Boškovski je u julu 2008. oslobođen odgovornosti za taj zločin, a Tarčulovski je osuđen na 12. godina zatvora.

2006 - Umro je bivši predsednik Estonije Lenart Meri (Lennart)ključna ličnost pokreta za nezavisnost te baltičke zemlje. Bio je prvi predsednik Estonije, nakon sticanja nezavisnosti 1992. godine.

Bisernica
15-03-2010, 14:58
15. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100314_130-ItemID-165152-lrg.jpg


44. p.n.e. - Republikanski zaverenici koje su predvodili Brut i Kasije ubili su u Senatu rimskog cara i vojskovođu Gaja Julija Cezara.

1493 - Kristofer Kolumbo je doveo sedam Aruak Indijanaca saostrva Hispanjola (Haiti) u Španiju. To su bili prvi stanovnici Novog sveta koji su kročili na Stari kontinent.

1603 - Francuski moreplovac i istraživač Samjuel d Šamplen(Samuel de Champlain), isplovio je prema Novom svetu. On je 1608. osnovao grad Kvebek i organizovao francusku kolonizaciju Kanade.

1776 - Kongres SAD je doneo odluku o ukidanju zavisnosti od britanske krune. Nezavisnost je proglašena 4. jula 1776.

1824 - Rođen je srpski pisac Branko Radičević, najznačajniji pesnik srpskog romantizma. Oduševljeni pristalica Karadžićeve jezičke reforme, pesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu srpske poezije. Umro je u Beču 1853, a njegovi posmrtni ostaci su 1883. preneti na Stražilovo kod Sremskih Karlovaca ("Đački rastanak", "Tuga i opomena").

1848 - Tri dana nakon masovnih demonstracija u Beču, revolucija je zahvatila Budimpeštu, a potom se proširila na celu Mađarsku. Uz pomoć Rusije, austrijske trupe ugušile su revolucionarni pokret u avgustu 1849.

1883 - Beograd je dobio prvu "telefonsku stanicu", sedam godina posle pronalaska telefona, a prvi telefonski razgovor su vodili ministar vojni i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesije za uvođenje telefona u Srbiji dobio je 1882. Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.

1898 - Umro je engleski inženjer Henri Besemer (Henry Bessemer), koji je 1855. pronašao postupak prerade sirovog gvožđa u čelik ("Besemerov postupak"). Godine 1859. podigao je u Šefildu čeličanu koja i danas radi.

1907 - U Finskoj su žene prvi put izabrane u parlament.

1917 - Pod pritiskom revolucionara abdicirao je poslednji ruskicar Nikolaj II, čime je posle tri veka okončana vladavina dinastije Romanov. Car je potom, zajedno s porodicom, interniran prvo u Carsko Selo (Puškin), pa u Tobolsk. Tokom Oktobarske revolucije carska porodica je premeštena u Jekaterinburg gde su ubijeni u julu 1918.

1922 - Egipatski sultan je uzeo titulu kralja kao Fahd I.

1937 - Prva centralna banka krvi, u kojoj je krv za transfuziju čuvana zamrzavanjem, osnovana je u bolnici u Čikagu.

1939 - Nakon što je, pod pretnjom napada i uništenja Praga, predsednik Emil Haha (Hacha) u Berlinu potpisao akt o predaji zemlje Trećem rajhu, nemačke trupe okupirale su Češku. Slovačka i Moravska proglašene su nemačkim protektoratom.

1957 - Umro je srpski političar, slikar i novinar Moša Pijade, predsednik Skupštine FNR Jugoslavije. Član Komunističke partije od 1920. imao je značajnu ulogu u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-45, a u posleratnoj Jugoslaviji bio je u najužem partijskom i državnom rukovodstvu zemlje. U novembru 1943. organizovao je u Jajcu Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije (Tanjug). Umro je u Parizu na povratku iz Velike Britanije gde je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju.

1975 - Umro je grčki brodovlasnik Aristotel Onazis (AristotelosOnassis), jedan od najbogatijih ljudi na svetu. Bio je poznat i po ljubavnoj vezi s operskom pevačicom Marijom Kalas (Calas) i ženidbi s Žaklinom Kenedi (Jacqueline Kennedy), udovicom američkog predsednika Džona Kenedija (John).

1983 - Umrla je engleska književnica Rebeka Vest (Rebeča West), poznata po romanima "Vojnikov povratak" i "Harijet Hjum", kao i putopisnoj studiji "Crno jagnje i sivi soko", koju je napisala posle boravka u Jugoslaviji 1937. i 1941.

1991 - Predsednik Predsedništva SFR Jugoslavije i predstavnik Srbije u tom telu Borisav Jović podneo je ostavku, jer je Predsedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji, nakon antivladinih demonstracija 9. marta.

1991 - Umro je srpski pisac Miodrag Bulatović. Pažnju čitalaca privukao je već prvom zbirkom pripovedaka "Đavoli dolaze" (1955). Jedan je od najprevođenijih srpskih pisaca ("Crveni petao leti prema nebu", "Rat je bio bolji", "Ljudi sa četiri prsta").

1998 - Umro je američki lekar, pedijatar Bendžamin Spok (Benjamin Spock). Njegova knjiga "Odgoj beba i dece po metodi dr Spoka", čije se prvo izdanje pojavilo 1946, štampana je u sedam izdanja i prodata u 50 miliona primeraka. Prevedena je na preko 30 jezika.

2000 - U naselju Bošnjačka mahala u severnom delu Kosovske Mitrovice došlo je do žestokih sukoba srpskih stanovnika i pripadnika Kfora, koji su uspostavljali bezbednosnu zonu u tom gradu podeljenom na albanski i srpski deo. U sukobima je ranjeno 15 Srba i dva francuska vojnika.

2001 - Sukob naoružanih albanskih ekstremista i makedonskih snaga bezbednosti eskalirao je kada su se borbe prvi put prenele iz raštrkanih naselja duž granice s Kosovom u predgrađe Tetova, drugog po veličini makedonskog grada.

2003 - Stotine hiljada ljudi je na ulicama Tokija, Bejruta, Pariza, Vašingtona i u drugim gradovima širom sveta demonstriralo protiv rata u Iraku.

2004 - Odlukom Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Pedija Ešdauna (Paddy Eshdown), Mostar je ponovo postao jedinstven grad. Mostar je od rata u BiH bio podeljen na dva dela, bošnjački - istočni i hrvatski - zapadni.

Bisernica
17-03-2010, 00:45
16. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100315_389-ItemID-165287-lrg.jpg


37 - Na ostrvu Kapri umro je rimski car Tiberije koji je tokom vladavine od 14. godine osigurao granice Rimskog carstva i sredio finansije i upravu, posebno u provincijama. Godine 26. povukao se na ostrvo Kapri, dok je u Rimu prefekt pretorijanaca Elije Sejan (Aelius Seianus) zaveo krvavi režim u carevo ime.

1521 - Portugalski moreplovac Fernao de Magelan (Magellan) stigao je na Filipine, gde je krajem aprila poginuo u sukobu s domorocima. Posle tri godine plovidbe oko sveta, u Španiju se 1522. od pet brodova njegove ekspedicije vratila samo "Viktorija" sa 18 članova posade. Tim putovanjem je prvi put oplovljena Zemlja.

1792 - Švedski kralj Gustav III smrtno je ranjen tokom maskenbala u Operi "Rojal" u Stokholmu. Preminuo je 29. marta. Taj atentat bio je inspiracija Verdiju za operu "Bal pod maskama".

1827 - U Njujorku su izašle prve američke novine za crnce "Freedom's Journal".

1851 - Španija je zaključila konkordat s Vatikanom, prema kojem je rimokatolicizam postao jedina vera u Španiji, a obrazovanje i štampa su stavljeni pod kontrolu crkve.

1861 - U Beču je počeo izlaziti dnevni list "Ost und West". List je pokrenuo i uređivao Karlovčanin Imbro Ignjatijević Tkalac, a potpomagali su ga srpski knez Mihailo Obrenović i biskup Josip Juraj Štrosmajer.

1926 - Američki fizičar Robert Goderd (Goddard) izveo je prvo uspešno lansiranje rakete na tečno gorivo. Raketa je dostigla 56 metara udaljenosti za 2,5 sekunde.

1930 - Umro je španski general Migel Primo de Rivera i Orbaneha(Miguel, y Orbaneja), vojni diktator Španije od septembra 1923. do januara 1930, kada je podneo ostavku izgubivši podršku vojske.

1934 - U Rimu je potpisan italijansko-mađarsko-austrijski protokol kojim je formiran "Dunavski blok" protiv "Male antante" Čehoslovačke, Rumunije i Jugoslavije.

1935 - Hitler je izdao dekret kojim je nemačkoj armiji osigurao 500.000 naoružanih vojnika. Time je potpuno odbacio Versajski ugovor sklopljen posle prvog svetskog rata kojim je Nemačkoj dozvoljeno samo 100.000 ljudi pod oružjem.

1953 - Josip Broz Tito je doputovao u Veliku Britaniju, što je bila prva poseta šefa jugoslovenske države jednoj zapadnoj zemlji posle Drugog svetskog rata.

1967 - U zagrebačkom listu "Vjesnik" objavljena je "Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika" koju su podržali Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske i 16 drugih ustanova i organizacija. Rastući hrvatski nacionalizam, oličen u ovom dokumentu, dobio je odgovor u "Predlogu za razmišljanje Društva književnika Srbije", koji su potpisala 42 srpska pisca.

1968 - Tokom Vijetnamskog rata američki vojnici masakrirali su najmanje 100 civila u selu Mi Laj.

1978 - Pripadnici terorističke organizacije "Crvene brigade" kidnapovale su u Rimu istaknutog italijanskog političara i bivšeg premijera Alda Mora, zahtevajući da se puste na slobodu uhapšeni članovi njihove organizacije. Teroristi su Mora držali u zatočeništvu do maja 1978, a potom su ga ubili.

1978 - Više od 250.000 tona nafte iscurelo je u blizini Portsala u Francuskoj nakon havarije broda "Amoko Kadiz".

1985 - U Bejrutu je otet američki novinar Teri Anderson (Terry). On je pušten na slobodu 4. decembra 1991, nakon gotovo sedam godina zatočeništva.

1988 - Iračke vlasti su hemijskim oružjem ubile oko 5.000 civila Kurda u gradu Halabja, na severu zemlje. Tokom te godine armija iračkog predsednika Sadama Huseina izvela je osam vojnih operacija u tom delu Iraka.

1998 - Vatikan je izrazio žaljenje zbog toga što pojedini pripadnici rimokatoličke crkve nisu učinili dovoljno da tokom Drugog svetskog rata pomognu Jevrejima izloženim nacističkom progonu, ali je odbacio zahteve da osudi ponašanje tadašnjeg pape Pija XII.

1999 - Svih 20 članova Evropske komisije, najvišeg izvršnog tela Evropske unije, podnelo je ostavke zbog optužbi za prevare, korupciju i loše upravljanje finansijama. To su bile prve ostavke od osnivanja tog tela 1958.

2002 - U Beogradu je umro jedan od najpoznatijih filmskih i pozorišnih glumaca Danilo Bata Stojković.

2002 - U eksploziji u selu Lučane, kraj Bujanovca, nastanjenim većinskim albanskim stanovništvom, uništena je poslednja srpska kuća.

2004 - Hrvatski premijer Ivo Sanader posetio je Jasenovac. On je položio venac na obnovljeni spomenik i odao poštu žrtvama ustaškog koncentracionog logora iz doba Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koji je tu bio od 1941. do 1945. godine.

2005 - Sirijski vojni obaveštajni agenti su, nakon 18 godina prisustva u Libanu, napustili Bejrut.

Bisernica
17-03-2010, 19:01
17. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100317_17-ItemID-165441-lrg.jpg


45. p.n.e - Julije Cezar je, u bici kod Munda u Španiji, teško porazio snage predvođene dvojicom sinova Gneja Pompeja Velikog, koji su izgubili više od 30.000 vojnika.

180 - Umro je rimski filozof i car Marko Aurelije, koji je tokom vladavine od 161. suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo, pojačao kontrolu nad provincijama, sproveo reforme u građanskom pravu i osnivao škole. Po delu "Meditacije" svrstava se među najznačajnije predstavnike poznog stoičkog eklekticizma. Njegov bronzani konjanički spomenik na Kapitolu u Rimu jedno je od najmonumentalnijih dela rimske antičke skulpture.

1190 - U Jorku, u Engleskoj, masakrirano je više od 500 Jevreja.

1526 - Francuski kralj Fransoa I (Francois) oslobođen je iz ropstva. Kralj je zarobljen u februaru 1525, kada je, kod italijanskog grada Pavije, španska armija predvođena markizom od Peskare pobedila francusko-švajcarske trupe pod njegovom komandom.

1649 - Engleski parlament raspustio je Dom lordova (Gornji dom) u vreme vladavine Olivera Kromvela (Cromwell), pobednika u građanskom ratu u kojem je 1648. poražen kralj Čarls I.

1861 - Parlament ujedinjene Italije proglasio je kraljevinu, a Vitorija Emanuela II (Vittorio) kraljem Italije.

1921 - U Poljskoj je proglašen ustav kojim je uvedena parlamentarna vladavina.

1938 - Rođen je ruski baletski igrač Rudolf Nurejev, jedna od najvećih zvezda svetske baletske scene 20. veka. Na Zapad je emigrirao posle gostovanja u Parizu u junu 1961. Upamćen je po glavnim ulogama u mnogim baletima, među kojima su i "Labudovo jezero", "Žizela" i "Petruška".

1944 - Napadom više od 200 bombardera na ciljeve u Beču počelo je savezničko bombardovanje Austrije u Drugom svetskom ratu.

1948 - Velika Britanija, Francuska i zemlje Beneluksa (Belgija, Holandija i Luksemburg) potpisale su Briselski ugovor o 50-godišnjem savezu protiv oružanih napada u Evropi i o ekonomskoj, socijalnoj i vojnoj saradnji, što se smatra zametkom Evropske unije.

1956 - Umrla je francuska naučnica, nuklearni fizičar i hemičar Irena Kiri (Irene Curie), ćerka nobelovaca Pjera (Pierre) i Marije Kiri (Maria). Sa suprugom Žanom Frederikom Žolio (Jean Frederic Joliot) 1935. podelila je Nobelovu nagradu za hemiju. Sa srpskim fizičarem Pavlom Savićem 1937. i 1938. otkrila je izotope poznatih elemenata bombardovanjem urana neutronima.

1958 - Iz Kejp Kaneverala SAD su lansirale u orbitu oko Zemlje "Vangard I", drugi američki satelit.

1963 - U erupciji vulkana Agung na indonežanskom ostrvu Bali život je izgubilo najmanje 11.000 ljudi.

1968 - Ispred američke ambasade u Londonu izbio je sukob između policije i demonstranata koji su protestovali protiv Vijetnamskog rata. Uhapšeno je 300 demonstranata, a 90 policajaca je povređeno.

1969 - Golda Meir, blizak saradnik Bena Guriona u borbi za stvaranje države Izrael, postala je prva žena premijer Izraela. Zbog nesuglasica u koalicionoj vladi 1974. je podnela ostavku.

1991 - Većina sovjetskih građana izjasnila se na referendumu za očuvanje saveza država pod novim imenom Zajednica Nezavisnih Država.

1992 - Eksplozija automobila-bombe raznela je zgradu izraelske amabasade u Buenos Ajresu. Poginulo je 29 ljudi, a ranjene su 252 osobe.

1992 - Na referendumu u Južnoj Africi belci su nadmoćnom većinom podržali reforme za okončanje sistema aparthejda.

1995 - Vojska Azerbejdžana je, nakon žestokih borbi, ugušila dvodnevnu policijsku pobunu u severnim predgrađima glavnog grada Bakua. Pobunu protiv predsednika Gajdara Alijeva predvodio je zamenik munistra unutrašnjih poslova Rovšan Javadov.

1996 - Talas pljački i podmetnutih paljevina zahvatio je Grbavicu, dva dana pre nego što je to poslednje srpsko predgrađe u Sarajevu, u skladu s Dejtonskim sporazumom, predato policiji Federacije BiH.

1998 - Džu Rongđi (Zhu Rongji), vrhunski kineski ekonomista i reformator postao je premijer Kine.

1999 - Šest članova Međunarodnog olimpijskog komiteta izbačeno je iz te institucije zbog primanja mita za Zimsku olimpijadu 2002.

2000 - U Ugandi, 530 ljudi, članova sekte "Deset božijih zapovesti" izvršilo je kolektivno samoubistvo spaljivanjem u crkvi.

2002 - Umro je Van Tien Dung (84), komandant severno-vijetnamskih snaga koje su osvojile Sajgon, što je bila finalna pobeda i kraj tridesetogodišnjeg američko-vijetnamskog rata.

2003 - Predsednik Donjeg doma britanskog parlamenta Robin Kuk (Robin Cook) podneo je ostavku, izražavajući time protest protiv zahuktavanja rata u Iraku.

2003 - U 13-minutnom govoru iz Bele kuće Predsednik SAD Džordž Buš postavio je ultimatum iračkom predsedniku Sadamu Huseinu da u roku od 48 sati napusti Irak sa svojim sinovima, ili će se u protivnom suočiti sa ratom.

2004 - Na Kosovu su izbile masovne demontracije Albanaca, povodom utapanja dvojice albanskih dečaka u reci Ibar, kod sela Čabra, koje su potom prerasle u dvodnevno nasilje tokom kojeg je 19 lica ubijeno (11 Albanaca i osam Srba) a povređeno više od 900 osoba, među kojima su i pripadnici međunarodne i kosovske policije. Uništeno je ili oštećeno oko 800 kuća na Kosovu, 34 crkve i manastira, a više hiljada Srba je napustilo svoje domove. Zbog napada na srpske enklave u gradovima u Srbiji izbili su protesti više hiljada ljudi, a u centru Beograda i Niša zapaljene su džamije.

2004 - Bivši ministar unutrašnjih poslova Poljske Česlav Kiščak (Czeslaw Kiszczak) osuđen je na četiri godine zatvora, uslovno na dve, jer je, tokom sloma pokreta "Solidarnost" 1981. po njegovom naređenju policija otvorila vatru na rudare u katovičkom ugljenokopu "Vujek", što je izazvalo smrt devet i ranjavanje 25 rudara. On je prvi visoki funkcioner komunističkog doba osuđen za neki zločin.

2005 - U Madridu je uklonjena jedina preostala statua bivšeg španskog diktatora, generala Franciska Franka. On je 1936. pokrenuo oružanu pobunu protiv vlade republikanaca, a građanski rat u toj zemlji trajao je tri godine. Njegovom smrću 1975. stvorili su se uslovi za ponovno uspostavljanje demokratije u zemlji i povratak španskog kralja Huana Karlosa u zemlju.

2006 - Umro je Oleg Kasini, čuveni modni kreator koji se proslavio kreacijama koje su Žaklinu Kenedi učinile najglamuroznijom prvom damom SAD.

Bisernica
18-03-2010, 21:07
18. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100317_488-ItemID-165554-lrg.jpg


1229 - Rimsko-nemački car Fridrih II krunisao se za kralja Jerusalima, tokom Šestog *****škog rata.

1584 - Umro je ruski car Ivan IV (Grozni), prvi ruski vladar koji je krunisan za cara (1547). Uspešno je ratovao protiv Tatara i sproveo unutrašnje reforme, ali je zbog okrutnosti prema bojarima dobio nadimak Grozni. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a 1584. radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom izgradio je grad Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more.

1768 - Umro je engleski književnik irskog porekla Lorens Stern (Laurence Sterne), koji je romanima "Sentimentalno putovanje" i "Tristram Šendi" znatno uticao na razvoj evropske književnosti. Prikazujući "tok misli" svojih junaka anticipirao je neke oblike proze 20. veka, pa se smatra i prethodnikom Džejmsa Džojsa (James Joyce) i Virdžinije Vulf (Virginija Woolf).

1780 - Rođen je Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, obnovitelj državnosti Srbije. Srpski knez od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, izborio je Srbiji autonomiju u okviru Otomanskog carstva (1830), a za sebe naslednu titulu kneza. Nakon ustanka, borbu za autonomiju vodio je diplomatskim sredstvima, u sporazumu s Rusijom i Turcima. Monopolom nad izvozom postao je jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu.

1848 - U Milanu je izbila pobuna protiv Austrije i austrijski feldmaršal Johan Jozef Radecki (Johann Joseph Radetzky) je morao da povuče trupe iz grada.

1871 - Radnici Pariza počeli su prvu proletersku revoluciju, poznatu kao Pariska komuna, čiji je neposredni povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, nazvani "komunari", stvorili su Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno telo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna je ugušena krajem maja.

1913 - U Solunu je ubijen grčki kralj danskog porekla Đorđe I, koji je vladao Grčkom od 1863.

1921 - Boljševici su vojnom intervencijom okončali pobunu mornara u Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Kronštatski mornari i lučki radnici, koji su 1917. snažno podržali Oktobarsku revoluciju, pobunili su se krajem februara 1921. protiv boljševičke vlasti zahtevajući ekonomske reforme.

1922 - Britanske kolonijalne vlasti osudile su vođu indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmu Gandija na šest godina zatvora, zbog kampanje građanske neposlušnosti.

1948 - Sovjetska vlada je opozvala vojne stručnjake iz Jugoslavije, a narednog dana i civilne, što je bio prvi javni znak razilaženja između jugoslovenskog komunističkog lidera Josipa Broza Tita i sovjetskog lidera Josifa Staljina.

1956 - U emigraciji u SAD umro je Nikolaj Velimirović, vladika ohridski i žički, jedan od vodećih teologa Srpske pravoslavne crkve. Njegove mošti prenete su u Srbiju 1991.

1962 - Potpisan je Evijanski mirovni sporazum kojim je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost Alžira od francuske kolonijalne vlasti.

1965 - Tokom leta vasionskog broda "Vashod 2" sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izašao je iz letelice i postao prvi čovek koji je "prošetao" svemirom.

1965 - U Rimu je umro bivši egipatski kralj Faruk I (Farouk), poslednji monarh Egipta, koji je zbačen s vlasti 1952. u oficirskoj pobuni.

1967 - Brod "Tori kanjon" ispustio je 80.000 tona nafte u blizini obale Velike Britanije.

1970 - General Lon Nol izveo je državni udar u Kambodži dok je šef države princ Norodom Sihanuk (Sihanouk) bio u poseti Moskvi.

1980 - Umro je nemački filozof Erih From, čije delo se zasniva na humanističkim tradicijama marksizma i koji je, analizom uzroka ljudskog samootuđenja stekao široku popularnost psihoanalitičara i humaniste. Posećivao je Jugoslaviju i u svetu popularisao "jugoslovenski put u socijalizam" ("Bekstvo od slobode", "Čovek za sebe", "Zdravo društvo", "Marksova koncepcija čoveka").

1983 - U egzilu u Švajcarskoj umro je bivši italijanski kralj Umberto II, poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao je kralj u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III (Vittorio Emenuele), a abdicirao u junu 1946, nakon što su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.

1993 - Srpske snage su u bosanskom ratu blokirale humanitarne konvoje UN za Srebrenicu i izvršile jedan od najtežih artiljerijskih napada na opkoljeno Sarajevo.

1994 - Bosanska vlada i Hrvatska potpisale su u Vašingtonu u prisustvu predsednika SAD Bila Klintona (Bill Clinton) sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je kasnije Dejtonskim sporazumom postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH.

1999 - Kosovski Albanci potpisali su na pregovorima u Rambujeu kod Pariza mirovni sporazum, dok je srpska delegacija odbila vojni deo sporazuma. Šest dana kasnije NATO snage počele su vazdušne operacije nad SR Jugoslavijom.

2000 - U katastrofalnim poplavama u Mozambiku život je izgubilo 700 ljudi, a oko dva miliona je ostalo bez domova.

2004 - Haški tribunal osudio je penzionisanog admirala Jugoslovenske narodne armije (JNA) Miodraga Jokića na sedam godina zatvora, zbog granatiranja Dubrovnika u decembru 1991. godine.

2008 - Umro je britanski pisac naučne fantastike Artur Klark (Arthur C. Clarke) autor više od stotinu knjiga o svemiru, među kojima i "2001: Odiseja u svemiru", nauci i budućnosti. Dobitnik je najznačajnih nagrada u toj oblasti ("Hjugo" i "Nebjulu").

2008 - Umro je britanski režiser, dramski pisac i scenarista Entoni Mingela (Anthony Minghella). Dobitnik je Oskara za režiju filma "Engleski pacijent", kao i brojnih pozorišnih i filmskih priznanja, među kojima su nagrade Bafta i "Zlatni globus".

Bisernica
19-03-2010, 16:54
19. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100318_447-ItemID-165669-lrg.jpg


1563 - Mirom u Amboazu završen je prvi verski rat u Francuskoj nakon kojeg su hugenoti (protestanti) dobili ograničenu slobodu veroispovesti. Hugenotski ratovi razdirali su Francusku više od 30 godina.

1628 - Englezi su u Americi osnovali koloniju Masačusets.

1796 - Republika Francuska donela je Dekret o slobodi štampe, koji je po dolasku Napoleona na vlast dve godine kasnije prestao da važi, a štampa je podvrgnuta strogoj cenzuri.

1812 - Španski parlament je u Kadisu usvojio liberalni ustav, koji je postao ideal slobodoumnih težnji građanske klase u evropskim državama. Posle povratka na presto 1813. kralj Ferdinand VII je ukinuo ustav i obnovio feudalno-apsolutistički poredak, ali je posle izbijanja ustanka 1820. bio prisiljen da ga vrati na snagu.

1813 - Rođen je škotski misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston (David Livingstone), koji je 1855. otkrio Viktorijine vodopade. Prvi je istraživao pustinju Kalahari, basen reke Zambezi i izvorište reke Kongo. Kao najveći britanski istraživač Afrike, sahranjen je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.

1861 - Englezi su, nakon višegodišnjih borbi, ugušili pobunu domorodačkog stanovništva Maora na Novom Zelandu i oni su se povukli u unutrašnjost ostrva.

1872 - Rođen je ruski baletski koreograf Sergej Pavlovič Đagiljev, osnivač čuvene grupe "Ruski balet", koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929.

1920 - SAD su odbile da potpišu Versajski ugovor posle Prvog svetskog rata i da se priključe Društvu naroda, zbog bojazni od uvlačenja u rat u slučaju napada na neku članicu Društva.

1930 - Umro je engleski državnik Artur Džejms Balfur (Arthur James Balfour), premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao šef diplomatije objavio je 1917. plan o stvaranju nacionalne države Jevreja u Palestini (Balfurova deklaracija).

1945 - Velika Britanija je priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom. Nakon Velike Britanije, DFJ su priznale i SAD (18. marta) i SSSR (29. marta).

1950 - Umro je američki pisac Edgar Rajs Barouz (Rice Burroughs), poznat po seriji popularnih pustolovnih romana o Tarzanu.

1970 - Šefovi vlada Istočne i Zapadne Nemačke Vili Brant (Willy Brandt) i Vili Štof (Willi Stoph) susreli su se u Erfurtu. To je bio prvi susret visokih zvaničnika dve zemlje od podele Nemačke 1949.

1977 - U predsedničkoj rezindenciji u Brazavilu ubijen je predsednik Konga Marijen Nguabi (Marien Ngouabi). Za ubistvo je optužen i potom pogubljen bivši šef države Alfons Masamba Deba. Vlast je preuzela vojna hunta, a za predsednika je u aprilu 1977. proglašen pukovnik Joakim Jombi Opango.

1978 - Izraelska vojska je okupirala veći deo juga Libana.

1991 - Narodna skupština Srbije preuzela je ovlašćenja raspuštene Skupštine Kosova i razrešila dužnosti Rizu Sapundžiju, člana Predsedništva SFR Jugoslavije sa Kosova.

1994 - Trupe vlade u Pnom Penu zauzele su grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporište maoističkog gerilskog pokreta "Crvenih Kmera".

1994 - U eksploziji bombe podmetnute u podzemnu železnicu u glavnom gradu Azerbejždana Bakuu poginulo je 12 i ranjeno više od 50 ljudi.

1996 - Policija Federacije BiH ušla je u Grbavicu, poslednju sarajevsku opštinu koju su u bosanskom ratu držale srpske snage. Time je završen transfer vlasti u sarajevskim opštinama koje su prema Dejtonskom sporazumu pripale Federaciji BiH. Najveći deo srpskog stanovništva je dva dana ranije napustio Grbavicu, a prema podacima Ifora, tokom transfera vlasti iz Sarajeva se iselilo oko 60.000 Srba.

1996 - U glavnom gradu Filipina Manili u požaru u jednoj diskoteci poginulo je najmanje 150 ljudi.

1997 - Umro je američki slikar holandskog porekla Vilem de Kuning (Willem, Kooning), utemeljivač apstraktnog ekspresionizma, koji je četrdesetih godina 20. veka preobrazio slikarstvo u SAD.

1999 - U eksploziji bombe koju su čečenski teroristi aktivirali na pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz, poginulo je više od 50 ljudi.

1999 - Nakon neuspelih pregovora Srba i kosovskih Albanaca u Parizu, predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) izjavio je da je "prag prekoračen" i da problem Kosova ugrožava američke nacionalne interese. Diplomate zapadnih zemalja počele su da napuštaju Beograd, a međunarodni verifikatori Kosovo.

2001 - Socijalista Bertran Delano (Bertrand Delanoe) je, pobedivši na izborima, postao prvi gradonačelnik Pariza iz redova levice.

2002 - Zimbabve je na godinu dana suspendovan iz Komonvelta.

2006 - Hiljade demonstranata okupilo se na velikom trgu u glavnom gradu Belorusije, Minsku, odbijajući da priznaju rezultate predsedničkih izbora na kojima je po treći put pobedio Aleksander Lukašenko (Alexander Lukashenko) i time nastavio svoju 12 godišnju vladavinu.

2008 - Pakistanski parlament izabrao je prvu ženu predsednicu skupštine u istoriji te države, doktorku Fehmidu Mirzu, pripadnicu Pakistanske narodne partije.

Bisernica
20-03-2010, 02:17
20. mart


http://razbibriga.net/imported/2010/03/200pxPublius_Ovidius_Naso-1.jpg


43. p.n.e. - Rođen je Publije Ovidije Nazon (Publius Ovidius Naso), jedan od najvećih rimskih pesnika i jedan od najčuvenijih autora stihova o ljubavi u svetskoj literaturi ("Epistule", "Lekovi od ljubavi", "Ljubavno umeće"). U glavnom delu "Metamorfoze" prepevao je 250 grčkih mitova.

1602 - Osnovana je holandska Istočnoindijska kompanija, koja je monopolom na trgovinu iz Indonezije, Malaja i Cejlona postala jedna od najmoćnijih kompanija na svetu. Rasformirana je 1796, a njeni posedi postali su deo holandskog kolonijalnog carstva.

1809 - Rođen je ruski književnik Nikolaj Vasiljević Gogolj, jedan od najznačajnijih predstavnika ruske realistične škole. Na osnovu njegovog dela, kritičar Visarion Bjelinski formulisao je principe naturalne škole ruske književnosti ("Taras Buljba", "Revizor", "Mrtve duše", "Šinjel").

1894 - U Torinu je umro mađarski revolucionar Lajoš Košut (Lajos Košuth), vođa mađarskog pokreta za nezavisnost od Austrije (1848-49). Nakon sloma revolucije u avgustu 1949, emigrirao je u Italiju.

1929 - Umro je francuski maršal Ferdinan Foš koji je u Prvom svetskom ratu komandovao u ključnim bitkama protiv Nemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju, kod Pariza, Nemačka je u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.

1933 - Nemački nacisti su u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor. Tokom Drugog svetskog rata (1939-45), broj logora u Nemačkoj i okupiranim zemljama dostigao je 2.000, a u njima je ubijeno oko 11 miliona ljudi, od kojih je bilo šest miliona Jevreja.

1945 - Na području Like i hrvatskog primorja jugoslovenska vojska počela je završne operacije za oslobađanje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

1956 - Francuska je priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom (Bourguiba) kao prvim predsednikom.

1970 - Pored obala Švedske u zalivu Tralvet izlilo se 57.000 tona nafte u sudaru brodova "Imperijal" i "Otelo".

1972 - U snežnoj lavini na planini Fuđi, u Japanu, poginulo je 19 alpinista.

1991 - Haleda Zija (Khaleda Zia) izabrana je za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.

1994 - Tunis je dobio prvi višepartijski parlament.

1995 - Oko 35.000 turskih vojnika upalo je u Irak, u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.

1995 - Pripadnici japanske verske sekte AUM Šinri Kjo pustili su nervni gas u tokijsku podzemnu železnicu, od čega je umrlo 12 ljudi, a više od 5.500 povređeno. Osnivač sekte Šoko Asahara osdujen je 27. februara 2004. na smrtnu kaznu zbog organizovanja napada u tokijskom metrou.

1995 - Armija BiH pokrenula je, tokom bosanskog rata, snažnu ofanzivu protiv srpskih snaga na Majevici i Vlašiću, 40 dana pre isteka četvoromesečnog primirja, zaključenog uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera (Jimmy Carter).

1996 - Britanska vlada je prvi put javno potvrdila da bolest "ludih krava" može biti preneta na ljude.

1997 - Beogradski studenti proslavili su pobedničkom šetnjom centrom grada ispunjenje njihovog poslednjeg zahteva - ostavke rektora i studenta prorektora. To je bio i poslednji dan studentskog protesta koji je počeo 20. novembra 1996. zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji. Studenti su postigli svetski rekord sa 119 dana svakodnevnih protesta i saopštili da su spremni da ponovo izađu na ulice ako budu ugrožene demokratske institucije, Ustav, zakoni i volja naroda.

1998 - Otvoren je prvi autoput u podsaharskoj Africi koji je povezao obale Indijskog i Atlantskog okeana.

1999 - Nakon povlačenja 1.380 verifikatora OEBS-a, na Kosovu su u području Srbice i Podujeva pojačani sukobi srpskih snaga bezbednosti i pripadnika ilegalne Oslobodilačke vojske Kosova. Vojska Jugoslavije poslala je pojačanje, policija je blokirala sve glavne saobraćajnice, a hiljade civila pošlo je u izbeglištvo.

2002 - U napadu automobila-bombe na američku ambasadu u Limi, u Peruu, poginulo je devetoro ljudi, a desetine je ranjeno.

2003 - SAD i Velika Britanija započele su vojnu operaciju protiv Iraka, nakon što je irački predsednik Sadam Husein odbio američki ultimatum da napusti Irak. Američke i britanske trupe ušle su u Irak iz Kuvajta, preko graničnog grada Um Kasr, 50-tak kilometara južno od Basre.

2004 - Umrla je holandska kraljica Julijana, koja je tom zemljom vladala od 1948. do 1980. kada je krunu prepustila kćerki Beatrisi. Bila je poznata po imenu "Narodna kraljica", zbog značajne uloge u oporavku Holandije nakon II svetskog rata, kao i toleranciji prema kolonijama koje su zahtevale nezavisnost.

2007 - Umro je Džon Bakus (John Backus) tvorac programskog jezika "Fortran".

Bisernica
21-03-2010, 09:49
21. mart



http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100320_156-ItemID-165806-lrg.jpg


1556 - Kanterberijski nadbiskup Tomas Krenmer (Thomas Cranmer) spaljen je na lomači kao jeretik u vreme rimokatoličke reakcije kraljice Meri I (Mary). Kao glavni zastupnik verske reformacije u Engleskoj uveo je liturgiju na engleskom jeziku i sastavio "Opšti molitvenik" na engleskom.

1685 - Rođen je Johan Sebastijan Bah na čijem delu se temelji nemačka muzička tradicija. Savremenici su ga cenili kao virtuoznog orguljaša, a vrednost njegovog muzičkog dela otkrivena je početkom 19. veka u doba muzičkog romantizma, naročito posle Mendelsonovog izvođenja Bahovog remek dela "Muke po Mateji" (1829). U njegovom velikom opusu izdvajaju se i "Branderbuški koncerti" i zbirka od 48 preludija i fuga za klavir.

1804 - Stupio je na snagu Napoleonov kodeks, francuski krivični i građanski zakon, kojim je car Napoleon I, tada "doživotni konzul", reformisao pravosuđe.

1829 - U zemljotresu u Španiji je poginulo 6.000 ljudi.

1839 - Rođen je ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski, član kompozitorske grupe "Velika petorica", predstavnik ruske nacionalne muzičke škole (opera "Boris Godunov", klavirska kompozicija "Slike sa izložbe").

1871 - Kancelar Oto fon Bizmark (Otto von Bismarck) otvorio je prvu sednicu Rajhstaga (parlament) novostvorenog Nemačkog carstva.

1884 - U Francuskoj su legalizovani sindikati.

1913 - Rođen je jugoslovenski književnik Ivan Goran Kovačić, autor poeme "Jama" (1943), potresnog dela o zločinima u Drugom svetskom ratu u kojem je i sam stradao. Poema "Jama" inspirisala je mnoge slikare, a muziku inspirisanu tim delom komponovao je Nikola Hercigonja.

1918 - Poslednjom nemačkom ofanzivom u Prvom svetskom ratu počela je druga bitka na reci Somi u Francuskoj.

1919 - Pod vođstvom komuniste Bele Kuna oborena je vlada u Mađarskoj i proglašena Sovjetska Mađarska Republika. Sovjetska vlada podnela je ostavku 1. avgusta, a vlast su preuzeli desni socijaldemokrati.

1945 - Britanski avioni su u Drugom svetskom ratu bombardovali sedište Gestapoa u Kopenhagenu, u kojem je poginulo više od 70 nemačkih nacista. Greškom su pogodili i francusku školu, gde je poginulo 86 dece i deset kaluđerica.

1952 - Kvame Nkrumah (Kwame) je postao premijer Zlatne Obale (kasnije Gana), kao prvi Afrikanac južno od Sahare na položaju predsednika vlade.

1960 - U južnoafričkom gradu Šarpvilu ubijeno je najmanje 79 ljudi, a ranjeno više od 180 kada je policija otvorila vatru na mirne demonstracije crnaca protiv rasističkog režima.

1960 - Rođen je brazilski automobilski as Ajrton Sena (Ayrton Senna), trostruki prvak sveta u "Formuli 1" - 1988, 1990. i 1991. U Brazilu je imao status nacionalnog heroja i njegova pogibija u maju 1994. na stazi u Imoli, tokom trke za "Gran Pri San Marina", doživljena je kao nacionalna tragedija.

1963 - Transferom 27 poslednjih zatočenika zatvoren je Alkatraz, po maksimalnoj bezbednosti čuven zatvor u zalivu San Franciska u kojem je nekada bio zatvoren gangster Al Kapone (Capone).

1975 - Privremeno vojno veće Etiopije na čelu s vođom pučista potpukovnikom Mengisto Haile Marijamom (Mariam) ukinulo je 3.000 godina staru etiopsku carevinu.

1991 - Na sednici Predsedništva SFR Jugoslavije postignut je dogovor da predsednici republika započnu pregovore o budućnosti savezne države. Prvi od ukupno šest takvih susreta održan je 28. marta u Splitu.

1991 - Zbog lošeg vremena i teškog dima od zapaljenih kuvajtskih izvora nafte, u Kuvajtu se srušio saudijski transportni avion. Poginuli su svi putnici u avionu - 92 senegalska vojnika i šest Saudijaca, članova posade.

1997 - Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Bil Klinton (Bill Clinton) saglasili su se na samitu u Helsinkiju da smanje nuklearne arsenale dveju zemalja.

1998 - Kosovski Albanci održali su druge paralelne, nelegitimne parlamentarne i predsedničke izbore. Za predsednika nepriznate republike Kosovo izabran je Ibrahim Rugova, najistaknutiji lider kosovskih Albanaca u borbi za nezavisnost Kosova od Srbije.

1998 - U 88. godini umrla je ruska balerina Galina Sergejevna Ulanova, gotovo dve decenije vodeća balerina "Boljšoj teatra" posle Drugog svetskog rata.

1999 - U napadu albanskih ekstremista na policijsku patrolu u centru Prištine ubijena su četiri srpska policajca.

2000 - Papa Jovan Pavle Drugi stigao je u prvu zvaničnu posetu Izraelu.

2001 - Holandska vlada potvrdila je slučaj šapa i slinavke i time postala druga zemlja u Evropi u kojoj se pojavila ta stočna bolest.

2002 - Papa Jovan Pavle II je prvi put javno saopštio da postoji veliki broj slučajeva seksualnog zlostavljanja maloletnika od strane katoličkih sveštenika, koje je optužio za gaženje zaveta i pridruživanje đavolu.

2003 - Južnoafrička Komisija za istinu i pomirenje označila je kraj svog rada. Komisija je osnovana 1995. godine da bi istražila kršenje ljudskih prava tokom aparthejda, tokom kojeg je vladala manjina belaca. Predsednik te Komisije, nadbiskup Dezmond Tutu je primorao vladu da na ime obeštećenja isplati 270 miliona dolara žrtvama kojih je bilo oko 20.000 i koji su svedočili o zločinima koje su pretrpeli u tom periodu.

2003 - Američke snage raketirale su palate iračkog predsednika Sadama Huseina i ključne državne institucije u Bagdadu. Osam britanskih i četiri američka vojnika su poginuli kada se helikopter srušio na iračkoj granici, i oni su prve žrtve iračkog rata.

2005 - U Parizu je umro poznati srpski komentator, novinar i jedan od osnivača nedeljnika "Vreme" Stojan Cerović (56).

2006 - U Parizu je umro Bernar Lakost (Bernard Lacoste) koji je više od 40 godina bio na čelu carstva Lakost, svetski poznatog po polo majicama sa krokodilom.

Bisernica
22-03-2010, 01:07
22.mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100321_163-ItemID-165855-lrg.jpg


1312 - Papa Klement V je ukinuo francuski monaški viteški red Templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Hristovog groba.

1599 - Rođen je flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik Flamanske slikarske škole. Učenik i saradnik slavnog Rubensa, proslavio se kao portretista. Godine 1632. postao je dvorski slikar kralja Čarlsa I.

1622 - Indijanci su ubili oko 350 belih naseljenika u Virdžiniji. To se smatra prvim indijanskim masakrom nad evropskim kolonistima u Severnoj Americi.

1794 - Kongres SAD je usvojio zakon kojim se američkim brodovima zabranjuje prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.

1832 - Umro je nemački pisac Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang Goethe), jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti nemačke i svetske književnosti. Pored književnosti, gde se ogledao gotovo u svim rodovima, bavio se i filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru i smatra se jednim od poslednjih univerzalnih genija evropske tradicije ("Faust", "Verter" "Vilhelm Majster", "Ifigenija na Tauridi" "Egmont").

1848 - Pobunjena Venecija je proglasila nezavisnost od Austrije.

1876 - Rođen je srpski pisac Borisav Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja 19. veka, dao je i psihološku analizu ličnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost ("Nečista krv", "Koštana", "Iz starog jevanđelja", "Stari dani").

1895 - Pioniri filma, braća Ogist (Auguste) i Luj Limijer (Louis Lumiere) demonstrirali su u Parizu prvi put pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.

1904 - U londonskom listu "Daily illustrated Mirror" objavljena je na naslovnoj stranici prva novinska fotografija u boji.

1917 - SAD su prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog, uspostavljenu nakon Februarske revolucije kojom je svrgnuta monarhija u Rusiji.

1919 - Letom između Pariza i Brisela jednom u sedmici, uspostavljena je prva avionska međunarodna linija u svetu.

1923 - Rođen je francuski glumac i pantomimičar Marsel Marso (Marcel Marceau) koji je obnovio umetnost pantomime. Poznat je po svom "Bipu", modernizovanom Pjerou (Pierrot) iz tradiconalne komedije.

1945 - Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija osnovali su u Kairu Arapsku ligu.

1948 - Rođen je kompozitor Endrju Lojd Veber (Andrew Lloyd Webber), koji se proslavio mjuziklima "Isus Hristos superstar", "Evita", "Mačke" i "Fantom iz Opere".

1979 - Irski teroristi ubili su u Hagu britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa (Rićard Sykes).

1980 - Najviša indijska nagrada "Dragulj Indije", uručena je misionarki Majci Terezi.

1983 - Kandidat Laburističke partije Haim Hercog (Ćaim Herzog) izabran je za predsednika Izraela.

1991 - Irak je oslobodio 1.150 Kuvajćana zarobljenih tokom Zalivskog rata i zatražio da se ubrza puštanje na slobodu 60.000 zarobljenih Iračana.

1992 - Na drugim višepartijskim izborima u Albaniji ubedljivo je pobedila Demokratska partija, čime je okončana vladavina komunista i njihovih naslednika.

1996 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je trojicu bosanskih Muslimana i jednog bosanskog Hrvata za ubistva, torture i zlostavljanje Srba 1992. u logoru Čelebići kod Konjica. To su bile prve optužnice za zločine nad Srbima počinjene tokom Bosanskog rata (1992-95).

2001 - Umro je američki crtač Vilijam Hana (William Hanna) koji je sa Džozeom Barberom (Joseph) stvorio Toma i Džerija, junake crtanih filmova, koji su uz "Kamenka i Kremenka", "Medveda Jogija" i niz drugih animiranih filmova, autorima doneli sedam Oskara.

2001 - SAD su donele odluku o proterivanju oko 50 ruskih diplomata pod sumnjom da su se bavili špijunažom. Rusija je uzvratila proterivanjem četvorice američkih diplomata.

2002 - Vrhovni sud Velike Britanije uvažio je molbu žene, kvadriplegičara i dozvolio da se aparati koji je održavaju u životu isključe, čime je po prvi put u Engleskoj zvanično odobrena eutanazija.

2004 - U raketnom napadu izraelske vojske u Gazi je ubijen duhovni vođa i osnivač radikalnog palestinskog pokreta Hamas Šeik Ahmed Jasin. U tom napadu je poginulo još sedmoro ljudi. Mesec dana kasnije ubijen je i njegov naslednik Abdel Aziz Rantisi.

Bisernica
23-03-2010, 00:34
23. mart

Na današnji dan rodjena jedna divna osoba - Razbibrigica Lilu u Haljinici boje lila

Srećan rodjendan Razbibrigice :cmok: :srce:

http://razbibriga.net/imported/2010/03/2hfqoae-1.gifhttp://razbibriga.net/imported/2010/03/torta03-1.jpg



809 - Umro je bagdadski kalif Harun al-Rašid (Harun Pravedni). Tokom vladavine od 786. do 809. uspešno je ratovao protiv Vizantije i Hazara, razmenjivao je poslanice i darove s Karlom Velikim i održavao diplomatske odnose s Kinom. Njegov lik idealiziovan je u arapskoj narodnoj poeziji i "Pričama iz hiljadu i jedne noći".

1391 - Umro je Tvrtko I Kotromanić, bosanski ban od 1353, a od1377. kralj. Najmoćniji bosanski vladar krunisan je u manastiru Mileševi uzevši titulu kralja Srbije i Bosne, čemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Njegovom smrću okončano je širenje i uspon bosanske države.

1765 - Britanski parlament doneo je Zakon o taksama, namećući dažbine i američkim kolonijama.

1801 - U zaveri dvorskih oficira ubijen je ruski car Pavle I Petrovič Romanov. Nasledio ga je sin Aleksandar I.

1842 - Umro je francuski pisac Anri Bejl Stendal (Henri Beyle Stendhal), začetnik velike epohe francuskog realizma i jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana ("Crveno i crno", "Parmski kartuzijanski manastir", "Lisjen Leven").

1861 - Ujedinjena Italija formirala je prvu vladu, a prvi premijer postao je grof Kamilo Benso di Kavur (Camillo, Cavour), istaknuti borac za ujedinjenje Italije.

1863 - Rođen je srpski geolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi ministar privrede u Srbiji. Reformisao je srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, a 1892. je s geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo.

1903 - U demonstracijama oko 5.000 studenata, đaka i radnika protiv apsolutističkog režima srpskog kralja Aleksandra Obrenovića, koje su organizovali studenti-socijalisti Dimitrije Tucović i Triša Kaclerović, u Beogradu je u sukobu s policijom poginulo pet, a ranjeno šest ljudi. Uhapšeno je više od 120 demonstranata, protiv 27 podignuta je optužnica, a Tucović i Kaclerović su morali da emigriraju.

1910 - Rođen je japanski filmski režiser Akira Kurosava, koji je proslavio japansku kinematografiju, jedini režiser dobitnik dva Oskara za najbolji inostrani film ("Rašomon", "Sedam samuraja", "Krvavi presto", "Kagemuša").

1912 - Rođen je nemački inženjer Verner fon Braun (Wernher von), konstruktor raketnih projektila "Fau-1" i "Fau-2", kojima je u Drugom svetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Posle rata emigrirao je u SAD, gde je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila "Redstoun" i "Jupiter C", kojim je 1958. lansiran prvi američki veštački satelit "Eksplorer-1".

1918 - Gigantski nemački top "Velika Berta" je u Prvom svetskom ratu bombardovao Pariz s više od sto kilometara razdaljine.

1919 - Benito Musolini osnovao je u Milanu Fašističku partiju (Fasci di Combattimento).

1945 - Počela je Bitka na Rajni u Drugom svetskom ratu, između saveznika i Nemačke, završena u aprilu pobedom savezničkih snaga.

1950 - Stupila je na snaga Konvencija o osnivanju Svetske meteorološke organizacije i taj dan se obeležava kao Svetski meteorološki dan.

1953 - Umro je srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu, tvorac bista mnogih državnika, vojskovođa, naučnika, umetnika i više javnih spomenika.

1956 - Pakistan je prema novom ustavu postao Islamska Republika.

1966 - Kanterberijski nadbiskup sastao se u Rimu s papom. To je bio prvi susret dva crkvena poglavara od osnivanja Anglikanske crkve pre 400 godina.

1983 - Umro je dr Barni Klark (Barney Clark), prvi čovek kojem je ugrađeno veštačko srce. Klark je s veštačkim srcem živeo 112 dana.

1994 - Predsednički kandidat vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Meksika Luis Donaldo Kolosio (Colosio) ubijen je na predizbornom mitingu u Tihuani.

1999 - Predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević odbio je, nakon višednevnih pregovora s međunarodnim posrednicima, uključujući i specijalnog izaslanika SAD Ričarda Holbruka, mirovni plan za Kosovo i razmeštanje stranih trupa u pokrajini. Generalni sekretar NATO-a je potom aktivirao naredbu o otpočinjanju vazdušnih udara na SR Jugoslaviju, koji su počeli narednog dana.

2001 - Nakon 15-godišnje misije u svemiru, ruska svemirska stanica "Mir", koja je svojevremeno Rusiji donela status "svemirske sile" uništena je potapanjem u Tihom okeanu.

2002 - Egipatski sud osudio je svog državljanina inženjera Šerifa al-Falalija na 15 godina zatvora, uz težak rad, zbog špijunaže za Izrael. Egipatski predsednik Hosni Mubarak prethodno je odbacio ranije donetu oslobađajuću presudu.

2003 - Na referendumu preko 92 odsto građana Slovenije izjasnilo se za ulazak te zemlje u Evropsku uniju.

2006 - Južnoafrikanac Majk (Mike) Horn i Norvežanin Borg (Borge) Ousland prvi su ljudi koji su skijama prešli preko zamrznutog Arktičkog okeana, čime su okončali ekspediciju dugu 1000 km - od severnog Sibira do Severnog pola.

Lilu
23-03-2010, 00:40
injaaaaaaaaaaaaooooooooooo :bela:

Bisernica
24-03-2010, 22:01
24. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100323_432-ItemID-166080-lrg.jpg


1401 - U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio je Damask.

1603 - Umrla je engleska kraljica Elizabet I (Elizabeth). Tokom njene 45-godišnje vladavine Engleska je postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala je svoju prvu koloniju u Severnoj Americi, Virdžiniju, utemeljila Istočnoindijsku kompaniju, a britanski morepolovci, trgovci i gusari stvorili su temelje buduće britanske imperije. Presto je nasledio škotski kralj Džejms VI, čime je kao Džejms i objedinio englesku i škotsku krunu. Zajednički parlament osnovan je 1707, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku Britaniju.

1736 - U Budimu je mučenjem na točku ubijen vođa srpskih ustanika Pera Segedinac, koji je 1735. u Pomorišju, Bačkoj i Posavini podigao Vojvođane protiv Austrije. Moriški komandant je opevan u narodnim pesmama, a Laza Kostić je napisao dramu "Pera Segedinac".

1882 - Nemački bakteriolog Robert Koh objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu kasnije poznata kao "Kohov bacil".

1882 - Umro je američki pisac Henri Vodsvort Longfelou (Henry Wadsworth Longfellow), autor epske poeme "Hijavata" u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severnoameričkih Indijanaca.

1891 - Velika Britanija i Italija postigle su sporazum ogranicama kolonija u području Crvenog mora.

1905 - Umro je francuski pisac Žil Vern (Jules Verne), koji je svojim naučno-fantastičnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i predvideo mnoga kasnija naučna dostignuća. Napisao je 57 romana od kojih su najpoznatiji ("Put oko sveta za 80 dana", "Dvadeset hiljada milja pod morem", "Put na Mesec", "Put u središte Zemlje", "Pet nedelja u balonu").

1945 - Američke i britanske trupe su u Drugom svetskom ratu prešle reku Rajnu i nastavile nadiranje u unutrašnjost Nemačke.

1945 - U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obući i odeći i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja.

1962 - Umro je švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar (Auguste Piccard), profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao je prvi čovek koji je dospeo u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

1972 - Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi sprečila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.

1976 - U Argentini je vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle (Jorge), a predsednica Isabela Peron je uhapšena.

1976 - Umro je britanski feldmaršal Bernard Lo Montgomeri (Law Montgomery), jedan od vodećih savezničkih vojskovođa u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove Osme armije nad Afričkim korpusom nemačkog feldmaršala Ervina Romela (Erwin Rommel) u bici kod El Alamejna krajem 1942. preokrenula je tok rata u Africi.

1980 - U El Salvadoru je ubijen najglasniji kritičar vojnih vlasti u toj zemlji zahvaćenoj građanskim ratom, nadbiskup San Salvadora Oskar Arnulfo Romero (Oscar). Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je dalje zaoštravanje krize.

1989 - U vodama Aljaske brod "Ekson Valdez" ispustio je više od četiri miliona tona nafte.

1990 - Šri Lanku je napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.

1993 - Ezer Vajcman (Weizman) je izabran za sedmog predsednika Izraela.

1999 - U 20.00 časova snage NATO počele su vazdušne udare na SR Jugoslaviju. Tokom 78 dana akcije pod nazivom "Milosrdni anđeo", u kojoj je učestvovalo 19 zemalja, poginulo je preko 1.000 ljudi, a više hiljada je ranjeno. Teško je oštećena infrastruktura, vojni i civilni objekti, a šteta je procenjena na oko 30 milijardi dolara.

1999 - Vlada SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje.

2000 - Lideri Evropske unije na sastanku u Lisabonu usaglasli su novu strategiju na Balkanu - jačanje veza sa opozicijom i "civilnim društvom" u Srbiji u cilju postizanja demokratskog preobražaja u celoj SR Jugoslaviji.

2002 - Po prvi put u 74-godišnjoj istoriji Oskara, dvoje glumaca crnaca dobili su tu nagradu za najbolju mušku i žensku ulogu: Denzel Vošington (Denzel Washigton) za ulogu u filmu "Dan obuke" a Hale Beri (Halle Berry) u filmu "Bal čudovišta". "Blistavi um" je osvojio Oskara za najbolji film.

2003 - Županijski sud u Rijeci (Hrvatska) osudio je bivšeg hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora za zločine nad Srbima u Gospiću 1991. godine.

2003 - "Klonejd", kompanija koja tvrdi da je uspela da napravi pet kloniranih ljudskih bića, po prvi put je i objavila fotografiju bebe, za koju se tvrdi da je klonirana.

2004 - Američki predsednik Džordž Buš (George W. Bush) ukinuo je Pakistanu sankcije, koje su bile na snazi od 1999. kada je vlast u toj zemlji preuzeo presednik Pervez Mušaraf.

2006 - Posle skoro četiri decenije kampanje za nezavisnost Baskije, oblasti na severu Španije, baskijska separatistička organizacija ETA objavila je trajni prekid vatre i najavila borbu za svoja prava demokratskim sredstvima.

2008 - Umro je Boris Dvornik, jedan od najpoznatijih glumaca u istoriji Hrvatske i nekadašnje SFRJ. Najširu popularnost stekao je ulogama u TV serijama "Naše malo misto", "Kapelski kresovi" i "Velo misto".

Bisernica
25-03-2010, 18:55
25. mart


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100322_22-ItemID-166222-lrg.jpg


1196 - Veliki župan Raške Stefan Nemanja predao je vlast drugorođenom sinu Stefanu, koji je 1217. krunisan kao prvi srpski kralj (Prvovenčani). Najstariji sin Vukan je kao veliki župan zadržao Zetu, Trebinje, Toplicu i Hvosno, a najmlađi sin Rastko se zamonašio.

1611 - Rođen je turski putopisac Evlija Čelebija, koji je od 1630. proputovao Osmanlijsko carstvo, a svoja zapažanja objavio u čuvenim "Putopisima" u 10 knjiga.

1807 - U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.

1821 - Grci su na Peloponezu počeli ustanak protiv Turaka, koji je nakon 12 godina završen priznavanjem nezavisnosti Grčke.

1844 - Proglašen je Prvi srpski građanski zakonik, koji je odigrao značajnu ulogu u pravnom i društvenom životu Srbije.

1867 - Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini (Toscanini), jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Dirigovao je u milanskoj Skali, a potom u Metropoliten operi u Njujorku, u kome je organizovao i simfonijski orkestar.

1875 - Rođen je Branislav Petronijević, jedan od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih građanskih filozofa. Bio je profesor Velike škole, potom Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti. Pored filozofije bavio se paleontologijom, biologijom i psihologijom ("Principi metafizike", "Istorija novije filozofije", "Univerzalna evolucija").

1881 - Rođen je mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, čije je delo otvorilo nove pravce razvoja mađarske muzike. U svetskim razmerama jedan je od začetnika "nove muzike" 20. veka (simfonijska poema "Košut", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ", "Čudesni mandarin"). Kao antifašista emigrirao je 1940. u SAD, gde je 1945. umro.

1918 - Umro je francuski kompozitor Klod Ašil Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i jedan od utemeljivača moderne muzike ("Popodne jednog fauna", "Nokturno").

1923 - Sletanjem na aerodrom u Pančevu aviona na liniji Pariz-Carigrad, Jugoslavija je postala deo tada malobrojne porodice država povezanih vazdušnim saobraćajem.

1924 - Zbačen je s prestola grčki kralj Đorđe II, a Grčka je proglašena republikom.

1937 - Italija i Kraljevina Jugoslavija sklopile su sporazum o međusobnoj miroljubivoj politici, koji je dobio naziv "Uskršnji pakt".

1941 - Kraljevina Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu Nemačke, Italije i Japana. Protokol su u Beču potpisali predsednik vlade Dragiša Cvetković i ministar inostranih poslova Aleksandar Cincar-Marković.

1957 - Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksembrug, Francuska i Holandija potpisale su Rimski ugovor po kojem je 1. januara 1958. osnovano Evropsko zajedničko tržište. Organizacija je kasnije nazvana Evropska ekonomska zajednica (danas Evropska unija).

1975 - U Rijadu je ubijen kralj Fejsal (Faisal). Ubica, kraljev sinovac princ Fejsal Musaid, pogubljen je javno u Rijadu u junu, a novi kralj Saudijske Arabije postao je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz (Khaled).

1991 - Tajni sastanak u Karađorđevu predsednika Srbije i Hrvatske Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, koji su se, prema nekim izvorima, tada navodno dogovorili o podeli Bosne i Hercegovine i o rušenju reformske jugoslovenske vlade premijera Ante Markovića. Održavanje ovog sastanka i dogovor nikada nisu zvanično potvrđeni, ali su kasnije brojni izvori saopštili da za to imaju čvrste dokaze.

1991 - Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin-Mića Tatić, junak TV serije za decu "Na slovo, na slovo". Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom "Dobro jutro, deco".

1993 - Višemesečni pregovori o Bosni i Hercegovini završeni su u Njujorku neuspehom. Mirovni plan kopredsednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa (Cyrus Vance) i lorda Dejvida Ovena (David Owen) potpisali su bosanski Hrvati i Muslimani, a lider bosanskih Srba Radovan Karadžić odbio je da ga potpiše, smatrajući da su predložene mape neprihvatljive za Srbe.

1994 - Neonacisti su bacili bombu na sinagogu u Libeku, što se smatra prvim takvim incidentom od kraja Drugog svetskog rata u Nemačkoj.

1999 - Vlada SR Jugoslavije prekinula je diplomatske odnose sa SAD, Velikom Britanijom, Francuskom i Nemačkom zbog agresije NATO-a na Jugoslaviju. Nakon prvih vazdušnih udara na području Prištine i još osam gradova u Srbiji, u centru Beograda demolirani su američki, nemački, francuski i britanski kulturni centri.

1999 - U požaru koji je zahvatio oko 30 vozila u tunelu ispod Mon Blana poginulo je najmanje 40 ljudi.

2002 - Film "Ničija zemlja" bosanskog reditelja Danisa Tanovića dobio je nagradu "Oskar" za najbolji strani film.

2002 - U snažnom zemljotresu u Avganistanu i severozapadnom Pakistanu život je izgubilo oko 1.800 ljudi, a više od 2.000 je povređeno.

2003 - Vlada Srbije donela je odluku da raspusti Jedinicu za specijalne operacije (JSO), u kojoj su bili i osumnjičeni za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i još neka ubistva u prošlosti.

Bisernica
26-03-2010, 20:39
26. mart


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100325_407-ItemID-166335-lrg.jpg


1827 - U Beču je umro nemački kompozitor Ludvig van Betoven (Ludwig, Beethoven), koji se, uz Baha (Bach) i Mocarta (Mozart) smatra najvećim genijem u istoriji muzike. Autor je devet simfonija, 32 klavirske sonate, pet koncerata za klavir i orkestar, jedne opere ("Fidelio"), kamernih kompozicija, misa ("Misa solemnis"). Poslednjem ispraćaju maestra iz Bona prisustvovalo je 30.000 Bečlija.

1881 - Rumunija je postala kraljevina, a Karol I iz nemačke dinastije Hoencolern-Sigmaringen, proglašen je kraljem.

1892 - Umro je američki pisac Volt Volter Vitmen (Walt Walter Whitman), najuticajniji američki pesnik 19. veka, autor čuvene zbirke pesama "Vlati trave".

1893 - Rođen je italijanski političar Palmiro Toljati (Togliatti), jedan od osnivača i dugogodišnji generalni sekretar Komunističke partije Italije (1927-1964), pobornik policentrizma u komunističkom pokretu i utemeljivač koncepcije "italijanskog puta u socijalizam".

1913 - Nakon duge opsade, uz pomoć srpske vojske Bugari su u Prvom balkanskom ratu osvojili turski grad Jedrene.

1914 - Rođen je američki pisac Tomas Lenijer Vilijams (Thomas Lanier Williams), poznat kao Tenesi Vilijams, koji je stekao široku popularnost dramama ("Staklena menažerija", "Tramvaj nazvan želja", "Mačka na usijanom limenom krovu").

1923 - Umrla je francuska glumica Sara Bernar (Sarah Bernhard) koja je obeležila pozorišnu epohu kao najveća tragičarka svog doba. Uživala je izuzetnu popularnost i savremenici su je nazivali "božanska Sara".

1945 - Posle teških borbi, američke trupe su u Drugom svetskom ratu osvojile pacifičko ostrvo Ivo Džima. Amerikanci su izgubili više od 4.500 vojnika, a oko 22.000 Japanaca je poginulo ili zarobljeno.

1953 - Američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk (Jonas Edward) objavio je pronalazak vakcine protiv dečje paralize.

1971 - Šeik Mudžibur Rahman (Mujibur) proglasio je Istočni Pakistan nezavisnom državom Bangladeš.

1973 - Umro je engleski pisac, glumac i pevač Noel Kauard (Coward). Svestrani majstor pozornice stekao je veliku popularnost svojim dramama, skečevima i muzičkim revijama ("Vrtlog", "Pali anđeli", "Laka vrlina", "Reč i muzika", "Privatni život").

1979 - Predsednik Egipta Anvar el Sadat (Anwar) i premijer Izraela Menahem Begin potpisali su u Vašingtonu mirovni ugovor. To je bio prvi mirovni sporazum između jevrejske države i jedne arapske zemlje.

1984 - Samoubistvo je izvršio jugosloveski i srpski pisac Branko Ćopić, jedan od najplodnijih i najpopularnijih pisaca u periodu posle Drugog svetskog rata. Humorista, autor rodoljubive i dečje poezije, Ćopić se smatra nastavljačem tradicije seoske pripovetke srpskog realizma Kočića, Ćorovića i Veselinovića ("Pod Grmečem", "Doživljaji Nikoletine Bursaća", "Gluvi barut", "Osma ofanziva", "Bašta sljezove boje").

1992 - Bivši šampion boksa u teškoj kategoriji Majk Tajson (Mike Tyson) osuđen je na šest godina zatvora zbog silovanja.

1993 - Savet bezbednosti UN izglasao je slanje 30.000 mirovnih trupa u Somaliju. To je bila dotad najveća i najskuplja mirovna operacija UN.

1993 - Umro je srpski pozorišni i filmski glumac Taško Načić, majstor komedije i groteske. Proslavio se u matičnom pozorištu "Atelje 212" ulogama u "Kralju Ibiju", "Radovanu III", "Čudu u Šarganu", "Kafanici sudnici, ludnici" i u mnogim filmovima, među kojima je najzapaženija bila uloga u "Davitelju protiv davitelja".

1997 - U Kalifoniji je na različitim mestima pronađeno 39 slično odevenih tela ljudi, pripadnika sekte "Rajska kapija" koji su izvršili masovno samoubistvo.

2001 - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o slanju međunarodnih posmatrača radi zaštite civila na području Zapadne Obale i Gaze.

2002 - U seriji zemljotresa koji su pogodili provinciju Baglan u Avganistanu poginulo je oko 1.000 ljudi.

2002 - Tribunal u Hagu podigao je optužnicu protiv bivšeg načelnika bezbednosti Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ljubiše Beare, za genocid i druge zločine počinjene u enklavi Srebrenica u julu 1995. Beara se dobrovoljno predao srpskim vlastima 9. oktobra 2004. godine nakon čega je izručen tom sudu.

2003 - Svetska trgovinska organizacija je saopstila da su američke čeličane povećanjem cena proizvoda kršile pravila te organizacije. Povećanje cena američka teška industrija pravdala je zaštitom od strane konkurencije.

2004 - U atentatu u Beogradu na radnom mestu ubijen je generalni sekretar Fudbalskog saveza Srbije i Crne Gore Branko Bulatović.

2004 - Japanski sud doneo je presudu kojom je naloženo vladi i jednoj japanskoj firmi da isplate odštetu od 88 miliona jena grupi Kineza koji su bili primorani da rade u Japanu tokom II svetskog rata.

Bisernica
28-03-2010, 08:49
27.mart


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100326_478-ItemID-166454-lrg.jpg


1378 - Umro je papa Grgur XI, poslednji papa Francuz. Za papu je izabran 1370, a 1377. je vratio sedište katoličke crkve iz Avinjona u Rim uprkos otporu Francuza.

1625 - Umro je kralj Džejms I Stjuart (James Stuart), prvi monarh koji je od 1603. do smrti vladao i Škotskom i Engleskom i prvi Stjuart na engleskom prestolu. Škotski presto nasledio je nakon abdikacije majke Meri Stjuart (Mary) 1567, a engleski 1603. nakon smrti Elizabete I.

1713 - Po završetku Rata za špansko nasleđe, Španija je, prema Utrehtskom ugovoru, predala Velikoj Britaniji Gibraltar i Menorku.

1770 - Umro je italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo (Giovanni Battista Tiepolo), poslednji velikan venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, monumentalne freske nalaze se u palatama i crkvama u Veneciji, Udinama, Milanu, Veroni. Snažno je uticao na nemačko i špansko slikarstvo u završnoj fazi baroka.

1802 - Potpisan je Amijenski mirovni ugovor kojim je okončan rat između Velike Britanije i Francuske i njenih saveznika, Španije i Batavske Republike (Holandije). Britanija je zadržala Trinidad, preuzet od Španije, i Cejlon, koji je preuzela od Holandije.

1845 - Rođen je nemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen (Wilhelm, Roentgen), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901. za otkriće X-zraka (1895), koje su po njemu dobile naziv "rendgenski zraci".

1847 - Američke trupe su, u Američko-meksičkom ratu, počele opsadu utvrđenja Vera Kruz, u kojem je bilo 5.000 Meksikanaca. Utvrđenje je palo nakon šestodnevnih borbi.

1860 - M.L. Bajrn (Byrn) iz Njujorka patentirao je prvi spiralni vadičep.

1923 - Umro je škotski hemičar i fizičar Džejms Đuer (James Dewar), koji je prvi dobio tečni, zatim i čvrst vodonik. Izumeo je termos-bocu.

1933 - Japan je istupio iz Lige naroda nakon što je ta organizacija osudila japansku okupaciju Mandžurije.

1941 - Nakon pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu, u Beogradu je vojnim udarom svrgnut regent princ Pavle Karađorđević i na presto je doveden maloletni kralj Petar II Karađorđević. Zbačena je i vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka i obrazovana nova s generalom Dušanom Simovićem na čelu.

1945 - Nemci su u Drugom svetskom ratu lansirali poslednju raketu "Fau-2" na Veliku Britaniju. Projektil ispaljen iz holandskog grada Hag pao je na Orpington, jugoistočno od Londona. U eksplozijama tih raketa tokom rata poginulo je 8.958 Britanaca.

1958 - Nikita Hruščov zamenio je na položaju predsednika sovjetske vlade Nikolaja Bulganjina.

1965 - Umro je francuski arhitekta Šarl Eduar Žanre, poznat kao Le Korbizije (Corbusier), jedan od najvećih arhitekata 20. veka, koji je korišćenjem armiranog betona, stakla i gvožđa radikalno promenio tradicionalni način gradnje.

1968 - U avionskoj nesreći, u eksperimentalnom letu u blizini Moskve poginuo je ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovek koji je u aprilu 1961. vasionskim brodom "Vastok" obleteo Zemlju.

1970 - U zemljotresu u zapadnoj Turskoj, poginulo je više od 1000 ljudi, a 90.000 je ostalo bez domova.

1977 - U najtežem udesu u istoriji vazduhoplovstva, poginula su 583 od 644 putnika i člana posade kada su se dva "Boinga 747", holandske kompanije KLM i američke Pan-Am, sudarila na pisti aerodroma Tenerife na Kanarskim ostrvima.

1980 - U norveškom delu Severnog mora potonula je naftna platforma "Aleksandar Kiland". Poginulo je 147 ljudi.

1992 - Poslednje jedinice bivše Jugoslovenske narodne armije napustile su Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

1996 - Izraelski sud osudio je Jigala Amira (Yigal) na doživotni zatvor zbog ubistva izraelskog premijera Jicaka Rabina (Yitzhak) u novembru 1995.

1997 - U Albaniji je poginulo 17 ljudi, u najtežem incidentu tokom dvomesečne antivladine pobune.

1998 - Umro je nemački proizvođač automobila Ferdinand Porše, osnivač fabrike sportskih vozila "Porše AG". Tokom vladavine Adolfa Hitlera bio je jedan od konstruktora "bube", popularnog automobila "folksvagen".

1999 - Jugoslovenska protivvazdušna odbrana oborila je, tokom napada NATO-a na SR Jugoslaviju, američki bombarder "F-117 A". Avion "noćni jastreb" je pao u atar sela Buđanovci u Vojvodini.

2000 - Vladimir Putin je pobedio na predsedničkim izborima u Rusiji sa više od 52 procenta glasova birača.

2002 - Tužilaštvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv osmorice bivših vojnih policajaca za ratne zločine protiv civilnog stanoviništva u splitskoj luci Lora 1992. godine.

2003 - U pokušaju hapšenja u blizini Beograda ubijene su vođe kriminalnog "zemunskog klana" Dušan Spasojević "Šiptar" i Mile Luković "Kum", osumnjičeni za učešće u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića.

2003 - Stručnjaci iz Hong Konga su izjavili da su identifikovali virus koji je prouzrokovao misterioznu upalu pluća, kao novu vrstu iz porodice korona virusa, koji su drugi po uzrokovanju prehlada kod ljudi (SARS).

2006 - Umro je slavni poljski pisac, klasik naučne fantastike Stanislav Lem (Stanislaw). Njegove najpoznatije knjige "Solaris", "Povratak sa zvezda" i "Zvezdani dnevnik" prevedene su na više od 40 jezika, među kojima i na srpski.

Bisernica
28-03-2010, 08:50
28. mart


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100327_140-ItemID-166492-lrg.jpg


1749 - Rođen je francuski astronom, matematičar i fizičar Pjer Simon Laplas. Istakao se radovima na polju nebeske mehanike, a svoju čuvenu hipotezu o nastanku Sunčevog sistema poznatu kao Kant-Laplasova teorija, objavio je 1796.

1776 - U Moskvi je osnovan Boljšoj teatar, veliki teatar opere i baleta, po ugledu na Sankt Peterburg u kojem su od četrdesetih godina 18. veka izvođene operske predstave.

1800 - Irski parlament je usvojio zakon o ujedinjenju Irske saEngleskom.

1811 - Umro je srpski prosvetitelj, pisac, filozof i pedagog Dositej Obradović, prvi srpski ministar prosvete (1811), jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti u Srbiji krajem 18. i početkom 19. veka. Svojim delima propovedao je i branio evropske građanske ideje utemeljene na modernim racionalističkim i prosvetiteljskim filozofskim pravcima ("Život i priključenija", "Basne", "Hristoitija", "Sovjeti zdravago razuma", "Sobranije").

1868 - Rođen je ruski pisac Maksim Gorki, koji se smatrautemeljivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti. Imao je značajnu ulogu u političkom i kulturnom životu Sovjetske Rusije i 1934. postao je prvi predsednik Sovjetskog udruženja pisaca. Umro je 1936. ("Makar Čudra", "Mati", "Na dnu").

1881 - U Beču je potpisana "Železnička konvencija" o izgradnjipruge Beograd-Niš. Pruga dužine 243,5 kilometara izgrađena je 1884, a uz finansijsku pomoć stranih konzorcijuma u Srbiji je do 1890. izgrađeno 1.060 kilometara pruge do austrougarske, bugarske i turske granice.

1930 - Dva najveća turska grada, Konstantinopolj i Angora,dobili su nove nazive - Istanbul i Ankara.

1939 - Republikanska vojska predala je Madrid snagama generalaFranka (Franco), čime je okončan Španski građanski rat. General Franko objavio je 1. aprila kraj rata koji je trajao 986 dana i odneo preko milion ljudskih života.

1941 - Britanske pomorske snage nanele su u Drugom svetskom ratuteške gubitke italijanskoj mornarici u bici kod rta Matapan.

1941 - U nastupu depresije izazvane Drugim svetskim ratom,engleska književnica Virdžinija Vulf (Virginia Woolf) izvršila je samoubistvo. Autorka romana "Izlet na svetionik" i "Gospođa Delovej" ubraja se među najznačajnije engleske romanopisce 20. veka.

1942 - Britanci su iznenadnim napadom mornarice, avijacije ikopnenih snaga uništili francusku luku Sen Nazar, u kojoj su bili usidreni nemački ratni brodovi.

1943 - U Beverli Hilsu, u Kaliforniji, umro je ruski kompozitor ipijanistički virtuoz Sergej Rahmanjinov, autor čuvenih klavirskih koncerata i "Rapsodije na Paganinijevu temu". Rođen je u Rusiji 1. aprila 1873, a emigrirao je u SAD 1918.

1945 - SAD su priznale vladu Demokratske Federativne Jugoslavije.

1969 - Umro je američki general i državnik Dvajt DejvidAjzenhauer (Dwight David Eisenhower), vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu u Evropi, komandant NATO 1950-52. i predsednik SAD 1953-61.

1970 - U zemljotresu koji je razorio turski grad Gediz i okolnasela u zapadnoj Anadoliji, poginulo je najmanje 1.100 ljudi.

1973 - Američki glumac Marlon Brando odbio je da primi Oskara zaglavnu ulogu u filmu "Kum", a na ceremoniju za dodelu nagrade poslao je indijansku glumicu Sačin Litlfeder (Saćeen Littlefeadher) da opiše patnje američkih Indijanaca.

1985 - Umro je francuski slikar rusko-jevrejskog porekla MarkŠagal (Marc Ćagall), koji je, mimo svih likovnih formi i eksperimenata koji su obeležile 20. vek, uspeo da izgradi originalan individualni likovni izraz ("Violinist", "Zaručnici"). Ilustrovao je La Fontenove (Fontaine) basne, Gogoljeve "Mrtve duše", Bibliju, oslikao svod pariske Opere, sinagogu u Jerusalimu, zgradu UN i uradio vitraže u katedrali u Mecu.

1989 - U Beogradu su proglašeni amandmani na Ustav Srbije, kojimje pokrajinama oduzeta mogućnost veta na ustavne promene u Srbiji i deo zakonodavne, upravne i sudske funkcije. Revizija republičkog Ustava je na Kosovu propraćena masovnim demonstracijama Albanaca. U sukobima s policijom poginula su 22 demonstranta i dva policajca.

1994 - Umro je francuski dramski pisac rumunskog porekla EženJonesko (Eugene Ionesco), tvorac "antiteatra" i jedan od najznačajnijih autora "teatra apsurda" ("Ćelava pevačica", "Žak ili pokornost").

2001 - U Demokratsku Republiku Kongo stigao je prvi kontingent"plavih šlemova" sa zadatkom da ojača prisustvo UN u toj zemlji nakon građanskog rata.

2002 - U 95. godini umro je čuveni holivudski režiser iscenarista Bili Vajlder, dobitnik šest Oskara od 20 nominacija.

2003 - Na Fruškoj gori (Vojvodina) pronađeno je telo bivšegpredsednika Predsedništva Srbije Ivana Stambolića (otet krajem avgusta 2000). Policija uhapsila četvoricu pripadnika raspuštene Jedinice za specijalne operacije (JSO) MUP-a Srbije, koji su osumnjičeni za to ubistvo.

2003 - Sa ostrva Tanegašima Japan je lansirao svoje prvešpijunske satelite u kosmos, koji će toj zemlji omogućiti nezavisnost u prikupljanju podataka, uključujući i kretanje severno-korejske vojske. Japan se ranije oslanjao na obaveštajnu službu SAD-a.

2004 - Umro je poznati britanski glumac, scenarista, pisac,režiser i producent Piter (Peter) Justinov (83), koji je najveći uspeh postigao igrajući u filmovima "Kvo vadis", "Mi nismo anđeli". Dobitnik je Oskara za epizodnu ulogu u filmovima "Spartak" i "Topkapi".

2005 - U snažnom zemljotresu koji je pogodio zapadnu obaluindonežanskog ostrva Sumatra poginulo je preko 1.000 ljudi.

2009 - Umro je ugledni filmski kritičar, teoretičar i istoričar Ranko Munitić. Bio je i filmski scenarista, publicista i jedan od najboljih poznavalaca stripa i animacije u bivšoj Jugoslaviji. Autor je niza knjiga i publikacija, među kojima su "Filmski neprijatelji" i "Filmski prijatelji", "Pola veka filmske animacije u Srbiji", "O animaciji", "O dokumentarnom filmu".

Bisernica
29-03-2010, 22:26
29. mart


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100328_144-ItemID-166523-lrg.jpg


1461 - U najkrvavijoj bici Rata dveju ruža u Engleskoj, oko36.000 vojnika pod zastavom dinastije Jork porazilo je kod Toutona, blizu Jorka snage od oko 40.000 vojnika dinastije Lankaster, osiguravši time engleski presto Edvardu IV.

1772 - Umro je švedski filozof i prirodnjak Emanuel Svedenborg, autor mističko-teozofskog učenja o prirodi. Posle njegove smrti pojavila su se "Društva svedenborgista", iz kojih je nastala Crkva Novog Jerusalima.

1809 - Švedski kralj Gustav IV prisiljen je da abdiciraposle više poraza švedskih trupa u ratu s Danskom.

1848 - Počeo je trogodišnji rat Danske s Pruskom u kojem suDanci pretrpeli poraz i izgubili veliki deo teritorije na jugu poluostrva Jitland.

1849 - Velika Britanija je na osnovu sporazuma s maharadžom odLahorea anektirala Pendžab i pripojila ga Indiji.

1864 - Grčka je povratila suverenitet nad ostrvima u Jonskommoru, koja su bila pod kolonijalnom upravom Velike Britanije.

1867 - Velika Britanija je od Kvebeka, Ontarija, Nove Škotske iNju Branzvika formirala dominion Kanadu, u koji su 1878. uključene ostale britanske teritorije severne Amerike izuzev Njufaundlenda. Vestminsterskim statutom Kanada je 1931. postala nezavisna država britanskog Komonvelta, a konačne granice je dobila 1949. priključenjem Njufaundlenda.

1891 - Umro je francuski slikar Žorž Seraosnivač i glavni predstavnik pokreta poentilizam (divizionizam).

1901 - U Australiji su održani prvi federalni izbori. Uprvom australijskom parlamentu najviše mesta dobila je Laburistička partija.

1912 - Engleski polarni istraživač Robert Falkon Skot umro je od zime i gladi pri povratku s Južnog pola, gde je stigao 13. januara 1912, četiri sedmice posle Norvežanina Rualda Amundsena (Roald). Spasilačka ekipa je pronašla smrznuta tela članova njegove ekspedicije nadomak jedne od stanica za snabdevaje na Antarktiku, kao i njegov dnevnik u kojem je opisao agoniju svojih pratilaca.

1945 - ŠSR je zvanično priznao jugoslovensku vladu Josipa BrozaTita, koju su prethodno priznale Velika Britanija i SAD.

1946 - Novim ustavom, Zlatna Obala, sadašnja Gana, postala jeprva britanska kolonija u Africi s afričkom većinom u parlamentu, ali je na punu nezavisnost čekala još 14 godina.

1956 - U Novom Sadu su osnovane Jugoslovenske pozorišneigre, "Sterijino pozorje", povodom 150 godina rođenja i stogodišnjice smrti srpskog komediografa Jovana Sterije Popovića.

1967 - Porinuta je prva francuska nuklearna podmornica.

1972 - Bolivija je proterala 119 članova sovjetske ambasade u LaPazu, optuživši Moskvu da finansira levičarske pobunjenike.

1974 - Američki veštački satelit "Mariner 10" snimio je prvefotografije Merkura.

1982 - Umro je nemački kompozitor Karl Orf, autorscenske kantate "Karmina Burana". Napisao je knjigu "Muziku za decu", namenjenu obrazovanju, i kreirao specijalne, jednostavne dečje instrumente koji se nazivaju Orfov instrumentarijum.

1990 - Premijer Australije Bob Houk (Hawke) dobio je izbore,postavši prvi laburista koji je četiri puta uzastopno osvojio položaj šefa vlade.

1994 - Republika Hrvatska i predstavnici Srba u Hrvatskojpotpisali su sporazum o primirju i razgraničenju vojnih snaga na šest od ukupno 35 sektora na 300 kilometara dugom frontu.

1997 - Bežeći pred nasiljem koje je zahvatilo zemlju tokomkrvavih nemira, više od 50 izbeglica iz Albanije utopilo se kada je njihov brod potonuo nakon sudara s italijanskim ratnim brodom u južnom Jadranu, u blizini italijanske obale.

2002 - U Moskvi je predstavljen projekat prvog u svetukosmičkog aparata "S-21" koji je namenjen kosmičkom turizmu.

2002 - Izraelske oklopne jedinice ušle su u Ramalu iblokirale sedište palestinskog lidera Jasera Arafata.

2003 - Svetska zdravstvena organizacija je saopštila da je Karlo(Carlo) Urbani, lekar koji je prvi identifikovao ozbiljni akutni respiratorni sindrom (SARS) umro od iste bolesti.

2004 - Na svečanoj ceremoniji u Beloj kući Severnoatlanskojalijansi (NATO) zvanično je pristupilo sedam istočnoevropskih država: Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija, čime je broj članica NATO povećan na 26.

2006 - Nigerijske vlasti uhapsile su bivšeg liberijskogpredsednika Čarlsa Tejlora i izručile ga Međunarodnom sudu u Hagu, pred kojim je optužen za ratne zločine tokom građanskog rata u Sijera Leoneu i Liberiji od 1991. do 2001. godine u kome je poginulo 120.000 ljudi. On je prvi afrički lider kome će se suditi za ratne zločine pred međunarodnim sudom.

Bisernica
29-03-2010, 22:27
30. mart


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100329_471-ItemID-166642-lrg.jpg


1135 - U Kordobi u Španiji rođen je Mojsije Majmond (Moses Maimonides), najznačajniji jevrejski filozof srednjeg veka i jedan od najpoznatijih lekara svoga doba. Njegova dela prevedena su na mnoge jezike i uticala su na jevrejsku filozofiju i srednjovekovnu skolastiku.

1746 - Rođen je španski slikar Fransisko de Goja (Francisco Goya). Kao dvorski slikar od 1786. naslikao je čuvene portrete članova kraljevske porodice, dvorjana i uglednih ličnosti.

1814 - Britanci i njihovi saveznici u ratu protiv Napoleona Bonaparte trijumfalno su ušli u Pariz.

1842 - Američki lekar Kraford Long (Crawford Long) prvi put je upotrebio etar kao anestetik prilikom hirurške intervencije u bolnici u gradu Džeferson u Virdžiniji.

1853 - Rođen je holandski slikar Vinsent van Gog (Vincent van Gogh). Jedan od najvećih umetnika 20. veka čije je delo presudno uticalo na stvaranje novog likovnog izraza u evropskom slikarstvu, slavu je stekao posthumno. Neshvaćen i nepriznat za života, u dubokoj depresiji izvršio je samoubistvo 29. jula 1890.

1856 - U Parizu je mirovnim ugovorom okončan Krimski rat vođen od 1853. između Rusije i Otomanskog carstva.

1863 - Princ Vilijam (William), mlađi sin danskog kralja Kristijana IX (Cristian), postao je kralj Grčke pod imenom Džordž I.

1867 - Senatu SAD podnesen je ugovor o kupovini Aljaske od Rusije. Teritorija od milion i po kvadratnih kilometara kupljena je potom za 7,2 miliona dolara, oko dva centa po jutru zemlje. Aljaska je 1912. godine zvanično proglašena za teritoriju SAD, a 1959. godine postala je 49. američka država.

1894 - Rođen je ruski konstruktor aviona Sergej Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu "Il-2" za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svetskom ratu.

1912 - Ugovorom u Fesu između Francuske i marokanskog sultana, Maroko je kao protektorat priključen francuskim kolonijalnim posedima.

1945 - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu zauzela poljsku baltičku luku Dancig (Gdanjsk).

1950 - Umro je francuski političar i državnik Leon Blum, vođa Socijalističke stranke od osnivanja 1920, prvi socijalista premijer Francuske. Predvodio je vladu Narodnog fronta 1936-37. Posle nemačke okupacije Francuske u Drugom svetskom ratu odveden je u Nemačku, gde je bio zatvoren u logorima Buhenvald i Dahau. Po završetku rata ponovo je premijer 1946-47.

1967 - NATO je zatvorio vojne štabove u Francuskoj, nakon što je predsednik Šarl de Gol odlučio da povuče zemlju iz tog zapadnog vojnog saveza.

1972 - Velika Britanija je stavila Severnu Irsku pod direktnu britansku upravu. Suspendovan je severnoirski parlament i vlada Unionističke stranke Brajana Foknera (Brian Faulkner).

1973 - Povlačenjem poslednjih američkih trupa i oslobađanjem zarobljenika formalno je završeno vojno angažovanje SAD u Vijetnamu.

1979 - Iranci su na dvodnevnom referendumu ubedljivom većinom izglasali uspostavljanje Islamske republike.

1981 - U Vašingtonu je izvršen neuspeo atentat na predsednika SAD Ronalda Regana (Reagan).

1986 - Umro je američki filmski glumac Džejms Kegni (James Cagney), koji se proslavio ulogama u kriminalističkim filmovima, među kojima su najpoznatiji "Državni neprijatelj" i "Anđelio garava lica". Dobitnik je Oskara za film "Jenki Dudl Dandi".

1987 - Slika Van Goga (Gogh) "Suncokreti" prodata je na aukciji u Londonu za 24,75 miliona funti (39,7 miliona dolara).

2000 - Novinari, izdavači i organizacije za očuvanje slobode medija iz celog sveta pokrenuli su u Briselu kampanju za odbranu nezavisnih medija i novinara u Srbiji koji su se našli na udaru režima predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

2000 - Umro je bivši austrijski predsednik Rudolf Kirhšleger. Za predsednika Austrije biran je dva puta između 1974. i 1986. i bio je prvi austrijski predsednik koji nije bio član nijedne političke partije.

2002 - U 102. godini umrla je britanska kraljica majka Elizabeta.

2003 - U američkoj državi Njujork zabranjeno je pušenje u restoranima i barovima.

2004 - U 95. godini umro je legendarni saradnik britanske radio televizije BBC Alister Kuk (Alistair Cooke) koji je, u svojoj čuvenoj emisiji "Pisma iz Amerike", skoro šest decenija izveštavao o kulturnim i političkim zbivanjima u SAD.

2009 - Umro je francuski kompozitor Moris Žar (Maurice Jarre) koji je postao slavan po muzici u filmovima "Lorens od Arabije", "Doktor Živago", "Put u Indiju" što mu je donelo i Oskara za filmsku muziku. Komponovao je muziku za više od 150 filmova za čuvene reditelje kao što su Alfred Hičkok, Džon Hjuston, Lukino Viskonti, Dejvid Lin i Piter Vir.

Bisernica
01-04-2010, 22:22
31. mart


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100329_30-ItemID-166754-lrg.jpg


1282 - U pobuni Sicilijanaca protiv francuske vlasti pobijeni su svi Francuzi koji su se nalazili na ostrvu. Ustanak poznat pod nazivom "Sicilijanska večernja", organizovan je pod geslom "Morte alla Francia Italia anela!" (Smrt Francuskoj od Italije). Prema legendi, od početnih slova tog gesla nastao je kasnije naziv "mafija".

1492 - Kralj Fernando V Katolički dao je Jevrejima rok od tri meseca da pređu u rimokatoličku veru ili da napuste Španiju.

1496 - Papa Aleksandar VI formirao je sa Svetim Rimskim Carstvom, Španijom, Venecijom i Milanom Svetu ligu za borbu protiv Turaka.

1547 - Umro je francuski kralj Fransoa I (Francois), koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad rimokatoličkom crkvom u Francuskoj. Od dolaska na presto 1515. nastojao je da postane rimsko-nemački car, što je 1519. uspeo njegov rival Karlo V, protiv kojeg je potom vodio četiri rata.

1596 - Rođen je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart (Descartes), čije je delo označilo raskid sa skolastikom i začetak moderne filozofije racionalizma. Svoje učenje objavio je u delima "Rasprava o metodi" (1637) i "Meditacije" (1641), a delom "Geometrija" otvorio je novu epohu u matematici.

1732 - Rođen je austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn (Franz Joseph Haydn), autor više od 100 simfonija i brojnih kamernih i vokalnih dela, kao i austrijske i nemačke himne. Za života je stekao međunarodnu slavu, a njegove kompozicije izvođene su u svim evropskim gradovima.

1854 - Japan je sa SAD potpisao ugovor o otvaranju luka Šimoda i Hakodate za američke trgovce. To je bio prvi sporazum o otvaranju japanskih luka za trgovinu sa inostranstvom.

1889 - Otvorena je Ajfelova kula, tada najviša građevina u svetu. Čelična konstrukcija visoka 300 metara postala je jedno od glavnih znamenitosti Pariza. Kulu, sagrađenu povodom Svetske izložbe u Parizu, konstruisao je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel (Alexandre Gustave Eiffel).

1892 - Srbija je, kao jedna od prvih evropskih zemalja, donela zakon o pomaganju sporta izvan škola. Gimnastika kao obavezan predmet u školama u Srbiji, uvedena je zakonom iz 1883.

1917 - SAD su od Danske preuzele Zapadnoindijska ostrva u Karipskom moru i nazvale ih Devičanska ostrva. Sporazum o kupovini tih ostrva za 25 miliona dolara sklopljen je u avgustu 1916.

1948 - Kongres SAD usvojio je Maršalov plan. Tim planom, nazvanim po njegovom tvorcu američkom državnom sekretaru Džordžu Maršalu (George Marshall) dodeljena je pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama za obnovu posle Drugog svetskog rata.

1959 - Nakon neuspešne protivkineske pobune u Lasi, dalaj lama je pobegao u Indiju gde je dobio politički azil.

1971 - Američki poručnik Vilijam Keli (William Calley) osuđen je na doživotni zatvor zbog masakra civila tokom Vijetnamskog rata u selu Mi Laj u martu 1968. Kazna mu je kasnje smanjena na 20 godina zatvora.

1979 - Britanski razarač "London" isplovio je iz luke u Valeti, čime su okončane vojne veze između Velike Britanije i Malte uspostavljene pre 181 godine.

1980 - Umro je američki atletičar Džesi Ovens jedan od najvećih sportista 20. veka, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Prilikom dodeljivanja medalja Adolf Hitler je napustio ložu da bi izbegao da se rukuje sa pobednikom crncem.

1983 - U zemljotresu koji je razorio kolumbijski grad Popajan poginulo je najmanje 500 ljudi, a 3.000 je osalo bez domova.

1986 - Meksički avion "boing 727", na liniji Meksiko Siti - Los Anđeles, srušio se u planinama centralnog Meksika. Poginulo je svih 166 putnika i članova posade.

1991 - Na Plitvicama u Hrvatskoj izbio je prvi sukob između hrvatske policije i naoružanih Srba. Dvoje ljudi je poginulo, a 20 je ranjeno. Na poziv Predsedništva SFR Jugoslavije hrvatske snage su se povukle, a kontrolu su preuzele jedinice JNA. Narednih dana oružani sukobi izbili su u okolini Vinkovaca i Vukovara.

1991 - Prve višepartijske izbore u Albaniji dobili su komunisti, ali je opozicija pobedila u Tirani i ostalim većim gradovima.

1992 - Posetom izraelskog predsednika Hercoga (Herzog) španskom kralju Huanu Karlosu (Juan Carlos) obeležena je 500. godišnjica progona Jevreja iz Španije.

1993 - Savet bezbednosti UN doneo je, prvi put od početka bosanskog rata, odluku kojom je ovlastio NATO da upotrebi vojnu silu protiv prekršilaca u zoni zabranjenih letova nad Bosnom.

1994 - Izrael i PLO su potpisali sporazum o međunarodnim posmatračima u gradu Hebronu na Zapadnoj obali, čime je Izrael prvi put pristao na međunarodno prisustvo na okupiranim teritorijama otkad ih je zauzeo u ratu 1967.

2001 - U Holandiji, četiri para homoseksualaca sklopili su brak na osnovu zakona koji je donela holandska vlada.

2002 - U restoranu u lučkom gradu na severu Izraela - Haifi, u napadu bombaša samoubice poginulo je više od 15 osoba a 44 su ranjene.

2003 - Haški tribunal osudio je Mladena Naletilića Tutu i Vinka Martinovića Štelu na 20, odnono 18 godina zatvora zbog progona muslimanskog stanovništva u Mostaru 1993. godine.

2003 - U blizini Potočara u Republici Srpskoj (BiH) sahranjeno je prvih 600 žrtava srebreničkog masakra koji se dogodio 1995. godine. Sahrani je prisustvovalo oko 10.000 bosanskih muslimana. To su prve identifikovane žrtve od preko 7.000 muslimana koje su ubile srpske snage u toj enklavi.

2004 - Haški tribunal osudio je bosanskog Srbina Darka Mrđu, koji je ranije priznao krivicu, na 17 godina zatvora zbog ubistva oko 200 muslimanskih zarobljenika na planini Vlašić u avgustu 1992.

2004 - SAD su odlučile da zamrznu finansijsku pomoć Srbiji zbog nedovoljne saradnje Beograda sa Haškim tribunalom.

Bisernica
01-04-2010, 22:24
1. april


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100329_33-ItemID-166874-lrg.jpg


1572 - Ustankom protestanata protiv španskog kralja Filipa II Holandija je počela borbu za samostalnost. U narednim decenijama, zajedno sa Engleskom, Holandija je vodila bespoštednu borbu za prevlast nad morima i kolonijama sa već oslabljenom Španijom.

1815 - Rođen je nemački državnik i političar Oto fon Bizmark (Otto von Bismark) prvi kancelar ujedinjenog nemačkog carstva, poznat kao "gvozdeni kancelar". Predsedavao je Berlinskim kongresom 1878. godine na kojem su evropske sile uspostavile nov odnos snaga na jugoistoku Evrope - osujećena je namera Rusije za stvaranje velike Bugarske, a Srbija i Crna Gora stekle su međunarodno priznanje.

1868 - Rođen je francuski pesnik i dramski pisac Edmon Rostan (Edmond Rostand), koji je u jeku naturalizma s velikim uspehom oživeo romantični teatar. Njegov "Sirano de Beržerak" osvojio je publiku i održao se na repertoarima svetskih pozorišta do danas.

1918 - U Velikoj Britaniji je osnovano Kraljevsko vazduhoplovstvo (Royal Air Force - RAF).

1920 - Rođen je japanski glumac Toširo Mifune (Toshiro), koji je svetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave. Proslavio se filmovima "Rašomon", "Sedam samuraja", "Krvavi presto", "Šogun".

1924 - Nemački sud osudio je Adolfa Hitlera na pet godina zatvora zbog pokušaja puča u novembru 1923. godine, ali je već 20. decembra amnestiran. Hitler je u zatvoru napisao knjigu "Majn kampf" (Moja borba) u kojoj je izneo koncepciju o "novom poretku" i rasnoj supremaciji Nemaca.

1933 - U Nemačkoj je počeo progon Jevreja bojkotom njihovih poslova i blokiranjem bankovnih računa.

1939 - Okončan je trogodišnji građanski rat u Španiji u kojem je poginulo više od milion ljudi, a više od pola miliona je izbeglo iz zemlje. Španija je narednih 36 godina bila pod diktaturom generala Franciska Franka (Francisco Franco).

1945 - Iskrcavanjem američkih trupa na japansko ostrvo Okinava počela je poslednja etapa u prodiranju savezničkih snaga prema Japanu u Drugom svetskom ratu. U ovoj najvećoj amfibijskoj operaciji na Pacifiku učestvovalo je 183.000 vojnika, 1.727 aviona i 1.321 ratni brod. Borbe u kojima je poginulo 7.000 američkih i 100.000 japanskih vojnika okončane su 2. jula.

1946 - Prvom omladinskom radnom akcijom u posleratnoj komunističkoj Jugoslaviji počela je izgradnja železničke pruge Brčko-Banovići. U izgradnji 90 kilometara pruge učestvovalo je 60.000 mladih iz cele tadašnje Jugoslavije.

1948 - Počela je sovjetska blokada Berlina.

1970 - Beogradski radio "Studio B" počeo je emitovanje programa iz zgrade novinske kuće "Borba".

1975 - Predsednik Kambodže Lon Nol pobegao je u Indoneziju nakon što su Crveni Kmeri opkolili glavni grad Pnom Pen.

1976 - U Parizu je umro nemački slikar i vajar Maks Ernst (Max) jedan od osnivača dadaističkog pokreta u Kelnu. Godine 1924. u Parizu prišao je nadrealistima i postao jedan od najistaknutijih predstavnika tog pokreta. U savremeno slikarstvo uveo je nove tehnike - kolaž-fotografiju i frotaž tehniku. Rođen je 1891. godine.

1983 - U katastrofalnom zemljotresu u Kolumbiji više od 500 ljudi je poginulo, a više od 1.500 je povređeno.

1996 - Spajanjem "Micubiši banke" i "Banke Tokio" u Japanu je stvorena najveća svetska banka.

1999 - U vazdušnim napadima NATO-a na SR Jugoslaviju srušen je Varadinski most na Dunavu, u Novom Sadu.

2001 - U Beogradu je uhapšen bivši predsednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević pod optužbom da je tokom desetogodišnje vladavine (1990-2000) zloupotrebljavao položaj i time pribavio ličnu korist i korist za Socijalističku partiju Srbije. Miloševića su srpske vlasti u junu iste godine predale Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.

2001 - Američki špijunski avion sudario se s kineskim lovcem iznad Južnog kineskog mora, nakon čega je američka letilica prinudno sletela u kinesku vojnu bazu Hajnan. Nakon izvinjenja američke vlade, Kinezi su 13. aprila oslobodili 24 člana posade.

2002 - U Republici Srpskoj je uhapšen i izručen Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu bivši ofcir Vojske RS Momir Nikolić optužen za genocid nad Muslimanima u Srebrenici 1995.

2003 - Britanski sud je osudio dvojicu Alžiraca na 11 godina zatvora zbog prikupljanja novca za terorističku mrežu Al Kaida. To je bila prva presuda za veze sa Al Kaidom u Velikoj Britaniji.

2003 - Umro je Majkl Džeter (Jeter), američki pozorišni i filmski glumac, koji je u čuvenoj dečjoj seriji "Ulica Sezam", tumačio ulogu gospodina Nudla.

2005 - Umro je Harald Junke (Juhnke), jedan od najomiljenijih nemačkih televizijskih, filmskih i pozorišnih zvezda, kojeg su mnogi zvali nemačkim Frenkom Sinatrom.

Bisernica
01-04-2010, 22:25
2. april


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100330_231-ItemID-166971-lrg.jpg


742 - Rođen je franački kralj Karlo Veliki koji je od dolaska na presto 768. do smrti 814. proširio franačko carstvo od Severnog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Krunisan je za cara 800. godine.

1758 - Rođen je Džejms Monro (James Monroe), jedan od najaktivnijih političara u američkoj istoriji. Bio je predsednik SAD od 1817. do 1825. godine. Zajedno sa J.Q. Adamsom formulisao je Monroovu doktrinu kojom je proklamovana američka izolacionistička politika. Sudelovanjem u dva svetska rata i ulaskom u UN, SAD su napustile Monroovu doktrinu.

1792 - Dolar je ozakonjen kao novčana jedinica SAD.

1805 - Rođen je danski pisac Hans Kristijan Andersen. Svetsku slavu donele su mu pripovetke za decu, bajke među kojima su najpoznatije "Carevo novo odelo", "Ružno pače", "Snežna kraljica", "Devojčica sa šibicama".

1840 - Rođen je francuski pisac Emil Zola (Emile), predvodnik naturalističkog pokreta u francuskoj književnosti, autor "Tereze Raken", "Žerminala", "Nane". Značajnu ulogu Zola je imao u otkrivanju mahinacija najviših vojnih krugova u "Drajfusovoj aferi". Otvorenim pismom 1898. predsedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror", doprineo je oslobađanju kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdaju i osuđenog na doživotnu robiju.

1860 - U Torinu se sastao prvi italijanski parlament.

1872 - Umro je američki pronalazač i slikar Semjuel F. B. Morze(Samuel Morse), tvorac telegrafa i Morzeove azbuke.

1914 - Rođen je engleski filmski glumac Alek Ginis. Proslavio se filmovima "Nežno srce", "Veliko očekivanje", "Naš čovek u Havani", "Lorens od Arabije", "Pad Rimskog carstva", "Doktor Živago", a za ulogu u filmu "Most na reci Kvaj" dobio je Oskara.

1905 - Otvoren je železnički tunel ispod Alpa "Simplon" kojim je Švajcarska povezana sa Italijom.

1917 - Američki Kongres objavio je rat carskoj Nemačkoj.

1917 - Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske u Solunu je počeo sudski proces protiv grupe oficira na čelu sa pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem - Apisom, optuženih za pripremanje prevrata i pokušaj atentata na regenta Aleksandra. Nad Apisom i dvojicom njegovih sledbenika izvršena je smrtna kazna streljanjem 26. juna. Ostali su osuđeni na zatvorske kazne. Vrhovni sud Srbije rehabilitovao je Apisa i njegove sledbenike u obnovljenom procesu 2. juna 1953.

1940 - Nemačka vojska okupirala je Dansku i napala Norvešku.

1944 - Sovjetske trupe prešle su reku Prut u Drugom svetskom ratu i ušle u Rumuniju.

1960 - Francuska je potpisala sporazum sa Madagaskarom kojim je Madagaskar postao nezavisna država, nakon 64 godine francuske kolonijalne vladavine.

1965 - Umro je srpski fiziolog Ilija Đuričić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1960. do 1965. i rektor Beogradskog univerziteta od 1950. do 1952. i od 1954. do 1956. Napisao je veći broj eksperimentalnih naučnih radova iz oblasti fiziologije mišića, endokrinih žlezda, krvi, anafilaksije.

1974 - U Parizu je umro francuski političar i državnik Žorž Pompidu (Georges Pompidou). Bio je predsednik vlade od 1962. do 1968. godine. U junu 1969. izabran je za predsednika Francuske, nakon što je Šarl de Gol (de Gaulle) podneo ostavku.

1974 - U Titogradu (Podgorica) osnovan je Univerzitet Crne Gore.

1979 - Zatvaranjem britanske vojne baze Malta je stekla punu nezavisnost, čime je okončano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu.

1981 - Predsedništvo SFRJ proglasilo je vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata koje su počele 11. marta pod parolom "Kosovo-republika".

1982 - Argentinske vojne snage iskrcale su se na Foklandska ostrva, britansku koloniju u Južnom Pacifiku koju su čuvala 84 britanska marinca. Vojnom intervencijom Britanija je polovinom juna ponovo preuzela Foklandska ostrva.

1999 - Vlasti u Beogradu preuzele su nezavisni radio B92.

2003 - Predsedavajući Predsedništva Bosne i Hercegovine Mirko Šarović podneo je ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda "Orao" iz Bijeljine Iraku, koji je bio pod sankcijama UN, i "špijunske afere u Republici Srpskoj".

2004 - Haški tribunal obelodanio je optužnice protiv šestorice hrvatskih oficira i bivših zvaničnika u samoproklamovanoj hrvatskoj republici Herceg-Bosni. Za zločine protiv čovečnosti u zapadnoj Hercegovini 1992-1993. optuženi su: Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Valentin Ćorić i Berislav Pušić. Tri dana kasnije svi optuženi su se dobrovoljno predali tribunalu u Hagu.

2005 - U Vatikanu je preminuo poglavar rimokatoličke crkve papa Jovan Pavle Drugi. Nemački kardinal Jozef Racinger (Joseph Ratzinger), koji je uzeo ime Benedikt Šesnaesti, izabran je za novog poglavara rimokatoličke crkve.

Bisernica
03-04-2010, 07:14
3. april


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100402_201-ItemID-167024-lrg.jpg


1512 - Turski sultan Bajazit II abdicirao je u korist sina Selima I.

1682 - Umro je španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo (Murillo), jedan od najznačajnijih predstavnika visokog baroka.

1807 -U selu Voganj kod Rume počela je Ticanova buna 15.000 seljaka iz 45 selarumskog i iločkog vlastelinstva. Austrijska vojska je za 10 dana ugušila pobunu, a vođa Teodor Avramović Tican uhvaćen je i krajem godine streljan.

1897 - U Beču je umro čuveni nemački kompozitor i pijanista Johanes Brams, autor mnogih simfonija, klavirskih koncerata, horskih i solo pesama. Svetsku slavu donelo mu je delo "Nemački rekvijem", napisano 1868. godine. Rodio se u Hamburgu, 7. maja 1833. u porodici muzičara.

1915 - U Valjevu je umrla srpska slikarka Nadežda Petrović. Smatra se začetnikom modernog srpskog slikarstva, a njene slike "Resnik", Notr Dam", "Autoportret", "Bulonjska šuma" svrstavaju se među najbolja dela u srpskoj likovnoj umetnosti.

1922 - Josif Visarionovič Staljin izabran je za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije.

1930 - Ras Tafari je postao car Haile Selasije I od Abisinije (kasnije: Etiopija).

1930 - Rođen je nemački državnik Helmut Kol (Kohl) kancelar Zapadne Nemačke od 1982. i prvi kancelar Nemačke posle ujedinjenja Zapadne i Istočne Nemačke 1990. Na tom položaju je ostao 16 godina, do izbornog poraza 1998.

1936 - Pogubljen je Bruno Hauptman (Hauptmann), otmičar i ubica sina američkog pilota Čarlsa Lindberga (Linbergh) koji je prvi sam preleteo Atlantski okean. Taj događaj je bio povod da SAD donesu Zakon o otmici kojim je za kidnapovanje uvedena smrtna kazna.

1941 - Mađarski premijer Pal Teleki izvršio je samoubistvo dan pošto je usvojen nemačko-mađarski plan za napad na Jugoslaviju. Teleki je bio član delegacije koja je 12. decembra 1940. u Beogradu potpisala Ugovor o večnom prijateljstvu i miru Jugoslavije i Mađarske. Mađarska je, zajedno s Nemačkom, 6. aprila 1941. napala Jugoslaviju.

1948 - Premijerom drame Ivana Cankara "Kralj Betajnove" u režiji Bojana Stupice, otvoreno je Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Dramski ansambl je u početku imao 40 članova, direktor je bio pisac Eli Finci, a umetnički rukovodilac Bojan Stupica.

1948 - Predsednik SAD Hari Truman (Harry) potpisao je Maršalov plan ekonomske pomoći Evropi razorenoj tokom Drugog svetskog rata.

1975 - Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao je svetski prvak u šahu, pošto je dotadašnji prvak, američki velemajstor Bobi Fišer, odbio da brani titulu.

1979 - U Pakistanu je pogubljen bivši predsednik vlade Zulfikar Ali Buto (Bhutto) koji je zbačen sa vlasti vojnim udarom 1977.

1991 - Savet bezbednosti UN je izglasao rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložio razmeštanje mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.

1991 - U Švajcarskoj je umro engleski pisac Grejem Grin (Graham Greene) - "Treći čovek", "Suština stvari", "Ministarstvo straha", "Moć i slava", "Kraj ljubavi", "Naš čovek u Havani".

1992 - Komunistički lider i predsednik Albanije Ramiz Alija podneo je ostavku dve nedelje posle parlamentarnih izbora, na kojima su komunisti izgubili većinu u Skupštini.

1995 - Više od 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i dece, masakrirano je u jednom selu na severoistoku Burundija.

1996 - U avionskoj nesreći kod dubrovačkog aerodroma Ćilipi poginuli su ministar trgovine SAD Ronald Braun (Brown), 29 članova njegove pratnje i šest članova posade.

1999 - Avioni NATO bombardovali su centar Beograda, prvi put od početka vazdušnih napada na SR Jugoslaviju 24. marta. Pogođene su zgrade republičkog i saveznog ministarstva unutrašnjih poslova. U Novom Sadu srušen je drugi most na Dunavu.

2000 - Pripadnici Sfora uhapsili su na Palama jednog od ratnih lidera i visokog funkcionera bosanskih Srba Momčila Krajišnika i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Pravosnažno je osuđen 17. marta 2009. na 20 godina zatvora.

2003 - U Strazburu je državna zajednica Srbija i Crna Gora primljena u Savet Evrope, kao 45-ta zemlja članica te najstarije panevropske organizacije.

2008 - Haški tribunal oslobodio je bivšeg vođu OVK Ramuša Haradinaja, potom premijera Kosova i saoptuženog Idriza Baljaja krivice za ratne zločine nad Srbima, Romima i Albancima u okolini Dečana 1998, a trećeoptuženi Ljah Brahimaj osuđen je na 6 godina zatvora zbog okrutnog postupanja i mučenja zatvorenika.

Bisernica
04-04-2010, 10:48
4. april 2010 god.

Celokupno hrišćanstvo slavi Vaskrs/Uskrs.
Hrišćani istočnog pravoslavnog i zapadnog katoličkog obreda slave Vaskrsnuće
Gospoda našeg Isusa Hrista.
Svima koji slave praznik nad praznicima,slavlje nad slavljima želim sreću i zdravlje,
ljubav Njegovu u srcu,u duši svetlost i radost Vaskrsnuća.

SRETAN USKRS I HRISTOS VOSKRESE !

http://razbibriga.net/imported/2010/04/ROCIconRisenChrist-1.jpg


http://www.youtube.com/watch?v=Y7tKexc4wSM


.......ostala dešavanja na današnji dan


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100403_102-ItemID-167047-lrg.jpg

1284 - Umro je kralj Kastilje Alfons Deseti Mudri, utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, pobornik verske tolerancije. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti, dvor u Toledu je pretvorio u centar učenosti i utočište za mnoge Jevreje, Mavare i hrišćanske skolastičare. Izdao je zakonik za celu zemlju, pokrenuo pisanje španske istorije i astronomskih dela, kao i prevođenje Biblije na španski jezik.

1581 - Engleska kraljica Elizabeta I proglasila je za viteza Frensisa Drejka, gusara, potom admirala, prvog Engleza koji je oplovio svet.

1617 - Umro je škotski matematičar Džon Neper, koji je pronašao i sastavio logaritamske tablice i dao uputstvo o njihovom sastavljanju.

1765 - U Petrogradu je umro Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pesnik i akademik, enciklopedista svetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprineo razvoju tih nauka. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755), koji i danas nosi njegovo ime.

1825 - U Novom Sadu je rođen srpski naučnik i filolog Đura Daničić. Podržavao je Vuka Karadžića u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa ("Rat za srpski jezik i pravopis", 1847). Bio je sekretar Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu gde je 1880. pokrenuo izradu "Rečnika hrvatskog ili srpskog jezika". S latinskog je preveo Stari zavet.

1860 - U Beogradu je rođen Vojislav Ilić, pesnik koji se smatra osnivačem moderne poezije u srpskoj književnosti i tvorcem verističkog izraza ("Zimska idila", "Jesen", "Ja ništa više ne verujem", "Tamara", "Istok").

1905 - U zemljotresu u provinciji Lahore, tada delu britanske Indije, poginulo je 19.000 ljudi.

1912 - U Tibetu je proglašena Kineska republika.

1914 - U Milfordu, američka država Pensilvanija, umro je filozof, matematičar i naučnik Čarls Sanders Pirs (Ćarles, Peirce), začetnik filozofije pragmatizma ("Principi filozofije", "Elementi logike", "Pragmatizam i pragmaticizam").

1939 - Na irački presto stupio je Fejsal II (Faisal) nakon smrti njegovog oca kralja Gazija I (Ghazi).

1949 - Ministri spoljnih poslova SAD i 11 zapadno evropskih država potpisali su u Vašingtonu Severno-atlantski pakt (NATO), vojni ugovor kojim je stvorena snažna vojnopolitička formacija zapadnih saveznika.

1960 - Francuska i Federacija Mali (Senegal i Sudan) potpisali su sporazum kojim je Federacija Mali stekla nezavisnost.

1968 - U Memfisu, u američkoj saveznoj državi Tenesi, ubijen je Martin Luter King, borac za građanska prava i mir. U borbi za ravnopravnost crnaca u SAD služio se Gandijevim metodama nenasilja i građanske neposlušnosti. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. godine.

1969 - U Hjustonu, američka država Teksas, izvršena je prva operacija ugrađivanja veštačkog srca u ljudski organizam. Prvi pacijent sa ugrađenim veštačkim srcem živeo je samo četiri dana.

1975 - Prilikom pada američkog vojnog transportnog aviona posle poletanja iz Sajgona, poginulo je 155 vijetnamske dece, ratne siročadi.

1983 - Umrla je američka pozorišna i filmska glumica Glorija Svanson (Gloria Swanson), zvezda nemog i zvučnog filma ("Bulevar sumraka", "Kraljica Keli", "Gospođa San-Žen", "Zaza", "Muško i žensko").

1998 - U eksploziji metana u ukrajinskom rudniku uglja Skačinsko, u Donjeckoj oblasti, poginula su 63 rudara.

1999 - U vazdušnim udarima NATO-a na rafineriju nafte u Pančevu poginula su tri radnika rafinerije. U bombardovanju toplane na Novom Beogradu poginuo je čuvar toplane.

2001 - Sudanski ministar odbrane i još 14 vojnih funkcionera poginuli su u avionskoj nesreći u kritičnom trenutku građanskog rata u zemlji.

2002 - Angolska vojska i UNITA potpisali su primirje u Luandi, čime je okončan jedan od najdužih i najkrvavijih afričkih ratova. Oko milion ljudi poginulo je u borbama vladinih snaga i UNITA koje su počele 1975. nakon sticanja nezavisnosti od Portugalije.

2002 - U Beogradu je u 82. godini preminuo arheolog Milutin Garašanin, član Srpske akademije nauka i počasni član mnogih evropskih akademija.

2003 - Agencija Tanjug poslavila je 60 godina postojanja.

2003 - Američke vojne snage zauzele su bagdadski međunarodni aerodrom "Sadam" (Saddam) i preimenovale ga u "Bagdad Internešenel" (Baghdad International).

2005 - General MUP-a Srbije Sreten Lukić dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zločine tokom sukoba na Kosovu 1999. godine. Osuđen je 26. februara 2009. na 22 godine zatvora.

2006 - U Kuvajtu su, prvi put u istoriji te države, žene izašle na izbore, nepunih godinu dana od kada su, izmenama izbornog zakona, dobile pravo glasa i pravo učešća na izborima.

Bisernica
05-04-2010, 08:22
5. april


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100404_94-ItemID-167071-lrg.jpg


1242 - U bici na zaleđenom Čudskom jezeru, Rusi su pod komandom kneza Aleksandra Nevskog potukli nemačke i holandske ritere, sprečivši ih da okupiraju severozapadne oblasti Rusije.

1588 - Rođen je engleski filozof Tomas Hobs. Ideje o čoveku kao slobodnom pojedincu i državi kao veštačkoj tvorevini nastaloj na osnovu ugovora pojedinaca, izneo je u delima "Levijatan", "Osnovi prirodnog zakona i politike", "O telu", "O čoveku", "O građaninu", "O slobodi i nužnosti".

1724 - U Veneciji je rođen Đovani Đakopo Kazanova. Tokom burnog života bio je učenik verske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao neumorni ljubavnik.

1794 - Giljotiniran je francuski revolucionar Žorž Danton, vođa radikalne grupe montanjara, protivnika monarhije u francuskoj revoluciji. Protivio se revolucionarnom teroru, zbog čega je došao u sukob s vođom jakobinaca Robespjerom (Robespierre), koji ga je optužio za izdaju i poslao na giljotinu.

1818 - U bici kod Maipua čileanske i argentinske trupe suporazile špansku vojsku, čime je obezbeđena nezavisnost Čilea.

1841 - U niškom, leskovačkom, pirotskom i vranjskom krajuizbila je buna protiv Turaka, poznata kao "Milojeva i Srndakova buna", koju su predvodili Miloje Jovanović i Nikola Srndak. Posle borbi kod Prve Kutine i Gornjeg Matejevca, 23. aprila 1841, Turci su u krvi ugušili bunu, mnoga sela spalili, a Jovanovića pogubili.

1865 - Umro je srpski kompozitor, pijanista i horovođa KornelijeStanković. Proučavao je i beležio do tada samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje.

1881 - Velika Britanija je u Pretoriji zaključila mirovni ugovorsa Burima i priznala nezavisnost južnoafričke republike Transval.

1887 - Kralj Milan Obrenović naimenovao je prvih 16 članovaSrpske kraljevske akademije koja je osnovana 1. novembra 1886. Prvi predsednik bio je Josif Pančić, a sekretar Jovan Žujović. Od 1888. akademici su sami birali stalne i dopisne članove.

1896 - Na olimpijskom stadionu u Atini otvorene su prveOlimpijske igre moderne epohe. Olimpijada je trajala 10 dana, učestvovala su 484 takmičara, samo muškarci. Žene se na olimpijadama takmiče od 1900. Od 1924. uvedene su i zimske olimpijske igre. Organizator igara i prvi predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta bio je Francuz Pjer de Kuberten (Pierre de Coubertin).

1902 - Na stadionu Ibroks Park u Glazgovu poginulo je 20, apovređeno najmanje 200 ljudi kada se srušila tribina tokom fudbalske utakmice između Škotske i Engleske.

1908 - Rođen je austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedanod najvećih dirigenata 20. veka. Bio je dirigent Berlinske filharmonije i Bečke državne opere.

1945 - Predsednik privremene vlade Jugoslavije Josip Broz Titopotpisao je u Moskvi ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći i posleratnoj saradnji bivšeg ŠSR-a i Jugoslavije.

1951 - Sud u Njujorku osudio je na smrt Džulijusa i EtelRozenberg (Julius, Ethel Rosenberg) zbog navodne atomske špijunaže u korist bivšeg ŠSR-a.

1955 - Britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Ćurćill)podneo je ostavku, okončavši dugu političku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od početka 20. veka. Na položaju premijera i lidera Konzervativne stranke nasledio ga je šef diplomatije Entoni Idn (Anthony Eden).

1958 - U Beogradu je umrla srpska književnica Isidora Sekulić,čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj moderne srpske književne kritike i esejistike.

1975 - U Tajpehu, glavnom gradu Tajvana, umro je kineski generali političar Čang Kaj Šek (Ćang Kai-shek). Poražen od snaga Mao Cetunga, Čang se 1949. povukao sa ostatkom svojih trupa na Tajvan (Formozu), gde je proglasio Republiku Kinu kojom je vladao do smrti.

1989 - Poljska vlada je legalizovala opozicioni radničkisindikat "Solidarnost". Osnovana 1980. kao nezavisni sindikat, "Solidarnost" je ubrzo prerasla u masovni društveno-politički pokret sa oko 10 miliona sledbenika.

1992 - Građani Sarajeva, u želji da spreče dalje nacionalnesukobe, opkolili su zgradu Skupštine BiH, zahtevajući da se obrazuje vlada nacionalnog spasa. Na njih su pucali snajperisti iz obližnjih solitera. Poginulo je osam, a povređeno 50 demonstranata.

1997 - Umro je američki pisac Alen Ginzberg (Allen Ginsberg).Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pesme" (1956) smatra se najznačajnijim delom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka.

1999 - U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen jecentar Aleksinca. Poginulo je 17 civila.

1999 - Libija je predala škotskom pravosuđu dvojicu svojihdržavljana optuženih za rušenje putničkog aviona u 1988. iznad Lokberija (Škotska) kada je poginulo 270 putnika. UN su suspendovale sankcije protiv Libije uvedene 15. aprila 1992. godine.

2005 - Umro je Sol Belou (Saul Bellow) dobitnik Nobelove nagradeza književnost i jedan od najznačajnijih američkih pisaca posle Drugog svetskog rata.

2008 - Umro je američki glumac Čarlton (Ćarlton) Heston,dobitnik Oskara 1959. za ulogu u filmu "Ben Hur". Slavu je stekao igrajući Mojsija u filmu "Deset zapovesti". Tumačio je niz herojskih i istorijskih likova tokom 50-ih i 60-ih, a bio je poznat i kao aktivista za ljudska prava.

Bisernica
08-04-2010, 20:03
6. april


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100405_160-ItemID-167131-lrg.jpg



885 - Umro je Metodije Solunski, koji je zajedno sa svojim mlađim bratom Ćirilom bio prvi slovenski prosvetitelj i tvorac prvog slovenskog pisma - glagoljice.

1199 - Umro je engleski kralj Ričard I Plantagenet, vitez "lavljeg srca", jedan od vođa u Trećem *****škom ratu i junak srednjovekovnih legendi.

1490 - Umro je mađarski kralj Matija I Korvin (Corvin), reformator mađarske države. Tokom vladavine od 1458. uspešno je ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevši 1486. i Beč u kojem je i umro. U Požunu (Bratislava) 1465. osnovao je univerzitet, a 1472. prvu štampariju. Nazvan je Korvin zbog gavrana (latinski - corvus) na njegovom štitu.

1528 - Umro je nemački slikar i grafičar Albreht Direr (Durer) poznat po portretima velike umetničke i dokumentarne vrednosti i izvanrednim gravirama u drvetu i bakru ("Apokalipsa", "Velika muka", "Bogorodičin život").

1652 - Predstavnik Holandske istočnoindijske kompanije Jan van Ribek (Riebeeck) osnovao je u Kapuu prvo naselje belih doseljenika u Južnoj Africi.

1667 - Dubrovnik je pogodio katastrofalan zemljotres u kojem je poginulo više hiljada građana. Od zemljotresa i požara, koji je harao dvadesetak dana, grad je bio skoro potpuno uništen. Obnavljanje je trajalo više od 50 godina.

1690 - Austrijski car Leopold uputio je balkanskim hrišćanima proglas u kojem ih je pozvao da i dalje pomažu njegovu vojsku u borbama protiv Turaka, obećavajući im za uzvrat razne povlastice.

1838 - Umro je srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, autor Sretenjskog ustava i osnivač "Novina serbskih" u Beču 1813. koje su izlazile devet godina. Od 1829. bio je sekretar kneza Miloša Obrenovića, a potom ministar unutrašnjih poslova i prosvete.

1909 - Američki istraživač Robert Peri (Peary) osvojio je Severni pol, prešavši sa svojom ekspedicijom na sankama 1.600 kilometara.

1917 - Objavom rata Nemačkoj SAD su ušle u Prvi svetski rat.

1941 - Nemačke trupe napale su u Drugom svetskom ratu Grčku i Jugoslaviju. Napad na Jugoslaviju počeo je bombardovanjem Beograda koji je gotovo razoren, a poginulo je oko 12.000 ljudi.

1941 - Etiopske i britanske trupe oslobodile su Adis Abebu, koju su u ratu sa Etiopijom početkom 1935. godine, okupirale italijanske snage.

1971 - U Njujorku je umro kompozitor Igor Stravinski, jedan od začetnika i glavnih pobornika "nove muzike" 20. veka. Njegovi baleti "Žar ptica", "Petruška", "Posvećenje proleća" i mnoga simfonijska dela, opere i oratoriji obeležili su muzičko stvaralaštvo prošlog veka.

1973 - U Beogradu je otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije. Stara zgrada biblioteke izgorela je u požaru 6. aprila 1941. godine kada su Nemci bombardovali Beograd.

1985 - Vojnim udarom u Sudanu svrgnut je Džafer Nimeiri (Gaafar Nimeri), koji je vladao od 1969. godine kada je, takođe državnim udarom, svrgao tadašnjeg predsednika Abdua. Vlast je preuzeo ministar odbrane i komandant armije general Abdel-Rahman Suer al-Dahab (Swar).

1992 - EZ je priznala nezavisnost bivše jugoslovenske republike BiH. Istog dana u Sarajevu su pale prve žrtve i označile početak rata u Bosni i Hercegovini.

1994 - U Ruandi je, u toku građanskog rata između plemena Hutu i Tutsi, raketom oboren avion u kojem su bili predsednici Ruande i susednog Burundija Žuvenal Habjarimana (Juvenal Habyarimana) i Siprijen Ntarjamira (Ciprien Ntaryamira). U masakrima koji su usledili ekstremni Huti pobili su oko 800.000 manjinskih Tutsa, uglavnom civila.

1995 - U Kigaliju, u Ruandi osnovan je prvi sud za genocid na koji će biti izvedeno 30.000 Huta optuženih za masakr nad Tutsima.

2000 - Umro je Habib Burgiba (96), koji se smatra osnivačem modernog Tunisa. Bio je proglašen za doživotnog predsednika Tunisa, ali je 1987. godine mirnim prevratom zbačen sa vlasti.

2001 - Predstavnici Haškog tribunala predali su saveznom ministru pravde Momčilu Grubaču optužnicu za ratne zločine i nalog za hapšenje Slobodana Miloševića.

2003 - Hrvatska policija uhapsila je haškog optuženika Ivicu Rajića, zbog ratnih zločina u Stupnom Dolu (BiH) u oktobru 1993. godine. Dva meseca kasnije (24. juna) Rajić je izručen Haškom tribunalu.

2003 - Američko ministarstvo pravde je saopštilo da se broj zatvorenika u američkim zatvorima u 2002. povećao, i da je, po prvi put, prešao cifru od dva miliona, te da je u junu te godine u zatvorima registrovano ukupno 2.019.234 ljudi.

2004 - Parlament Litvanije opozvao je predsednika Rolandasa Paksasa, zbog veza sa ruskim biznismenima i ruskom obaveštajnom službom. On je prvi evropski lider koji je smenjen opozivom.

2005 - Umro je princ Renije od Monaka (81) koji je tom kneževinom vladao od 1949. godine. Renijea je na prestolu nasledio njegov sin 47-godišnji princ Albert.

2006 - U aukcijskoj kući "Kristi" jedan pejzaž iz Venecije 1841, autora J.M.W. Tarnera (Turner), prodat je za 35,8 miliona dolara. To je najskuplja slika ikada prodata u toj aukcijskoj kući.

Bisernica
08-04-2010, 20:04
7. april


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100406_362-ItemID-167222-lrg.jpg


1348 - Češki kralj Karlo IV osnovao je univerzitet u Pragu (Karlov univerzitet), prvi univerzitet u centralnoj Evropi.

1614 - Umro je španski slikar El Greko, rođen na Kritu 1540. godine kao Dominikos Teotokopulos (Theotokopulos). Tvorac jednog od najoriginalnijih slikarskih opusa u istoriji evropskog slikarstva bio je potpuno zaboravljen i ponovo je otkriven krajem XIX veka.

1770 - Rođen je engleski romantičarski pesnik Vilijam Vodsvort (William Wordsworth). Najznačajnije njegovo delo su "Lirske balade", knjiga koja je označila početak romantizma u engleskoj književnosti.

1866 - Zemunski štampar Ignjan Sopron, na poziv bosanskog vezira Šerifa Osman Paše, otvorio je prvu štampariju u Sarajevu i pokrenuo prve novine štampane u Bosni - nedeljnik "Bosanski vjesnik". List je uređivao Miloš Mandić, a izlazile su na srpskom ili hrvatskom jeziku, ćirilicom i po Vukovom pravopisu.

1929 - Beogradska radio stanica prvi put je direktno prenosila jednu fudbalsku utakmicu, prvenstveni susret BSK i Jugoslavije. Reporter je bio Rade Stoilović.

1939 - Musolinijeve trupe iskrcale su se na obale Albanije i za pet dana okupirale celu zemlju.

1941 - Vlada Kraljevine Jugoslavije objavila je proklamaciju o početku rata s Nemačkom i Italijom i izdala naredbu o opštoj mobilizaciji.

1943 - U mestu Geri u SAD umro je srpski pesnik, esejist i putopisac Jovan Dučić. Njegovo delo predstavlja vrhunac srpske lirike u dve prve dekade 20. veka. Bio je u diplomatskoj službi Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije. Od 1941. godine živeo je u SAD, a njegovi posmrtni ostaci preneti su u rodno mesto Trebinje u oktobru 2000. ("Pesme", "Pesme u prozi", "Plave legende", "Pesme ljubavi i smrti", "Carski soneti", zbirka putopisa "Gradovi i himere", knjiga proze "Blago cara Radovana").

1943 - U laboratoriji u Bazelu, u Švajcarskoj prvi put je proizvedena droga LSD.

1945 - Američki avioni su u Drugom svetskom ratu potopili najveći japanski ratni brod "Jamato".

1947 - Umro je američki automobilski magnat Henri Ford (Henry). Prve "benzinske kočije" konstruisao je 1896, a 1899. je počeo proizvodnju automobila. Prvi je uveo serijsku proizvodnju, a 1908. je stvorio "model T", prvi "narodni automobil".

1948 - Osnovana je Svetska zdravstvena organizacija (WHO). Statut ove organizacije potpisalo je 26 zemalja, a 7. april proglašen je za Svetski dan zdravlja.

1955 - Umrla je američka filmska glumica Teda Bara (Theda), prva "vamp" žena u istoriji kinematografije.

1962 - Uhapšen je jugoslovenski političar i disident Milovan Đilas, bivši najbliži saradnik Josipa Broza Tita. Razlog hapšenja bilo je objavljivanje njegove knjige "Razgovori sa Staljinom". Bilo je to četvrto hapšenje i suđenje Đilasu od kada se, januara 1954. godine, razišao sa rukovodstvom Kumunističke partije Jugoslavije.

1963 - Usvojen je novi jugoslovenski ustav kojim je naziv države Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) promenjen u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ). Novi ustav popularno je nazvan "povelja samoupravljanja" jer je njime samoupravni model primenjen u svim sferama i na svim nivoima društvenog života.

1966 - Iz Sredozemnog mora kod španske obale izvađena je američka hidrogenska bomba, ispala iz aviona zbog tehničke greške.

1975 - U Zagrebu je umro hrvatski slikar i grafičar Krsto Hegedušić. Bio je inicijator i jedan od osnivača umetničke grupe "Zemlja" (1929), a osnivač je i slikarske škole naivaca u Hlebinama (1930).

1990 - Feribot "Skandinavska zvezda" zahvaćen je plamenom tokom *****renja u Severnom moru između Norveške i Danske. U nesreći je poginulo 158 ljudi.

1992 - Dan nakon što je EZ priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine bosanski Srbi proglasili su u Banjaluci nezavisnost Republike Srpske, a predstavnici bosanskih Srba u Predsedništvu BiH Biljana Plavšić i Nikola Koljević dali su ostavke.

1992 - SAD su priznale nezavisnost BiH, Slovenije i Hrvatske.

1994 - U glavnom gradu Ruande Kigaliju ubijen je premijer Agate Uvilingijimana (Agathe Uwilingiyimana).

2004 - Više od 600 Iračana je poginulo, a preko 400 je ranjeno u bombardovanju džamije u Faludži, iračkom gradu koji je danima bio pod opsadom američkih marinaca. U Bagdadu je zvanično saopšteno da je u toj zemlji poginulo više od 720 vojnika koalicionih snaga, predvođenih SAD, od čega većina nakon proglašenja kraja glavnih vojnih operacija 1. maja 2003. godine.

2005 - Indija i Pakistan su obnovile autobusku liniju koja će, po prvi put u poslednjih 60 godina, povezati podeljeni region Kašmira.

2009 - Bivši predsednik Perua Alberto Fudžimori osuđen je na 25 godina zatvora za zločine protiv čovečnosti tokom njegove vladavine od 1990. do 2000. godine. To je prva presuda demokratski izabranom šefu države jedne latinoameričke zemlje pred domaćim sudom.

Bisernica
08-04-2010, 20:06
8. april


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100407_377-ItemID-167343-lrg.jpg


1513 - Španski istraživač Huan Ponse de Leon (Juan Ponce) tragajući za mitskim "izvorom mladosti", otkrio je Floridu i proglasio je posedom Španije. Godine 1845. Florida je postala jedna od saveznih država SAD.

1810 - Rođen je nemački kompozitor Robert Šuman, jedan od glavnih predstavnika muzičkog romantizma. Imao je brojne sledbenike u Nemačkoj i drugim evropskim zemljama, posebno je uticao na Bramsov (Brahms) stvaralački opus.

1861 - U Sremskim Karlovcima održan je Blagoveštenski sabor, poslednji politički skup Srba u Ugarskoj na kojem je zatražena posebna teritorija za Srbe (Vojvodina sa Sremom, donjom Bačkom i Banatom) sa vojvodom na čelu i sopstvenom administracijom. Saborom je predsedavao patrijarh Josif Rajačić. Austrijski car Franc Jozef I (Franc Josef) nije nikada potvrdio zaključke ovog skupa, a Ugarski sabor nije ih ni uzeo u razmatranje.

1893 - U Kanadi je rođena glumica Meri Pikford (Mary Pickford), zvezda nemog filma. Sa Čarlijem Čaplinom, Daglasom Ferbanksom (Douglas Fairbanks) i Dejvidom Grifitom (David Griffith) 1919. osnovala je filmsku kompaniju "Junajted Artist Korporejšn".

1904 - U Londonu je potpisan anglo-francuski sporazum poznat pod nazivom "Entente Cordiale", kojim su Velika Britanija i Francuska rešile sporna pitanja u vezi sa interesnim zonama u zapadnoj Africi, Egiptu i Maroku.

1905 - U Đakovu je umro biskup i političar Josip Juraj Štrosmajer. Osnivač je i pokrovitelj Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (1868) i utemeljitelj Zagrebačkog sveučilišta (1874).

1913 - U Pekingu je počeo da zaseda prvi kineski parlament.

1919 - Rođen je rodezijski političar Jan Smit (Ian Smith), jedan od osnivača Rodezijskog fronta (1962). Kao premijer (od 1964) sprovodio je rasnu diskriminaciju nad većinskim domorodačkim stanovništvom, a 1965. proglasio je nezavisnost Rodezije od Velike Britanije.

1939 - Italijanske trupe, koje su se prethodnog dana iskrcale na obale Albanije, zauzele su Tiranu. Albanski kralj Zogu izbegao je u Grčku.

1944 - Jedinice sovjetske Crvene armije u Drugom svetskom ratu izbile su na granicu Čehoslovačke i Rumunije.

1946 - U Ženevi je održano poslednje zasedanje Lige naroda čime je formalno ukinuta ova međunarodna organizacija i zamenjena novom - Ujedinjenim nacijama.

1950 - U Londonu je umro Vaslav Nižinski, legendarni ruski baletski igrač. Izuzetan plesač i koreograf, koji je išao ispred svog vremena, bio je predmet divljenja raznih umetnika - slikara, vajara, fotografa, pisaca i pesnika. Rođen je u Kijevu 1889. godine, a balet je učio u Carskoj školi u Sankt Peterburgu.

1953 - Britanske vlasti optužile su Džomo Kenijatu (Kenyatta) da je umešan u aktivnosti tajne organizacije Mau Mau i osudile ga na sedam godina zatvora. Nakon ostvarenja državne samostalnosti 1963. Kenijata je bio premijer i ministrar inostranih poslova, a potom predsednik Kenije od 1964. godine.

1971 - U Londonu je održan Prvi svetski kongres Roma na kojem je verifikovan naziv pripadnika tog naroda - Romi. Odlukom UN 8. april proglašen je za Svetski dan Roma.

1973 - Umro je jedan od najvećih umetnika 20. veka, španski slikar i vajar i jedan od najznačajnijih predstavnika kubizma Pablo Pikaso. Zajedno sa Žoržom Brakom (Georges Braque) napravio je prekretnicu u evropskom slikarstvu, ostvarujući novu koncepciju oblika i prostora. Od mnogobrojnih dela iz njegove zaostavštine, napoznatija su "Gospođice iz Avinjona" i "Gernika".

1981 - U Njujorku je umro američki general Omar Nelson Bredli (Bradley), komandant američkih snaga pri iskrcavanju u Normandiji 1944, predsednik komiteta NATO 1949.

1984 - Umro je ruski fizičar Piotr Kapica, jedan od najznačajnijih fizičara 20. veka. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1978. godine.

1990 - Nepalski kralj Birendra je ukinuo zabranu rada političkih partija, koja je bila na snazi 30 godina.

1992 - Nakon genetskog testa otiska prstiju, nemački i izraelski izvori saopštili su da je izvesno da je ratni zločinac iz Drugog svetskog rata Jozef Mengele (Josef) umro u Brazilu 1979. godine.

1992 - Palestinski lider Jaser Arafat (Yasser) pronađen je živ u Libijskoj pustinji 12 sati nakon avionske nesreće u kojoj su poginula trojica njegovih saputnika.

1993 - Makedonija je primljena u UN.

1996 - SR Jugoslavija i Makedonija potpisale su sporazum o normalizaciji odnosa.

2002 - Tužilaštvo u Prokuplju podiglo je optužnice protiv Saše Cvjetana i Dejana Demirovića za ratni zločin počinjen nad albanskim civilima u Podujevu, na Kosovu 1999. godine. To je bilo drugo suđenje za ratne zločine pred sudovima u SR Jugoslaviji.

2003 - U izraelskom raketnom napadu na vozilo u Gazi ubijen je lokalni vođa Hamasa Said Aldin al Arabid, koji je bio meta napada. U tom napadu poginulo je najmanje još pet osoba, a više od 47 Palestinaca je povređeno.

2003 - Od projektila koji je američki tenk tokom rata u Iraku ispalio na hotel "Palestina" u Bagdadu, u kome su bili smešteni strani novinari, poginuo su kamerman Rojtersa Taras Procuk (Protsyuk) i novinar španske televizije (TVE 5) Hoze Kouzo (Jose Couso).

2004 - Sud u Osijeku (Hrvatska) osudio je Nikolu Ivankovića na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Paulin Dvoru 1991. godine.

Bisernica
08-04-2010, 20:07
9. april


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100408_436-ItemID-167458-lrg.jpg


1553 - Umro je francuski književnik Fransoa Rable (Francois Rabelais), jedna od najistaknutijih ličnosti francuske renesanse. Njegov satirični roman "Gargantua i Pantagruel" ubraja se među najznačajnija renesansna dela.

1626 - Umro je engleski državnik i pisac Frensis Bekon (Fransis Bacon). U vreme vladavine kralja DŽejmsa I Stjuarta bio je lord kancelar od 1618. do 1621. ("Unapređenje nauke", "Novi organon", "Nova atlantida", "Eseji ili saveti etički i politički").

1683 - Francuski istraživač Rober Kavalije de la Sal (Robert Cavelier, Salle) proglasio je deo teritorije u Americi francuskim posedom i nazvao je Luizijana u čast kralja Luja XIV.

1807 - Austrijska vojska savladala je Ticanovu bunu, ustanak sremskih seljaka, koji je počeo 3. aprila pod vođstvom Teodora Avramovića Ticana. U pobuni je učestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela. Tican je uhvaćen i pogubljen krajem 1807. godine.

1821 - U Parizu je rođen jedan od najvećih francuskih pesnika 19. veka Šarl Bodler (Baudelaire). Njegovu zbirku pesama "Cveće zla" mnogi književni kritičari smatraju najvećim lirskim delom 19. veka.

1865 - Završen je četvorogodišnji građanski rat u SAD nakon što se general konfederalnih snaga Robert Li (Lee) predao komandantu armije Unije Julisizu Grantu. U ratu je poginulo više od 600.000 ljudi.

1906 - Velika Britanija i Francuska su potpisale konvenciju o nezavisnosti Sijama (Tajland).

1926 - Rođen je Hugo Hefner (Hugh), američki publicista, izdavač magazina "Plejboj" koji je pokrenuo u decembru 1953. sa tada nepoznatom Merlin Monro (Marilyn Monroe) nagom na naslovnoj strani.

1928 - U Turskoj, nakon reformi Kemala Ataturka, islam je prestao da bude državna religija.

1940 - Nemačke trupe napale su Dansku i Norvešku u Drugom svetskom ratu.

1948 - Jevrejska milicija napala je arapski grad Deir Jasin na području današnjeg Izraela. Ubijeno je 100 Arapa, a ostali su prisiljeni da napuste grad.

1959 - Umro je američki arhitekta Frenk Lojd Rajt (Frank Loyd Wright), jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrebio armirani beton. Projektovao je Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel "Imperijal" u Tokiju.

1969 - Francusko-britanski supersonični putnički avion "Konkord" obavio je prvi let, od Bristola do Ferforda u Engleskoj.

1974 - Indija, Pakistan i Bangladeš potpisali su sporazum o repatrijaciji ratnih zarobljenika.

1977 - Komunistička partija Španije legalizovana je nakon 38 godina zabrane delovanja u vreme Frankovog režima.

1988 - Li Peng je imenovan za premijera Kine.

1990 - Posle 40 godina vladavine komunista, na izborima u Mađarskoj pobedio je Mađarski demokratski forum.

1991 - Gruzija je proglasila nezavisnost od ŠSR-a.

1991 - Savet bezbednosti UN doneo je odluku o slanju 1.440 pripadnika mirovnih snaga za nadgledanje iračko-kuvajtske granice i povlačenja američkih snaga iz južnog Iraka.

1992 - Sali Beriša izabran je za prvog nekomunističkog predsednika Albanije posle Drugog svetskog rata.

1995 - Peruanski predsednik Alberto Fudžimori (Fujimori) osvojio je drugi petogodišnji mandat na prvim mirnim predsedničkim izborima u Peruu od 1980. godine.

1998 - U paničnoj jurnjavi islamskih hodočasnika u Saudijskoj Arabiji poginulo je 119 vernika iz više zemalja.

1999 - Pobunjeni vojnici su na aerodromu u Nijameju ubili predsednika Nigera Ibrahima Barea Mainasaru.

2002 - Pod snažnim pritiskom SAD Izrael se povukao iz dva palestinska grada, a sukobi su nastavljeni u izbegličkom kampu u Đenini, u Zapadnoj Obali.

2003 - Američke snage su ušle u centar Bagdada i preuzele kontrolu nad glavnim gradom Iraka.

2005 - Britanski princ Čarls i Kamila Parker Bouls (Camilla Bowles) venčali su se u Gildholu u Vindzoru. Ovo je prvi put da jedan naslednik britanske krune sklapa civilni brak. Kamila je udajom postala njeno visočanstvo vojvotkinja od Kornvola.

Bisernica
11-04-2010, 10:17
10. april


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100407_24-ItemID-167545-lrg.jpg


1583 - Rođen je holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus (Grotius), osnivač nauke o međunarodnom pravu.

1585 - Umro je papa Grgur XIII (Gregorius), poznat po reformi Julijanskog kalendara 1582. godine. Novi kalendar nazvan je po njemu Gregorijanski.

1755 - Rođen je nemački lekar Samuel Haneman, osnivač homeopatije.

1778 - Rođen je engleski pisac Vilijam Hezlit (William Hezlitt), jedan od najznačajnijih književnih kritičara 19. veka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona I Bonaparte i više knjiga o umetnosti.

1813 - Umro je francuski matematičar i astronom Luj Lagranž (Louis Lagrange). Rođen je u Torinu 1736, gde je sa 19 godina bio profesor matematike u artiljerijskoj školi. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, sferne astronomije ("Analitička mehanika", "Teorija analitičkih funkcija I, II").

1814 - Britanska i španska vojska porazile su u bici kod Tuluza trupe Napoleona Bonaparte. On je narednog dana abdicirao i prognan je na ostrvo Elba.

1847 - U Mađarskoj je rođen DŽozef Pulicer (Joseph Pulitzer)osnivač fondacije iz koje se svake godine u SAD dodeljuje "Pulicerova nagrada" za najbolja ostvarenja u novinarstvu, karikaturi i književnosti. Na Univerzitetu Kolumbija je 1903. godine osnovao prvu novinarsku školu.

1864 - Mlađi brat austrijskog cara Franca Josifa, nadvojvoda Maksimilijan, krunisan je za cara Meksika.

1867 - Umro je prvi ruski šahovski majstor i teoretičar Aleksandar Dmitrijevič Petrov, utemeljivač ruske šahovske škole.

1869 - Spajanjem dve železničke pruge, "Junion Pacifik" i "Central Pacifik", proradila je američka transkontinentalna železnica.

1919 - Vladine snage ubile su iz zasede revolucionarnog meksičkog vođu Emilijana Zapatu.

1921 - Sun Jat Sen (Yat) je izabran za predsednika Kine.

1932 - Paul fon Hindenburg ponovo je izabran za predsednika Nemačke pošto je sa 19 miliona glasova pobedio Adolfa Hitlera koji je dobio 13 miliona glasova birača. U januaru 1933. poverio je Hitleru formiranje vlade i time otvorio nacistima put ka vlasti.

1938 - Na referendumu, organizovanom uz pritisak nacističke Nemačke, 99,75 odsto Austrijanaca izjasnilo se za priključenje Nemačkoj.

1941 - U Zagrebu je, uz podršku nacističke Nemačke, proglašena Nezavisna Država Hrvatska, na čelu sa ustaškim poglavnikom Antom Pavelićem.

1941 - Komunistička partija Jugoslavije donela je odluku u Zagrebu da komunisti nastave borbu protiv nemačkih okupatora bez obzira na raspad jugoslovenske armije. Sedište Centralnog komiteta partije premešteno je iz Zagreba u Beograd.

1944 - Sovjetske trupe preuzele su u Drugom svetskom ratu Odesu od Nemaca.

1953 - Švedski političar Dag Hamaršeld (Hammarskjeld) postao je generalni sekretar UN. Ponovo je izabran 1957. godine. Posredovao je u više međunarodnih sporova, a poginuo je 1961. pod nerazjašnjenim okolnostima u avionskoj nesreći putujući u jednu mirovnu misiju u Africi. Posthumno mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir.

1954 - Umro je francuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer(Auguste Lumiere) koji je u Lionu s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i fabriku za izradu fotografskog materijala. U pariskoj kafani "Gran kafe" braća Limijer prikazala su 28. decembra 1895. godine prvu filmsku predstavu u svetu - "Ulazak voza u stanicu" i "Radnici izlaze iz fabrike".

1962 - Umro je američki filmski reditelj mađarskog porekla Majkl Kertiz (Mićael Curtiz), dobitnik Oskara za film "Kazablanka".

1963 - U severnom Atlantiku je u eksploziji američke atomske podmornice "Trešer" poginulo 129 ljudi.

1972 - U zemljotresu u južnom Iranu poginulo više je od 5.000 ljudi.

1972 - Više od 50 zemalja, uključujući SAD i ŠSR, potpisalo je konvenciju o zabrani biološkog oružja.

1973 - Izraelski komandosi upali su u Bejrut i ubili trojicu lidera PLO, a jednog teško ranili. Premijer Libana Saeb Salam podneo je ostavku.

1974 - Izraelski premijer Golda Meir podnela je ostavku zbog sukoba u njenoj Laburističkoj partiji.

1993 - U Južnoj Africi je ubijen Kris Hani, lider južnoafričke Komunističke partije. Narednog dana crnci su iz osvete spalili dvojicu belaca.

1994 - Avioni NATO-a bombardovali su položaje bosanskih Srba oko Goražda, koje je UN proglasila "bezbednosnom zonom". To je bila prva vojna akcija snaga NATO od osnivanja te vojne alijanse.

1995 - Izrael i Jordan su razmenili ambasadore na osnovu mirovnog sporazuma dveju zemalja iz oktobra 1994. godine.

1997 - U Njujorku je u "Korporaciji Karnegi" i pod pokroviteljstvom "Projekta za etničke odnose", održan, bez saglasnosti o bilo kojem spornom pitanju, trodnevni srpsko-albanski okrugli sto o Kosovu, na kojem su učestvovali predstavnici srpske opozicije i kosovskih Albanaca.

2001 - Organizacija UN za ishranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je da glad ugrožava oko 30 miliona ljudi u Africi.

2003 - Nemačke vlasti izručile su Srbiji bivšu vlasnicu propale piramidalne "Dafiment banke" Dafinu Milanović.

2004 - Umro je Sakip Sabanci, turski biznismen i filantrop. "Sabanci Holding", koji je predvodio, jedan je od dva najveća turska poslovna konglomerata, koji se bavi bankarstvom, automobilima, hranom, tekstilom, građevinom i hemikalijama.

Bisernica
11-04-2010, 10:18
11. april


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100410_180-ItemID-167591-lrg.jpg


1227 - Umro je Džingis-kan, mongolski vojskovođa i osnivač mongolske države.

1514 - Umro je Donato Bramante, italijanski arhitekt. Poslednjihpetnaest godina života proveo je radeći za pape Aleksandra VI i Julija II. Njegovo delo imalo je presudan uticaj na arhitekturu visoke renesanse.

1689 - Krunisan je engleski kraljevski par Vilijam III Oranski(William) i Meri II (Mary). Za vreme njihove vladavine doneto je nekoliko važnih odredaba i zakona - Deklaracija prava, Akt tolerancije...

1713 - Utrehtskim mirom okončan je "rat za špansko nasleđe".Nizom ugovora, koje su 1713, 1714. i 1715. potpisale Engleska, Francuska, Holandija, Savoja, Portugal i Pruska preuređena je mapa Evrope, a Španija je prinuđena da za vladare prihvati francuske Burbone (Bourbon).

1755 - Rođen je Džejms Parkinson (James), britanski lekar kojije otkrio Parkinsonovu bolest.

1814 - Postignut je sporazum u Fontenblou prema kojem je NapoleonBonaparta abdicirao i bio prognan na ostrvo Elba. Na prestolu ga je zamenio Luj XVIII.

1842 - Beogradski trgovci braća German završili su gradnju prvesrpske lađe "Knez Mihailo". Majstori iz Carigrada počeli su gradnju 1840. u Brzoj Palanci na Dunavu. Brod je mogao da se koristi i u vojne svrhe - na njemu je bilo mesta za 18 topova.

1894 - Uganda je postala britanski protektorat.

1899 - SAD su od Španije preuzele Filipine.

1919 - Osnovana je Međunarodna organizacija rada sa sedištem uŽenevi.

1945 - Američke trupe osvojile su u Drugom svetskom ratunemačke gradove Esen i Vajmar i oslobodile koncentracioni logor Buhenvald.

1948 - Počela je izgradnja novog beogradskog naselja na levojobali Save - Novi Beograd.

1952 - Krvavim vojnim pučem vlast u Boliviji preuzeo jeNacionalni revolucionarni pokret.

1961 - U Jerusalimu je počelo suđenje bivšem funkcionerunacističke Nemačke Adolfu Ajhmanu (Eićman) za ratne zločine nad Jevrejima u Drugom svetskom ratu.

1973 - Nacistički lider Martin Borman zvanično je proglašenmrtvim i skinut sa liste traženih ratnih zločinaca u SR Nemačkoj.

1977 - Umro je francuski pisac Žak Prever (Jacques Prevert)"pesnik ljubavi, prijateljstva i sreće", autor čuvene "Barbare", veoma popularan među mladima pedesetih godina 20. veka. Poznat je i po scenarijima za filmove Marsela Karnea (Marcel Carnet) "Obala u magli", "Hotel Sever", "Deca raja" i "Ljubavnici iz Verone".

1979 - U glavni grad Ugande Kampalu ušle su trupe Tanzanije isnage opozicije u egzilu, okončavši osmogodišnju vladavinu diktatora Idija Amin Dade. Idi Amin je pobegao u Libiju.

1984 - Konstantin Černjenko izabran je za predsednikaPrezidijuma Vrhovnog sovjeta ŠSR-a.

1985 - Umro je predsednik Albanije Enver Hodža (Hoxa). Kaoneprikosnoveni komunistički lider od završetka Drugog svetskog rata do smrti, bio je pristalica staljinističkog kursa.

1991 - Savet bezbednosti UN objavio je formalni kraj Zalivskograta uz obećanje Iraka da će platiti ratnu štetu i uništiti oružje za masovno uništavanje.

1999 - Indija je uspešno isprobala raketu dugog dometa tipa"Agni", sposobnu da nosi i nuklearne projektile.

1999 - U Beogradu je ubijen novinar Slavko Ćuruvija, vlasniklistova "Dnevni telegraf" i "Evropljanin". Ubistvo nije razjašnjeno.

2001 - Škotska kompanija "PPL Terapeitiks Pielsi", koja je1996. stvorila prvog kloniranog sisara - ovcu Doli, saopštila je da je proizvela pet kloniranih prasića.

2002 - U sedištu UN u Njujorku zvanično je osnovan stalniMeđunarodni sud za ratne zločine, nakon što je više od 60 zemalja ratifikovalo Rimski sporazum iz 1998. kojim je ovaj sud uspostavljen.

2002 - Bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije i haškioptuženik Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo na ulazu u zgradu Skupštine SR Jugoslavije.

2003 - Sfor je u Tuzli (BiH) uhapsio Nasera Orića, ratnogkomandanta Armije BiH iz Srebrenice i izručio Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za ratne zločine nad srpskim civilima u istočnoj Bosni, od početka rata do 1993. godine. Orić je 30. juna 2006. osuđen na dve godine zatvora, ali je dve godine kasnije Apelaciono veće preinačilo tu presudu i oslobodilo ga krivice.

Bisernica
12-04-2010, 17:49
12. april


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100411_136-ItemID-167624-lrg.jpg


1204 - *****ši, koji su u Četvrtom *****škom ratu krenuli u Svetu zemlju da oslobode Hristov grob, zauzeli su Konstantinopolj (Carigrad), pretvorivši ga u centar tzv. Latinskog carstva. Vizantija ga je povratila 1261. Pod tursku vlast pao je 1453. i kao Istanbul bio prestonica Osmanlijskog carstva do 1923.

1654 - Irska i Škotska su se ujedinile sa Engleskom.

1684 - Umro je Nikolo Amati, najveći majstor među graditeljima violina porodice Amati iz italijanskog grada Kremone.

1861 - Napadom snaga Konfederacije (južne države SAD) natvrđavu Samter u Južnoj Karolini počeo je američki građanski rat.

1871 - Rođen je grčki general i političar Joanis Metaksas. Kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio je parlament i do 1941. vladao kao diktator.

1877 - Velika Britanija anektirala je bursku južnoafričku republiku Transval.

1877 - Rusija je objavila rat Turskoj.

1913 - Rođen je američki džez-muzičar Lajonel Hempton. Radio je sa Lujom Amstrongom i Benijem Gudmanom. Uveo je vibrafon kao instrument u džez-sastav.

1933 - Rođena je španska operska pevačica Monserat Kabalje, jedan od vodećih svetskih soprana u izvođenju Verdija i Donicetija.

1938 - Umro je ruski operski pevač Fjodor Ivanovič Šaljapin, najčuveni bas u istoriji opere.

1941 - U avionskom udesu u Grčkoj poginuo je srpski istoričar Vladimir Ćorović, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske kraljevske akademije.

1941 - Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u Beograd.

1945 - Umro je predsednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt koji je od 1932. četiri puta biran za predsednika, kao kandidat Demokratske stranke. Njegovom zaslugom SAD su prevladale ekonomsku krizu tridesetih godina ("Nju dil"), a u Drugom svetskom ratu napustio je izolacionističku politiku SAD i pridružio se evropskim saveznicima u ratu protiv nacističke Nemačke. Mesto predsednika preuzeo je dotadašnji potpredsednik Hari Truman.

1961 - Sovjetski Savez je lansirao prvog čoveka u kosmos. U svemirskom brodu "Vostok I" kosmonaut Jurij Gagarin načinio je krug oko Zemlje za 108 minuta.

1962 - Umro je francuski vajar i slikar ruskog porekla Antoan Pevzner, jedan od najistaknutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Pre egzila u Francusku 1923. godine, pripadao je grupi avangardnih ruskih umetnika sa Kazimirom Maljevičem, Vladimirom Tatljinom i Naumom Gaboom.

1966 - Bombarderi američke avijacije izveli su prve vazdušnenapade na Severni Vijetnam.

1980 - U vojnom udaru pod vođstvom narednika Semjuela Doa ubijen je predsednik Liberije Vilijam Tolbert. Do je potom suspendovao ustav, proglasio se predsednikom i naredio streljanje 13 najviših predstavnika bivšeg režima.

1981 - Umro je američki bokser Džoe Luis, prvak sveta u teškoj kategoriji rekordnih 12 godina (1937-1949), sa 68 pobeda u 71 meču. Titulu prvaka sveta odbranio je 25 puta.

1987 - Dvojica sovjetskih kosmonauta Aleksandar Lavejkin i Jurij Romanenko, "šetajući" kosmosom uspešno su povezali kosmički modul s orbitalnom stanicom "Mir".

1993 - Tokom kontrole zone "zabranjenog leta" iznad Bosne i Hercegovine francuski avion tipa "miraž" srušio se u Jadransko more.

1997 - Bivši albanski kralj Leka I vratio se u zemlju posle 58 godina izgnanstva.

1999 - U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je putnički voz na mostu u Grdeličkoj klisuri. Poginulo je 55 putnika, a više desetina ih je ranjeno.

2001 - U mestu Lorjan, u Francuskoj, deaktivirana je bomba zaostala iz Drugog svetskog rata teška 250 kilograma. Bomba je pronađena u centru grada na gradilištu jedne dvorane, između gradske skupštine i lokalnog stadiona.

2001 - Nakon intervencije američkog predsednika Džordža Buša Kina je pristala da nakon 11 dana oslobodi 24 člana posade američkog špijunskog aviona.

2002 - Predsednik Venecuele Ugo Čavez podneo je ostavku pod pritiskom oficira, nakon žestokih sukoba njegovih pristalica i protivnika u kojima je poginulo najmanje 17 ljudi. U roku od 48 sati Čavez je dekretom vraćen na mesto predsednika.

2002 - Jugoslovenski ministar za rad, zdravstvo i socijalnupolitiku Miodrag Kovač izvršio je samoubistvo u Madridu, gde je službeno boravio.

2005 - Evropska komisija je u Strazburu usvojila Studiju o izvodljivosti za Srbiju i Crnu Goru, kojom je državnoj zajednici omogućen početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU. U oktobru te godine u Beogradu je svečano proglašen početak pregovora sa EU.

2006 - Umro je Radža (Raj) Kumar, legenda indijskog filma i zvezda u preko 200 filmova. U neredima između njegovih obožavalaca poginulo je sedmoro ljudi.

Bisernica
12-04-2010, 21:53
13. april


http://nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100412_452-ItemID-167717-lrg.jpg


1519 - Rođena je francuska kraljica italijanskog porekla Katarina de Mediči (Catherine, Medicis), ćerka gospodara Firence Lorenca II Medičija (Lorenzo Medici). Posle smrti muža Anrija II (Henri) od 1560. vladala je Francuskom kao regentkinja. Po njenom nalogu izvršen je 1572. pokolj više hiljada hugenota (Bartolomejska noć).

1598 - Francuski kralj Henri IV potpisao je Nantski edikt, kojim se hugenotima (protestanti) priznaju ista prava kao i katolicima. Nantski edikt, neprijateljski primljen od katolika, ukinuo je Luj XIV 18. oktobra 1685. godine.

1605 - Umro je ruski car Boris Godunov. Njegov život inspirisao je Aleksandra Puškina da napiše dramu "Boris Godunov", a Modesta Musorgskog da komponuje istoimenu operu.

1695 - Umro je francuski pesnik i basnopisac Žan de Lafonten (Jean, La Fontaine). Ogledao se u svim književnim rodovima (pesme, novele, romani, komedije, tekstovi za opere), ali je u istoriju književnosti ušao delom "Basne" objavljenim u 12 knjiga. Godine 1684. izabran je za člana Francuske akademije.

1743 - Rođen je američki državnik i pravnik Tomas Džeferson (Thomas Jefferson) osnivač Demokratske stranke, treći predsednik SAD (1801-1809). Jedan je od glavnih autora "Deklaracije o nezavisnosti" koja je usvojena 4. jula 1776. godine. Od Napoleona I kupio je 1803. Luizijanu.

1813 - Umro je slavni ruski vojskovođa Mihail Kutuzov. Kao vrhovni komandant ruske vojske zaslužan je za poraz Napoleonovih trupa u Rusiji 1812. Jedan je od glavnih likova u romanu Lava Tolstoja "Rat i mir".

1832 - Rođen je srpski slikar Stevan Todorović, član Srpske kraljevske akademije. Izradio je oko 300 portreta savremenika, među kojima Kornelija Stankovića, Đure Daničića, Vladana Đorđevića, kraljice Natalije.

1848 - Sicilija je proglasila nezavisnost od Napuljske kraljevine.

1869 - U Pančevu je izašao prvi broj nedeljnika "Pančevac". U ovom listu objavljen je prvi prevod na srpski jezik "Komunističkog manifesta". List je više puta zabranjivan i obnavljan.

1885 - Rođen je mađarski filozof i književni kritičar Đerđ Lukač (Gyorgy Lukacs). Bio je ministar u vladi Imre Nađa (Nagy) 1956, a posle njegovog pada privremeno je proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života.

1892 - Rođen je britanski maršal avijacije Artur Haris Bombaš(Arthur "Bomber" Harris), poznat po taktici "tepih-bombardovanja" koja je u Drugom svetskom ratu primenjena na Keln, Berlin i Drezden.

1898 - Marija Kiri Sklodovska (Maria Curie Sklodowska) otkrila je novi element koji je dobio naziv radij. Ovim otkrićem postavljeni su temelji nauke o radioaktivnosti.

1906 - U Dablinu je rođen irski književnik Samjuel Beket (Samuel Beckett), uz Joneska (Ionesco) i Ženea (Genet) najznačajniji predstavnik "teatra apsurda" ("Čekajući Godoa"). Godine 1969. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

1919 - Britanske trupe su u Amritsaru masakrirale oko 380 Indusa, pristalica vođe pokreta za nezavisnost Indije Mahatme Gandija (Gandhi).

1922 - Rođen je tanzanijski državnik Džulijus Kambarage Njerere (Julius, Nyerere), jedan od lidera pokreta nesvrstanih i jedan od osnivača Organizacije afričkog jedinstva (1963).

1941 - Rusija i Japan su potpisale sporazum o neutralnosti u Drugom svetskom ratu.

1945 - Sovjetske trupe pod maršalom Fjodorom Tolbuhinom u Drugom svetskom ratu oslobodile su Beč.

1945 - Teškim zapaljivim bombama američko vazduhoplovstvo u Drugom svetskom ratu uništilo je veliki deo Tokija.

1963 - Rođen je Gari Kasparov, ruski šahista. U 23 godini postao je svetski šampion, najmlađi u istoriji šaha. Titulu je preuzeo od zemljaka Anatolija Karpova.

1964 - Američki filmski glumac Sidni Poatje (Sidney Poitier) dobio je Oskara za film "Poljski ljiljani", prvi crnac koji je dobio ovo visoko filmsko priznanje.

1966 - U udesu helikoptera poginuo je predsednik Iraka Abdul Salam Arif.

1975 - Vojnim pučem u Čadu zbačen je sa vlasti, a potom ubijen predsednik Fransoa Tombalbaje (Francois Tombalbaye). Vlast je preuzelo Vrhovno vojno veće kojim je predsedavao Feliks Malum.

1975 - Pripadnik hrišćanske milicije u predgrađu Bejruta ubio je u autobusu 22 Palestinca. Taj napad smatra se početkom građanskog rata u Libanu.

1981 - Novinarka Vašington posta Dženet Kuk (Janet Cooke) dobila je Pulicerovu nagradu za priču o osmogodišnjem narkomanu. Dva dana kasnije Kuk je vratila nagradu, nakon priznanja da je priču izmislila.

1990 - Sovjetski Savez je priznao odgovornost za masakr više hiljada Poljaka 1940. u Katinskoj šumi.

1995 - Ukrajina je pristala da do 2000. godine zatvori nuklearni reaktor u Černobilju, poznat po tome što je 1986. godine izazvao ogromno radioaktivno zagađenje.

1996 - U Briselu je završena donatorska konferencija za posleratnu Bosnu i Hercegovinu na kojoj je obećana 1 milijarda i 230 miliona dolara pomoći za obnovu zemlje.

1997 - Nakon dužeg odlaganja papa Jovan Pavle II posetio Sarajevo (BiH). Duž puta kojim je trebalo da prođe njegova motorizovana kolona pronađene su sveže postavljene mine.

1999 - U državi Mičigen (SAD) osuđen je doktor Džek Kervorkianna na 10 do 25 godina zatvora za pomoć u samoubistvu Tomasa Jouka, koje je izvršeno godinu dana ranije i snimljeno na video kaseti.

2002 - Stalni Arbitražni sud u Hagu (Holandija) doneo je pravosnažnu odluku kojom je definisana 1.000 kilometara dugačka granica između Etiopije i Eritreje, čime je okončan sukob koji je kulminirao dvogodišnjim ratom (1998-2000) između te dve afričke zemlje.

2006 - U Italiji je umrla je književnica škotskog porekla, Mjuriel (Muriel) Spark, najpoznatija po svom delu "Mladost gospođice Džin Brodi".

2008 - Umro je američki fotoreporter Bert Glin (Burt Glinn), koji je tokom svoje karijere zabeležio mnoge značajne događaje iz vremena hladnog rata, uključujući ulazak Fidela Kastra u Havanu 1959. godine i posetu Nikite Hruščova SAD iste godine. Bio je dugogodišnji fotograf agencije Magnum.

Bisernica
15-04-2010, 16:16
14. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100414_31-ItemID-167844-lrg.jpg


1629 - Rođen je holandski matematičar i astronom Kristijan Hajgens (Huygens). Otkrio je prsten oko Saturna i konstruisao časovnik sa klatnom.

1759 - U Londonu je umro nemački kompozitor Georg Fridrih Hendl (Handel). Njegov veliki opus sadrži opere, oratorije i veliki broj kompozicija za orkestar, a najpoznatiji su oratoriji "Mesija", "Izrael u Egiptu" i "Saul".

1849 - Na inicijativu revolucionarnog lidera Lajoša Košuta (Lajos Kosuth) Mađarska je proglasila nezavisnost od Austrije.

1865 - Predsednik SAD Abraham Linkoln (Lincoln) smrtno je ranjen u atentatu, nekoliko dana nakon završetka građanskog rata. Na njega je u loži vašingtonskog pozorišta pucao Džon But (John Booth). Preminuo je sledećeg dana, a novi predsednik postao je Endrju Džonson (Andrew Johnson).

1883 - Rođen je srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne.

1900 - Predsednik Francuske Emil Lube (Loubet) otvorio je u Parizu Međunarodnu izložbu koja se prostirala na 547 jutara, najveću te vrste u istoriji Evrope.

1904 - Rođen je engleski pozorišni i filmski glumac Ser Džon Gilgud (John Gielgud). Slavu je stekao ulogama Šekspirovih junaka, a filmsku nagradu Oskar dobio je 1981. za ulogu u filmu "Artur".

1907 - Rođen je haićanski predsednik Fransoa Divalije (Francois Duvalier), "Papa Dok". Bio je predsednik-diktator Haitija od 1957. do smrti 1971. godine.

1914 - Umro je američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs (Peirce), osnivač pragmatizma, pravca kojeg je kasnije razvio Vilijam Džejms (William James).

1917 - Umro je poljski lekar Ludovik Lazar Zamenhof (Lazarus Ludwig), izumitelj veštačkog jezika esperanto. Pod pseudonimom Dr Esperanto izdao je 1887. godine udžbenik novostvorenog jezika "Lingvo Internacia".

1930 - Ruski pesnik Vladimir Vladimirovič Majakovski, jedan od utemeljivača ruskog futurizma, autor lirskih poema "Oblak u pantalonama" i "Flauta kičma", izvršio je samoubistvo u Moskvi.

1931 - U Španiji je proglašena republika nakon abdikacije i bekstva iz zemlje kralja Alfonsa III. Republiku je 1939, posle trogodišnjeg građanskog rata, ukinuo general Francisko Franko.

1945 - Savezničke trupe uhapsile su nemačkog diplomatu i političara Franca fon Papena (Franz) i izručile ga sudu za ratne zločine u Nirnbergu. Oslobođen je krivice, kasnije je u Nemačkoj osuđen na osam godina zatvora, ali je pušten već 1949.

1969 - Umro je srpski književni istoričar Petar Kolendić, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po studijama i raspravama o staroj dubrovačkoj i dalmatinskoj književnosti.

1975 - U Sikimu (severoistočna Indija) ukinuta je monarhija i proglašena republika. Sikim je postao 22. država Indijske Unije.

1986 - Umrla je francuska književnica Simon de Bovoar (Simone de Bauvoire), životna saputnica Žana Pola Sartra (Jean Paul Sartre). Njena knjiga "Drugi pol" bila je inspiracija feminističkog pokreta.

1988 - U Ženevi su Avganistan i Pakistan potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD su dali izjave o nemešanju i neintervenciji. Sporazumom je predviđen povratak avganistanskih izbeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana.

1994 - Dva američka borbena aviona F-15 greškom su, iznad severnog Iraka, oborila dva američka helikoptera, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.

1995 - Svetska zdravstvena organizacija saopštila je da u bivšoj Jugoslaviji ima oko milion ljudi kojima je potrebna medicinska pomoć zbog psiholoških trauma izazvanih ratom.

1999 - Najmanje 75 ljudi je poginulo, a 25 je teško ranjeno u Metohiji u dve izbegličke kolone koje su raketirali avioni NATO-a.

1999 - Pakistan je izvršio probu balističke rakete dometa 2.000 kilometara, sposobnu da nosi nuklearne projektile.

2000 - Mitingom u centru Beograda, pod geslom "Stop teroru - za demokratske izbore", srpska opozicija počela je koordiniranu akciju za demokratske promene u zemlji.

2003 - Na zasedanju u Luksemburgu šefovi diplomatija Evropske unije (EU) odlučili su da zabrane ulazak na teritoriju EU svim licima na Balkanu koja pomažu haškim optuzenicima na slobodi.

2003 - U blizini Bagdada američke specijalne snage uhapsile su bivšeg lidera palestinskog gerilskog pokreta Abu Abasa (Abbas), optuženg da je organizovao otmicu italijanskog putničkog broda "Akile Lauro" 1985. godine i ubistvo Amerikanca Leona Klinghofera (Klinghoffer) koji je bačen u Sredozemno more.

2006 - Umro je Beri (Berry) Nelson, glumac koji je prvi oživeo lik čuvenog britanskog agenta 007 Džejmsa Bonda u TV adaptaciji "Kazino Rojala" 1954. godine.

Bisernica
15-04-2010, 16:17
15. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100414_461-ItemID-167953-lrg.jpg


1450 - U poslednjoj fazi Stogodišnjeg rata Francuzi su u bici kod Forminjija porazili Engleze, čime je okončana engleska dominacija u Normandiji.

1469 - Rođen je indijski duhovni učitelj, guru Nanak, osnivač sikizma. Njegovi sledbenici Siki žive uglavnom u Indiji, a najbrojniji su u državama Pendžab i Harijana.

1755 - Doktor Samjuel Džonson, engleski pesnik, novinar i leksikograf, objavio je "Rečnik engleskog jezika", prvi moderni engleski rečnik.

1765 - U Sankt Peterburgu je umro Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pesnik i akademik, enciklopedist svetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprineo razvoju tih nauka. Autor je prve ruske gramatike i osnivač Moskovskog univerziteta (1755), koji i danas nosi njegovo ime.

1764 - U Versaju je umrla Žana-Antoaneta Puason, markiza De Pompadur, ljubavnica kralja Luja XV (Louis) i jedna od najuticajnijih ličnosti na njegovom dvoru.

1843 - Rođen je američki pisac Henri Džejms (Henry James). Napisao je oko 100 knjiga, među kojima su najpoznatiji romani "Portret jedne lejdi", "Amerikanac", "Dejzi Miler", "Roderik Hadson"...

1909 - Austrijski car odobrio je Statut za autonomnu upravu u Bosni i Hercegovini.

1912 - Na prvom putovanju iz Velike Britanije u SAD potonuo je "Titanik", najveći i najluksuzniji prekookeanski brod svog doba. Život je izgubilo 1.523 od 2.224 putnika.

1912 - Rođen je korejski diktator Kim Il Sung. Upravljao je Severnom Korejom od osnivanja te zemlje 1948. do smrti 1994. Smrću "velikog vođe", kako su ga podanici zvanično oslovljavali, okončana je jedna od najdužih apsolutističkih vladavina u 20. veku.

1923 - Insulin, koji je kanadski naučnik, nobelovac Frederik Banting (Frederic), otkrio 1921. godine, počeo je da se koristi u lečenju dijabetesa.

1941 - Jugoslovenska vlada, na čelu sa njenim predsednikom, generalom Dušanom Simovićem, napustila je zemlju posle nemačke okupacije. Dan ranije iz zemlje je otišao i kralj Petar II Karađorđević.

1945 - Britanske trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor Bergen-Belzen.

1952 - Frenklin banka u Njujorku izdala je prvu kreditnu karticu u svetu.

1968 - Dva sovjetska satelita bez ljudske posade, Kosmos 212 i 213, automatski su se spojili dok su kružili u zemljinoj orbiti.

1974 - Nakon petnaestogodišnje vladavine, vojnim pučem svrgnut je s vlasti predsednik Nigera Diori Hamani.

1979 - U zemljotresu na Crnogorskom primorju poginulo je više od sto ljudi, oko 600 je povređeno, a više od 80.000 ostalo je bez kuća.

1980 - U Parizu je umro francuski filozof i književnik Žan Pol Sartr (Jean Paul Sartre), jedan od najznačajnijih predstavnika egzistencijalizma. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1964, ali je odbio da je primi ("Mučnina", "Zid", "Biće i ništavilo", pozorišni komadi "Mušice", "Iza zatvorenih vrata", "Prljave ruke").

1986 - Američki avioni bombardovali su Tripoli i Bengazi u znak odmazde za pogibiju dvojice Amerikanaca u eksploziji bombe u diskoteci u Berlinu 5. aprila. U bombardovanju je ubijeno oko 40 ljudi, među kojima i usvojena kćerka libijskog lidera Moamera Gadafija (Muammar Gaddafi).

1989 - Na fudbalskom stadionu u Šefildu, u severnoj Engleskoj, pod srušenim tribinama poginulo je 96, a povređeno 200 ljudi kada su na već prepun stadion puštene nove grupe navijača.

1989 - Umro je kineski političar Hu Jaobang (Yaobang), šef Komunističke partije Kine od 1981. do januara 1987, kad je smenjen pod optužbom da je dopustio prodor ideja "buržoaskog liberalizma". Na dan njegove smrti, studenti u Pekingu i Šangaju izašli su na ulice da bi izrazili žalost. To je bio početak velikog studentskog protesta koji je okončan krvoprolićem početkom juna 1989. na centralnom pekinškom trgu Tjenanmen.

1990 - U Njujorku je u 85. godini umrla filmska glumica švedskog porekla Greta Garbo, "božanstvena Greta", kako su je nazivali obožavaoci. Smatra se jednom od najvećih glumica 20. veka nemog i zvučnog filma ("Kraljica Kristina", "Ana Karenjina", "Marija Valevska", "Mata Hari").

1992 - UN su uvele sankcije protiv Libije zbog njene umešanosti u podmetanje bombe u avion kompanije Pan ameriken koji je eksplodirao iznad mesta Lokberi u Škotskoj 1988. i rušenje francuskog aviona iznad Nigera 1989. godine.

1994 - Ministri vodećih zemalja sveta potpisali su GATT (General Agreement on Tariffs and Trade).

1996 - "Komisija za istinu" u Južnoj Africi, formirana da ispita zloupotrebu vlasti u vreme aparthejda, otvorila je istražni postupak.

1996 - Od podmetnute eksplozivne naprave oštećena je Bajrakli džamija u Beogradu. Beogradski muftija Hamdija Jusufspahić izjavio je da je to je bio sedmi napad na Bajrakli džamiju od 1990. godine.

1997 - Tokom hodočašća, u požaru koji je zahvatio šatorsko naselje blizu Meke, u Saudijskoj Arabiji, poginula su 343 hodočasnika.

1998 - Bivši kambodžanski diktator Pol Pot umro je od srčanog udara. Tokom njegove četvorogodišnje vladavine, od 1975. do 1979, više od milion ljudi je ubijeno ili je umrlo od mučenja, gladi i bolesti.

1999 - NATO je preuzeo odgovornost za bombardovanje konvoja izbeglica na Kosovu, tokom kojeg je, prema jugoslovenskim izvorima, poginulo 75 civila.

2003 - Na 18 godina zatvora osuđen je Folkert van der Graf (Volkert van der Graaf), ubica holandskog političara Pima Fortjina (Pim Fortuyn). To je bilo prvo političko ubistvo u Holandiji u poslednja preko tri veka.

2005 - U memorijalnom parku holokausta u Bruklinu otkrivena je spomen-ploča žrtvama logora Jasenovac (Hrvatska), što je prvi javni spomenik u SAD stradalima u tom logoru.

Bisernica
17-04-2010, 21:32
16.april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100415_460-ItemID-168056-lrg.jpg


1346 - U Skoplju je srpski kralj Dušan Stefan Nemanjić krunisan za cara. Istovremeno je proglašena srpska patrijaršija sa prvim srpskim patrijarhom Joanikijem.

1828 - U Francuskoj, gde je boravio u dobrovoljnom egzilu od 1824, umro je španski slikar Francisko de Goja (Francisco, Goya). Kao dvorski slikar napravio je čuvene portrete članova kraljevske porodice, dvorjana i uglednih ličnosti, a među najpoznatije njegove slike ubrajaju se "Odevena Maja" i "Gola Maja".

1844 - Rođen je francuski književnik Anatol Frans (Francois-Anatole Thibault), član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. godine. ("Epikurov vrt", "Zločini Silvestra Bonara", "Pobuna anđela").

1850 - Umrla je francuska vajarka Mari Tiso (Marie Tussaud), koja je 1802. osnovala čuveni londonski Muzej voštanih figura.

1856 - Usvojena je Pariska deklaracija o pomorskom pravu za vreme rata.

1859 - Umro je francuski političar i istoričar Aleksis Klerel Tokvil (Alexis Clerel Tocqueville), čije delo je imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije ("Američka demokratija").

1867 - Rođen je američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt (Wilbur Wright) koji je 1903. sa bratom Orvilom (Orville) izveo prvi let avionom. Let je trajao 59 sekundi, a avion je preleteo 285 metara. Braća Rajt osnovali su 1909. kompaniju za proizvodnju aviona.

1872 - Rođena je srpska slikarka nemačkog porekla Beta Vukanović. Bila je profesor na beogradskoj Umetničkoj školi i jedan je od osnivača Društva srpskih umetnika, slikara i vajara "Cvijeta Zuzorić".

1879 - Umrla je Bernadet Subiru čija je vizija Device Marije prethodila stvaranju svetilišta u Lurdu u Francuskoj.

1889 - Rođen je engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin. Karijeru je napravio u SAD, a 1952. emigrirao je u Švajcarsku gde je umro 1977. godine. Tokom 40 godina snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. je dobio Oskara za životno delo. ("Svetlosti velegrada", "Moderna vremena", "Veliki diktator", "Svetlosti pozornice").

1922 - Nemačka i SSSR potpisali su Rapalski ugovor kojim je Nemačka priznala Sovjetski Savez i kojim su obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi.

1940 - Rođena je danska kraljica Margareta II. Kraljica je postala 1972. i bila je prva žena koja je nakon 600 godina sela na danski presto.

1944 - Saveznička avijacija bombardovala je Beograd u Drugom svetskom ratu. Poginulo je više od 1.200 ljudi, više hiljada je povređeno, a razoreno je oko 600 zgrada.

1945 - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u nemački grad Nirnberg.

1947 - U gradu Teksas u istoimenoj državi SAD poginulo je više od 500 ljudi u eksploziji francuskog kamiona napunjenog nitritom.

1948 - U Parizu je osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OEEC).

1964 - Devetoro ljudi u Britaniji osuđeno je na kazne zatvora od 25 do 30 godina zbog učešća u velikoj pljački voza 1963. Jedan od glavnih aktera "pljačke stoleća" Ronald Bigz uspeo je da pobegne iz zatvora i da stigne u Brazil, gde je živeo do maja 2001. kada se predao Skotland Jardu.

1970 - Pod snežnom lavinom, koja je zatrpala dečji sanatorijum u mestu Salanš u francuskim Alpima, poginule su 72 osobe.

1975 - Umro je indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan (Servepalli Radhakrishnan), predsednik Indije od 1962. do 1967.

1982 - Britanska kraljica Elizabeta proklamovala je novi kanadski ustav na osnovu kojeg su prekinute poslednje kolonijalne veze Kanade sa Britanijom.

1988 - U Tunisu je ubijen Halil al Vazir (Khalil, Wazir) poznat kao Abu Džihad (Jihad), vojni komandant Palestinske oslobodilačke organizacije.

1992 - Košarkaši beogradskog Partizana postali su u Istanbulu prvaci Evrope pobedom nad Žoventutom iz Barselone rezultatom 71:70 (40:34).

1996 - Bivšeg premijera Italije Betina Kraksija (Bettino Craxi) italijanski sud je, na osnovu optužnice koja ga je teretila za korupciju, osudio u odsustvu na osam godina i tri meseca zatvora. Kraksi je pobegao u Tunis gde će ostati do smrti.

2001 - Bivši predsednik Filipina Džozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu, nakon što je taj sud izdao nalog za njegovo hapšenje zbog korupcije i lažnog svedočenja. Estrada se povukao s mesta predsednika 20. januara pod pritiskom uličnih demonstracija i vojske.

2002 - Holandska vlada i načelnik Generalštaba holandske vojske podneli su ostavke. Pad vlade izazvao je zvanični holandski izveštaj o Srebrenici, u kome je ocenjeno da holandske mirovne trupe i UN snose deo odgovornosti za pad te enklave (juli 1995) u ruke Vojske Republike Srpske (VRS) i masakr oko 7.500 muslimana.

2003 - U Beču je uhapšen Dragan Nikolić Gagi i izručen vlastima u Srbiji. Nikolić je u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora kao saizvršilac u ubistvu vođe paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana.

2008 - Umro je Oli Džonston (Ollie Johnston) poslednji iz legendarnog tima koji su pravili klasike Volta Diznija kao što su "Snežana i sedam patuljaka", "fantazija" i "Bambi". Bio je jedan od glavnih crtača u ostvarenjima kao što su "Alisa u zemlji čuda", "Pepeljuga", "Uspavana lepotica", "Petar pan", "Meri popins" i "Knjiga o džungli".

Bisernica
17-04-2010, 22:13
17. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100416_389-ItemID-168164-lrg.jpg


1421 - Više od 100.000 ljudi utopilo se u Holandiji kada je more probilo zaštitne nasipe.

1492 - Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo) dobio je saglasnost i novac od španskog kralja Ferdinanda V i kraljice Izabele (Isabel), da istraži "zapadni okean". Na tom putovanju Kolumbo je otkrio američki kontinent.

1790 - Umro je američki naučnik i državnik Bendžamin Frenklin(Benjamin Franklin). Učestvovao je u pisanju "Deklaracije nezavisnosti", a kao neumoran borac za slobodu čoveka bio je poznat i slavljen i izvan SAD. Izumeo je gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje.

1814 - U Ugrinama, kod Bribira (Hrvatska) rodio se srpski botaničar i prirodnjak Josif Pančić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije. Otkrio je novu vrstu endemsko-reliktnog četinara nazvanu "Pančićeva omorika". Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu.

1860 - Crna Gora i Turska, posle turskog poraza na Grahovu, potpisale su protokol o razgraničenju kojim je Crna Gora faktički priznata kao samostalna država, iako formalno priznanje nije dobila.

1894 - Rođen je ruski državnik i političar Nikita Hruščov, prvi sekretar CK KPŠ od 1953. do 1964. i predsednik sovjetske vlade od 1958. do 1964. Na XX kongresu KPŠ podneo je referat "O savladavanju kulta ličnosti i njegovih posledica", čime je počeo proces destaljinizacije ŠSR.

1895 - Sporazumom u gradu Šimonoseki završen je kinesko-japanski rat. Kina je priznala nezavisnost Koreje, a ostrvo Formozu (Tajvan) predala Japanu. Tajvan je pod japanskom vlašću bio do 1945. godine.

1916 - Rođena je Sirimavo Bandaranaike, koja je u julu 1960. postala premijer Cejlona (Šri Lanke), prva žena na takvoj dužnosti u svetu.

1924 - Rođen je srpski vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. godine. Autor je mnogobrojnih spomenika među kojima i sovjetskim ratnim veteranima na Avali.

1941 - Oficiri bojnog broda Kraljevske ratne mornarice Jugoslavije Milan Spasić i Sergej Mašera potopili su u Tivatskom zalivu razarač "Zagreb" i potonuli zajedno s njim odbivši da izvrše naređenje o predaji broda italijanskoj mornarici posle kapitulacije Jugoslavije.

1957 - Kiparski arhiepiskop Makarios vratio se u Atinu posle 13 meseci egzila na Sejšelima. Iste godine Makarios je sa britanskom vladom počeo pregovore o nezavisnosti Kipra, a u decembru 1959. izabran je za predsednika Republike Kipar.

1961 - Uz podršku SAD, kubanski desničari u egzilu iskrcali su se u "Zalivu svinja" u nameri da obore režim Fidela Kastra. U trodnevnim borbama ubijeno je oko 100, a zarobljeno više od hiljadu napadača.

1969 - Lider Komunističke partije Čehoslovačke Aleksandar Dubček (Alexander Dubcek) podneo je ostavku posle kraha reforme nazvane "praško proleće". Zamenio ga je Gustav Husak.

1975 - Crveni Kmeri zauzeli su glavni grad Kambodže Pnom Pen i započeli vladavinu terora tokom koje je ubijeno više od milion ljudi.

1977 - U Lihtenštajnu prvi put su glasale žene.

1983 - Indija je lansirala prvi veštački satelit.

1993 - U UN je usvojena rezolucija kojom je zaprećeno oštrijim sankcijama protiv SR Jugoslavije, ukoliko bosanski Srbi ne potpišu do 26. aprila Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu.

1993 - Umro je Turgut Ozal, predsednik Turske od 1989. godine.

1996 - SAD i Japan potpisali su deklaraciju o saradnji u bezbednosti prema kojoj SAD zadržavaju nivo vojnih snaga u Japanu i ostalim delovima Azije.

1997 - Umro je izraelski državnik Haim Hercog (Herzog) predsednik Izraela od 1983. do 1993. godine.

2001 - Izraelske snage su sa kopna, iz vazduha i sa mora napale palestinske teritorije u pojasu Gaze, posle minobacačkog napada na izraelsko naselje Sderot.

2002 - Jugoslovenska vlada pozvala je 23 osobe koje je Haški tribunal optužio za ratne zločine, od kojih su 10 jugoslovenski državljani, da se dobrovoljno predaju tom sudu. Pozivu jugoslovenskih vlasti odazvali su se: Dragoljub Ojdanić, Milan Martić, Mile Mrkšić, Nikola Šainović, Vladimir Kovačević i Momčilo Gruban, upućeni u haški pritvor da sačekaju početak suđenja.

2004 - U izraelskom raketnom napadu u Gazi ubijen je lider palestinskog radikalnog pokreta Hamas Abdel Aziz al-Rantisi.

Bisernica
17-04-2010, 22:15
18. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100415_26-ItemID-168213-lrg.jpg


1480 - Rođena je Lukrecija Bordžija (Lucrezia Borgia), mecena umetnika i naučnika u vreme italijanske renesanse, vanbračna ćerka pape Aleksandra VI.

1797 - Rođen je francuski državnik i istoričar Luj Adolf Tjer (Louis Adolphe Thiers), osnivač i prvi predsednik Treće republike od 1871. do 1873. godine.

1820 - Rođen je austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Zupe (Franz von Suppe), autor više popularnih opereta - "Laka konjica", "Bokačo", "Lepa Galateja", "Fatinica".

1882 - U Londonu je rođen američki dirigent poljskog porekla Leopold Stokovski (Stokowski), osnivač Američkog simfonijskog orkestra.

1906 - Od zemljotresa u San Francisku poginulo je više od hiljadu ljudi, a oko 200.000 ostalo je bez kuća.

1909 - U Vatikanu je beatifikovana francuska heroina iz 15. veka Žana D'Ark (Jeanne d'Arc) - Jovanka Orleanka. Kanonizacija je izvršena 1920.

1922 - Umro je srpski pisac i političar Svetomir Nikolajević, profesor Velike škole, član Srpske kraljevske akademije, premijer Srbije i ministar unutrašnjih poslova (1894). Jedan je od osnivača Radikalne stranke.

1936 - Umro je italijanski kompozitor Otorino Respigi (Ottorino Respighi) ("Gregorijanski koncert" za violinu i orkestar, simfonijske poeme "Rimske pinije", "Rimske fontane", "Rimski praznici", više opera).

1942 - Američki avioni u Drugom svetskom ratu prvi put su bombardovali Tokio, Jokohamu i Nagoju.

1946 - Zvanično je raspuštena Liga naroda, a njena imovina preneta je na novoosnovane Ujedinjene nacije.

1946 - SAD su priznale Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju pod vođstvom Josipa Broza Tita.

1951 - U Parizu su Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija potpisale ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik. To je bio početak stvaranja Evropske ekonomske zajednice, odnosno Evropske unije.

1954 - Gamal Abdel Naser (Našer), jedan od vođa udara kojim je 1953. svrgnut kralj Faruk I (Farouk), postao je premijer i vojni guverner Egipta.

1955 - Umro je nemački naučnik Albert Ajnštajn (Einstein), tvorac teorije relativiteta. Od dolaska nacista na vlast u Nemačkoj 1933. živeo je u SAD. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1921. godine.

1955 - U indonežanskom gradu Bandungu počela je afroazijska konferencija 29 zemalja, na kojoj su utvrđeni principi Pokreta nesvrstanih kao alternative vojnim blokovima - NATO-u i Varšavskom ugovoru.

1956 - Raspušten je Informbiro, savetodavno i koordinaciono telo devet evropskih komunističkih i radničkih partija, kojim su dominirali sovjetski komunisti.

1980 - Južna Rodezija je pod nazivom Zimbabve postala 50. nezavisna zemlja Afrike. Na dvogodišnjicu sticanja nezavisnosti, glavni grad Solzberi preimenovan je u Harare.

1983 - Bombaš samoubica uleteo je automobilom u Ambasadu SAD u Bejrutu. Od eksplozije su poginule najmanje 63 osobe, a više od stotinu je ranjeno.

1994 - Počeo je građanski rat u Ruandi.

1996 - U Kairu je poginulo 18 grčkih turista kada su islamski teroristi otvorili vatru na turistički autobus.

1996 - Više od 100 libanskih izbeglica ubijeno je kada je izraelska artiljerija otvorila vatru na izbeglički logor.

1999 - SR Jugoslavija je, u vreme vazdušne intervencije NATO-a na SRJ, prekinula diplomatske odnose sa Albanijom zbog situacije na Kosovu.

2004 - Umro je Ratu Sir Kamisese Mara, osnivač države Fidži.

Bisernica
18-04-2010, 19:36
19. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100418_185-ItemID-168262-lrg.jpg


1587 - Engleski gusar, a kasnije i admiral, ser Fransis Drejk, ušao je u luku Kadiz i potopio špansku flotu.

1588 - Umro je Paolo Veroneze, jedan odnajznačajnijih slikara Venecijanske škole u 16. veku.

1689 - U Rimu je umrla švedska kraljica Kristina Augusta. Kraljica je postala 1632. u osmoj godini, a abdicirala je 1654. zbog tajnog prelaska u rimokatoličku veru koja je u Švedskoj bila zabranjena.

1713 - Rimsko-nemački car Karl VI izdao je statutporodice Habzburg "Pragmatična sankcija" da bi osigurao presto za ćerku Mariju Tereziju.

1775 - Porazom britanske vojske kod Leksingtona i Konkorda počeoje američki rat za nezavisnost od Velike Britanije. Kongres SAD objavio je istog dana 1783. završetak rata.

1824 - Engleski pesnik Džordž Gordon Bajron (George, Byron)umro je od malarije u Grčkoj, gde je učestvovao u borbi Grka za oslobođenje od Turaka ("Čajld Herold", "Kain", "Manfred", "Don Žuan").

1839 - Potpisan je Londonski sporazum kojim su evropske državepriznale nezavisnost Kraljevine Belgije.

1867 - Turski izaslanik predao je na Kalemegdanu knezu MihailuObrenoviću ključeve Beograda i drugih srpskih gradova iz kojih se povukla turska posada. Kao simbol osmanske suverenosti nad Srbijom ostala je turska zastava, uz srpsku, na zidinama Beogradske tvrđave.

1881 - Umro je engleski političar i državnik BendžaminDizraeli (Benjamin Disraeli). Bio je lider konzervativaca 1868. i premijer dva puta - 1868 i 1874-80.

1882 - Umro je engleski prirodnjak Čarls Robert Darvin(Ćarles Darwin), autor teorije o evoluciji živih bića koju je objavio u knjizi "Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja".

1906 - Umro je francuski fizičar i hemičar Pjer Kiri (PierreCurie), jedan od utemeljivača nauke o radioaktivnosti. Sa suprugom Marijom Kiri-Sklodovskom (Maria Sklodowska) i Anrijem Bekerelom (Henri Becquerel) podelio je 1903. Nobelovu nagradu za fiziku.

1911 - U Portugalu je odvojena crkva od države.

1921 - Stupio je na snagu zakon o podeli Irske na Republiku Irskui Severnu Irsku, koja je ostala pokrajina Velike Britanije.

1932 - Vlada Kraljevine Jugoslavije donela je Zakon o zaštitizemljoradnika kojim je proglašen šestomesečni moratorijum na dugove i obustavljena prisilna zaplena imovine. Oko 709.000 seljaka dugovalo je sedam milijardi dinara, mahom lihvarima i trgovcima.

1943 - Počeo je ustanak Jevreja u Varšavi, koji je, uz višehiljada žrtava, ugušen 16. maja. Nemački nacisti su tokom borbi potpuno razorili i spalili Varšavski geto, a 58.000 ljudi poslato je u koncentracione logore.

1945 - Američke trupe u Drugom svetskom ratu zauzele su nemačkigrad Lajpcig.

1951 - U Londonu je održano prvo takmičenje za mis sveta.Pobedila je mis Švedske.

1960 - Prvi predsednik Južne Koreje, Singman Ri (Syngman Rhee)povukao se sa vlasti pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara.

1967 - Umro je nemački državnik Konrad Adenauer, jedan odosnivača i lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU) posle Drugog svetskog rata, kancelar Zapadne Nemačke od 1949. do 1963. godine.

1975 - Indija je lansirala prvi veštački satelit.

1984 - Lansiran je prvi kineski telekomunikacioni satelit.

1993 - Više od 80 pripadnika jedne američke verske sekte,uključujući njihovog vođu Dejvida Koreša (David Koresh), ubili su federalni agenti kad su - posle 51 dana opsade - upali u sedište sekte u teksaškom gradu Vako.

1994 - U Francuskoj je na doživotnu robiju osuđen nacističkiratni zločinac iz Drugog svetskog rata Pol Tuvije (Paul Touvier).

1995 - Od eksplozije automobila bombe u devetospratnoj zgradifederalnih institucija u Oklahoma Sitiju (SAD) poginulo je 168, a više od 400 ljudi je ranjeno. Napad je izvršio bivši američki vojnik Timoti Mekvej (Timothy McVeigh) nad kojim je 2001. izvršena smrtna kazna.

2002 - U svojoj vili u Italiji umro je norveški antropolog,naučnik i istraživač Tor Hejerdal (Thor Heyerdal) koji se proslavio kada je na splavu Kon-Tiki 1947. prešao pacifik.

2003 - Somalijski predsednik Dahir Rijali (Riyale) Kahinproglašen je pobednikom prvih višestranačkih predsedničkih izbora u toj zemlji. On je dobio samo 80 glasova više od svog protivnika.

2004 - Umro je Britanac Noris Makverter (Norris Mc Whirter) kojije sa svojim bratom blizancem Rosom (Roš) 1955. osnovao "Ginisovu knjigu rekorda".

Bisernica
19-04-2010, 18:22
20. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100419_456-ItemID-168374-lrg.jpg


1526 - U bici kod Panipata mogulski vođa Baber je sa 2.000 boraca porazio 10.000 vojnika sultana Ibrahima od Delhija, čime je otpočela dvoipovekovna vladavina Mogula nad Indijom.

1653 - Vođa Engleske revolucije Oliver Kromvel (Cromwell) raspustio je parlament, Vojno veće donelo je novi ustav, a Kromvel je imenovan doživotnim lordom-protektorom.

1657 - U englesko-španskom ratu, engleska flota, pod komandom admirala Roberta Blejka (Blake), napala je i potopila svih 16 španskih ratnih brodova u luci Santa Kruz na Tenerifima, a potom je razorila grad.

1768 - Umro je italijanski slikar Kanaleto (Canaletto), jedan od najboljih pejzažista 18. veka.

1792 - Francuska je objavila rat Austriji, Pruskoj i Sardinskoj kraljevini (Pijemont).

1808 - Rođen je Napoleon III, car Francuske od 1852 do 1870. godine. Posle poraza u francusko-pruskom ratu zbačen je sa prestola, a u Francuskoj je proklamovana Treća Republika.

1841 - U filadelfijskom listu "Grahams magazin" objavljena je pripovetka Edgara Alana Poa (Allan Poe) "Ubistva u ulici Morg" koja se smatra prvom detektivskom pričom.

1889 - U Austriji je rođen Adolf Hitler, osnivač Nacional-socijalističke partije, kancelar i diktator Nemačke od 1933. do 1945. godine.

1893 - Rođen je katalonski slikar i vajar Huan Miro (Juan), jedan od najznačajnijih nadrealističkih umetnika 20. veka.

1893 - Rođen je američki filmski glumac Harold Lojd (Lloyd), jedan od najslavnijih komičara nemog filma ("Sigurnost na poslednjem mestu", "Brucoš", "Čuvaj se, profesore", "Luda sreda").

1912 - Rođen je irski književnik Bram Stoker, autor "Drakule".

1919 - U Beogradu je počeo osnivački kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije, koja je 1920, na kongresu u Vukovaru, promenila ime u Komunistička partija Jugoslavije.

1936 - Italijanske trupe su okupirale Etiopiju.

1947 - Umro je kralj Danske Kristijan X (Ćristian). Veliku popularnost stekao je otporom nemačkoj okupaciji za vreme drugog svetskog rata.

1972 - Američki svemirski brod "Apolo-16" spustio se na Mesec.

1984 - Velika Britanija je objavila da će njena administracija u Hongkongu prestati sa radom 1997. godine.

1986 - Pijanista Vladimir Horovic (Horowitz), koji je napustio Rusiju 1925, održao je nakon 61 godine svoj prvi koncert u ŠSR.

1992 - Snage bosanskih Srba izvršile su blokadu Sarajeva, zahtevajući podelu grada. Blokada i granatiranje grada trajali su tokom celog bosanskog rata koji je završen potpisivanjem Dejtonskog sporazuma u novembru 1995.

1995 - Umro je jugoslovenski političar i pisac Milovan Đilas, jedan od najbližih saradnika Josipa Broza Tita do 1954. Posle serije članaka objavljenih u beogradskom dnevniku "Borba" u kojima je kritikovao tadašnje jugoslovensko rukovodstvo, smenjen je sa svih funkcija, a potom je postao najpoznatiji jugoslovenski disident. Đilas je rođen 12. juna 1911. godine u Crnoj Gori.

1999 - Tokom vazdušnih napada NATO na SR Jugoslaviju u Hramu Svetog Save u Beogradu liturgiju su služili ruski i srpski patrijarh Aleksej II i Pavle, posle koje su se "Molitvom za mir" obratili desetinama hiljada ljudi okupljenih na platou ispred najveće beogradske crkve.

2003 - Kinesko ministarstvo zdravlja je saopštilo da je od atipične upale pluća u Pekingu obolelo 339 osoba, od kojih je 18 umrlo, čime su kineske vlasti prvi put zvanično priznale razmere epidemije SARS-a u prestonici. SARS je te godine pogodio 20 zemalja, a najviše zaraženih registrovano je u Kini, 5.329 osoba, zatim u Hong Kongu, 1.754 lica.

Bisernica
25-04-2010, 08:57
21. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100420_564-ItemID-168496-lrg.jpg


753 p.n.e - Romul je, prema istoričaru Marku Terentiju Varonu (Marcus Terentius Varron), osnovao Rim.

1142 - Umro je francuski filozof i teolog Pjer Abelar (Pierre Abelard). Kao zastupnik laičke nauke i antičke filozofije, verovao je u ljudski razum i poricao crkvene dogme. U književnosti je poznat po ljubavnim pismima Eloizi (Heloise), koja se ubrajaju u najlepša dela epistolarne književnosti.

1509 - Umro je engleski kralj Henri VII (Henry), osnivač dinastije Tjudor. Njegovim dolaskom na presto 1485. godine okončan je četrdesetogodišnji rat između dinastija Lankaster i Jork, poznat pod nazivom "Rat dveju ruža".

1699 - Umro je Žan Rasin (Jean Racine), francuski pesnik i autor dramskih tragedija "Andromaha", "Fedra", "Britanikus", "Berenisa", "Mitridat" i komedije "Parničari".

1816 - Rođena je engleska književnica irskog porekla Šarlota Bronte, koja se proslavila prvim romanom "Džejn Ejr". Sa mlađim sestrama Emilijom i Anom izdala je zbirku pesama.

1828 - Rođen je francuski teoretičar umetnosti i filozof Ipolit Ten (Hippolyte Taine), član Francuske akademije od 1878. godine. Kao teoretičar francuskog naturalizma, uticao je na Emila Zolu i čitavu generaciju pisaca koja je sa naučno-ekperimentalnim pretenzijama pristupala književnosti ("Filozofija umetnosti", "O inteligenciji").

1836 - Teksašani su porazili Meksikance u bici kod San Hasinta, što je omogućilo nezavisnost Teksasa, koji je 1845. ušao u sastav SAD.

1856 - Australija je prva u svetu uvela osmočasovni radni dan.

1882 - U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je prva srpska opereta "Vračara" Davorina Jenka, autora srpske himne "Bože pravde".

1910 - Umro je američki pisac Mark Tven (Twain), poznat po romanima "Doživljaji Toma Sojera" i "Doživljaji Haklberi Fina".

1915 - Rođen je američki filmski glumac meksičkog porekla Entoni Kvin (Anthony Quinn), dobitnik dva Oskara za filmove "Viva Zapata" i "Žudnja za životom". Proslavio se i filmom "Grk Zorba".

1918 - Poginuo je nemački pilot Manfred fon Rihtofen, poznat kao Crveni Baron, koji je u prvom svetskom ratu oborio 80 aviona.

1926 - Rođena je Elizabeta II (Elizabeth), kraljica Velike Britanije od 1952. godine.

1941 - Šefovi diplomatija Nemačke i Italije Joahim fon Ribentrop (Ribbentrop) i grof Galeaco Ćano (Galeažo Ciano) u Drugom svetskom ratu dogovorili su se o podeli Jugoslavije na nemačko i italijansko područje.

1945 - Poslednje nemačke trupe povukle su se iz Bolonje (Italija). Istog dana sovjetska armija ušla je u predgrađe Berlina.

1946 - Umro je engleski ekonomist Džon Mejnard Kejnz (John Maynard Keynes), poznat po delu "Opšta teorija zaposlenosti, kamata i novca" koje je donelo radikalan preokret u ekonomskoj teoriji.

1960 - Prestonica Brazila premeštena je iz Rio de Žaneira u Braziliju.

1967 - Vojnim pučem u Atini uspostavljen je režim "grčkih pukovnika" koji su sedam narednih godina sprovodili vojnu diktaturu u Grčkoj.

1971 - Umro je Fransoa Divalije (Francois Duvalier), "Papa Dok", predsednik Haitija od 1957. godine. Diktatorski režim održavao je uz pomoć gangsterske milicije pod nazivom "Tonton Makut".

1993 - Vrhovni sud Bolivije osudio je na 30 godina zatvora bivšeg diktatora Luisa Garsiju Mesu (Garcia Meza) zbog masovnih ubistava i kršenja ustava.

1996 - Koalicija levog centra "Maslinovo drvo" pobedila je na izborima u Italiji. To je bila prva pobeda levice u Italiji od Drugog svetskog rata.

1997 - Prvi kineski vojnici ušli su u Hongkong u okviru priprema za prelazak te britanske kolonije 1. jula pod suverenitet Kine.

1999 - U vazdušnim napadima NATO na SR Jugoslaviju pogođeni su poslovna zgrada "Ušće" u Novom Beogradu i Žeželjev most na Dunavu u Novom Sadu.

2000 - Parlament Rusije ratifikovao je rusko-američki Sporazum oograničavanju nuklearnog naoružanja, START 2.

2003 - U svom domu na jugu Francuske umrla je Nina Simon, američka džez pevačica, čiji su singlovi "I Love Porgy", "To Love Somebady", "Ne me quitte pas" i druge dostigle milionski tiraž. Nastupala je u "Karnegi holu" i pariskoj "Olimpiji", bila je izvrsna pijanistkinja i borac za prava crnaca.

2003 - Kapetan bivše Jugoslovenske narodne armije Miroslav Radić dobrovoljno se predao srpskim vlastima i 17. maja je izručen Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zločine u Vukovaru zajedno sa Miletom Mrkšićem i Veselinom Šljivančaninom. Radić je 27. septembra 2007. oslobođen svih optužbi i pušten na slobodu.

2004 - Bivši izraelski nuklearni tehničar Mordehaj Vanunu izašao je iz zatvora Aškelon, na jugu Izraela, u kojem je proveo 18 godina, od čega 11 u samici, zbog izdaje i špijunaže. Vanunu je uhapšen i osuđen nakon što je 1986. u intervjuu britanskom listu "Sandej tajms" (Sunday times) otkrio izraelski program razvoja nuklearnog oružja.

Bisernica
25-04-2010, 08:59
22. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100422_60-ItemID-168657-lrg.jpg


1451 - Rođena je kraljica Kastilje Isabela I (Isabella), jedna od najznačajnijih ličnosti španske monarhije. Sa mužem, kraljem Aragona Ferdinandom II, osnivač je španske države. Bila je pokrovitelj Kolumbovih pomorskih ekspedicija.

1500 - Portugalski moreplovac Pedro Alvares Kabral (Cabral) na putu za Indiju otkrio je Brazil.

1529 - U Saragosi je potpisan ugovor kojim su Španija i Portugalija odredile granice interesnih zona u Tihom okeanu.

1724 - Rođen je jedan od najvećih svetskih mislilaca, nemački filozof Imanuel Kant (Immanuel) čije je delo imalo ogroman uticaj na ukupnu filozofiju ("Kritika čistog uma", "Kritika praktičnog uma", "Kritika rasudne snage", "Opšta istorija prirode i teorije neba").

1766 - Rođena je francuska književnica Ana Lujza Žermen Neker (Anne Louise Germaine Necker), baronica od Stal-Holštajna (Stael-Holstein), poznata kao Madam de Stal. Knjigom "O Nemačkoj" dala je veoma značajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio je čuveno mesto okupljanja intelektualaca toga vremena.

1838 - Britanski brod "Sirijus" prvi je prešao Atlantski okean koristeći isključivo parni pogon. Putovanje od britanske luke Kork do američke luke Njujork trajalo je 18 dana i deset časova.

1870 - Rođen je Vladimir Iljič Uljanov - Lenjin, vođa Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, osnivač Komunističke partije i prvi sovjetski lider.

1881 - Rođen je ruski političar Aleksandar Fjodorovič Kerenski, predsednik privremene vlade od jula 1917. Smenjen je u Oktobarskoj revoluciji nakon čega je emigrirao u Francusku, a kasnije u SAD.

1904 - Rođen je američki nuklearni naučnik Robert Openhajmer(Oppenheimer). Tokom drugog svetskog rata vodio je laboratoriju u Las Alamosu u kojoj se istraživala proizvodnja atomske bombe.

1915 - Nemačka vojska je u prvom svetskom ratu na zapadnom frontu kod Ipra prvi put upotrebila bojni otrov, koji je dobio naziv iperit.

1916 - Rođen je američki violinista Jehudi Menjuhin (Yehudi Menuhin), jedan od najvećih violinističkih virtuoza 20. veka. Debitovao je u osmoj godini kao solista u violinskom koncertu Feliksa Mendelsona.

1933 - Umro je engleski inženjer Frederik Henri Rojs (Frederick Henry Royce), koji je s Čarlsom Rolsom 1906. osnovao automobilsku kompaniju "Rols-Rojs".

1944 - Na aerodromu Benina kod Bengazija u Libiji u Drugom svetskom ratu formirana je Prva vazduhoplovna eskadrila Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koja je raspolagala sa 16 borbenih aviona "Spitfajer".

1969 - Britanac Robin Noks-Džonston (Knox-Johnston) uplovio je u luku Falmut i time okončao prvo putovanje oko sveta jedrilicom. Putovanje je trajalo 312 dana.

1975 - U Hondurasu je vojnim pučem smenjen predsednik general Osvald Lopez Arelano (Osvaldo Lopez Arellano).

1990 - Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj pobedila je Hrvatska demokratska zajednica, a njen lider Franjo Tuđman izabran je za predsednika Predsedništva Hrvatske. Nakon proglašenja nezavisnosti Hrvatske od SFR Jugoslavije 25. juna 1991. Tuđman je postao predsednik Republike Hrvatske.

1992 - U seriji ekspolozija u kanalizacionom sistemu u meksičkom gradu Gvadalahara poginulo je oko 200 ljudi.

1994 - Umro je Ričard Nikson, predsednik SAD od 1969. Povukao se 1974, pre isteka drugog mandata zbog umešanosti u aferu "Votergejt".

1995 - Vojne snage plemena Tutsi u Ruandi napale su izbeglički kamp Kibeho u kojem su bili smešteni pripadnici plemena Hutu i pobile oko 2.000 ljudi.

1997 - Peruanska vojska uspela je da uđe u rezidenciju japanskog ambasadora u Limi i da oslobodi 71 taoca koje su četiri meseca držali gerilci levičarskog pokreta "Tupak Amaru". U akciji je poginuo jedan talac, trojica vojnika i svih 14 gerilaca.

1999 - U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođena je rezidencija predsednika Slobodana Miloševića. Rezidencija je prethodno bila ispražnjena.

2003 - Umrla je Felis Brajant ((Felice Briant), američki tekstopisac, koja je kooautor velikih hitova "Wake Up Little Susie" i "Bye Bye Baby" koje su izvodili "Everly Brothers".

2004 - U eksploziji nakon sudara dva voza na železničkoj stanici u blizini grada Rjongčona u Severnoj Koreji poginulo je najmanje 161 osoba, više od 1.300 je povređeno, a oko 2.000 kuća je oštećeno.

Bisernica
25-04-2010, 09:00
23. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100422_450-ItemID-168731-lrg.jpg


1564 - Rođen je engleski dramski pisac Vilijam Šekspir (Wiliam Shakespeare). Njegove drame, od kojih je veliki broj ekranizovan, i danas su na repertoarima svetskih pozorišta ("Hamlet", "Romeo i Julija", "Otelo", "Makbet"). Umro je istog datuma 1616. godine.

1616 - U Madridu je, istog dana kada i Viljem Šekspir u Londonu, umro španski književnik Migel de Servantes Savedra (Miguel, Cervantes). Pisao je romane, drame, komedije, pripovetke i pesme, a u svetsku književnost ušao je sa romanom "Don Kihot", koji se smatra pretečom modernog romana.

1728 - U katastrofalnom požaru uništen je veliki deo Kopenhagena.

1775 - Rođen je engleski slikar Džozef Malard Vilijam Tarner (Joseph William Turner). Njegovo slikarstvo imalo je značajan uticaj na francuske impresioniste.

1850 - Umro je pesnik Vilijam Vordsvort (William Wordsworth) uz Kolridža (Coleridge) najznačajniji predstavnik romantizma u engleskoj književnosti. Njegova zbirka pesama "Lirske balade" (1798) označila je početak romantizma u engleskoj književnosti.

1858 - Rođen je nemački fizičar Maks Plank (Max, Ludwig Planck), tvorac kvantne teorije, za koju je 1918. godine dobio Nobelovu nagradu.

1867 - Rođen je srpski političar, publicista i književnik Jaša Prodanović, jedan od osnivača Jugoslovenske republikanske demokratske stranke. Bio je potpresednik vlade FNRJ od 1946. do 1948. godine. Uređivao je časopise "Narodna misao" i "Odjek", priredio je dve antologije narodnih pesama i pripovedaka i celokupna dela Jovana Jovanovića Zmaja, Jove Ilića, Svetislava Vulovića i Laze Lazarevića.

1880 - Rođen je ruski baletski igrač, koreograf i pedagog Mihail Mihajlovič Fokin, reformator klasičnog baleta.

1891 - Rođen je ruski kompozitor i pijanista Sergej Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. veka.

1897 - Rođen je kanadski političar i državnik Lester Bouls Pirson (Bowles Pearson), šef diplomatije od 1948. do 1957. i premijer Kanade od 1963. do 1968. godine. Zalaganje za mirno rešenje Suecke krize donelo mu je 1957. godine Nobelovu nagradu za mir.

1899 - Rođen je srpski istoričar Mihailo Dinić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je veliki broj radova iz srednjovekovne istorije Srbije, Bosne, Dubrovnika, Hrvatske. Izučavao je i rudarstvo srednjeg veka u našim krajevima.

1913 - Turci su u prvom balkanskom ratu predali Skadar Crnogorcima. Odlukom velikih sila 14. maja Crnogorci su se morali povući, a Skadar je pripao Albaniji.

1928 - Rođena je Širli Templ, koja je kao dete postala holivudska filmska zvezda. Kasnije je bila američki ambasador u Gani i Čehoslovačkoj.

1938 - Sudetski Nemci zatražili su, uz podršku Hitlera, punu autonomiju u okviru Čehoslovačke. Minhenskim sporazumom u septembru iste godine Hitler je Sudete pripojio Nemačkoj, a 1939. okupirao je Čehoslovačku.

1941 - Grčka vojska je kapitulirala pred trupama nacističke Nemačke, a kralj i vlada napustili su zemlju.

1945 - Sovjetska armija oslobodila je u Drugom svetskom ratu nacističke logore Saksenhauzen i Ravensbrik.

1975 - Poslednja sajgonska vlada podnela je ostavku, a predsednik SAD Džerald Ford priznao je poraz u Vijetnamskom ratu.

1986 - Umro je američki filmski reditelj austrijskog porekla Oto Preminger (Otto). Proslavio se filmovima "Laura", "Karmen Džouns" i "Egzodus".

1990 - Kineski premijer Li Peng doputovao je u Moskvu. To je bila prva poseta jednog kineskog premijera SSSR-u posle 26 godina.

1992 - Umro je indijski filmski reditelj Satjađit Raj (Satyajit Ray) tri nedelje nakon što je dobio Oskara za životno delo. ("Otac Pančali", "Kamen mudrosti", "Rabindranat Tagore").

1997 - Predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin (Jiang Zemin) potpisali su deklaraciju kojom su se usprotivili dominaciji jedne super sile u posthladnoratovskoj eri.

1998 - Umro je grčki državnik Konstantin Karamanlis (Konstantinos), premijer od 1955. do 1963. i 1974, posle pada vojne hunte, predsednik Grčke od 1980. do 1985. godine.

1998 - U Srbiji, na referendum o stranom posredovanju u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji izašlo je 73,05 odsto upisanih birača. Protiv učšća stranih predstavnika u rešavanju problema na Kosovu izjasnilo se 94,73 odsto.

1999 - Tridesetog dana vazdušnih napada NATO-a na SR Jugoslaviju pogođena je zgrada državne televizije. Poginulo je 16, a ranjeno 18 radnika. Uništeno je i više repetitora RTS u Srbiji.

2003 - Svetska banka odobrila je kredit od 80 miliona dolara za podršku reformama socijalnog sektora u Srbiji.

2003 - U Pekingu su održani prvi direktni pregovori SAD i Severne Koreje, posle priznanja Severne Koreje da je tajno radila na unapređenju svog nuklearnog oružja i time prekršila svoje međunarodne obaveze.

2005 - Umro je Eduardo Paoloci (Paoloži) jedan od najistaknutijih britanskih umetnika i osnivač pop art pokreta u Velikoj Britaniji. Među znacajnijim delima koje je ostavio je živopisni mozaik na stanici Totenhem kort roud u podzemnoj železnici u Londonu i monumentalna bronzana statua Isaka Njutna (Isaac Newton) ispred Britanske biblioteke.

2005 - Umro je britanski glumac ser Džon Mils (John Mills), nagrađen Oskarom 1971. za ulogu seoskog mutavca u filmu "Rajanova kći" Dejvida Lina (David Lean).

2007 - Umro je Boris Jeljcin, prvi predsednik Rusije i ključna figura u postkomunističkoj Rusiji. Na predsedničkom položaju bio je u dva mandata, od juna 1991. do 31. decembra 1999, kada je podneo ostavku i na mesto vršioca dužnosti predsednika imenovao Vladimira Putina. Imao je ključnu ulogu u sprečavanju državnog udara u avgustu 1991. Te godine potpisao je i ukaz o zabrani Komunističke partije.

2009 - Umro je britanski fotograf i dobitnik dva Oskara Džek Kardif (Jack Cardiff). Bio je jedan od prvih majstora fotografije koji su snimali u tehnikoloru.

Bisernica
25-04-2010, 09:01
24. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100423_560-ItemID-168839-lrg.jpg


1731 - Umro je engleski pisac Danijel Defo (Daniel Defoe), autor romana "Robinson Kruso".

1792 - Francuski kapetan Klod Žozef Ruže de Lil (Claude-Joseph Rouget, Lisle) komponovao je "Marseljezu", koja je kasnije postala himna Francuske.

1815 - U Takovu, pod vođstvom Miloša Obrenovića, počeo je Drugi srpski ustanak protiv turske vlasti. Ustanak je okončan sporazumom kojim je Srbija dobila samoupravu. Miloš Obrenović kasnije se izborio za položaj autonomne kneževine i naslednog kneza.

1833 - Rođen je crnogorski vojvoda i pisac Marko Miljanov Popović, koji se istakao u borbi protiv Turaka. Naučio je da čita i piše u 50-toj godini kada se povukao iz javnog života zbog neslaganja sa politikom knjaza Nikole I Petrovića Njegoša ("Primjeri čojstva i junaštva", "Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi", "Život i običaji Arbanasa").

1856 - Rođen je francuski maršal Filip Peten (Philippe Petain), heroj iz Prvog svetskog rata nakon pobede nad Nemcima kod Verdena. U Drugom svetskom ratu sarađivao je sa nacističkom Nemačkom i bio na čelu kvislinške vlade u Višiju.

1898 - Španija je objavila rat SAD kao odgovor na ultimatum američke administracije da se španska vlast povuče sa Kube.

1903 - Umro je pravnik i istoričar Valtazar Bogišić, ministar pravde u Crnoj Gori od 1893. do 1899. i autor dela "Opšti imovinski zakonik za knjaževinu Crnu Goru" koji je 1888. napisao na zahtev crnogorskog knjaza Nikole I Petrovića Njegoša.

1916 - U Dablinu je počeo antibritanski ustanak ("Uskršnji ustanak") za nezavisnu Irsku Republiku. Britanske trupe ugušile su ustanak za šest dana.

1934 - Rođena je američka filmska glumica Širli Meklejn (Shirley MacLaine). Proslavila se filmovima "Nevolje sa Harijem", "Apartman", "Slatka Irma", "Artisti i modeli" i "Vreme nežnosti", za koji je dobila Oskara.

1945 - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor Dahau.

1950 - Formirana je država Jordan spajanjem kraljevine Transjordanija i Palestine pod jordanskom okupacijom.

1967 - Poginuo je sovjetski kosmonaut Vladimir Mihajlovič Komarov prilikom prizemljenja vasionskog broda "Sojuz 1".

1970 - Kina je lansirala prvi veštački satelit.

1975 - Troje ljudi je poginulo u napadu nemačke terorističke grupe Bader-Majnhof na ambasadu Nemačke u Stokholmu.

1986 - Umrla je Volis Simpson (Wallis), koja je udajom za britanskog kralja Eduarda VIII (Edward) postala vojvotkinja od Vindzora. Ne želeći da se odrekne braka sa Amerikankom, već jednom razvedenom i neplemićkog porekla, kralj je bio prinuđen da 1936. abdicira.

1987 - Slobodan Milošević, tadašnji predsednik Predsedništva Saveza komunista Srbije, posetio je Kosovo Polje i dao podršku Srbima sa Kosova koji su se žalili na sve agresivniji nacionalizam kosovskih Albanaca. Ta podrška, simbolično izražena rečenicom "Niko ne sme da vas bije", označila je početak srpskog populističkog talasa na čijem će čelu u narednih 13 godina biti Slobodan Milošević.

1991 - Vlada Južne Afrike je saopštila da je postigla dogovor s Afričkim nacionalnim kongresom (ANC) Nelsona Mandele da do 30. aprila 1991. oslobodi sve političke zatvorenike.

1992 - Gerilski lideri u Avganistanu dogovorili su se da Savet od 50 članova preuzme vlast posle rušenja komunističkog režima Nadžibulaha.

1996 - Palestinski parlament u izbeglištvu je iz povelje Palestinske oslobodilačke organizacije izbacio odredbu o uništenju Izraela.

1996 - U Pekingu, predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Džijang Cemin (Jiang Zemin) dogovorili su se o novim odnosima dve zemlje.

2002 - U svom domu u Njujorku umro je fizičar i profesor u penziji Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT) Viktor F. Vajskopf, koji je iz Beča došao u Ameriku 1937. i kasnije bio jedan od pronalazača atomske bombe, a potom zagovornik kontrole nuklearnog oružja.

2003 - Južnoafrički sud osudio je heroinu antiaparthejda Vini Madikizela-Mendela, bivšu suprugu nekadašnjeg predsednika Nelsona Mendele, na šest godina zatvora zbog prevare i krađe. Nakon žalbe kazna joj je smanjena na tri i po godine zatvora.

2004 - Papa Jovan Pavle Drugi postavio je jednu opaticu na odgovornu poziciju u Rimokatoličkoj crkvi, treće mesto u kongregaciji koja rukovodi verskim redovima. To je najviše mesto koje je jedna opatica ikada zauzela u adminsitraciji Rimokatoličke crkve.

2004 - SAD su ublažile ekonomske sankcije Libiji, pošto je napustila program proizvodnje oružja za masovno unsistenje. Sankcije su bile na snazi od 1986. godine.

2004 - Kiparski Grci su dvotrećinskom većinom na referendumu odbili ujedinjenje sa kiparskim Turcima i time sprečili da ceo Kipar uđe u Evropsku uniju.

Bisernica
25-04-2010, 09:03
25. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100424_203-ItemID-168881-lrg.jpg


1595 - Umro je italijanski pesnik Torkvato Taso autor epa "Oslobođeni Jerusalim". Jedan broj pesama posvetio je Dubrovčanki Cvijeti Zuzorić koja je u svom salonu u Firenci okupljala književnike i umetnike.

1599 - Rođen je vođa Engleske revolucije Oliver Kromvel koji je 1653. postao protektor Engleske, Škotske i Irske. Dve godine posle njegove smrti 1658, obnovljena je monarhija.

1744 - Umro je švedski fizičar i astronom Anders Celzijus, izumitelj jedne od skala za merenje toplote.

1765 - Rođen je srpski pesnik-guslar Filip Višnjić, koji jeopevao sve značajnije događaje iz Prvog srpskog ustanka. Njegove pesme zabeležio je Vuk Stefanović Karadžić.

1792 - Na pogubljenju drumskog razbojnika Žaka Peletjea na trgu De Grev u Parizu u Francuskoj je prvi put upotrebljena giljotina.

1859 - Prema projektu konzula Francuske u Aleksandriji Ferdinanade Lesepsa, počelo je kopanje Sueckog kanala. Kanalom dugim 161 kilometar spojeno je, u novembru 1869, Sredozemno i Crveno More i stvoren najkraći plovni put iz Evrope ka Srednjem i Dalekom istoku.

1874 - Rođen je italijanski inženjer Guljermo Markoni. Radio je na usavršavanju bežične telegrafije i prvi je uspeo da pošalje radio signal preko Atlantika (1901). Nobelovu nagradu 1909. podelio je sa nemačkim fizičarem Braunom.

1915 - Počela je bitka na Galipolju, jedna od najvećih bitaka uPrvom svetskom ratu, u kojoj je Turska pobedila savezničke trupe pod britanskom komandom. To je bila i jedina pobeda Turske vojske u tom ratu. U osmomesečnoj bici poginulo je oko 7.000 Australijanaca i oko 2.000 Novozelanđana.

1918 - Rođena je američka pevačica Ela Ficdžerald (EllaFitzgerald), nekrunisana "kraljica džeza".

1920 - Poljske trupe upale su u Ukrajinu, potom brzo napredovalei 6. maja zauzele Kijev. Mirom u Rigi 12. marta 1921. Poljska je dobila od Sovjetske Rusije teritoriju s više miliona Ukrajinaca i Belorusa.

1938 - Umro je srpski general i vojni pisac Živko Pavlović,član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska rata i Prvog svetskog rata ("Bitka na Kolubari", "Beogradska operacija").

1945 - Sovjetske i američke trupe susrele su se prvi put uDrugom svetskom ratu kod mesta Torgau u Nemačkoj.

1945 - U San Francisku, 45 zemalja antihitlerovske koalicije,uključujući Jugoslaviju, počelo je osnivačku konferenciju UN.

1974 - U Portugalu je u udaru, poznatom kao "revolucijakaranfila", oboren autokratski režim Marsela Kaetana. Istog dana, godinu dana kasnije, na prvim slobodnim izborima posle pola veka, pobedila je Socijalistička partija Marija Soareša.

1980 - Misija američkih komandosa, koja je trebalo da spase uTeheranu 53 člana ambasade SAD, pretvorene u taoce, propala je u iranskoj pustinji, posle pogibije osam Amerikanaca u sudaru helokoptera s avionom.

1980 - Srušio se danski "Boing 727", koji je čarter letomprevozio britanske turiste na liniji Mančester-Tenerife. Poginulo je svih 146 putnika i članova posade.

1982 - Poslednji izraelski vojnici napustili su Sinaj,okončavši 15-godišnju okupaciju tog egipatskog poluostrva.

1993 - Na referendumu u Rusiji 62 odsto glasača je podržaloreforme predsednika Borisa Jeljcina.

1993 - U prisustvu mirovnog posrednika lorda Ovena, predsedniciSRJ, Srbije i Crne Gore Dobrica Ćosić, Slobodan Milošević i Momir Bulatović pokušali su da ubede lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića da potpiše korigovani Vens-Ovenov mirovni plan. Narednog dana Skupština RS je odbila ovaj plan, rat u Bosni je nastavljen, a SRJ su pooštrene sankcije međunarodne zajednice.

1994 - U Londonu je formirana Kontakt grupa za koordinacijudiplomatskih akcija SAD, Rusije i EU u bosanskom ratu.

1995 - Umrla je američka pozorišna i filmska glumica DžindžerRodžers, koja je svetsku slavu stekla u mjuziklima kao partnerka Freda Astera. Oskar je dobila za film "Kiti Foil".

1999 - Avijacija NATO-a srušila je drumsko-železnički"Žeželjev most", već oštećen u tri napada prethodnih dana. Time je Novi Sad ostao bez poslednjeg od tri mosta na Dunavu.

2000 - U Beogradu je ubijen direktor Jugoslovenskogaerotransporta (JAT) Žika Petrović.

2002 - Rusija je saopštila da su ruske trupe ubile jednog odnajtraženijih ljudi u zemlji - Kataba, čečenskog lidera arapskog porekla, za koga se sumnjalo da ima bliske veze sa terorističkom mrežom Osame bin Ladena - al Kaidom.

2005 - Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije NebojšaPavković dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zločine na Kosovu 1999. godine. Pavković je osuđen 26. februara 2009. na 22 godine zatvora.

2005 - U okviru bliskoistočne turneje predsednik Rusije VladimirPutin posetio je Egipat i Izrael. On je prvi i jedini ruski, odnosno sovjetki lider koji je posetio Egipat u poslednjih 40 godina, a takođe i prvi ruski zvaničnik koji je posetio Izrael.

Bisernica
02-05-2010, 14:43
26. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100425_147-ItemID-168917-lrg.jpg


121 - Rođen je rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije. Tokom ratnih pohoda u Evropi i Aziji vodio je beleške koje su objavljene posle njegove smrti pod naslovom "Samom sebi".

1452 - Rođen je italijanski slikar, vajar, pronalazač i naučnik Leonardo da Vinči. Njegovo najpoznatije slikarsko delo, čuvena "Mona Liza", izložena je u pariskom Luvru, a crteži i rukopisi čuvaju se u milanskoj biblioteci Ambrosiana, londonskom Britanskom muzeju i Vindzoru. Od njegovih naučnih radova najznačajniji je "Traktat o slikarstvu".

1532 - U pohodu na Beč, turska vojska, pod komandom sultana Sulejmana II ušla je u Mađarsku.

1607 - Kapetan Džon Smit doveo je u Kejp Henri u Virdžiniji prve koloniste koji su osnovali prvo stalno britansko naselje u Americi.

1711 - Rođen je britanski filozof škotskog porekla, Dejvid Hjum(David Hume), preteča klasičnih engleskih ekonomista i autor kvantitativne teorije novca. ("Rasprava o ljudskoj prirodi", "Filozofski ogled o ljudskom razumu")

1798 - Rođen je francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao je Geteovog "Fausta" i napisao "Dnevnik" u kojem je izložio zapažanja o umetnosti ("Danteova barka", "Ulazak *****ša u Carigrad", "Na barikadama 28. jula 1830")

1812 - Rođen je nemački industrijalac Alfred Krup, koji je prvi počeo praviti topove od livenog čelika i vrlo brzo stekao monopol u snabdevanju oružjem većeg broja evropskih zemalja. Koncern "Krup" bio je glavni snabdevač oružjem Nemačke u Prvom i Drugom svetskom ratu. Međunarodni vojni sud u Nirnbergu osudio je 1948. godine Krupovog potomka na 12 godina zatvora i konfiskaciju imovine.

1828 - Rusija je objavila rat Turskoj u znak podrške Grčkoj u borbi za nezavisnost.

1894 - U Aleksandriji, u Egiptu rođen je Rudolf Hes (Hess), nacistički lider i Hitlerov zamenik. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je na doživotnu robiju zbog ratnih zločina. U avgustu 1987. izvršio je samoubistvo u zatvoru Špandau.

1904 - Umro je srpski matematičar Dimitrije Nešić, profesor na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i ministar prosvete 1894. Uveo je zakon o metarskim merama u Srbiji.

1910 - Rođen je književnik Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Pisao je romane ("Derviš i smrt", "Tišina", "Tvrđava"), pripovetke, eseje i filmske scenarije.

1915 - Italija je tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i prešla u Prvom svetskom ratu na stranu sila Antante uz obećanje da će dobiti Tirol, Trst, Goricu, Istru, delove Dalmacije i Albanije.

1931 - Umro je srpski glumac i reditelj Milorad Gavrilović, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najdarovitijih i najobrazovanijih glumaca u to vreme.

1937 - Da bi pomogli generalu Franku u vreme španskog građanskog rata, Hitlerovi avioni bombardovali su španski grad Gernika. Razaranje ovog grada inspirisalo je Pikasa da naslika čuvenu "Gerniku", apokaliptični prikaz građanskog rata.

1942 - U najvećoj nesreći u istoriji rudarstva, u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom Japana, poginulo je najmanje 1.540 ljudi.

1945 - Uhapšen je maršal Henri Filip Peten, šef francuskog kolaboracionističkog režima sa sedištem u Višiju u Drugom svetskom ratu. Osuđen je na smrt zbog izdaje, ali mu je zbog ranijih zasluga i starosti kazna preinačena u doživotnu robiju.

1954 - U Ženevi je počela konferencija o Indokini kojom je okončana francuska dominacija u tom delu sveta. SAD nisu prihvatile rezultate skupa pa je u junu 1954. diktator Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postao premijer Južnog Vijetnama.

1962 - Britanija je lansirala prvi satelit Ariel I.

1964 - Tanganjika, Zanzibar i Pemba su osnovale Ujedinjen uRepubliku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29. oktobra 1964. promenila naziv u Tanzanija.

1984 - Umro je američki džez muzičar i vođa orkestra Vilijam "Kaunt" Bejzi. Članovi njegovog orkestra (1937) bili su i trubač Bak Klejton i pevačica Bili Holidej.

1986 - Eksplodirao je četvrti blok nuklearne centrale u Černobilju u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili su gotovo celu Evropu, a posledice, ove do sada najveće nuklearne katastrofe, još uvek se ispituju. Nuklearna centrala trajno je zatvorena 15. decembra 2000. godine.

1994 - U Južnoj Africi su održani prvi izbori, na kojima suučestvovali i crnci i belci, i koji su označili kraj režima aparthejda.

1999 - Tokom vazdušnih udara NATO na SR Jugoslaviju, Evropska unija je zabranila ulazak u zemlje članice Unije predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, članovima njegove porodice, visokim zvaničnicima SRJ i Srbije i uvela embargo na uvoz nafte.

2003 - Na zasedanju Komisije UN za ljudska prava ozvaničen je kraj mandata specijalnog izaslanika za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori.

2005 - Sirija je u potpunosti povukla svoje trupe iz Libana, posle gotovo tri decenije vojnog prisustva u toj zemlji.

Bisernica
02-05-2010, 14:45
27. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100426_407-ItemID-169040-lrg.jpg


1521 - Urođenici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana (Magellan) koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.

1737 - Rođen je engleski istoričar Edvard Gibon (Edward Gibbon), autor dela "Opadanje i propast Rimskog carstva".

1791 - Rođen je američki pronalazač Semjuel Finli Breze Morze (Samuel Finley Brese Morse), izumitelj telegrafa i Morzeove azbuke.

1822 - Rođen je američki general i državnik Julisiz Simpson Grant, predsednik SAD od 1869. do 1877. U Američkom građanskom ratu (1861-65) predvodio je armiju Severa i prisilio na kapitulaciju komandanta snaga Konfederacije Roberta Lija (Lee).

1830 - Južnoamerički vojskovođa i prvi predsednik Kolumbije Simon Bolivar, optužen za diktatorske ambicije, podneo je ostavku.

1830 - Beograd je dobio prvo ulično osvetljenje - fenjere sa svećama.

1909 - Grupa pod nazivom "Mladi Turci" oborila je sa vlasti turskog sultana Abdula Hamida.

1915 - Umro je ruski kompozitor i pijanista Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, preteča ekspresionizma u muzici ("Božanstvena poema", "Prometej", "Poema ekstaze").

1932 - Rođen je bivši južnoafrički ministar inostranih poslova Pik Bota (Botha), koji je 17 godina, koliko je bio na tom položaju, nastojao da ubedi svet da je aparthejd pravo rešenje za rasne razdore.

1937 - Umro je italijanski revolucionar Antonio Gramši (Gramsci), osnivač Komunističke partije Italije 1921. godine.

1941 - U Atinu, u Drugom svetskom ratu, ušli su nemački tenkovi.

1945 - Uhapšen je italijanski diktator Benito Musolini. Streljan je narednog dana u mestu Donga, na obali jezera Komo.

1950 - Velika Britanija je priznala Izrael.

1956 - Roki Marćano (Rocky Marciano) povukao se iz boksa kao jedini nepobeđeni svetski šampion u teškoj kategoriji.

1960 - Proglašena je nezavisnost afričke države Togo, bivše francuske kolonije.

1961 - Sijera Leone je stekla nezavisnost od Velike Britanije.

1972 - U Bukureštu je umro Kvame Nkrumah (Kwame), prvi premijer i predsedik Gane i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

1978 - Avganistanske vojne snage preuzele su vlast u zemlji i uspostavile vladu zasnovanu na islamskim principima. Predsednik Mohamed Daud (Mohammed Daoud) je ubijen, a novi predsednik Nur Mohamed Taraki proklamovao je Demokratsku Republiku Avganistan.

1992 - Nakon raspada SFRJ proglašena je Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), zajednička država Srbije i Crne Gore, koja je trajala nepunih 11 godina. SRJ je proglašena na osnovu Ustava ("Žabljački ustav") donetog istog dana. Prethodno su poslanici u Saveznom veću Skupštine SFRJ usvojili Deklaraciju o stvaranju SRJ.

1992 - Zambijski vojni avion u kojem su bili fudbalski reprezentativci te afričke zemlje, srušio se u Atlantski okean blizu Gabona. Poginulo je svih 30 putnika.

1992 - Rusija i još 12 bivših sovjetskih republika su postale članice Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke.

1993 - Eritreja je stekla nezavisnost od Etiopije posle tri decenije građanskog rata i referenduma na kojem su građani glasali za nezavisnost.

1993 - Predstavnici Kine i Tajvana počeli su u Singapuru razgovore, prve od završetka kineskog građanskog rata 1949. godine.

1997 - U Hongkongu je zvanično otvoren najduži viseći drumsko-železnički most u svetu, koji je povezao grad s novim aerodromom.

1999 - U vazdušnim napadima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je centar Surdulice. Poginulo je 17 ljudi, ranjeno je 11, a oko 300 civilnih objekata je srušeno ili oštećeno.

2001 - Rusija je potpisala ugovor sa Severnom Korejom o poboljšanju kvaliteta oružja koje je ta zemlja dobila tokom sovjetske ere.

2003 - Na predsedničkim izborima u Paragvaju pobedio je Nikanor Duarte Frutos čime je nastavljen kontinuitet 55-godišnje vladavine njegove partije Kolorado koja je u svetu najduže na vlasti.

2005 - Najveći avion na svetu, evropski "Erbas A380", obavio je svoj prvi let. Avion je dugačak kao osam londonskih autobusa, ima prostor u krilima dovoljan za parkiranje 70 automobila, a na dva nivoa može da primi 800 putnika. Avion je svojim kapacitetima preuzeo primat "Boinga 747" kao najvećeg aviona koji je ikada leteo.

Bisernica
02-05-2010, 14:46
28. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100427_368-ItemID-169151-lrg.jpg



1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV (Edward), sin vojvode od Jorka (York). U ratu protiv dinastije Lankaster (Lancaster), posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.

1789 - Pobunjena posada engleskog broda "Baunti" ostavila je kapetana broda Vilijama Blaja (William Blight) i 18 njegovih pristalica u vodama kod Tahitija. Blaj je posle 48 dana dramatične plovidbe i više od 3.500 milja uspeo da se domogne ostrva Timor, blizu Jave.

1804 - Tokom Prvog srpskog ustanka, u Zemunu je održan sastanak srpskih ustanika i Turaka, uz posredovanje Austrije. Nakon neuspelih pregovora o uspostavljanju mira, srpski pregovarači vratili su se u Ostružnicu i počeli pripreme za napad na Beograd.

1878 - Rođen je američki filmski i pozorišni glumac Lajonel Barimor (Barrymore). Kao dete proslavio se u ulozi Olivera Tvista, a kasnije je značajne uloge odigrao u filmovima "Grand hotel", "Ostrvo Largo", "Dama s kamelijama", kao i u TV seriji "Dr Kilder".

1918 - U zatvoru u Terezinu (Češka) umro je Gavrilo Princip. Na dvadesetogodišnji zatvor osudile su ga austrougarske vlasti nakon atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda (Franz) u Sarajevu 1914, čime je počeo Prvi svetski rat.

1919 - Na Versajskoj mirovnoj konferenciji u Parizu 32 države, uključujući Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, prihvatile su pakt o osnivanju Lige naroda.

1924 - Rođen je zambijski državnik Kenet Kaunda (Kenneth), prvi predsednik Zambije od 1964. do 1991. i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

1936 - Umro je egipatski kralj Fuad I. Za kralja se proglasio 1922, kada je ukinut britanski protektorat nad Egiptom. Nasledio ga je sin Faruk I (Farouk).

1939 - Adolf Hitler odbacio je nemačko-poljski pakt o nenapadanju sklopljen u januaru 1934. i nemačko-britanski ugovor iz juna 1935.

1952 - Japanu je vraćen suverenitet koji mu je, nakon poraza u Drugom svetskom ratu, bio oduzet mirovnim ugovorom iz San Franciska 1951. godine.

1969 - Predsednik Francuske Šarl de Gol (Charles de Gaulle) dao je ostavku nakon referenduma o regionalizaciji zemlje i reorganizaciji Senata, na kojem je većina Francuza glasala protiv njegovih predloga.

1977 - Članovi nemačke levičarske terorističke grupe "Bader-Majnhof" (Meinhoff, Baader) osuđeni su na doživotnu robiju.

1980 - Državni sekretar SAD Sajrus Vens (Cyrus Vance) podneo je ostavku posle neuspele misije komandosa u spasavanju američkih talaca u Iranu.

1992 - Prokomunistička vlada u Kabulu predala je vlast islamskim gerilcima, čime je okončan 14-godišnji građanski rat u Avganistanu.

1995 - U eksploziji gasa poginula su najmanje 103 stanovnika južnokorejskog mesta Tegu.

1999 - Vlada SR Jugoslavije podnela je Međunarodnom sudu pravde u Hagu tužbu protiv zemalja NATO-a zbog "neovlašćene upotrebe sile" u vazdušnim udarima koji su počeli 24. marta.

1999 - Lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković smenjen je sa mesta potpredsednika vlade SR Jugoslavije zbog kritika na račun vlasti tokom ratnog stanja.

2001 - Prvi turista u svemiru, američki biznismen Denis (Dennis) Tito, platio je 20 miliona dolara za svoje putovanje na Međunarodnu svemirsku stanicu, na koje je otišao sa ruskom posadom.

2002 - U padu helihoptera u Rusiji, poginuo je gubernator sibirske oblasti Krasnojarsk general Aleksandar (Alexander) Lebed, bivši savetnik za bezbednost predsednika Borisa Jeljcina.

2004 - Snimci američke TV Si-Bi-Es (CBS) o zlostavljanju iračkih zarobljenika u iračkom zatvoru Abu Graib, pod kontrolom američke vojske, izazvali su šok u svetu. Američki predsednik Džordž Buš uputio je javno izvinjenje iračkom narodu za poniženje koje su pretrpeli irački zatvorenici i njihove porodice.

2005 - Irak je dobio prvu demokratsku vladu u poslednjih više od 50 godina.

Bisernica
02-05-2010, 14:48
29. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100428_358-ItemID-169249-lrg.jpg


1429 - Žan d'Ark (Jeanne d'Arc), poznatija kao Jovanka Orleanka, oslobodila je Orlean, grad koji su britanske trupe opsedale sedam meseci.

1769 - Rođen je engleski vojskovođa i državnik Artur Velzli (Arthur Wellesley), prvi vojvoda od Velingtona (Wellington), koji je porazio Napoleona I 1815. kod Vaterloa. Kao vođa torijevske desnice bio je premijer od 1828. do 1830. godine.

1818 - Rođen je Aleksandar II Nikolajevič Romanov, ruski car od 1855. Tokom njegove vladavine ukinuto je kmetstvo, reformisani su sudovi, data ograničena samouprava gubernijama i gradovima. U februaru 1881. ubio ga je pripadnik organizacije "Narodna volja".

1854 - Rođen je francuski matematičar Žil Anri Poenkare (Jules Henri Poincare), autor teorije automorfnih funkcija i jedan od osnivača topologije.

1892 - U Beogradu je osnovana Srpska književna zadruga. Prvi predsednik bio je Stojan Novaković, a potpredsednik Jovan Jovanović Zmaj, koji je izradio i njen amblem. Prva objavljena knjiga bila je "Život i priključenija" Dositeja Obradovića.

1899 - Rođen je američki pijanista, kompozitor i šef orkestra Edvard Kenedi "DJuk" Elington (Edward Kennedy Duke Ellington), jedan od najznačajnijih džez muzičara XX veka.

1901 - Rođen je japanski car Hirohito, koji je vladao od 1921, kad je kao regent zamenjivao bolesnog oca. Krunisan je 1926. i bio na prestolu do smrti 1989. godine.

1907 - Rođen je američki filmski režiser austrijskog porekla Fred Cineman (Zinnemann), dobitnik Oskara za filmove "Odavde do večnosti" i "Čovek za sva vremena".

1929 - Umro je srpski vojvoda Stepan-Stepa Stepanović, general i ministar vojske 1908. i od 1911. do 1912. godine. Čin vojvode dobio je nakon pobede nad austrougarskom vojskom u Cerskoj bici u avgustu 1914. godine.

1936 - Rođen je indijski dirigent i violinista Zubin Mehta, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Karijeru profesionalnog dirigenta započeo je nastupima u Jugoslaviji i Belgiji.

1945 - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor Dahau.

1945 - Snage nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu kapitulirale su u severnoj Italiji, Austriji, Štajerskoj i Koruškoj.

1975 - Poslednji američki vojnici evakuisani su iz Sajgona, dan uoči ulaska severnovijetnamskih snaga u grad.

1980 - Umro je engleski filmski režiser Alfred Hičkok, proslavljeni autor kriminalističkih filmova, majstor filmske montaže, napetosti i ambijenta ("Čovek koji je suviše znao", "Nevolje sa Harijem", "Vrtoglavica", "Ptice", "Psiho").

1991 - U zemljotresu u sovjetskoj republici Gruziji poginulo je više od 140 ljudi.

1992 - Jedinice Teritorijalne odbrane i policije Bosne i Hercegovine blokirale su kasarne Jugoslovenske narodne armije u Sarajevu.

1998 - Kontakt grupa u Rimu usvojila je paket sankcija protiv SRJ zbog pogoršanja situacije na Kosovu.

1999 - U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju srušen je telekomunikacioni toranj na Avali.

2003 - U Zagrebu je preminuo penzionisani hrvatski general Janko Bobetko, koga je Haški tribunal u septembru 2002. optužio za ratni zločin počinjen 1993. godine u vojnoj akciji "Medački džep".

2009 - Evropska unija je potpisala sa Srbijom Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Bisernica
02-05-2010, 14:49
30. april


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100429_384-ItemID-169349-lrg.jpg


313 - Rimski car Konstantin I Veliki izdao je Milanski edikt kojim je legalizovano hrišćanstvo u Rimskom carstvu.

1777 - Rođen je nemački matematičar i astronom Karl Fridrih Gaus (Carl Friedrich Gauss), pronalazač više metoda u teoriji brojeva, algebri, geometriji (Gausov algoritam, Gausova konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova projekcija). Smatra se jednim od najvećih matematičara svih vremena.

1789 - Džordž Vašington (Georges Washington) izabran je za prvog predsednika SAD. Nakon dva predsednička mandata, u septembru 1796. godine uputio je američkom narodu oproštajnu poruku (Farewell Address) i povukao se na svoje imanje.

1803 - SAD su od Napoleona Bonaparte, za 15 miliona dolara kupile Luizijanu, koja je istog dana 1812. i formalno ušla u sastav američke države kao njena 18. članica.

1804 - U borbama u Surinamu Britanci su prvi put upotrebili šrapnel, nazvan po izumitelju Henriju Šrapnelu (Henry Shrapnel).

1870 - Rođen je austrijski kompozitor mađarskog porekla Franc Lehar (Franz), najznačajniji predstavnik bečke operete u prvoj polovini 20. veka ("Vesela udovica", "Zemlja smeška").

1883 - Umro je francuski slikar Eduar Mane (Edouard Manet), jedan od začetnika impresionizma ("Doručak na travi", "Bal u Foli-Beržeru", "Balkon", "Olimpija").

1883 - Rođen je češki pisac Jaroslav Hašek, autor romana "Doživljaji dobrog vojnika Švejka".

1893 - Rođen je Joahim fon Ribentrop (Joachim von Ribbentrop) šef diplomatije nacističke Nemačke. Međunarodni sud u Nirnbergu osudio ga je na smrt zbog zločina u Drugom svetskom ratu. Smrtna kazna vešanjem izvršena je 1946.

1895 - Svečano je otvorena Prva internacionalna izložba u Veneciji, koja je vremenom postala najveća smotra savremene likovne umetnosti u svetu, poznata kao Venecijanski bijenale.

1900 - Havaji su postali sastavni deo SAD.

1909 - Rođena je holandska kraljica Julijana. Kraljica je postala 1948, a 1980. je abdicirala u korist starije kćerke Beatrise (Beatrix).

1915 - U Parizu je osnovan Jugoslovenski odbor, organizacija srpskih, hrvatskih i slovenačkih političkih emigranata iz Austro-Ugarske koja je u vreme Prvog svetskog rata vodila akcije za oslobađanje južnoslovenskih zemalja od Austro-Ugarske i za njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom.

1934 - Austrija je donela novi ustav kojim je ozakonjena diktatura kancelara Engelberta Dolfusa (Dollfuss).

1941 - Nezavisna Država Hrvatska donela je zakon o rasnoj pripadnosti na osnovu kojeg su počeli progoni Srba, Jevreja i Roma.

1945 - Adolf Hitler i njegova ljubavnica Eva Braun izvršili su samoubistvo u podzemnom bunkeru u Berlinu. Ruske trupe ušle su u centar Berlina, osvojile Rajhstag i druge državne institucije, dok su savezničke trupe osvojile Minhen, a francuske ušle u Austriju.

1945 - Jugoslovenska vojska oslobodila je u Drugom svetskom ratu ustaški logor Jasenovac.

1953 - U Beogradu je za posetioce otvoren Železnički muzej, prvi takav muzej u Jugoslaviji, osnovan u februaru 1950.

1973 - Predsednik SAD Ričard Nikson (Richard Nixon) prihvatio je odgovornost za prisluškivanje stranačkih protivnika u Votergejtu 1972, što je dovelo do njegove ostavke u avgustu 1974. godine.

1975 - Padom Sajgona (Ho Ši Min), u koji su ušle snage Severnog Vijetnama, okončan je vijetnamski rat. U tridesetgodišnjem ratu poginulo je oko 58.000 Amerikanaca i tri miliona Vijetnamaca, od kojih dva miliona civila.

1989 - Umro je italijanski filmski režiser Serđo Leone (Sergio) autor "špageti" vesterna ("Za šaku dolara", "Zovem se Niko", "Bilo jednom na Divljem zapadu", "Dogodilo se u Americi").

1991 - U ciklonu u Bangladešu je poginulo najmanje 125.000 ljudi.

1995 - Predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) naložio je prekid trgovine s Iranom i zabranio investicije u tu zemlju, optuživši Teheran da podržava međunarodni terorizam.

1999 - U vazdušnim napadima NATO na SR Jugoslaviju pogođene su zgrade Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Jugoslavije u užem centru Beograda.

2000 - Preminuo bivši premijer Danske Pol Hartling, koji je 1978. godine postao Visoki komesar UN za izbeglice, a 1981. dobio Nobelovu nagradu za mir.

2002 - Predsednik Zimbabvea Robert Mugabe proglasio je vanredno stanje u zemlji zbog velike nestašice hrane koja je dovela hiljade stanovnika na ivicu gladi. Kriza sa hranom nastupila je usled suše, ali i zbog zatvaranja farmi koje su držali belci.

2003 - SAD, Rusija, Evropska unija i UN zvanično su objavile "mapu" za mirovno pregovore Izraela i Palestine, koji bi trebalo da dovedu do stvaranja nezavisne palestinske države 2005.

2005 - Na jugu Iraka međunarodni istražitelji su otkrili masovnu grobnicu sa 1.500 tela, za koju se veruje da su većinom ubijeni Kurdi, koji su tokom 80-ih godina prošlog veka, u vreme režima Sadama Huseina, bili primorani da napuste svoje domove na severu zemlje.

Bisernica
02-05-2010, 14:51
1. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100430_493-ItemID-169443-lrg.jpg


1218 - Rođen je nemački car Rudolf I Habsburg, osnivač dinastije Habsburgovaca, jedne od najstarijih dinastija u Evropi. Vladao je od 1273. do smrti 1291. godine.

1707 - Stupio je na snagu Zakon o Uniji kojom su se kraljevine Škotska i Engleska ujedinile u Veliku Britaniju.

1778 - U Somboru je otvorena prva srpska učiteljska škola.

1858 - Crnogorci su na Grahovu potukli znatno jače turske trupe.Posle te pobede, uz podršku Francuske, međunarodna komisija je 1860. odredila granice između Otomanskog carstva i Crne Gore, kojoj su pripojeni Grahovo, Rudine, Nikšićka Župa i Gornji Vasojevići.

1866 - U Srbiji su puštene u promet prve poštanke marke. Istogdana 1874. prve poštanske marke puštene su u promet u Crnoj Gori.

1873 - Škotski lekar, misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston, koji je otkrio Viktorijine vodopade, pronađen je mrtav u mestu Čitambo u sadašnjoj Zambiji.

1876 - Britanski parlament usvojio je Zakon o kraljevskimtitulama na osnovu kojeg je kraljica Viktorija I proglašena caricom Indije.

1886 - U Čikagu je 40.000 radnika stupilo u štrajk,zahtevajući bolje uslove rada, izražene u paroli "tri osmice" - po osam sati rada, odmora i kulturnog uzdizanja. U sukobu s policijom ubijeno je šest i ranjeno oko 50 radnika. Od 1889. ovaj dan se slavi kao Međunarodni praznik rada. U Srbiji je prvi put proslavljen 1894.

1904 - Umro je češki kompozitor Antonjin Dvoržak. Iz njegovog bogatog opusa izdvaja se devet simfonija među kojima je najpoznatija "Simfonija iz novog sveta".

1925 - Kipar je zvanično postao britanska kolonija. Velika Britanija je 1878. Kipar preuzela od Turske, a 1914. je izvršila aneksiju ostrva.

1931 - Zvanično je otvoren "Empajer stejt bilding", 102 spratavisok njujorški oblakoder, tada najviša zgrada u svetu.

1945 - Nemački nacistički lider Jozef Gebels, ministar prosvete i propagande po dolasku nacista na vlast 1933, izvršio je samoubistvo u bunkeru u Berlinu. Iz straha pred odgovornošću za nacističke zločine Gebels se ubio zajedno sa celom porodicom u poslednjim časovima pred pad Berlina u Drugom svetskom ratu.

1960 - Na teritoriji Sovjetskog Saveza oboren je američkišpijunski avion "U-2". Pilot Frensis Pauers, koji se spasao iskakanjem, zarobljen je i u februaru 1962. razmenjen za jednog sovjetskog špijuna.

1978 - Japanski istraživač Naomi Uemura postao je prvi čovekkoji je sam stigao na Severni pol, prešavši 950 kilometara na sankama s psećom zapregom.

1982 - U Poljskoj, 50.000 pristalica "Solidarnosti" demonstriraloje protiv vojne vlasti. Ratno stanje u zemlji uvedeno je 13. decembra 1981, kada je general Vojćeh Jaruzelski suspendovao civilne vlasti.

1993 - U atentatu u Kolombu tokom prvomajske proslave ubijen jepredsednik Šri Lanke Ranasingea Premadasu.

1994 - U trci za "Gran Pri San Marina" poginuo je brazilskiautomobilski as Ajrton Sena jedan od najboljih vozača "formule 1".

1995 - Artiljerijskim napadom na Pakrac počela je ofanzivahrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju pod nazivom "Bljesak". Nekoliko dana kasnije Hrvatska je zauzela celo područje, a desetine hiljada Srba izbeglo je u Bosnu i Srbiju.

1997 - Laburistička partija Tonija Blera pobedila je na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji, nakon 18 godina vladavine konzervativaca.

1999 - U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođen jeputnički autobus na mostu u Lužanima (Kosovo). Poginulo je najmanje 60 ljudi.

2001 - Makedonci u Bitolju spalili su i kamenovali oko 40 kuća,firmi i prodavnica čiji su vlasnici Albanci u znak odmazde zbog pogibije osam pripadnika makedonskih snaga bezbednosti u napadu albanskih terorista kod tetovskog sela Vojce.

2001 - Predsednik SAD-a, Džordž Buš zatražio je izmenuugovora koji su 1972. SAD sklopile sa Moskvom o antibalističkim raketama, što bi otvorilo put ka novom odbrambenom planu SAD.

2003 - U zemljotresu u Turskoj poginulo je 176 osoba, međukojima i 25 đaka tokom spavanja u internatu koji se srušio.

2004 - U Briselu su podignute zastave deset novih državačlanica Evropske unije, čime se broj zemalja koje čine tu najveću ekonomsko-socijalnu integraciju popeo na 25 sa 450 miliona stanovnika. Punopravne članice EU zvanično su postale: Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Kipar, Malta, Estonija, Letonija i Litvanija. To je najveće proširenje EU od osnivanja 1957. godine.

Bisernica
02-05-2010, 14:52
2. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100501_153-ItemID-169480-lrg.jpg


1519 - Umro je Leonardo da Vinči, italijanski vajar,naučnik i slikar, "uomo universale" italijanske renesanse kojeg istoričari umetnosti svrstavaju u najveće genije ljudskog roda. Njegova dela "Mona Liza" i "Poslednja večera" spadaju među najčuvenije slike na svetu. "Traktat o slikarstvu" (u prevodu objavljen u Beogradu 1953) koji sadrži njegova zapažanja, zaključke i pouke o slikanju, perspektivi, svetlosti i boji, značajan je doprinos nauci o umetnosti.

1567 - Umro je dubrovački renesansni pesnik i dramski pisac Marin Držić, autor "Dundo Maroja" i "Novele od Stanca".

1660 - Rođen je Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati, italijanski kompozitor opera i crkvenih kompozicija.

1729 - Rođena je ruska carica nemačkog porekla Katarina II Aleksejevna (Katarina Velika). Caricom ju je 1762. proglasila dvorska garda nakon što je u zaveri ubijen njen muž Petar III. Pod uticajem francuskih prosvetitelja Voltera i Didroa, sprovela je značajne reforme ruskog društva u duhu prosvećenog apsolutizma.

1852 - Rođen je srpski novinar, pisac i političar Pera Todorović, jedan od osnivača Narodne radikalne stranke.

1857 - Umro je francuski pisac Alfred de Mise ("Noći","Pismo Lamartinu", "Ispovest jednog deteta ovog veka").

1860 - U Budimpešti je rođen Teodor Hercl vođai osnivač cionističkog pokreta, autor dela "Jevrejska država" (1896).

1885 - Belgijski kralj Leopold II proglasio se kraljem noveSlobodne države Kongo.

1892 - Rođen je nemački pilot Manfred fon Rihthof, "Crveni baron", najslavniji nemački avijatičar u Prvom svetskom ratu. Tokom rata oborio je više od 80 aviona. Poginuo je u jednoj od vazdušnih bitaka u aprilu 1918.

1892 - Umro je nemački hemičar August Vilhelm fon Hofman, osnivač moderne industrije anilinskih boja iz katrana kamenog uglja.

1903 - Rođen je američki pedijatar Bendžamin Meklejn Spok, autor bestselera "Saveti zdravog razuma o odgajanju beba i dece" (1946).

1904 - Rođen je američki pevač i filmski glumac Hari Lilis"Bing" Krozbi, rekorder po broju snimljenih ploča, dobitnik Oskara za film "Idući svojim putem".

1933 - Nemački kancelar Adolf Hitler je ukinuo sindikate.

1945 - Sovjetske trupe osvojile su Berlin u Drugom svetskom ratu.

1951 - Savet Evrope prihvatio je Nemačku kao punopravnog člana.

1953 - Kralj Husein zvanično je postao kralj Jordana. U Iraku,kralj Fejsal II preuzeo je vlast.

1957 - Umro je američki političar, senator Džozef Mekarti, vođa antikomunističke kampanje u SAD početkom pedesetih godina.

1960 - Izvršena je smrtna kazna nad Amerikancem Kerilom Česmenom, osuđenom za otmicu i silovanje. Čekajući izvršenje presude, koje je osam puta odlagano zahvaljujući upornoj i veštoj odbrani, u zatvoru je napisao tri knjige koje su postale bestseleri.

1965 - Stavljen je u upotrebu prvi komunikacioni satelit zaprenos televizijske slike.

1967 - U Stokholmu je počeo da radi međunarodni sud za ratnezločine Bertranda Rasela (Rušel), koji je kasnije presudio da su SAD krive za agresiju na Vijetnam.

1990 - Afrički nacionalni kongres Nelsona Mandele i vlada JužneAfrike otpočeli su razgovore u Kejptaunu o okončanju vlasti bele manjine u toj zemlji. Istog dana 1994. Mandela i njegov Afrički nacionalni kongres pobedili su na izborima u Južnoj Africi.

1993 - U Atini, predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić potpisao je Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu pod uslovom da ga prihvati Skupština RS. Skupština je kasnije odbacila plan, ocenivši da su mape razgraničenja s bosanskim Muslimanima i Hrvatima krajnje nepovoljne za Srbe u Bosni, a bosanski rat je nastavljen.

1995 - Šest osoba je poginulo, a 176 ranjeno kada su projektilikrajiških Srba pogodili centar Zagreba.

1999 - Avijacija NATO-a, u napadima na SR Jugoslaviju, upotrebilaje grafitne bombe koje su izazvale raspad elektroenergetskog sistema u Srbiji. Oko 70 odsto teritorije Srbije ostalo je u mraku.

2000 - U Sijera Leoneu pobunjenici Ujedinjenog revolucionarnog fronta zarobili su 500 pripadnika mirovnih snaga UN. Zatvorenici su u narednom periodu puštani u manjim grupama, a 15. jula, nakon vojne intervencije mirovnih snaga, konačno su svi oslobođeni.

2001 - Ronilac Živadin Đorđević izjavio je listu "Timočka krimi revija" da je u proleće 1999. iz reke Dunav izvučena hladnjača sa 50 tela koja su kasnije tajno zakopana u masovnu grobnicu. U narednim mesecima srpska policija je otkrila nekoliko masovnih grobnica u kojima su, kako se pretpostavlja, zakopani albanski civili ubijeni tokom sukoba na Kosovu.

2001 - Bivši pripadnik Kju Kluks Klana, Tomas Blanton,osuđen je na doživotnu robiju zbog postavljanja bombe u crkvi u Birmingemu, u američkoj državi Alabama, 1963. koja je za posledicu imala smrt četiri crne devojčice.

2003 - Američki predsednik Džordž Buš saopštio je da jeglavni deo borbenih operacija u Iraku završen, čime je zvanično okončan rat u Iraku.

2004 - Milorad Luković Legija, bivši komandant Jedinica zaspecijalne operacije (JSO) i prvooptuzeni za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića, predao se beogradskoj policiji nakon 14 meseci skrivanja. Za organizovanje ubistva premijera Legija je osuđen na 40 godina zatvora, a na istu kaznu osuđen je i neposredni izvršilac ubistva, bivši Legijin zamenik Zvezdan Jovanović.

Bisernica
03-05-2010, 14:58
3. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100502_108-ItemID-169503-lrg.jpg


1469 - Rođen je italijanski državnik i istoričar Nikolo Makijaveli, autor dela "Vladalac", u kojem je izneo shvatanje da vladar ne treba da bira sredstva da bi postigao cilj iz čega je kasnije izveden pojam "makijavelizam".

1494 - Španski moreplovac Kristofor Kolumbo otkrio je ostrvo, kasnije nazvano Jamajka.

1500 - Portugalski moreplovac Pedro Alvareš Kabral je na putu ka Indiji otkrio Brazil i proglasio ga posedom Portugala.

1748 - Rođen je francuski političar Emanuel Žozef Siej, poznat kao Abe Sije, jedan od vođa Francuske revolucije. U brošuri "Šta je treći stalež?" izložio je političke zahteve buržoazije.

1791 - Poljski kralj Stanjislav II August Ponjatovski potpisao je liberalni ustav kojim je uspostavljena parlamentarna monarhija. To je bio drugi pisani Ustav u svetu, posle američkog.

1814 - Francuski kralj Luj XVIII vratio se, pod zaštitom saveznika, u Pariz posle poraza cara Napoleona I u bici kod Vaterloa.

1841 - Novi Zeland je proglašen britanskom kolonijom.

1895 - Teritorije u posedu Britanske južnoafričke kompanije,južno od reke Zambezi dobile su naziv Rodezija.

1898 - U Kijevu je rođena izraelska državnica Golda Mabovič Mejrson, poznata kao Golda Meir, prva žena premijer Izraela od 1969. do 1974.

1898 - Umro je srpski književni i pozorišni kritičar iistoričar književnosti Svetislav Vulović, profesor Velike škole u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najuticajnijih srpskih književnih kritičara u 19. veku.

1902 - Rođen je francuski fizičar Alfred Kastler, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1966. Njegov naučni rad doprineo je razvoju lasera.

1922 - U Parizu je osnovana Međunarodna železnička unija, među čijim osnivačima su bile i Jugoslovenske železnice.

1936 - U Jagodini su u organizaciji Narodnog fronta slobodeodržane najmasovnije antifašističke demonstracije u Pomoravlju između dva svetska rata.

1939 - Smenjen je sovjetski ministar inostranih poslova MaksimLitvinov, a novi ministar je postao Vjačeslav Molotov, koji je krajem avgusta potpisao pakt o nenapadanju sa nacističkom Nemačkom.

1945 - Britanci su u Drugom svetskom ratu zauzeli Rangun, glavni grad tadašnje Burme (danas Mjanmar), oslobodivši ga japanske okupacije.

1946 - U Tokiju je počeo da zaseda Međunarodni vojni sud zaDaleki istok, koji je sudio japanskim ratnim zločincima iz Drugog svetskog rata. U procesu, koji je trajao do novembra 1948, od 28 okrivljenih sedam je osuđeno na smrt, 16 na doživotnu robiju, a ostali na vremenske kazne.

1968 - Žestokim sukobima sa policijom u Parizu su počele studentske demonstracije i štrajkovi zbog oklevanja vlasti da sprovede reforme univerziteta. Studentski protesti ubrzo su zahvatili i druge evropske zemlje, a protest je prerastao u revolt protiv građanskog društva.

1971 - Valter Ulbriht se povukao sa mestageneralnog sekretara komunističke partije istočne Nemačke. Zamenio ga je Erih Honeker.

1991 - U rodno selo Lelić kod Valjeva prenete su iz SAD moštiepiskopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića.

1992 - Muslimanske snage napale su u Sarajevu kolonu vozila JNA koja se povlačila prema kasarni u Lukavici. Ubijeno je i ranjeno više oficira, vojnika i civila.

1996 - Delegati 55 zemalja saglasili su se na konferenciji UN u Ženevi o novim pravilima korišćenja nagaznih mina, ali nisu prihvatili njihovu potpunu zabranu.

1999 - Tokom vazdušnih udara NATO na SR Jugoslaviju pogođen jeputnički autobus kod mesta Peć na Kosovu. Poginulo je 20 ljudi, a 43 je ranjeno. U Novom Sadu je pogođena zgrada TV Novi Sad. U sedištu NATO u Briselu je saopšteno da je za 42 dana vazdušnih napada na SRJ izvedeno 14.000 letova.

2003 - Američki Kongres je, većinom glasova, izglasao budžetod skoro 80 milijardi dolara koji je namenjen ratu u Iraku, a jedan njegov deo saveznicima i borbi protiv terorizma.

2006 - Evropska unija je odlučila da odloži pregovore opridruživanju sa Srbijom i Crnom Gorom zato što vlasti u Beogradu nisu dostigle traženi stepen pune saradnje sa Haškim tribunalom, jer nisu uhapsile i u Hag prebacile generala Ratka Mladića.

2006 - Saučesnik u napadu na Svetski trgovinski centar u Njujorku 11. septembra 2001. Zakarija Musaui osuđen je odlukom savezne porote na doživotnu robiju. To je prva i jedina presuda koju je izrekao američki sud za napade na SAD 11. septembra u kojima je poginulo skoro 3.000 ljudi.

2008 - Umro je bivši španski premijer Leopoldo Kalvo Sotelo, drugi predsednik vlade posle prelaza zemlje iz fašističke diktature generala Fransiska Franka na liberalnu demokratiju. Kao jedna od njegovih najvećih odluka smatra se učlanjenje Španije u NATO.

2008 - U razornom ciklonu Nagris koji je pogodio Mjanmar poginuloje 77.738 osoba, a 55.917 se vode kao nestali.

Bisernica
04-05-2010, 21:01
4. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100503_196-ItemID-169537-lrg.jpg


1493 - Papa Aleksandar VI, Španac, izdao je edikt opodeli Novog sveta između Španije i Portugalije, prema kojem sve novootkrivene zemlje zapadno od Azora treba da pripadnu Španiji.

1825 - Rođen je engleski biolog i filozof Tomas Henri Haksli, pobornik teorije evolucije Čarlsa Darvina, autor dela "Mesto čoveka u prirodi", "Evolucija i etika", "Nauka i kultura" i "Priručnik komparativne anatomije kičmenjaka".

1827 - Rođen je engleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je u avgustu 1858. video afričko jezero Viktorija i tvrdio da je ono izvorište Nila.

1869 - Umro je srpski pisac i političar Jovan Hadžić(pseudonim Miloš Svetić), prvi predsednik Matice srpske, poznat kao protivnik jezičkih i pravopisnih reformi Vuka Karadžića.

1885 - Umro je srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Za njegove vladavine 1842-1858. počele su reforme države i njena modernizacija. Na Svetoandrejskoj skupštini 1858. zbačen je sa vlasti, a na presto se vratio knez Miloš Obrenović.

1903 - U borbi sa Turcima poginuo je vođa makedonskog nacionalno-revolucionarnog pokreta Goce Delčev.

1919 - Počele su demonstracije kineskih studenata protiv odlukeVersajske mirovne konferencije da se nemački posedi u provinciji Šantung predaju Japanu. Demonstracije pod nazivom "Pokret 4. maja", prerasle su u nacionalni pokret, pokrenuvši preko 10 miliona ljudi.

1928 - Rođen je egipatski državnik Hosni Mubarak, predsednikEgipta od 1981, posle ubistva Anvara el Sadata.

1929 - Rođena je američka glumica Odri Hepbern, ambasador dobre volje UNICEF-a. Dobitnik je Oskara za film "Praznik u Rimu" ("Doručak kod Tifanija", "Sabrina", "Rat i mir", "Ljubav popodne", "Moja draga lejdi").

1938 - Daglas Hajd je postao prvi predsednik Irskena osnovu novog Ustava kojim je proklamovana njena nezavisnost.

1970 - Američka Nacionalna garda ubila je četiri i ranila 11studenata Univerziteta Kent u državi Ohajo koji su demonstrirali protiv Vijetnamskog rata.

1979 - Vođa konzervativaca Margaret Tačer poslepobede nad laburistima na parlamentarnim izborima, postala je prva žena premijer u istoriji Velike Britanije.

1980 - Umro je Josip Broz Tito, predsednik SFR Jugoslavije i lider Komunističkepartije Jugoslavije, i vođa jugoslovenskih partizana u Drugom svetskom ratu. Izveo je Jugoslaviju iz sovjetskog bloka i bio osnivač Pokreta nesvrstanih zemalja.

1990 - Na prvim višestranačkim izborima (posle Drugog svetskog rata) u Hrvatskoj je ubedljivo pobedila Hrvatska demokratska zajednica Franje Tuđmana.

1994 - Izrael i PLO potpisali su sporazum o početku primeneograničene palestinske autonomije u Gazi i Jerihonu.

1994 - Emitovanjem prvih vesti, počela je sa radombeogradska nezavisna Novinska agencija Beta.

1996 - Lider konzervativaca Hose Marija Asnar postao je premijer Španije, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalista.

2001 - U Beogradu je podignuta optužnica protiv Radomira Markovića, koji je u vreme režima Slobodana Miloševića bio načelnik Službe državne bezbednosti. Po optužnici za odavanje državne tajne, Marković je 6. jula 2001. osuđen na godinu dana zatvora, a po tužbi za umešanost u ubistvo četiri funkcionera Srpskog pokreta obnove (SPO) na Ibarskoj magistrali u oktobru 1999. osuđen je 30. januara 2003. na sedam godina zatvora.

2001 - Sjedinjene Američke Države su, glasanjem, izbačene izKomisije za ljudska prava pri UN što je prvi put u istoriji te međunarodne organizacije.

2003 - Umro je Sesto Bruskantini (Bruscantini) italijanski operski pevač.

2004 - Vlada premijera Silvija Berluskonija je sa 1.060 dana na vlastizabeležila rekord kao najdugovečnija u Italiji od Drugog svetskog rata.

2005 - U aukcijskoj kući Kristi skulpturaKonstantina Brankuzija "Ptica u prostoru" prodata je za 27.450.000 američkih dolara, što je rekordna cena jedne skulpture.

2009 - Novinska agencija Beta obeležila je 15 godina rada. Betuje osnovala grupa od osam beogradskih novinara 1992. godine. Kompanija Beta Preš jedna je od vodećih medijskih kuća u Srbiji i regionu. Obuhvata Novinsku agenciju Beta, Radio Beta-RFI u Beogradu, Radio Sto plus u Novom Pazaru i Medijski centar Beta.

причалица
05-05-2010, 18:27
5. maj....mi se venčali.

Bisernica
05-05-2010, 21:13
5. maj....mi se venčali.

Čestitam godišnjicu :srce: :cmok:

http://www.thealmons.com/ccblog/wp-content/uploads/2009/09/happy_anniversary_pink_roses_with_raindrops.gif



a 5. maja se još desilo ;)


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100504_483-ItemID-169637-lrg.jpg


1705 - Umro je rimsko-nemački car Leopold I. Uspešno se borio protiv Turaka, a slavu mu je donela odbrana Beča 1683. Za vreme njegove vladavine (od 1658) Srbi su se, pod vođstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića, doselili u južnu Ugarsku i u Srem.

1813 - Rođen je danski filozof Seren Kjerkegor (Soeren Kierkegaard), začetnik filozofije egzistencijalizma ("Ili-ili: fragmenti života", "Pojam strepnje", "Bolest na smrt", "Stadijumi na životnom putu", "Filozofske mrvice").

1815 - Rođen je francuski pisac komedija i vodvilja Ežen Martin Labiš (Eugene). Neke od njegovih komedija ubrajaju se u najpopularnije komedije 19. veka ("Slamni šešir", "Put gospodina Perišona").

1818 - Rođen je nemački filozof Karl Hajnrih Marks (Marx) teoretičar modernog socijalizma i komunizma. Sa Fridrihom Engelsom napisao je 1848. Komunistički manifest ("Prilog kritici Hegelove filozofije prava", "Teze o Fojerbahu", "Osamnaesti brimer Luja Bonaparte", "Kapital - kritika političke ekonomije").

1821 - Umro je francuski car Napoleon I Bonaparta (Bonaparte) jedan od najvećih vojskovođa u istoriji, čiji su osvajački pohodi izmenili Evropu. Umro je na ostrvu Sveta Jelena kao britanski zatvorenik.

1846 - Rođen je poljski pisac Henrik Sjenkjevič (Henryk Sienkiewicz) autor romana "Quo vadis", i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905.

1855 - Crnogorski knez Danilo I Petrović doneo je Opšti zemaljski zakonik u koji su unete imovinske i poreske reforme.

1860 - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi (Giuseppe) sa svojih "hiljadu crvenih košulja" isplovio je iz Đenove prema Siciliji, koju je osvojio krajem jula.

1883 - Rođen je srpski kompozitor i muzički pisac Petar Konjović, rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti i upravnik Muzikološkog instituta ("Knez od Zete", "Vilin veo", "Koštana", "Seljaci").

1904 - Na brdu Volujica kod Bara postavljena je prva radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema na Balkanu.

1930 - Britanske vlasti u Indiji uhapsile su Mahatmu Gandija (Mahatma Gandhi) zbog njegove kampanje građanske neposlušnosti.

1936 - Italijanske trupe pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja(Pietro Badoglio) okupirale su Adis Abebu, prestonicu Etiopije. Istog dana 1941. u oslobođeni grad ušao je etiopski car Haile Selasije I (Selašie).

1945 - Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u mesto Pinemunde, odakle su Nemci ispaljivali rakete "Fau 1" i "Fau 2". Američke trupe su oslobodile nemački nacistički koncentracioni logor Mathauzen.

1954 - General Alfredo Štresner je vojnim udarom oborio predsednika Paragvaja Federika Čaveza, započevši tako 34-godišnju diktaturu.

1955 - Odlukom saveznika, Savezna Republika Nemačka ponovo je stekla suverenitet.

1961 - Iz Kejp Kanaverala je lansiran kosmički brod "Merkjuri" prva kosmička letelica SAD s ljudskom posadom, kojim je upravljao Alen Bartlet Šepard (Alan Bartlett Shepard).

1977 - Umro je nemački državnik i ekonomista Ludvig Erhard (Ludwig) zapadnonemački kancelar (1963-66) u vreme privrednog oporavka zemlje nakon Drugog svetskog rata.

1978 - Teroristička organizacija "Crvene brigade" saopštila je da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. Njegovo telo pronađeno je dva dana kasnije u vozilu u centru Rima.

1981 - Bobi Sends (Bobby Sands) postao je prvi od deset pripadnika Ire koji je umro u zatvoru Mejz, u Severnoj Irskoj, od posledica štrajka glađu.

1993 - Umro je američki pisac i intelektualac Irving Hou (Howe )čije je najpoznatije delo "Svet naših očeva", studija o istočno-evropskim Jevrejima imigrantima u Sjedinjenim Američkim Državama.

1999 - Indonezija i Portugal potpisale su dokument kojim je priznata nezavisnost Istočnog Timora.

2001 - Pripadnici pobunjeničke grupe UNITA su u Angoli kidnapovali 51 dečaka i 9 devojčica iz internata za ratnu siročad koji se nalazi izvan Kaksita, severo-istočno od Luande. Prilikom pobune, poginulo je oko 200 civila.

2003 - Haški tribunal podigao je optužnicu protiv bivšeg načelnika Službe državne bezbednosti Srbije Jovice Stanišića i bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Franka Simatovića Frenkija, kojom se terete za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uklanjanja nesrba sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH, tokom ratova od 1991. do 1995. Oni su uhapšeni 13. marta u policijskoj akciji "Sablja" a posle podizanja optužnice izručeni su sudu u Hagu.

2003 - Ruanda je oslobodila više od 22.000 zatvorenika, koji su uglavnom bili umešani u masakr koji je 1994. počinila Hutska milicija, kada je ubijeno oko 800.000 etničkih Tutsija i umerenih Huta. U zatvoru je ostalo oko 80.000 ljudi, gde većina čeka suđenje.

2003 - Umro je Valter Sisulu, jedan od veterana u borbi protiv belaca koji su manjina u Južnoj Africi i dugogodišnji prijatelj i mentor Nelsona Mendele, najpoznatijeg borca protiv aparthejda.

2004 - U aukcijskoj kući "Sotbi" u Njujorku Pikasova slika "Dečak sa lulom" postigla je cenu od 104.168.000 dolara, što je apsolutni svetski rekord u aukcijskoj prodaji slika.

2005 - Na parlamentrnim izborima u Velikoj Britaniji Laburistička partija Tonija Blera (Tony Blair) osvojila je apsolutnu većinu u britanskom parlamentu, a premijer Toni Bler treći uzastopni mandat.

Bisernica
08-05-2010, 09:48
6. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100505_482-ItemID-169742-lrg.jpg


1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića(Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.

1527 - Vojska burbonskog vojvode Karla opustošila je i opljačkala Rim i pobila oko 4.000 njegovih stanovnika.

1626 - Holandski naseljenik Peter Minuit kupio je za bižuteriju u vrednosti od 25 dolara od Indijanaca ostrvo Menhetn, na kojem je kasnije izgrađen Njujork.

1757 - U Sedmogodišnjem ratu pruski kralj Fridrih II (Frederick)osvojio je Prag koji su branile austrijske trupe.

1758 - Rođen je jedan od vođa francuske revolucije Maksimilijan de Robespjer (Maximilien, Robespierre), vođa jakobinaca i začetnik revolucionarnog terora.

1840 - Puštene su u promet prve poštanske marke u Velikoj Britaniji - od jednog i dva penija s likom kraljice Viktorije I (Victoria).

1856 - Rođen je austrijski psihijatar Zigmund Frojd (Sigmund Freud), osnivač psihoanalize.

1856 - Rođen je američki istraživač Edvin Piri (Edwin Peary). Vodio je prvu ekspediciju koja je 1909. stigla na Severni pol.

1861 - Rođen je indijski pisac i filozof Rabindrant Tagore(Rabindranath), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. ("Gradinar", "Gitandžali", "Grupa priča", "Zlatan čamac").

1862 - Umro je američki pisac Henri Dejvid Toro (Henry David Thoreau), jedinstven pesnik i filozof prirode u američkoj književnosti. Dvogodišnje iskustvo usamljeničkog života u prirodi opisao je u knjizi "Valden, ili život u šumi".

1868 - Rođen je srpski matematičar Mihajlo Petrović, poznatkao Mika Alas, osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije.

1895 - Rođen je američki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino (Rudolph), zvezda i idol nemog filma ("Četiri jahača apokalipse", "Šeik", "Šeikov sin", "Krv i pesak").

1910 - Umro je Eduard VII (Edward), kralj Velike Britanije i Irske od januara 1901. Nasledio ga je sin Džordž V (George).

1915 - Rođen je američki filmski glumac, režiser i producent Orson Vels (Welles), dobitnik Oskara za životno delo 1971. Njegov "Građanin Kejn" smatra se jednim od najboljih filmova u istoriji kinematografije ("Magbet", "Otelo", "Treći čovek").

1919 - Na Versajskoj mirovnoj konferenciji Nemačkoj su oduzete kolonije u Africi.

1932 - Francuskog predsednika Pola Dumea (Paul Doumer) u Parizuje ubio ruski emigrant.

1949 - Umro je belgijski pisac flamanskog porekla Moris Meterlink(Maurice Maeterlinck), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913.

1974 - Zapadnonemački kancelar Vili Brant (Willy Brandt) podneo je ostavku zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom (Guenter Guillaume) bio istočnonemački špijun.

1979 - Na izborima u Austriji pobedila je Socijalistička partija Bruna Krajskog (Kreisky).

1981 - SAD su proterale sve libijske diplomate, tvrdeći da vlada Libije podržava međunarodni terorizam.

1991 - U Splitu su izbile demonstracije protiv JNA u kojima je ubijen vojnik Saško Gešovski.

1992 - Umrla je Marlen Ditrih (Marlene Dietrić), američka filmska glumica nemačkog porekla, legendarna "fatalna žena" ("Plavi anđeo", "Šangaj-ekspres", "Svedok optužbe").

1993 - Skupština Republike Srpske na Palama odlučila je da se o Vens-Ovenovom mirovnom planu za Bosnu izjasni narod. Na referendumu 15. i 16. maja protiv plana je glasalo 96 odsto birača.

1994 - Otvoren je tunel ispod Lamanša.

1996 - Vlada predsednika Gvatemale Alvara Arsua (Arzu) i vođe levičarske gerile su potpisali sporazum o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

1999 - Ministri inostranih poslova sedam najrazvijenijih zemalja Zapada i Rusije (Grupa 8) dogovorili su se na sastanku u Bonu o principima za okončanje rata na Kosovu.

2000 - U blizini Nanta na jugu Francuske u izgorelom automobilu fiat uno, pronađeno je telo paparaca Žan Pola (Jean Paul) Andansona, koji je poslednjih deset godina fotografisao kraljevske porodice i filmske zvezde. On i njegov auto dovođeni su u vezu za saobraćajnom nesrećom u Parizu kada je poginula princeza Dajana i njen prijatelj Dodi El Fajed.

2004 - Sud u Libiji osudio je pet medicinskih sestara iz Bugarskei jednog palestinskog lekara na smrtnu kaznu (kasnije preinačena u doživotni zatvor), zbog optužbi da su namerno inficirali oko 400 libijske dece verusom HIV u pedijatrijskoj bolnici u Bengaziju. Nakon potpisivanja sporazuma sa EU i prikupljanja novca za odštetu porodicama zaražene dece, Libija je 24. jula 2007. oslobodila medicinske radnike, koji su odmah otputovali u Bugarsku gde su pomilovani.

2005 - Umro je Džoi (Joe) Grant, legendarni umetnik "Diznija", autor Kraljice /veštice u dugometražnom crtanom filmu "Snežana i sedam patuljaka".

Bisernica
08-05-2010, 09:50
7. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100506_405-ItemID-169830-lrg.jpg


1663 - U Londonu je otvoreno prvo pozorište pod pokroviteljstvom kralja Čarlsa II.

1682 - Umro je ruski car Fjodor III Aleksejevič Romanov, a na presto je došao Petar I (Petar Veliki).

1711 - U Dubrovniku je rođen Ruđer Bošković, matematičar, astronom, fizičar, filozof i diplomata, osnivač i direktor astronomske opservatorije u Breri kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Živeo je i radio u Rimu, Milanu, Parizu i Londonu.

1727 - Na osnovu dekreta ruske carice Katarine I Jevreji su proterani iz Ukrajine.

1832 - Bavarski princ Oto fon Vitlsbah (Otto, Wittelsbać) izabran je za kralja Grčke koja je Londonskim ugovorom proglašena za kraljevinu.

1833 - Rođen je nemački kompozitor i pijanista Johanes Brams(Johannes Brahms). Njegove četiri simfonije i dva klavirska koncerta postali su standardi klasičnog repertoara.

1840 - Rođen je ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, čija su dela prožeta ruskom narodnom muzikom i motivima iz bajki i ruske istorije. Njegova najvrednija dela su programski koncipirane simfonije, koncert za klavir i orkestar, kao i opere "Pikova Dama" i "Evgenije Onjegin", pisane prema Puškinovim istoimenim delima.

1892 - Rođen je srpski pisac Milutin Bojić, autor poeme "Plava grobnica", posvećene srpskim vojnicima poginulim u Prvom svetskom ratu posle povlačenja preko Albanije.

1893 - Povodom 400-godišnjice osnivanja Obodske štamparije, Književno-umetnička zajednica priredila je prvu izložbu srpskih knjiga u Beogradu.

1901 - Rođen je američki filmski glumac Gari Kuper (Gary) dobitnik Oskara za filmove "Narednik Jork" i "Tačno u podne".

1915 - Nemačka podmornica "U-20" torpedima je potopila britanski putnički brod "Lusitaniju", što je doprinelo odluci SAD da uđu u Prvi svetski rat. Poginulo je 1198 putnika i članova posade, među kojima i veliki broj Amerikanaca.

1928 - U Velikoj Britaniji je starosna granica izbornog prava žena snižena sa 30 na 21 godinu.

1939 - Nemačka i Italija sklopile su politički i vojni savez (Osovina Berlin - Rim). Kasnije se tom savezu pridružio i Japan.

1943 - Savezničke snage u Drugom svetskom ratu zauzele su Tunis i Bizertu.

1944 - Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu otpočele napad na Sevastopolj i narednog dana ga oslobodile od nemačke vojske.

1945 - Potpisivanjem dokumenta o bezuslovnoj kapitulaciji Nemačke završen je Drugi svetski rat. Dokument su u Remsu potpisali feldmaršal Jodl u ime Vermahta i general-pukvnik Bedel Smit (Bedell Smith) u ime američkih i britanskih snaga. Francuski i ruski oficiri bili su svedoci. Dokument o okončanju rata potpisan je 9. maja u Berlinu.

1954 - Vijetnamske trupe potukle su Francuze kod Dijen Bijen Fua, čime je okončana francuska dominacija u Indokini.

1960 - Leonid Brežnjev je na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta S S S R zamenio maršala Klimenta Vorošilova.

1995 - Na predsedničkim izborima u Francuskoj Žak Širak (Jacques Ćirac) pobedio je socijalističkog kandidata Lionela Žospena (Jospin).

1996 - Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Hagu počelo je suđenje bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću, prvo suđenje za ratni zločin posle Nirnberga i Tokija.

1997 - Vlada SAD osudila je Švajcarsku zbog prihvatanja zlata i dragocenosti od žrtava holokausta za vreme Drugog svetskog rata.

1999 - U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođen je centar Niša gde je poginulo 16, a ranjeno oko 70 ljudi.

1999 - Papa Jovan Pavle II posetio je Rumuniju, kao prvi poglavar Rimokatoličke crkve koji je, posle hiljadugodišnjeg raskola, posetio neku pravoslavnu zemlju.

2001 - Ronald Bigz, učesnik u "najvećoj pljački veka" u Engleskoj 1963, dobrovoljno se predao britanskim vlastima, nakon što je 35 godina proveo u Brazilu.

2002 - Pri padu aviona McDonel-Daglas MD-82, kineske avio-kompanije u more u blizini grada Daliana, poginulo je svih 112 putnika i članova posade.

2004 - Predsednik Rusije Vladimir Putin položio je svečanu zakletvu u Kremlju i time zvanično započeo drugi predsednički mandat.

2006 - Umrla je Lilijan Asplujd (Lillian), poslednja preživela putnica koja se sećala katastrofe broda "Titanik". U nesreći su iz njene porodice stradali otac i troje braće, dok su ona, njena majka i brat preživeli brodolom.

Bisernica
09-05-2010, 18:26
8. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100507_443-ItemID-169917-lrg.jpg


1429 - Pobedom francuske vojske nad Englezima završena je opsada Orleana u Stogodišnjem ratu.

1794 - U Parizu je, po nalogu Revolucionarnog suda, giljotinom pogubljen francuski hemičar Antoan Lavoazije (Antoine Lavoisier), osnivač moderne hemije. Formulisao je zakon o neuništivosti materije i otkrio proces oksidacije.

1815 - Na brdu Ljubić, kod Čačka, Srbi su u Drugom srpskom ustanku potukli trostruko jaču tursku vojsku.

1828 - U Švajcarskoj je rođen Henri Dunan (Dunant), osnivač Crvenog ***** (1863) i dobitnik prve Nobelove nagrade za mir 1901.

1852 - Potpisan je Londonski protokol kojim se garantuje integritet Danske.

1873 - Umro je engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil (John Stuart Mill), jedan od osnivača filozofije liberalizma, političke ekonomije, tvorac teorije indukcije u logici i zastupnik utilitarizma u etici ("O slobodi", "Principi političke ekonomije", "Utilitarizam", "Sistem logike").

1873 - Zaharije Stefanović Orfelin izdao je u Beču knjigu "Iskusni podrumar", prvu knjigu o proizvodnji vina na srpskom jeziku.

1880 - Umro je francuski pisac Gistav Flober (Gustave Flaubert), autor romana "Gospođa Bovari" zbog kojeg je bio optužen za povredu javnog morala ("Sentimentalno vaspitanje", "Salambo", "Iskušenje svetog Antonija").

1884 - Rođen je američki državnik Hari Truman (Harry), 33. predsednik SAD (1945-53). Predsednik je postao posle smrti Frenklina Ruzvelta (Franklin Roosevelt). Uveo je doktrinu (Trumanova doktrina) o vojnoj i ekonomskoj pomoći zemljama ugroženim levičarskim pokretima.

1900 - Srpski fizičar Mihailo Pupin patentirao je u Njujorku aparat za telefonske i telegrafske prenose na velike udaljenosti.

1902 - Od erupcije vulkana Mon Pelje na Martiniku u Karibima, uništen je grad Sen Pjer, a poginulo je više od 30.000 ljudi.

1903 - Na Tahitiju je umro francuski postimpresionistički slikar Pol Gogen (Paul Gauguin) "Materinstvo", "Beli konj", "Plemkinja").

1921 - U Švedskoj je ukinuta smrtna kazna.

1949 - Stvorena je Savezna Republika Nemačka, u čiji sastav su ušle dotadašnje zone pod američkom, britanskom i francuskom kontrolom, uspostavljene posle Drugog svetskog rata i poraza nacista. Formirana je privremena vlada na čelu sa Konradom Adenauerom.

1952 - Umro je američki filmski producent Vilijem Foks (William Fox), osnivač filmske korporacije "Foks" (1915), kasnije "Tventit senčeri Foks".

1973 - U Južnoj Dakoti, u SAD, okončana je pobuna Indijanaca koji su 10 nedelja u opsadi držali malo prerijsko naselje.

1980 - U Beogradu je sahranjen predsednik SFRJ Josip Broz Tito. Sahrani su prisustvovali najviši predstavnici više od 120 zemalja, kao i 200 partija. Direktan prenos sahrane preuzele su televizijske stanice iz više od 40 zemalja.

1984 - Sovjetski olimpijski komitet odlučio je da bojkotuje Olimpijske igre u Los Anđelesu, optuživši vladu SAD za kršenje Olimpijske povelje.

1992 - U SR Jugoslaviji je penzionisano 38 generala, među kojima i načelnik Generalštaba Blagoje Adžić. Novi šef GŠ postao je general-pukovnik Života Panić.

1994 - Na parlamentarnim izborima u Mađarskoj pobedili su socijalisti Đule Horna (Gyula).

1999 - U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođena je ambasada Kine u Beogradu. Poginulo je četvoro kineskih državljana, a najmanje 10 ranjeno. Incident je ozbiljno poljuljao odnose SAD i Kine i usledili su masovni protesti u Kini.

1999 - Pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen je Fehmi Agani, najbliži saradnik lidera Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove. Njegovo telo pronađeno je kod Lipljana na Kosovu.

1999 - Umro britanski filmski glumac Dirk Bogard (Bogarde) poznat po ulogama "Smrt u Veneciji", "Žrtva" i "Sluga".

2001 - SR Jugoslavija je primljena kao punopravni član u Svetsku banku.

2001 - Papa Jovan Pavle II okončao je svoju istorijsku posetu Siriji, čime je postao prvi papa koji je ušao u džamiju. Tu zemlju je napustio molitvom za mir između Jevreja i Arapa.

2003 - U američkom Senatu jednoglasno je usvojen predlog o proširenju NATO-a za sedam bivših istočno-evropskih komunističkih zemalja (Letonija, Litvanija, Estonija, Slovenija, Slovačka, Bugarska i Rumunija).

2003 - Marokanski kralj Muhamed (Mohammed) je povodom rođenja svog sina, naslednika, oslobadio više od 9.000 zatvorenika, što je najveća amnestija u istoriji ove zemlje.

2006 - Haški tribunal osudio je bosanskog Hrvata Ivicu Rajića na 12 godina zatvora zbog zločina nad muslimanskim civilima u srednjoj Bosni 1993. godine.

Bisernica
09-05-2010, 18:27
9. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100508_123-ItemID-169949-lrg.jpg




1502 - Španski moreplovac Kristofer Kolumbo isplovio je iz španske luke Kadiz na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet. Kolumbo je umro 1506. u Španiji uveren da je na svojim putovanjima stigao u Aziju.

1788 - Britanski parlament je ukinuo trgovinu robljem.

1800 - Rođen je Džon Braun, borac za ukidanje ropstva u SAD. Izvršio je čuveni napad na arsenal u Harpers Feriju 1859, zbog čega je optužen za izdaju i pobunu robova i osuđen na smrt vešanjem. Njegovo pogubljenje 2. decembra 1859. dovelo je do zaoštravanja borbe između abolicionista i robovlasnika.

1805 - Umro je jedan od najvećih nemačkih i svetskih pesnika Fridrih Šiler. Veliku slavu stekao je dramama "Razbojnici", "Don Karlos" i "Vilhelm Tel", koje su i danas na repertoarima svetskih pozorišta.

1850 - Umro je francuski hemičar Žozef Gejlisak, koji je utvrdio da se pritisak gasa povećava u zavisnosti od temperature.

1860 - Rođen je škotski pisac Džejms Metju Beri, autor knjige o Petru Panu.

1877 - Rumunija je proglasila nezavisnost, mesec dana nakon što je sklopila savez sa Rusijom protiv Otomanskog carstva.

1901 - U Melburnu je otvoren prvi parlament Australije.

1911 - Grupa oficira, učesnika u dvorskom prevratu i ubistvukralja Aleksandra Obrenovića 1903, osnovala je u Beogradu tajnu organizaciju "Ujedinjenje ili smrt" ("Crna ruka").

1926 - Amerikanci Ričard Berd (Rićard Byrd) i Flojd Benet prvi su preleteli avionom Severni pol.

1927 - Kanbera je postala glavni grad Australije umesto Melburna.

1931 - Umro je američki fizičar Albert Majkelson koji je pomoću rotirajućeg ogledala odredio tačnu brzinu svetlosti. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1907.

1936 - Italija je zvanično okupirala Abisiniju (Etiopija)i italijanskog kralja Vitorija Emanuela III proglasila abisinskim carem.

1945 - Nemački feldmaršal Vilhelm Kajtel potpisao je u Berlinu završni dokument o okončanju Drugog svetskog rata. U ime saveznika dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder. Dokument o bezuslovnoj predaji Nemačke potpisan je 7. maja u Remsu.

1946 - Kralj Vitorio Emanuele III je abdicirao, a Italija jepostala republika.

1948 - Komunistička partija Jugoslavije odbacila je optužbesovjetskih komunista protiv politike jugoslovenskog rukovodstva. Usledila je Rezolucija Informbiroa i višegodišnji politički i ekonomski pritisak tadašnjeg sovjetskog bloka na Jugoslaviju.

1950 - Ministar inostranih poslova Francuske Rober Šuman uputio je poziv za pomirenje Francuske i Nemačke i predložio stvaranje Zajednice za ugalj i čelik, prethodnice Evropske unije. Šumanov plan je 1951. godine potpisalo šest zemalja. Ovaj datum obeležava se kao Dan evropskih integracija.

1952 - Širom Jugoslavije održani su masovni protesti zbog Londonskog sporazuma kojim je Zona "A" Slobodne teritorije Trst pripala Italiji.

1960 - SAD su postale prva zemlja u kojoj su legalizovane piluleza sprečavanje začeća.

1976 - Ulrike Majnhof, vođa zapadnonemačke terorističke grupe "Bader-Majnhof", obesila se u zatvorskoj ćeliji.

1978 - U parkiranom automobilu u centru Rima pronađeno je telo bivšeg italijanskog premijera Alda Mora, kojeg su teroristi "Crvenih brigada" oteli 54 dana ranije.

1986 - Umro je nepalski planinar Tenzing Norgaj (Norgay), koji jesa Novozelanđaninom Edmundom Hilarijem u maju 1953. prvi osvojio "krov sveta" Maunt Everest.

1993 - Počeli su sukobi Hrvata i Muslimana u Mostaru koji sudoveli do podele grada na muslimanski i hrvatski deo. Muslimani i Hrvati su do tada bili saveznici u borbama protiv Srba u bosanskom ratu (1992-95).

1995 - Na kraju trodnevne proslave 50-godišnjice završetka Drugog svetskog rata u Evropi i Dana pobede, svetski lideri pozvali su na globalno pomirenje. Centralne proslave održane su u Parizu i Moskvi.

1996 - Joveri Museveni pobedio je na prvim predsedničkim izborima organizovanim u Ugandi posle 16 godina.

2001 - Predsedniku SR Jugoslavije Vojislavu Koštunici u Njujorkuje uručena nagrada Instituta Istok-Zapad za svetskog državnika godine.

2001 - U haosu koji je na stadionu u Akri (Gana) nastao kada jepolicija bacila suzavac na razjarene navijače, 126 ljudi izgubilo je život.

2002 - U eksploziji nagazne mine tokom proslave Dana pobede, ujužnoj ruskoj republici Dagestanu u gradu Kaspijsk, poginulo je 42, a povređeno je 150 osoba.

2004 - Čečenski predsednik Ahmad Kadirov i još 24 osobepoginuli su u eksploziji bombe na stadionu u Groznom, glavnom gradu Čečenije, tokom proslave Dana pobede.

Bisernica
10-05-2010, 23:46
10. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100509_166-ItemID-169997-lrg.jpg


1497 - Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči krenuo je na prvo putovanje u Novi svet. Doplovio je do obale Brazila i Hondurasa, uveren da je otkrio novi kontinent između Evrope i Azije.

1655 - Britanci su od Španije preuzeli Jamajku koja je pod španskom vlašću bila 161 godinu.

1760 - Rođen je francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao reči i melodiju francuske himne "Marseljeza".

1774 - Kralj Francuske Luj XV umro je od malih boginja. Presto je nasledio kao petogodišnjak 1715, posle smrti pradede Luja XIV. Poražen u Sedmogodišnjem ratu (1756-63) kao saveznik Austrije protiv Prusije i Velike Britanije, mirom u Parizu 1763. bio je prisiljen da posede u Severnoj Americi i Indiji preda Velikoj Britaniji. Njegova vladavina dovela je Francusku na prag revolucije.

1844 - Načelnik Ministarstva prosvete u srpskoj vladi Jovan Sterija Popović uputio je svim okružnim načelstvima dopis da se starine šalju u Narodni muzej. Ovaj datum smatra se danom osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, mada je akt o osnivanju donet u septembru.

1865 - Trupe Unije zarobile su u Američkom građanskom ratupredsednika Konfederacije Džefersona Dejvisa.

1871 - Francuska i Nemačka potpisale su sporazum u Frankfurtu kojim su Alzas i Lorena ustupljeni Nemcima.

1881 - Krunisan je rumunski kralj nemačkog porekla Karol I Hoencolern, prvi kralj Rumunije.

1894 - Rođen je američki kompozitor i dirigent Dimitri Tjomkin. Poznat je i kao autor filmske muzike ("Tačno u podne", "Rio Bravo", "Starac i more").

1923 - Između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčke sklopljena je Konvencija o osnivanju Slobodne zone u Solunu, kojom je na 50 godina Kraljevini pripala carinska uprava. Novi aranžman između Jugoslavije i Grke potpisan je 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina.

1933 - U Berlinu, ispred Rajhstaga, nacisti su spalili više od 25.000 knjiga (Marksa, Frojda, Brehta, Ajnštajna ...), najavljujući na taj način "novo razdoblje u istoriji nemačke kulture".

1940 - Vinston Čerčil je postao britanski premijer, pošto je Nevil Čemberlen, potpisnik Minhenskog sporazuma, podneo ostavku.

1940 - Nemačka je bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija je posle nemačke invazije na Dansku, zaposela bivšu dansku koloniju Island.

1941 - Hitlerov zamenik Rudolf Hes spustio se padobranom u Škotsku sa namerom da počne mirovne pregovore. Uhapšen je i kraj rata je proveo u britanskom zatvoru. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je za ratne zločine na doživotnu robiju.

1945 - Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu zauzele su Prag; Saveznici su preuzeli Rangun od Japanaca.

1960 - Američka nuklearna podmornica "Triton" završila je 84-dnevno putovanje oko sveta.

1977 - Umrla je američka filmska glumica Džoan Kraford, jedna od najvećih holivudskih zvezda 1930-ih godina 20. veka, dobitnica Oskara 1945. za film "Mildred Pirs".

1979 - Umrla je Ita Rina, najpoznatija jugoslovenska filmska glumica između dva svetska rata, koja je slavu stekla filmom "Erotikon". Ušla je u svetsku enciklopediju filma.

1981 - Fransoa Miteran postao je predsednik Francuske pobedivši u drugom krugu Valeri Žiskar Destena.

1988 - SAD su stavile veto na rezoluciju Saveta bezbednosti UN kojom je Izrael osuđen za invaziju na jug Libana.

1993 - Više od 200 tajlandskih radnika poginulo je u požaru koji je zahvatio fabriku igračaka u provinciji Nakon Patom.

1994 - Nelson Mandela izabran je za predsednika Južne Afrike i postao prvi crnac predsednik te zemlje.

1994 - Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni (Berlusconi) postao je predsednik italijanske vlade u koju su, prvi put od Drugog svetskog rata, ušli neofašisti.

1995 - Svetska zdravstvena organizacija u Ženevi saopštila je da bi uzročnik smrtonosne epidemije u Zairu mogao biti virus ebola.

1997 - U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo je najmanje 1.560 ljudi.

2001 - Jugoslovenska skupština ratifikovala je Sporazum o specijalnim, paralelnim vezama SRJ i Republike Srpske koji su 5. marta u Banjaluci potpisali predsednici SRJ i RS, Vojislav Koštunica i Mirko Šarović.

2002 - Bivši agent FBI Robert Hansen osuđen je u Americi na doživotnu robiju, zbog prodaje Moskvi strogo poverljivih dokumenata, čime je postao špijun koji je naneo najveću štetu u američkoj istoriji.

2002 - Umro je Iv Rober, francuski glumac i režiser, koji je najveći domet ostvario filmovima "Visoki plavi čovek sa jednom crnom cipelom" i "Rat dugmadima".

2003 - Sud u Jemenu osudio je na smrt Abeda Abdula Razaka Kamela zbog ubistva tri američka baptistička misionara i ranjavanje jednog, u decembru 2002. godine u jednoj bolnici u gradu Džibla.

2005 - Egipatski parlament odobrio je ustavni amandman kojim je, po prvi put u istoriji ove države, dozvoljeno učešće više kandidata na predsedničkim izborima.

2005 - U Berlinu u Nemačkoj, otvoren je Memorijalni centar u spomen šest miliona stradalih Jevreja tokom vladavine nacista.

2006 - Za predsednika Italije, jedanaestog po redu posle II svetskog rata, izabran je Đorđo Napolitano i on je prvi bivši komunista na toj funkciji.

2006 - Umrla je kolumbijska pevačica Soraja, jedna od prvih koja je pisala i snimala pesme i na engleskom i španskom.

Bisernica
10-05-2010, 23:48
11. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100510_408-ItemID-170100-lrg.jpg


330 - Rimski car Konstantin I Veliki proglasio je grčki grad Vizant za novu prestonicu Rimskog carstva. Grad, koji je po njemu nazvan Konstantinopolj (Carigrad) osvojili su Turci 1453. i kao Istanbul bio je prestonica Otomanskog carstva do 1923.

483 - Rođen je vizantijski car Justinijan I Veliki, koji je tokom vladavine (od 527) nastojao da obnovi jedinstvo Rimskog carstva sa sedištem u Carigradu. Zaslužan je za kodifikaciju rimskog prava.

1686 - Umro je nemački fizičar i pronalazač Oto fon Gerike (Otto von Guericke). Prvi je demonstrirao vakuum, izumeo je vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.

1745 - Francuske trupe pobedile su Britance u bici kod Fontenoa i preuzele Holandiju od Austrije.

1778 - Umro je engleski državnik Vilijam Pit Stariji (William Pitt the Elder), jedan od pokretača Sedmogodišnjeg rata (1756-63) posle kojeg je Britanija postala kolonijalna sila.

1824 - Britanske snage preuzele su Rangun u Burmi.

1867 - Londonskim ugovorom zagarantovana je samostalnost i neutralnost Luksemburškog Vojvodstva.

1896 - Rođen je jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu. U težnji ka oblikovanju nacionalnog izraza, spojio je elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom ("Simfonija orijenta", "Haos", "Heliofonija", "Simfonijski ep").

1888 - Rođen je američki kompozitor Irving Berlin. Proslavio se kao autor zabavne muzike, a njegova pesma "Vajt Krismes" ubraja se i danas u bestselere američkog tržišta ploča.

1904 - Rođen je španski nadrealistički slikar Salvador Dali, jedan od najvećih slikara 20. veka. Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima španskog režisera Luisa Bunjuela (Louis Bunuel) "Andaluzijski pas" i "Zlatno doba".

1931 - Propast najveće austrijske banke Kredit-Anstalt označila je početak finasijskog kolapsa centralne Evrope.

1949 - Sijam je promenio ime u Tajland; Izrael je primljen u UN.

1968 - U nastojanju da okonča žestoke sukobe studenata sa policijom, francuski premijer Žorž Pompidu (Georges Pompidou) učinio je ustupke studentskim zahtevima.

1973 - Uspostavljeni su diplomatski odnosi Savezne Republike Nemačke i Demokratske Republike Nemačke, čime je okončano razdoblje nepriznavanja DR Nemačke kao suverene države.

1981 - Umro je popularni rege pevač Bob Marli (Marley).

1987 - Indijski premijer Rađiv Gandi (Rajiv Gandhi) stavio je Penđab pod federalnu kontrolu zbog pobune Sika.

1988 - U Moskvi je umro britanski novinar i dvostruki agent Harold Adrijan Rasel, "Kim" Filbi (Adrian Rušell, Philby), jedan od najuspešnijih špijuna u sovjetskoj obaveštajnoj službi.

1992 - Zbog umešanosti jugoslovenske vojske u sukobe u Bosni, ministri inostranih poslova EZ doneli su odluku da povuku ambasadore iz Beograda i zatražili suspendovanje članstva SR Jugoslavije u OEBS-u.

1992 - Tokom pozorišnih susreta "Joakim Vujić" u Kruševcu umro je srpski glumac Jovan Milićević.

1996 - Američki putnički avion DC-9 se srušio u močvaru Everglejds na Floridi ubrzo po poletanju s aerodroma u Majamiju. Poginulo je svih 110 putnika i članova posade.

1997 - Superkompjuter kompanije IMB "Duboko plavo" pobedio je svetskog šampiona u šahu, ruskog velemajstora Garija Kasparova, u meču od šest partija.

2000 - Indija je dočekala svog milijarditog stanovnika - u državnoj bolnici Safdarjang u Nju Delhiju rođena je devojčica.

2002 - Umro je Džo Bonano (Joe Bonanno) poznat pod imenom "Džo Banana", jedan od osnivača američke mafije, koji nikada nije osuđivan tokom desetina godina koliko se nalazio na čelu "pet porodica" koje su se bavile organizovanim kriminalom.

2003 - Potpredsednik Demokratske partije socijalista (DPS) Filip Vujanović izabran je za predsednika Crne Gore. Drugi predsednički mandat osvojio je na izborima 6. aprila 2008.

2004 - Umro je Fil Gerš (Phil Gersh), jedan od najpoznatijih holivudskih agenata, koji je decenijama zastupao vodeće holivudske zvezde, uključujući Hemfrija Bogarta (Hemphery), Dejvida (David) Nivena i Džejmsa Mejsona (James Mason).

2006 - Umro je Flojd Paterson (Floyd Patterson), nekadašnji svetski šampion u teškoj kategoriji, koji je 1956. u 21-oj godini nokautirao Arčija Mura (Arćie Moore) i tako postao najmlađi bokser koji je ikada stekao tu titulu.

Bisernica
13-05-2010, 08:26
12. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100511_506-ItemID-170233-lrg.jpg


1607 - Engleski avanturista Džejms Smit osnovao je prvo englesko naselje na tlu Severne Amerike, koje je kasnije po njemu dobilo ime Džejmstaun.

1820 - Rođena je engleska bolničarka Florens Najtingejl (Florence Nightingale), koja je otvorila prvu školu za bolničarke. U Krimskom ratu (1853-56) organizovala je prvu ekipu za negu ranjenika.

1842 - Rođen je francuski kompozitor Žil Masne. Komponovao je preko 20 opera, ulavnom lirske tematike, kao i balete, oratorijume, orkestarsku muziku, kantate, solo pesme ("Manon", "Verter", "Don Kihot", "Tais").

1871 - Umro je francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober (Daniel Francois Esprit Auber), autor opera u kojima se smenjuju govorne i pevačke deonice ("Fra Diavolo", "Crni Domino").

1884 - Umro je češki kompozitor Bedžih Smetana,osnivač češke opere i moderne muzike ("Prodana nevesta").

1888 - Britanija je uspostavila protektorat nad Severnim Borneom i Brunejom.

1904 - Rođen je čileanski pesnik Pablo Neruda. Bio je učesnik Španskog građanskog rata, nakon kojeg se posvetio idealima socijalne pravde. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1971. ("Suton", "Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pesma", "Španija u srcu".

1918 - Rođen je američki inženjer Džulijus Rozenberg (Julius Rosenberg), koji je sa suprugom Etel (Ethel), 1953. kao prvi civil u SAD, osuđen na smrt i pogubljen zbog špijunaže, uprkos kampanji širom sveta da im bude pošteđen život.

1925 - Vrhovni Sovjet ŠSR-a usvojio je prvi sovjetski ustav.

1926 - Maršal Jozef Pilsudski izvršio je državni udar i uspostavio je vojnu diktaturu u Poljskoj.

1937 - Engleski kralj Džordž VI (George) krunisan je u Vestminsterskoj opatiji u Londonu. Ceremoniju je prenosila televizija BBC, prvi put uživo.

1943 - Predajom nemačkog generala fon Arnima u Tunisu završene su borbe u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu.

1949 - Zvanično je okončana sovjetska desetomesečna blokada Berlina tokom koje je grad snabdevan iz Savezne Republike Nemačke vazdušnim mostom.

1957 - Umro je američki filmski glumac i jedan od najvećih režisera nemog filma Erih fon Štrohajm (von Stroheim) ("Pohlepa", "Svadbeni marš", "Kraljica Keli").

1965 - Zapadna Nemačka je uspostavila diplomatske odnose sa Izraelom, a arapske zemlje su prekinule odnose sa vladom u Bonu.

1988 - Svetska zdravstvena organizacija objavila je da u svetu ima više od 34.000 obolelih od side.

1992 - Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je na zasedanju u Banjaluci donela odluku o formiranju Vojske Republike Srpske i osnivanju novinske agencije SRNA; nemoćni da spreče širenje sukoba u Bosni, posmatrači EZ napustili su Sarajevo.

1994 - Palestinska policija je stigla na Zapadnu obalu u okviru priprema da od Izraela preuzme grad Jerihon, sedište palestinske autonomije u toj oblasti.

1995 - Vlasnici "Rokfeler centra" u Njujorku, iza kojih je stajao japanski kapital, objavili su bankrot.

1997 - Predsednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vođa Aslan Mashadov potpisali su sporazum o obustavi neprijateljstava.

2001 - Umro je popularni pevač Peri Komo (Perry Como), čiji je opušteni vokalni stil šest decenija vladao scenom, sa baladama kao što su "Uhvati zvezdu padalicu" i "Nemoguće".

2003 - Iranski predsednik Mohamad Katami (Mohammad Khatami) doputovao je u Liban i on je prvi iranski lider koji je posetio Liban od islamske revolucije 1979. godine.

2005 - Umrla je švedska džez pevačica i glumica Monika Ceterlund (Zetterlund), koja je 60-tih godina prošlog veka pevala sa legendardnim pijanistom Bilom Evansom (Bill Evans). Ona je izgorela u požaru koji je izbio u njenom stanu.

2006 - U eksploziji gasovoda u Lagosu, glavnom gradu Nigerije, poginulo je oko 200 osoba.

2008 - U Varšavi je umrla Irena Sendler, koja je tokom Drugog svetskog rata postala simbol nesebične pomoći Jevrejima u jeku holokausta. Ona je iz Varšavskog geta spasila sigurne smrti najmanje 2.500 jevrejske dece.

2008 - U snažnom zemljotresu jačine 7,8 stepeni Rihterove skale koji je pogodio jugozapadnu kinesku oblast Sečuan poginulo je ili nestalo više od 87.000 ljudi, među kojima i 5.335 đaka.

2009 - Ivan Džon Demjanjuk, optužen za nacističke ratne zločine deportovan je iz SAD u Nemačku.

Bisernica
13-05-2010, 08:45
13. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100512_491-ItemID-170349-lrg.jpg


1619 - Po nalogu princa Morisa od Nasaua pod optužbom za religioznu subverziju pogubljen je holandski državnik Johan fan Oldenbarnevelt (van Oldenbarneveldt), osnivač moderne holandske države.

1717 - U Beču je rođena austrijska carica, češka i mađarska kraljica Marija Terezija (Maria Theresia), naslednica Karla VI od 1740, jedna od najznačajnijih ličnosti dinastije Habsburga.

1787 - Prvi brodovi sa robijašima krenuli su iz Engleske prema novoj koloniji Australiji koja je tada Engleskoj služila kao kažnjenička kolonija.

1792 - Rođen je italijanski sveštenik Đovani Mastai Fereti(Giovanni, Ferretti), od 1846. papa Pije IX (Pius). Za vreme njegovog pontifikata, najdužeg u istoriji rimokatoličke crkve (31 godina i 236 dana), prestala je da postoji Crkvena država (1870). Najveći njen deo ušao je u sastav Kraljevine Sardinije, dok je papska država svedena na nekadašnji Patrimonij.

1795 - Rođen je slovački filolog i istoričar Pavel Jozef Šafarik (Josef), jedan od osnivača slavistike. Bio je direktor srpske gimnazije u Novom Sadu od 1819. do 1833. ("Srpska čitanka").

1798 - Rođen je slikar Konstantin Danil, jedan od najvećih srpskih slikara 19. veka, predstavnik srpskog bidermajera.

1830 - Osnovana je Republika Ekvador, a za prvog predsednika izabran je Huan Hoze Flores (Juan Jose).

1840 - Rođen je francuski pisac Alfons Dode (Alphonse Daudet) autor trilogije o zgodama Tartarena Taraskonca, remek dela francuske humorističke proze. Veliki uspeh donela mu je zbirka pripovedaka "Pisma iz mog mlina".

1846 - Kongres SAD je formalno objavio rat Meksiku, mada su borbe u Kaliforniji započele nekoliko dana ranije.

1848 - U Sremskim Karlovcima je počelo zasedanje "Majske skupštine" na kojoj su delegati 175 crkvenih opština iz Vojvodine i Srbije izabrali Josifa Rajačića za patrijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu. Skupština je 15. maja proglasila Srpsko Vojvodstvo, ali austrijska i mađarska vlada nisu priznali srpsku autonomiju.

1851 - Rođen je srpski pisac i lekar Laza Lazarević ("Prvi put s ocem na jutrenje", "Sve će to narod pozlatiti", "Na bunaru", "Školska ikona", "On zna sve", "U dobri čas hajduci", "Verter").

1862 - Rođen je srpski pisac Janko Veselinović, autor romana "Hajduk Stanko" sa tematikom iz Prvog srpskog ustanka i pripovedaka i romana iz seoskog života ("Slike iz seoskog života", "Seljanka").

1881 - Rođen je Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji. Bio je jedan od organizatora prve Balkanske socijaledmokratske konferencije (1910), a na kongresu Internacionale u Kopenhagenu (1910) odlučno se suprotstavio imperijalističkoj politici zvanične Austrije. Objavio je oko 600 radova u domaćim i stranim listovima. Poginuo je 20. novembra 1914. u Kolubarskoj bici ("Zakonsko osiguranje radnika", "Zakon o radnjama i socijalna demokratija").

1882 - Rođen je francuski slikar Žorž Brak (Georges Braque) koji je s Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret.

1887 - U Beogradu je osnovana Provizorna opservatorija Velike škole. Osnivanjem Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije 1947. Opservatorija je postala njegov sastavni deo.

1888 - U Brazilu je ukinuto ropstvo.

1914 - Rođen je američki bokser DŽoe Luis (Joe) prvak sveta uteškoj kategoriji od 1937. do 1949, kada se povukao.

1930 - Umro je norveški polarni istraživac i diplomata Fritjof Nansen (Fridtjof), dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je repatrijacijom ratnih zarobljenika nakon Prvog svetskog rata.

1931 - Umro je srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije. Njegove solo pesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos srpskoj muzici. Bio je dirigent beogradskog pevačkog društva "Obilić".

1949 - Prvi britanski mlazni avion "Kanbera" izvršio je prvi probni let.

1961 - Umro je američki filmski glumac Gari Kuper (Gary Cooper), dobitnik Oskara za filmove "Narednik Jork" i "Tačno u podne".

1968 - U Parizu su počeli zvanični pregovori predstavnika Severnog Vijetnama i SAD o okončanju rata u Vijetnamu.

1981 - Na trgu Svetog Petra u Rimu u atentatu je ranjen papa Jovan Pavle II. Atentator Mehmed Ali Agdža (Agca) je uhapšen. Pušten je iz zatvora nakon 20 godina i u junu 2000. predat Turskoj.

1990 - U Zagrebu na stadionu u Maksimiru na fudbalskoj utakmici zagrebačkog "Dinama" i beogradske "Crvene zvezde" dogodio se krvavi obračun navijača ova dva kluba.

1994 - Ministri inostranih poslova SAD, EU i Rusije postigli su u Ženevi saglasnost o zajedničkoj strategiji u rešavanju bosanskog konflikta.

1999 - Peru i Ekvador su potpisali dokument o razgraničenju, okončavši posle šest decenija spor zbog kojeg su te zemlje tri puta ratovale.

1999 - U 97. godini života umro je Džin Sarazen (Gene Sarazen) jedan od samo četiri golf igrača koji su osvojili četiri glavna profesionalna kupa u golfu.

2005 - Na prvoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za obnovu i očuvanje kulturnog nasleđa na Kosovu, održanoj u Parizu u organizaciji UNESKO-a, prikupljeno je deset miliona dolara.

2007 - Na takmičenju za pesmu Evrovizije u Helsinkiju pobedila je predstavnica Srbije Marija Šerifović sa pesmom "Molitva".

Bisernica
15-05-2010, 11:12
14. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100513_442-ItemID-170459-lrg.jpg


1316 - Rođen je Karlo IV Luksemburški, kralj Češke od 1346,rimsko-nemački car od 1355. U Pragu je osnovao prvi univerzitet u srednjoj Evropi (1348).

1610 - Verski fanatik ubio je u Parizu francuskog kralja Anrija IV prvog monarha iz dinastije Burbona.

1643 - Na francuski presto došao je četvorogodišnji Luj XIV nakon smrti oca Luja XIII. Regentkinja je bila njegova majka Ana Austrijska, ali je stvarnu vlast imao kardinal Mazaren.

1796 - Engleski lekar Edvard Džener uspešno je vakcinisao protiv velikih boginja jednog osmogodišnjeg dečaka i označio početak moderne imunologije.

1811 - Paragvaj je proglasio nezavisnost od Španije.

1900 - U Parizu su otvorene druge moderne Olimpijske igre, nakojima su prvi put učestvovale žene.

1912 - Umro je švedski pisac Avgust Strindberg, jedan od najznačajnijih i najuticajnijih dramskih pisaca 20. veka ("Gospođica Julija", "Otac").

1932 - U Londonu je umro srpski političar, istoričar i ekonomist Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije. Kao šef srpske diplomatije potpisao je 1881. tajnu konvenciju sa Austro-Ugarskom. Prvi je u Srbiji počeo da izučava privrednu istoriju.

1940 - Tokom pregovora o predaji holandske vojske u Drugom svetskom ratu, nemački bombarderi razorili su dve trećine Roterdama. Poginulo je oko 1.000 ljudi, a 80.000 je ostalo bez kuća.

1948 - Proglašena je država Izrael, osam casova pre okončanja britanskog mandata u Palestini. Prvi predsednik nove države postao je Haim Vajcman, a premijer David Ben Gurion.

1955 - U Varšavi je potpisan ugovor o osnivanju Varšavskog pakta. Ugovor su potpisale Albanija, Bugarska, Mađarska, Nemačka Demokratska Republika, Poljska, Rumunija, ŠSR i Čehoslovačka.

1968 - Komunistička vlada u Čehoslovačkoj na čelu sa Aleksandrom Dubčekom objavila je početak širokih društvenih reformi, poznatih kao "Praško proleće". Reforme su prekinute već u avgustu, ulaskom sovjetskih trupa u Prag.

1973 - Lansirana je prva američka vasionska laboratorija "Skajlab I".

1989 - Vođa peronista Karlos Menem postao je predsednik Argentine, pobedivši na izborima kandidata vladajuće Radikalne partije Eduarda Angelosa.

1991 - Samoubistvo je izvršila Đang Ćing, udovica kineskog lidera Mao Cedunga, jedan od vođa "Kulturne revolucije" (1966-1976).

1992 - Glavnoj ulici u Beogradu, ulici Maršala Tita, posle 47 godina promenjen je naziv u Ulicu srpskih vladara. Naziv je kasnije promenjen u kralja Milana.

1998 - Umro je američki pevač i filmski glumac Frenk Sinatra (Frank), koji je svetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova kao što su "Stranci u noći" i "Njujork, Njujork". Dobitnik je Oskara za ulogu u filmu "Odavde do večnosti".

1999 - U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođena je kolona izbeglica kod sela Koriša na Kosovu. Poginulo je 87 osoba, među kojima je najveći broj dece.

2001 - Savet NATO-a odobrio je povratak jugoslovenske vojske i policije u sektor B Zone kopnene bezbednosti na administrativnoj granici između Kosova i Srbije, počev od 24. maja.

2001 - Lider koalicije desnog centra Silvio Berluskoni pobedio je na parlamentarnim izborima u Italiji i potom formirao 59. italijansku vladu od 1945.

2002 - Na donatorskoj konferenciji u Njujorku, koju su pokrenule UN za prikupljanje pomoći za obnovu Srebrenice, koja je tokom rata u BiH bila enklava pod zaštitom UN, obećano 5,2 miliona dolara za obnovu tog grada.

2003 - Irački zvaničnici su saopštili da je iz masovnih grobnica u toj zemlji otkopano više od 2.200 tela, žrtava režima Sadama Huseina.

2003 - Posle blizu 40 godina planiranja i debata, počeli su podzemni radovi na zaštiti Venecije od tonjenja.

Bisernica
15-05-2010, 11:14
15. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100514_447-ItemID-170553-lrg.jpg


1536 - Engleski sud je proglasio krivim za preljubu i incest Anu Bolen (Anne Boleyn), drugu ženu kralja Henrija VIII (Henry), i njenog brata lorda Rošfora i osudio ih na smrt.

1571 - Tatari su osvojili i zapalili Moskvu.

1767 - Đenova je prodala Francuskoj ostrvo Korziku.

1773 - Rođen je austrijski državnik knez Klemens Meternih najuticajnija ličnost u Evropi tokom gotovo 40 godina, koliko je bio na mestu ministra inostranih poslova i kancelara Austrije (1809-48). Smatra se oličenjem apsolutističkog režima. Sa ruskim carem Aleksandrom I osnovao je Svetu alijansu čiji je osnovni cilj bio gušenje nacionalnih pokreta u Evropi.

1796 - Trupe Napoleona Bonaparte ušle su u Milano.

1847 - U Italiji je umro irski političar Danijel O'Konel, zvan Osloboditelj (O'Connell). Kao član britanskog parlamenta uspeo je da prisili britansku vladu da prihvati zakon o emancipaciji katolika (1829). Smatra se jednim od najboljih govornika 19. veka.

1848 - U Beču je izbio ustanak protiv apsolutističkog režima koji je primorao vladu da povuče oktroisani ustav donet 25. aprila i da raspiše izbore.

1859 - Rođen je francuski fizičar Pjer Kiri (Pierre Curie). Proučavao je magnetizam i radioaktivnost, a sa suprugom Marijom (Marie) otkrio je 1898. polonijum i radijum. Nobelovu nagradu za fiziku 1903. supružnici Kiri podelili su sa Antoan-Anrijem Bekerelom (Antoine-Henri Becquerel).

1886 - Umrla je američka književnica Emili Dikinson (Emily Dickinson). Njene pesme otkrivene su i izdate nakon njene smrti, a tek u 20. veku postala je jedna od najvećih američkih pesnikinja.

1891 - Rođen je ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov, autor romana "Bela garda", pretočenog u dramu "Dani turbina" koja je s velikim uspehom igrana u teatru MHAT. Poznat je po satiričnim i groteskno-fantastičnim pripovetkama, i po romanu "Majstor i Margarita".

1914 - Umro je srpski istoričar i književni kritičar Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Svojim književnim i javnim radom značajno je uticao na kulturni i politički život u Srbiji na početku 20. veka ("Istorija srpske književnosti").

1918 - Prva avionska pošta u svetu krenula je između Njujorka, Filadelfije i Vašingtona.

1923 - Velika Britanija priznala je Transjordan pod emirom Abdulahom (Abdullah) kao nezavisnu državu.

1940 - U SAD su počele da se prodaju prve najlon čarape.

1940 - Kapitulirala je holandska vojska u Drugom svetskom ratu.

1943 - Raspuštena je Komunistička internacionala (Kominterna).

1945 - Nemačke trupe napustile su Jugoslaviju u Drugom svetskom ratu. U četvorogodišnjem ratu poginulo je 1.706.000 ljudi, a zemlja je porušena i opustošena.

1948 - Novostvorenu državu Izrael su napali egipatski avioni, a sa severa i istoka libanske i jordanske trupe.

1955 - U Beču je potpisan Austrijski državni ugovor kojim je okončana desetogodišnja saveznička okupacija, a Austrija postala nezavisna republika u granicama od 1. januara 1938.

1957 - Velika Britanija je izvršila prvu probu hidrogenske bombe u centralnom Pacifiku.

1987 - Umrla je američka filmska glumica Rita Hejvort (Hayworth)holivudski seks simbol četrdesetih godina 20. veka ("Samo anđeli imaju krila", "Đilda", "Dama pod sumnjom").

1989 - Sovjetski predsednik Mihail Sergejevič Gorbačov objavio je u Pekingu kraj kinesko-sovjetskih raskola.

1991 - Edit Kreson postala je prva žena premijer Francuske.

1992 - Hiljade pristalica opozicije u Azerbejdžanu zauzelo je u Bakuu zgradu parlamenta i predsedničku palatu. Narednog dana s vlasti je zbačen predsednik Ajaz Mutalibov koji je potom izbegao u Moskvu.

1992 - Tokom povlačenja Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz Bosne, u Tuzli je napadnut vojni konvoj. Poginulo je 49 vojnika.

1996 - Desničarski lider Atal Bihari Vadžpaji (Vajpayee) je postao premijer Indije, pošto je njegova Baratija Džanata partija na parlamentarnim izborima osvojila relativnu većinu. To je bilo prvi put da hindu nacionalista dobije mesto premijera.

1996 - Skupština SR Jugoslavije smenila je guvernera Narodne banke Jugoslavije Dragoslava Avramovića, tvorca privredne reforme koja je početkom 1994. zemlju izvukla iz hiperinflacije. Avramović je prethodnog dana u svom ekspozeu u Skupštini optužio vladu SR Jugoslavije da blokira pregovore sa međunarodnim finansijskim organizacijama i time gura zemlju u propast.

1999 - Italija je dobila novog predsednika Karla Azelja Čampija (Carlo Azeglio Ciampi).

2001 - Šef UNMIK-a Hans Hekerup potpisao je u Prištini "Ustavnio kvir za samoupravu na Kosovu" i pored protivljenja Srba sa Kosova, koji su smatrali da taj najviši pravni akt pokrajine nije u skladu s rezolucijom UN o njenom budućem statusu.

2002 - Narodna banka Jugoslavije saopštila da je dinar postao konvertibilan u svim tekućim transakcijama sa inostranstvom, po prvi put od 1946, kada je bivša Jugoslavija postala član MMF.

2003 - Haški tribunal za ratne zločine počinjene u Ruandi osudio je na doživotnu robiju bivšeg ministra informacija Eliezera Nijitegeka (Eliezer Niyitegeka), a bivšeg gradonačelnika Lorenta Semanzu na 25 godina zatvora, zbog učešća u genocidu 1994. godine.

2009 - Beogradski radio B92 obeležio je 20 godina rada. Radio i televizija B92 emituju program na celoj teritoriji Srbije, a ta medijska kuća bavi se i izdavaštvom, organizovanjem kulturnih događaja i humanitarnim radom.

Bisernica
16-05-2010, 14:47
16. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100515_159-ItemID-170600-lrg.jpg


1532 - Španski osvajač Fransisko Pizaro iskrcao se sa malom grupom vojnika na severnu obalu Perua. Savladavši otpor Indijanaca, Španija je 1572. osvojila Peru i držala ga u svom posedu do 1824.

1703 - Umro je francuski pisac Šarl Pero autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", u kojoj su i "Mačak u čizmama", "Crvenkapa" i "Uspavana lepotica".

1770 - U Versaju su se venčali francuski prestolonaslednik Luj(kasnije Luj XVI) i Marija Antoaneta, kćerka austrijske carice Marije Terezije. Nakon Francuske revolucije 1789. osuđeni su na smrt i pogubljeni na giljotini 1793.

1812 - Turska i Rusija potpisale su ugovor o miru u Bukureštukojim su za srpske ustanike predviđeni opšta amnestija i pregovori sa turskim vlastima o autonomiji Srbije.

1881 - U okolini Berlina pušten je u saobraćaj prvi električnitramvaj.

1898 - Rođen je srpski pesnik, putopisac i diplomata Rastko Petrović. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista, a njegova zbirka pesama "Otkrovenje" smatra se jednim od najznačajnijih dela srpske poezije između dva svetska rata.

1898 - Rođena je književnica Desanka Maksimović, jedna odnajpopularnijih srpskih pesnikinja ("Pesnik i zavičaj", "Tražim pomilovanje", "Nemam više vremena", "Slovo o ljubavi").

1916 - Potpisan je ugovor o trojnoj anglo-francusko-ruskojkontroli Palestine radi podele bliskoistočnih teritorija Otomanskog carstva.

1917 - U Jonskom moru kod Krfa utopio se srpski pisac VladislavPetković Dis, kada je nemačka podmornica u Prvom svetskom ratu torpedovala brod na kome se nalazio ("Mi čekamo cara","Tamnica", "Nirvana", "Možda spava").

1924 - Rođen je gambijski državnik Daud Džavara, osnivac (1959) i lider (od 1960) Narodne progresivne stranke, predsednik Gambije od 1970. do 1994. kada je svrgnut državnim udarom.

1929 - U Holivudu su dodeljene prve nagrade Američke filmske akademije (od 1931. poznate kao Oskar) filmu "Krila", glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.

1941 - Parlament Islanda ukinuo je ugovor s Kraljevinom Danskomiz 1814. po kojem je zemlja bila pod danskom dominacijom i proglasio nezavisnost. Nezavisna Republika Island proglašena je 17. juna 1944. nakon narodnog plebiscita.

1947 - Umro je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins(Frederick Gowland), jedan od osnivača nauke o vitaminima. Sa holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom dobio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu.

1961 - General Park Čung Hi izvršio je vojni udar uJužnoj Koreji. Bio je na vlasti do 1979, kad ga je ubio šef obezbeđenja.

1969 - Sovjetski vasionski brod "Venera 5" približio se Veneri iizbacio sondu koja će slati podatke o toj planeti.

1972 - Predsednici SFRJ i Rumunije Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku (Nicolae Ceasescu) pustili su u rad hidroenergetski sistem "Đerdap" na Dunavu.

1972 - Umro je ganski političar i državnik Kvame Nkrumah, prvipredsednik nezavisne Gane (1957). Za doživotnog predsednika proglašen je 1962, ali je državnim udarom 1966. oboren sa vlasti.

1974 - Skupština SFRJ proglasila je Josipa Broza Tita zadoživotnog predsednika države.

1974 - Helmut Šmit je postao kancelar Zapadne Nemačke posle ostavke Vilija Branta.

1975 - Japanka Junko Tabei je postala prva žena koja se popela na najviši svetski vrh - Maunt Everest.

1984 - Umro je američki pisac Irvin Šo. Proslaviose romanom "Mladi lavovi" (1949) ("Lusi Kraun", "Dve sedmice u drugom gradu", "Bogataš i siromah", "Veče u Vizantiji").

1989 - Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov i kineski lider,Deng Hsijaoping (Xiaoping), sreli su se u Pekingu na Prvom kinesko-sovjetskom samitu, čime je i formalo, nakon 30 godina, prekinut "tihi hladni rat" između ove dve najveće komunističke države.

1989 - Automobilom-bombom u Bejrutu ubijen su libanski verskivođa šeik Hasan Halid (Hašan Khaled) i još 21 osoba.

1990 - Od raka grla, umro je poznati američki zabavljač SemiDejvis Junior (Sammy Davis Jr).

1991 - Britanska kraljica Elizabeta je, tokomzvanične posete SAD-u, postala prva kraljica koja se obratila Kongresu.

1992 - Povlačeći se iz Bosne, JNA je digla u vazduh bihaćkiaerodrom pod planinom Plješevicom vredan oko šest milijardi dolara.

1997 - Predsednik Zaira Mobutu Sese Seko napustio je Kinšasu kakojoj su nezadrživo nadirali pobunjenici, čime je okončana njegova 32-godišnja autokratska vladavina.

1997 - Umro je italijanski filmski režiser Đuzepe de Santis(Giuseppe), jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma, nastalog u Italiji u prvim godinama posle Drugog svetskog rata ("Gorki pirinač", "Rim u 11 časova", "Cesta duga godinu dana").

2003 - Umro je američki glumac Robert Stak koji je slavu stekao ulogom detektiva Eliota Nesa u TV seriji o borbi protiv mafije "Nesalomivi".

2005 - Usvajanjem zakona u kuvajtskom parlamentu, posle više od40 godina, žene su dobile pravo glasa i pravo učešća na izborima.

Bisernica
20-05-2010, 20:41
17. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100516_161-ItemID-170645-lrg.jpg


1102 - Prvi ugarski kralj iz dinastije Arpadovića krunisan je u Biogradu za kralja Hrvatske i Dalmacije.

1395 - Poginuo je Kraljević Marko, najstariji sin i naslednik kralja Vukašina, najpopularnija ličnost srpskih narodnih pesama. Prema nepouzdanim podacima, poginuo je kao turski vazal u borbi protiv vlaškog vojvode Mirče na Rovinama. U narodnim pesmama idealizovan je kao uzor junaštva i kao zaštitnik sirotinje od zuluma i nasilja.

1510 - Umro je italijanski slikar Sandro Botičeli. Njegova dela "Proleće" i "Rođenje Venere" smatraju se ovaploćenjem renesansnog duha. Po narudžbi Lorenca Medičija prvi je među italijanskim slikarima uradio ilustracije za Danteovu "Božanstvenu komediju"

1749 - Rođen je engleski lekar Edvard Džener, pronalazač vakcine protiv velikih boginja.

1814 - Norveška je proglasila nezavisnost od Švedske i usvojla novi ustav.

1838 - Umro je francuski sveštenik i političar Moris de Taljeran Perigor (Maurice, Talleyrand, Perigord), jedan od najveštijih diplomata u istoriji. Zahvaljujući njegovoj veštini Francuska je, mada poražena strana, na Bečkom kongresu (1814-15) uspela da zadrži granice iz 1792.

1861 - Tomas Kuk organizovao je prvi turistički "paket aranžman" u svetu, šestodnevno putovanje iz Londona u Pariz.

1866 - Rođen je francuski kompozitor i pijanist Erik Sati, autor "Gimnopedija". Poznat je postao skandalom koji je izazvao izvođenjem baleta "Parada" na tekst Koktoa i sa scenografijom Pikaso, koji je prikazan 1916. kao "kubistički manifest".

1900 - Rođen je iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini. U Iran se vratio iz izbeglištva 1979. nakon što je u "islamskoj revoluciji" zbačen šah Reza Pahlavi, uspostavio teokratsku diktaturu i vladao Iranom do smrti 1989.

1903 - U Španiji je nacionalizovana imovina crkve i ukinute su crkvene škole.

1906 - Rođena je hrvatska pevačica Zinka Kunc, prvakinja Zagrebačke opere (1928-36) i solistkinja Metropoliten opere (1937-66).

1917 - U Nici je umro srpski vojvoda Radomir Putnik, proslavljeni vojskovođa u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Rukovodio je povlačenjem srpske vojske 1915. i uspeo da osujeti namere nemačke Vrhovne komande da je opkoli i uništi.

1939 - Švedska, Norveška i Finska odbile su Hitlerov predlog da potpišu pakt o nenapadanju. Pakt su potpisale Danska, Estonija i Litvanija.

1940 - Trupe nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu ušle su u Brisel.

1946 - Premijer Rumunije u vreme Drugog svetskog rata Mitri Antonesku (Antonescu) osuđen je na smrt i streljan zbog saradnje s nemačkim nacistima.

1949 - Velika Britanija je priznala nezavisnost Republike Irske i potvrdila pripadnost Severne Irske Ujedinjenom Kraljevstvu.

1954 - Vrhovni sud SAD osporio je propis iz 1896. da obrazovanje treba da bude "odvojeno ali jednako", čime je formalno odbačena rasna segregacija u državnom školskom sistemu.

1965 - Prvi put je prenet TV program u boji iz Velike Britanije u SAD. To je bio prenos emisije američke TV mreže NBC "Novi pogled na staru Englesku" preko američkog komercijalnog telekomunikacionog satelita "Erli Bird".

1973 - Specijalni komitet američkog Senata počeo je istragu o aferi Votergejt u kojoj su pristalice republikanske stranke bile optužene da su pred predsedničke izbore 1972. radi špijunaže provalile u sedište Demokratske stranke. Administracija tadašnjeg predsednika SAD Ričarda Niksona optužena je da ometa istragu, pa je pokrenut postupak za opoziv predsednika. Nikson je u avgustu 1974. dao ostavku, a predsednički položaj preuzeo je dotadašnji potpredsednik Džerald Ford.

1974 - U tri eksplozije automobila-bombi u centru Dablina 32 osobe su poginule, a više stotina je ranjeno.

1987 - Irački ratni avion "F-I Miraž" ispalio je dve "egzoset" rakete na američki vojni brod "Stark" koji je patrolirao Zalivom. Poginulo je 37, a ranjena su 62 mornara.

1997 - Loran Kabila je sa svojim trupama ušao u Kinšasu, preuzeo vlast u Zairu i promenio naziv države u Demokratska Republika Kongo. Kabila je ubijen u pokušaju državnog udara u januaru 2001, a vlast je preuzeo njegov sin Žozef.

1998 - Pripadnici separatističkog pokreta "Tamilskih tigrova" ubili su Sarodžinija Jogesvarana, gradonačelnika Džafne, grada na severu Šri Lanke.

1999 - Izbore u Izraelu dobio je vođa Laburističke partije Ehud Barak, čime je okončana trogodišnja vladavina premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahu), lidera desničarskog Likuda.

2000 - Vlada Srbije preuzela je beogradski radio i televiziju "Studio B" upadom policije u redakcije. Vlasti su u narednim mesecima na različite načine onemogućavale rad nezavisnih elektronskih medija u Srbiji i istovremeno otvarale nove pod državnom kontrolom i kontrolom vladajućih partija.

2000 - U Indoneziji je održano prvo suđenje za kršenje ljudskih prava. U tom procesu dvadesetčetvoro vojnika i civila optuženo je za ubistvo desetina seljaka u masakru u provinciji Aseh 1999.

2001 - Svih 30 putnika, ukljucujući i iranskog ministra saobraćaja Rahmana Dadmana i zamenike ministara iz njegove delegacije poginulo je kada se na severu Irana srušio ruski avio Jak-40.

2003 - U najvećoj poplavi u poslednjih 50 godina, koja je posle velikih kiša zadesila Šri Lanku, poginulo je oko 250 ljudi, oko 55.000 kuća je potpuno uništeno, a neka sela su zbrisana sa lica zemlje. Procenjeno je da je oko 150.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom.

2004 - Masačusets je postao prva američka država koja je dozvolila zaključenje braka sa osobom istog pola.

2006 - Umro je Kju Fojer veteran holivudske produkcije i kompozitor.

Bisernica
20-05-2010, 20:44
18. maj



http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100517_437-ItemID-170746-lrg.jpg


1781 - Španci su u Kusku pogubili peruanskog revolucionara Tupak Amarua II.

1799 - Umro je francuski dramski pisac Pjer Bomarše, autor komedija "Seviljski berberin" i "Figarova ženidba", koje su inspirisale Đoakina Rosinija i Volfganga Amadeusa Mocarta da komponuju istoimene opere.

1800 - U Sankt Peterburgu je umro ruski vojskovođa i strateg Aleksandar Suvorov, koji je ratovao punih 55 godina i vodio ukupno 60 bitaka.

1803 - Britanija je objavila rat Francuskoj zbog Napoleonovog uplitanja u unutrašnje stvari u Italiji i Švajcarskoj.

1804 - Napoleon Bonaparta je proglašen carem Francuske, a u decembru je krunisan kao Napoleon I.

1836 - Rođen je austrijski šahovski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svetski šampion. Titulu svetskog šahovskog prvaka osvojio je 1886. pobedom u meču sa Johanesom Cukertortom.

1868 - Rođen je ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, poslednji monarh Rusije, najstariji sin Aleksandra III. Sa prestola je zbačen u Oktobarskoj revoluciji 1917, a naredne godine je pogubljen zajedno sa članovima porodice.

1872 - Rođen je britanski filozof i matematičar Bertrand Rasel, osnivač i predsednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu. Bio je angažovan u borbi za mir i razoružanje zbog čega je dva puta hapšen. Dobitnik je Nobelove nagrade za knjizevnost 1950.

1883 - Rođen je nemački arhitekta Valter Adolf Gropijus, koji je 1919. u Vajmaru osnovao prestižnu arhitektonsku školu "Bauhaus".

1911 - Umro je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler, direktor Bečke opere koja je pod njegovom upravom doživela zlatno doba (10 simfonija, ciklusi solo pesama za glas i orekstar).

1919 - Rođena je britanska prima balerina Margot Fontejn, jedna od najslavnijih balerina u 20. veku. Od 1962. bila je partnerka proslavljenog Rudolfa Nurejeva.

1920 - U Poljskoj, blizu Krakova rođen je Karol Vojtila, koji je 1978. postao papa Jovan Pavle II, prvi neitalijanski papa posle 455 godina.

1944 - U Sovjetskom Savezu je počelo proterivanje više od 200.000 Tatara sa Krima pod optužbom da su sarađivali sa Nemcima.

1954 - Stupila je na snagu evropska konvencija o ljudskim pravima.

1973 - Umrla je američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD.

1974 - Indija je izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.

1988 - Počelo je povlačenje sovjetskih vojnika iz Avganistana.

1992 - Visoki komesarijat UN za izbeglice saopštio je da je zbog rata iz Jugoslavije izbeglo milion i 300.000 ljudi što je stvorilo najveću izbegličku krizu u Evropi od Drugog svetskog rata.

1995 - Umro je ruski baletski igrač Aleksandar Godunov, koji je posle emigriranja iz SSSR stekao svetsku slavu.

1996 - Romano Prodi postao je premijer 55. italijanske vlade od Drugog svetskog rata. Deset godina kasnije (2006) Prodi je ponovo postao premijer 61. italijanske vlade.

1996 - Pod pritiskom međunarodne zajednice ratni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić povukao se sa mesta predsednika Republike Srpske. Dužnost predsednika preuzela je potpredsednica Biljana Plavšić. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je u novembru 1995. Karadžića za ratne zločine i genocid.

1998 - Vlada SAD podnela veliku tužbu protiv korporacije Majkrosoft, najjače softverske kompanije na svetu, zbog monopola.

1999 - Vlada u Sijera Leoneu i pobunjenici dogovorili su prekid vatre, čime su okoncane sedmogodišnje surove borbe.

2000 - Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio embargo na oružje protiv Etiopije i Eritreje, kao posledicu ponovnog zahuktavanja njihovog dvogodišnjeg pograničnog rata.

2005 - Umro je Frenk Goršin, američki glumac i veliki imitator.

Bisernica
20-05-2010, 21:00
19. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100518_460-ItemID-170823-lrg.jpg


1635 - Francuska je u Tridesetogodišnjem ratu (1618-1648)objavila rat Španiji.

1649 - Prvi put je upotrebljen naziv Komonvelt, kojim je Oliver Kromvel označio englesku republiku.

1762 - Rođen je nemački filozof Johan Gotlib Fihte, istaknuti predstavnik nemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Erlangenu, rektor Berlinskog univerziteta.

1802 - Napoleon Bonaparta ustanovio je Orden legije časti za civilne i vojne zasluge.

1861 - Rođena je australijska operska pevačica Neli Melba, jedan od najvećih operskih soprana krajem 19. i početkom 20. veka.

1890 - Rođen je vijetnamski državnik Ngujen Tat Tan, poznat kao Ho Ši Min, osnivač Komunističke partije Vijetnama (1930) i predsednik Demokratske Republike Vijetnam (Severni Vijetnam) od njenog proglašenja 1945. do smrti 1969.

1890 - Rođen je jugoslovenski slikar i karikaturista Petar Pjer Križanić, jedan od osnivača "Ošišanog ježa".

1898 - Umro je engleski državnik Vilijam Juert Gledston, koji je između 1868. i 1894. četiri puta bio premijer Velike Britanije. Legalizovao je 1871. radničke sindikate i 1884. izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu.

1906 - Italijanski kralj i švajcarski predsednik zvanično su otvorili Simplon tunel kroz Alpe kojim su povezane Italija i Švajcarska.

1925 - Rođen je američki borac za građanska prava Malkolm Litl, poznat kao Malkolm X. Ubijen je u Njujorku u februaru 1965. dok je govorio okupljenim pristalicama.

1928 - Rođen je kambodžanski diktator Salot Sar poznatkao Pol Pot. Tokom njegove vladavine (1975-78) pobijeno je više od milion ljudi.

1930 - Bele žene u Južnoj Africi su dobile pravo glasa.

1935 - U saobraćajnom udesu poginuo je engleski pukovnik Tomas Edvard Lorens, arheolog i pisac, poznat kao Lorens od Arabije. Proslavio se kao ratnik u arapskim zemljama u Prvom svetskom ratu, a svoje doživljaje opisao je u knjizi "Sedam stubova mudrosti".

1945 - Više od 40 američkih bombardera napalo je Tokio u Drugom svetskom ratu.

1974 - Tesnom većinom Valeri Žiskar d'Esten pobedio je Fransoa Miterana na predsedničkim izborima u Francuskoj.

1989 - Tokom studentskih demonstracija u Pekingu smenjen je generalni sekretar Komunističke partije Kine Džao Cijang, jer se usprotivio vanrednim merama i primeni sile protiv studenata. Tada je stavljen u kućni pritvor u kome je bio do smrti 17. januara 2005.

1994 - Umrla je Žaklina Kenedi Onazis, supruga predsednika SAD Džona Kenedija ubijenog 1963. u atentatu i grčkog brodovlasnika, milijardera Aristotela Onazisa.

1997 - U Bangladešu je u snažnom ciklonu izgubilo život najmanje 350 ljudi, a više od milion je ostalo bez kuća.

2000 - Kina i Evropska unija postigle su sporazum o trgovini kojim je otvoren put Kini u Svetsku trgovinsku organizaciju. Kina je naredne godine primljena u STO.

2003 - Indonežanska vojska započela je ofanzivna dejstva na baze separatističke pobunjeničke grupe Pokret za slobodni Aceh. Napadi su označili prekid primirja koji su potpisale obe strane u decembru 2002. godine i predstavljaju najveću vojnu operaciju od aneksije Istočnog Timora 1975. godine.

2004 - U Velikoj Britaniji je otvorena prva banka embriona nasvetu.

2009 - Predsednik Šri Lanke Mahinda Radžapakse formalno je proglasio pobedu nad separatističkim pokretom Tamilski tigrovi i okončanje 25-godišnjeg građanskog rata u kome je poginulo više od 70.000 ljudi.

Bisernica
22-05-2010, 12:13
20. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Logos01/kurdi-170993-1-2.jpg


1347 - Rimski narodni tribun Kola di Rienco (Cola, Rienzi) proglasio je Rimsku Republiku proteravši vlastelu iz grada. Vech naredne godine Rienco je bio pisiljen da napusti Rim. Njegov lik inspirisao je Riharda Vagnera (Richard Wagner) za operu "Rienco".

1349 - Car Dušan je proglasio zakonik kojim su utvrdjena opšta načela uredjenja srpske države.

1498 - Portugalski moreplovac Vasko da Gama (Vasco) stigao je u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkrivši novi morski put oko Rta dobre nade.

1506 - Umro je italijanski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristoforo Columbo) koji je na svojim putovanjima u Novi svet otkrio Ameriku.

1799 - Rodjen je francuski pisac Onore de Balzak (Honore, Balzac). Kao protagonist realističkog romana, stvorio je opus od stotinak knjiga pod zajedničkim naslovom "Ljudska komedija" u kojem je opisao likove iz najrazličitijih društvenih slojeva.

1806 - Rodjen je engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil (John Stuart Mill), jedan od osnivača političke ekonomije i zastupnik utilitarizma u etici. U logici je usavršio istraživanja uzročnih odnosa medju pojavama ("Principi političke ekonomije", "Sistem logike", "Utilitarizam").

1834 - Umro je francuski general i državnik markiz Lafajet (Marquis La Fayette), dobrovoljac u američkom ratu za nezavisnost od 1777. Po povratku u Francusku 1789. bio je komandant Nacionalne garde.

1867 - Britanska kraljica Viktorija (Victoria) položila je u Londonu kamen temeljac za Rojal Albert hol.

1881 - Rodjen je poljski general i političar Vladislav Sikorski(Wladyslaw Sikorski), koji je u Drugom svetskom ratu organizovao poljske emigrante za borbu protiv Hitlera.

1882 - U Beču je potpisan ugovor o Trojnom savezu Nemačke, Austro-Ugarske i Italije.

1902 - Američke trupe napustile su Kubu nakon što je u toj zemlji uspostavljena republikanska vlast. Prvi predsednik republike bio je Tomas Estrada Palma (Thomas).

1915 - Rodjen je izraelski general i političar Moše Dajan (Moshe Dayan). U arapsko-izraelskom ratu 1948-49. komandovao je trupama na sirijskom i jerusalemskom frontu, a u anglo-francusko-izraelskom napadu na Egipat 1956. predvodio je izraleske trupe u invaziji na Sinaj. U vreme šestodnevnog izraelsko-arapskog rata 1967. bio je ministar odbrane.

1920 - Ubijen je meksički predsednik Venustijano Karansa (Venustiano Carranza). Novi predsednik Meksika postao je Adolfo de la Uerta (Huerta).

1922 - Najmanje 90 ljudi je poginulo kada je britanski brod "Egipat" potonuo posle sudara u gustoj magli s francuskim brodom "Sena". Brod je nosio i zlato i srebro u vrednosti od milion funti.

1927 - Potpisivanjem mirovnog sporazuma u DŽedi sa kraljem Ibn Saudom Velika Britanija je priznala nezavisnost Saudijske Arabije.

1941 - Italija je u Drugom svetskom ratu anektirala Boku Kotorsku sa delom dubrovačkog kotara i nazvala je Pokrajina Boka Kotorska.

1956 - Amerikanci su izvršili prvu eksploziju hidrogenske bombe bačene iz aviona iznad pacifičkog ostrva Bikini.

1958 - Umro je Djuro Salaj, jedan od osnivača Komunističke partije Jugoslavije i prvi predsednik Jedinstvenih sindikata Jugoslavije (1945).

1980 - U Kvebeku, na referendumu o nezavisnosti od Kanade, 60 odsto birača glasalo je protiv otcepljenja.

1985 - Film "Otac na službenom putu" jugoslovenskog režisera Emira Kusturice osvojio je "Zlatnu palmu" na 38. medjunarodnom festivalu u Kanu.

1989 - Skupština Srbije donela je odluku o raspisivanju zajma za privredni preporod Srbije. Zajam nikada nije vrachen zajmodavcima, a srpska privreda je u narednoj deceniji doživela kolaps.

1995 - Zairska vlada je uspostavila karantin u regionu pogodjenom smrtonosnim virusom ebola.

1997 - Turska vojska saopštila da je ubila 1.300 Kurda u jednonenedeljnoj ofanzivi unutar severnog Iraka.

1999 - Vazduhoplovnim napadima NATO je u Beogradu srušena bolnica, poginula su tri pacijenta i oštecheno je nekoliko ambasadorskih rezidencija.

2000 - Na poslednjoj donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu, održanoj u sedištu EU u Briselu prikupljeno je 850 miliona dolara. Za obnovu u toj bivšoj jugoslovenskoj republici posle trogodišnjeg rata (1992-95), ukupno je prikupljena 5,1 milijarda dolara.

2000 - Tajvan je inaugurisao predsednika Čen Shui-biana što jepo prvi put u kineskoj istoriji da demokratski izabran opozicioni lider položi zakletvu kao šef države.

2002 - Istočni Timor proglasio je nezavisnost posle više od četiri i po veka strane dominacije i 32 meseca vlasti administracije UN.

2003 - Bivši pilot Jugoslovenske narodne armije (JNA) Emir Šišich osudjen je u Rimu na doživotni zatvor zbog ubistva petorice diplomata, od kojih su četvorica bili Italijani, jer je u januaru 1992. na području Hrvatske oborio avion Evropske zajednice. Apelacioni sud preinačio je kaznu na 15 godina zatvora, a odlukom italijanskih vlasti u novembru 2006. prebačen je u Srbiju na dalje izdržavanje kazne. U maju 2008. Okružni sud u Novom Sadu odlučio je da Šišichu odobri uslovni otpust.

2005 - Umro je francuski filozof Pol Riker (Paul Ricoeur) humanista i autor oko 30 knjiga, medju kojima je i "Pravilo metafore". Riker je bio najpoznatiji po svom radu na polju fenomenologije.

Bisernica
22-05-2010, 12:14
21. maj



http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100520_407-ItemID-171011-lrg.jpg



1471 - Rođen je nemački slikar i graver Albreht Direr (Durer), jedan od najvećih renesansnih majstora. Izradio je portrete velike umetničke i dokumentarne vrednosti i izvanredne gravire u drvetu i bakru, koje odlikuje precizan crtež ("Apokalipsa", "Velika muka", "Bogorodičin život").

1471 - U londonskom zatvoru Tauer ubijen je engleski kralj Henri VI (Henry), poslednji monarh iz dinastije Lankaster (Lancaster), svrgnut u dinastičkim borbama ("Rat dveju ruža"). Njegov lik inspirisao je Šekspira (Shakespeare) za dramu "Henri VI". Presto je preuzeo Edvard IV (Edward).

1502 - Portugalci su otkrili nenastanjeno ostrvo Sveta Jelena u južnom Atlantiku.

1527 - Rođen je španski kralj Felipe II (1556-98), sin i naslednik Karla V. Politikom fanatičnog katoličanstva izazvao je pobunu u Holandiji koja je dovela do njene nezavisnosti.

1639 - Umro je italijanski filozof, dominikanac Tomazo Kampanela (Tommaso Campanella), zastupnik utopijske filozofije. Optužen da širi jeretičku nauku, osuđen je 1599. na doživotni zatvor. Oslobođen je nakon 27 godina na intervenciju pape Urbana VIII. Svoj ideal države opisao je u delu "Grad sunca", koji je postao udžbenik utopijske filozofije.

1844 - Rođen je francuski slikar Anri Ruso, zvani Carinik (Henri Roušeau Le Douanier), prvi slikar naivac čije su slike ušle u Luvr.

1845 - Rođen je glumac Toša Jovanović, član Narodnog kazališta u Zagrebu i Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najvećih srpskih glumaca 19. veka.

1860 - Rođen je holandski lekar Vilem Ejnthoven (Willem Einthoven), osnivač elektrokardiografije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1924. godine.

1894 - Kralj Aleksandar Obrenović ukinuo je liberalni ustav iz 1888. i vratio na snagu ustav iz 1869. godine.

1895 - Umro je austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Supe (Franz von Suppe), autor popularnih opereta ("Laka konjica", "Bokačo", "Lepa Galateja", "Fatinica").

1904 - U Parizu je osnovana Svetska fudbalska federacija - FIFA.

1921 - Rođen je ruski nuklearni fizičar Andrej Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. Kao nepomirljivi protivnik režima, izgnan je 1980. iz Moskve u Gorki, gde je ostao do 1986.

1927 - Američki pilot Čarls Lindberg (Lindbergh) postao je prvi čovek koji je preleteo Atlantik. Let od Njujorka do Pariza trajao je 33 sata i 29 minuta. Na isti dan 1932. Amelia Erhart (Earhart) je kao prva žena preletela Atlantski okean.

1935 - Umro je holandski botaničar Hugo de Fris (Vries), osnivač eksperimentalne genetike.

1935 - Umrla je američka pacifistkinja i društveni reformator Džejn Adams (Jane Addams), dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931. godine.

1945 - Sirija i Liban prekinuli su pregovore sa Francuskom i zatražili punu nezavisnost.

1967 - Više od 300 ljudi nastradalo je u požaru u robnoj kući u Briselu.

1969 - Sirhan Sirhan, koji je 1968. ubio Roberta Kenedija (Kennedy), brata američkog predsednika Džona Kenedija (John), takođe ubijenog u atentatu, osuđen je na smrtnu kaznu. Kazna je kasnije preinačena u doživotni zatvor.

1981 - Socijalista Fransoa Miteran (Francois Mitterrand) je postao predsednik Francuske, a Pjer Moroa (Pierre Mauroy) premijer.

1982 - Britanske trupe su se iskrcale na Folklandska (Malvinska) ostrva koja je okupirala Argentina, u najvećoj vojnoj akciji Londona od Suecke krize 1956.

1989 - Kineski studenti, koji su okupirali centralni pekinški trg Tjenanmen tražeći reforme, odbacili su zahtev vlade da napuste trg.

1991 - Bivši premijer Indije Radživ Gandi (Rajiv Gandhi) ubijenje bombom skrivenom u buket cveća, u toku predizbornog mitinga u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, blizu grada Madras.

1991 - Etiopski diktator Mengistu Haile Marijam (Mariam) oboren je posle 14 godina vladavine i otišao je u izbeglištvo.

1992 - Američki Senat doneo je zakon kojim se SR Jugoslaviji uskraćuje svaka pomoć SAD zbog umešanosti u sukobe u bivšim jugoslovenskim republikama.

1993 - Senat Venecuele je suspendovao predsednika države Karlosa Andresa Peresa (Carlos, Perez) pod optužbom za korupciju.

1996 - Na jezeru Viktorija, u istočnoj Africi, potonuo je tanzanijski feribot, sa kojeg se od oko hiljadu ljudi spaslo samo 114.

1997 - Poljska i Ukrajina potpisale su sporazum o pomirenju i tako i formalno okončale viševekovno neprijateljstvo.

1998 - Pod snažnim pritiskom masovnih demonstracija indonežanski predsednik Suharto podneo je ostavku nakon 32 godine diktatorske vladavine.

2001 - Savet bezbednosti UN proglasio je reku Kongo ponovo otvorenom, nakon dvoipogodišnjeg rata. Zatvaranje reke imalo je za posledicu nestašicu hrane i lekova za milione stanovnika te zemlje.

2002 - Američki državni sekretar Kolin Pauel (Colin Powell) saopštio da su SAD odlučile da deblokiraju ekonomsku pomoć SR Jugoslaviji.

2003 - U zemljotresu jačine 6,7 Rihterove skale koji je pogodio glavni grad Alžira i okolinu, poginulo je 2.241, a povređeno 10.243 osoba.

2006 - Većina građana Crne Gore izjasnila se na referendumu za nezavisnost te države. Srbija je, u skladu sa Ustavnom poveljom Srbije i Crne Gore, nasledila pravo na međunarodni subjektivitet, mesto u UN i drugim međunarodnim organizacijama.

Bisernica
22-05-2010, 12:16
22. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100521_338-ItemID-171087-lrg.jpg


337 - Umro je rimski car Konstantin I Veliki, prvi rimski car koji je prihvatio hrišćanstvo u Rimskom carstvu. Godine 325. sazvao je prvi hrišćanski sabor u Nikeji.

1455 - Bitkom kod Sent Albansa u Engleskoj je počeo tridesetgodišnji "Rat dveju ruža" između dinastija Lankaster (Lancaster) i Jork (York).

1813 - Rođen je nemački kompozitor Rihard Vagner, reformator opere i orkestra. Stvarao je muzičke drame epskih razmera, proširio Betovenov simfonizam u operskoj partituri i postigao prožimanje dramske radnje i muzike ("Ukleti Holanđanin", "Tanhojzer", "Tristan i Izolda", "Prsten Nibelunga", "Parsifal").

1833 - U Čileu je usvojen ustav kojim je data veća vlast predsedniku, a rimokatolička vera proglašena državnom.

1859 - Rođen je engleski pisac Artur Konan Dojl (Arthur Conan Doyle), proslavljeni autor kriminalističkih romana u kojima su glavni junaci detektiv Šerlok Holms (Sherlock Holmes) i njegov prijatelj dr Votson (Watson).

1873 - Umro je italijanski pisac Alesandro Manconi (Manzoni), čije su delo i ideje snažno uticale na nacionalni pokret "rizorđimento" četrdesetih godina 19. veka ("Verenici", posmrtna oda Napoleonu I Bonaparti (Bonaparte) "Svete himne", drame "Grof Karmanjola", "Adelki").

1885 - Umro je francuski književnik Viktor Igo (Victor Hugo), uz Balzaka (Balzac) najznačajnija ličnost u francuskoj književnosti. Od 1841. je član Akademije, a od 1845. poslanik u parlamentu gde se zalaže za slobodu štampe, ukidanje smrtne kazne i socijalne reforme. Nakon državnog udara Napoleona Bonaparte, odlazi u 19-godišnje izgnanstvo gde je napisao najpoznatija dela, romane "Jadnici" i "Zvonar Bogorodične crkve".

1907 - Rođen je engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije (Laurence Olivier), jedan od najboljih tumača Šekspirovih (Shakespeare) likova, dobitnik Oskara za film "Hamlet". Godine 1970. dobio je plemićku titulu.

1914 - Velika Britanija je od Anglo-persijske naftne kompanije preuzela kontrolu nad naftnim izvorima u Persijskom zalivu.

1915 - U najtežoj železničkoj nesreći u Velikoj Britaniji u sudaru dva voza, u Škotskoj, poginulo je 227 ljudi.

1918 - Nemački avioni bombardovali su Pariz u Prvom svetskom ratu.

1939 - Hitler i Musolini potpisali su "Čelični pakt" o desetogodišnjem vojnom i političkom savezu Nemačke i Italije.

1943 - U Moskvi je saopšteno da je raspuštena Komunistička internacionala (Kominterna). Smatra se da je to bio Staljinov gest dobre volje prema zapadnim saveznicima u Drugom svetskom ratu.

1970 - Umro je jugoslovenski reditelj i scenograf Bojan Stupica. Od 1949. bio je reditelj i jedan od glavnih organizatora u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, a od 1957. režirao je u beogradskom Ateljeu 212 i u Narodnom pozorištu.

1972 - Predsednik SAD Ričard Nikson (Rićard Nixon) sreo se u Moskvi s predsednikom Vrhovnog sovjeta ŠSR Leonidom Brežnjevom, kao prvi američki predsednik koji je posetio Sovjetski Savez.

1972 - Cejlon je postao republika u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Šri Lanka.

1975 - Rodezija je isključena iz Olimpijskih igara zbog rasističke politike vladajućeg režima.

1985 - U eksploziji automobila-bombe u jednom predgrađu Bejruta poginulo je 60, a ranjeno 190 ljudi.

1989 - Indija je izvršila probu svoje prve rakete zemlja-zemlja srednjeg dometa.

1992 - Generalna skupština UN primila je u punopravno članstvo tri bivše jugoslovenske republike Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Istog dana u Sarajevu je postignut sporazum između predstavnika JNA i Predsedništva BiH o mirnom povlačenju vojnika i pitomaca, državljana SR Jugoslavije, iz vojnih kasarni u Sarajevu i Pazariću.

1994 - Pobunjenici u građanskom ratu u Ruandi zauzeli su međunarodni aerodrom u Kigaliju i ključnu kasarnu vladinih snaga, otklonivši najveću prepreku u pohodu na glavni grad.

1997 - Pola miliona Poljaka pohrlilo je da vidi svog zemljaka, Papu Jovana II tokom njegove desetosatne posete toj zemlji.

1997 - Ruski predsednik Boris Jeljcin smenio je ministra odbrane i nekoliko generala, nakon što su odbili da smanje budžet i da izvrše reorganizaciju vojske.

1998 - Glasači u Severnoj Irskoj izglasali mirovni ugovor kojim je okončana 20-godišnja borba između prostestanata i katolika. Za ustavne promene glasalo je blizu 95 odsto glasača.

1999 - U najvećem talasu izbeglica sa Kosova oko 7.700 Albanaca prešlo je u Makedoniju.

2000 - Izraelske sudije oborile su zakon koji je branio ženama da se mole ispred Tora arabeski na Zapadnom zidu, jevrejskom sveštenom mestu.

2001 - Nacionalna skupština Francuske odobrila je kontroverzni predlog zakona kojim bi ostrvo Korzika dobilo više prava. Protesti separaatista na tom ostrvu protiv Pariza trajali su 20 godina.

2002 - Bivši član Kju Klus Klana, Bobi Frenk Čeri proglašen je krivim za ubistvo četiri devojčice-crnkinje. One su poginule 1963. u eksploziji dinamita koji je on postavio u crkvi u Birmingemu.

2003 - Savet bezbednosti UN ukinuo je 13-godišnje sankcije Iraku, istovremeno dajući SAD i Velikoj Britaniji velika ovlašćenja u vođenju te zemlje i njene naftne industrije.

2003 - Sedamdesetogodišnji Japanac Juićiro Miura, uspeo je da se popne na Mont Everest i tako postao najstariji čovek koji se ikada popeo na najvišu planinu u svetu.

Bisernica
24-05-2010, 20:18
23. maj



http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100522_171-ItemID-171135-lrg.jpg


1430 - Zarobljena je Jovanka Orleanka i predata Englezima, koji su je potom izveli na crkveni sud i 1431. osudili na smrt i spalili na lomači.

1498 - Na lomači je spaljen italijanski dominikanski kaluđerĐirolamo Savonarola, politički i verski reformator u Firenci.

1514 - U Mađarskoj je počela seljačka buna pod vođstvomplemića Đerđa Dosa. Četiri meseca kasnije, ustanak je ugušen, a Doso je ubijen.

1526 - Papa Klement VII pristupio je Svetoj ligi Francuske,Venecije i Milana protiv rimsko-nemačkog cara Karla V.

1533 - Kenterberijski nadbiskup Tomas Krenmer objavio je da je poništen brak kralja Henrija VIII sa Katarinom Aragonskom i da je njegovo venčanje sa Anom Bolen legalno. To je dovelo do raskida Engleske crkve i Vatikana.

1618 - Pobunom Čeha u Pragu protiv habsburškog cara FerdinandaII počeo je Tridesetogodišnji rat. Razljućeni građani izbacili su kroz prozor Gradske većnice careve namesnike, smatrajući ih krivim za rušenje dve protestantske crkve kod Praga. Pristalice reformacije su potom proterali jezuite i organizovali svoju vojsku.

1707 - Rođen je švedski prirodnjak Karl fon Line osnivač i prvi predsednik Švedske akademije nauka i Prirodnjačkog muzeja. Uveo je binarnu nomenklaturu biljaka.

1848 - Rođen je nemački inženjer i pronalazač Oto Lilijental čiji su modeli letelica kasnije korišćeni u konstrukciji aviona.

1886 - Umro je nemački istoričar Leopold fon Ranke, profesorBerlinskog univerziteta i član Pruske akademije nauka, autor knjige o Prvom srpskom ustanku protiv Turaka ("Srpska revolucija" - 1829).

1906 - Umro je norveški dramski pisac Henrik Ibzen. Prviuspeh donela mu je drama sa nacionalnom tematikom "Pretendenti na presto", a svetsku slavu stekao je "Per Gintom" i "Norom".

1908 - Rođen je američki fizičar Džon Bardin,dvostruki dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1956. i 1972. Sa Vilijamom Šoklijem izumeo je tranzistor.

1915 - Italija je objavila rat Austro-Ugarskoj, napuštajućineutralnost u Prvom svetskom ratu.

1920 - Osnovana je Komunistička partija Indonezije, prva takvapolitička organizacija u Aziji.

1934 - U Luizijani su, u okršaju sa policijom, ubijeni BoniParker i Klajd Barou, ozloglašeni razbojnički par.

1937 - Umro je američki multimilioner Džon Rokfeler, osnivač naftnog koncerna Standard Oil.

1939 - Britanski parlament usvojio je plan o stvaranju nezavisnepalestinske države do 1949. u kojoj bi zajedno živeli Arapi i Jevreji.

1945 - Nemački nacistički lider i šef Gestapoa Hajnrih Himler izvršio je samoubistvo dan nakon što su ga Britanci zarobili; uhapšen je Hitlerov naslednik admiral Karl Denic.

1949 - Osnovana je Savezna Republika Nemačka, sa Bonom kaoglavnim gradom.

1960 - Agenti izraelske tajne službe Mosad uhvatili su uArgentini nacističkog ratnog zločinca Adolfa Ajhman. Na suđenju u Jerusalemu Ajhman je osuđen na smrt vešanjem.

1962 - U Beogradu je umrla srpska slikarka Zora Petrović, čijedela imaju značajno mesto u modernom srpskom slikarstvu. Bila je profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu.

1971 - U zemljotresu koji je razorio grad Bingol u istočnojTurskoj poginulo je najmanje hiljadu ljudi.

1975 - U Ljubljani je umro istaknuti jugoslovenski i slovenački vajar Boris Kalin. Jedan je od osnivača Likovne akademije u Beogradu.

1994 - Kandidat demohrišćana Roman Hercog postao jepredsednik Nemačke.

1997 - Predsedničke izbore u Iranu dobio je predvodnik umerenepolitičke struje Mohamad Hatami.

1999 - Kandidat Socijaldemokratske partije Johanes Rau izabran je za predsednika Nemačke.

1999 - Avioni NATO-a su grafitnim bombama izazvali nestanak struje u gotovo celoj Srbiji.

2002 - U talasu vrućina, koji je zahvatio Indiju, umrlo je 1.030ljudi, najviše u južnoj državi Andra Pradeš. Temperatura je dostigla rekordnih 51 stepen Celzijusa.

Bisernica
24-05-2010, 20:19
24. maj



http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100523_162-ItemID-171173-lrg.jpg



1543 - Umro je poljski astronom Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema i osnivač moderne astronomije, autor dela "Kruženje nebeskih tela". Svojim naučnim delom, koje predstavlja jednu od najvećih prekretnica u istoriji nauke, stvorio je osnov za velika otkrića Johanesa Keplera i Isaka Njutna.

1544 - Rođen je engleski lekar i fizičar Vilijam Gilbert, istraživač magnetizma i elektriciteta. Dokazao je da je Zemlja veliki loptasti magnet i da se igla na kompasu ne upravlja prema nebu, kako se do tada verovalo, nego prema magnetnim polovima planete.

1686 - Rođen je nemački fizičar Gabrijel Danijel Farenhajt, koji je 1726. izradio prvi termometar sa živom i napravio skalu za merenje temperature od 180 stepeni, nazvanu njegovim imenom.

1743 - Rođen je francuski lekar i novinar Žan Pol Mara, jedan od glavnih vođa Francuske revolucije, predvodnik montanjara i jedan od organizatora ustanka u maju 1793. kojim je bila zbačena vladavina žirondinaca. U julu iste godine ubila ga je Šarlot Kordej, koja je četiri dana kasnije giljotinirana.

1819 - Rođena je britanska princeza Aleksandrina Viktorija, kraljica Viktorija I od 1837. do 1901. Tokom njene duge vladavine Britanija je doživela privredni i kulturni uspon i postala je kolonijalna sila.

1822 - Trupe pod komandom Antonija Hosea de Sukrea su potukle Špance u bici kod Pićinće, a Ekvador je postigao nezavisnost od Španije.

1844 - Pronalazač telegrafa Semjuel Morze poslao je prvu telegrafsku poruku na udaljenost od 65 kilometara (iz Vašingtona u Baltimor) koja je glasila: "Šta je to Bog uradio?"

1883 - Otvoren je Bruklinski most koji je povezao Menhetn sa Bruklinom u Njujorku.

1899 - Rođen je srpski arhitekta Branislav Kojić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti, projektant Umetničkog paviljona na Kalemegdanu.

1926 - Otvorena je Univerzitetska biblioteka u Beogradu. Prva zgrada u Srbiji napravljena namenski za biblioteku, izgrađena je uz pomoć Karnegijeve zadužbine. Naziv Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" dobila je 1946.

1941 - Nemački ratni brod "Bizmark" potopio je u Drugom svetskom ratu britansku *****ricu "Hud". Od 1.422 mornara samo trojica su preživeli.

1941 - Rođen je američki pevač i kompozitor Robert Cimerman (Zimmerman), poznat kao Bob Dilan, jedan od najpopularnijih muzičara 20. veka.

1964 - U tuči na fudbalskoj utakmici u prestonici Perua Limi, izazvanoj odlukom sudije da poništi gol domaće ekipe, poginulo je više od 300 ljudi.

1968 - Tokom studentskih demonstracija u Francuskoj predsednik De Gol predložio je referendum; pobunjeni studenti zapalili su Parisku berzu.

1974 - Umro je popularni američki džez pijanista, kompozitor i šef orkestra Edvard Kenedi Djuk Elington. Svetsku slavu stekao je posle Drugog svetskog rata nastupajući sa svojim orkestrom širom sveta.

1981 - Predsednik Ekvadora Haime Roldos Agilera i još sedam ljudi poginulo je kada je u avionu eksplodirala podmetnuta bomba.

1982 - U iransko-iračkom ratu, iranske trupe povratile su Koramšar koji su Iračani držali 20 meseci.

1992 - Kandidat konzervativaca Tomas Klestl izabran je za predsednika Austrije namesto Kurta Valdhajma.

1992 - Kosovski Albanci održali su prve paralelne opšte izbore. Vlasti u Srbiji su te izbore proglasile nelegalnim, ali ih nisu ometale.

1993 - Eritreja je stekla nezavisnost od Etiopije posle 30 godina građanskog rata.

1993 - Na Tibetu su izbile žestoke demonstracije protiv kineskih vlasti.

1994 - U jurnjavi muslimanskih hodočasnika u Meki u Saudijskoj Arabiji poginulo je 270 ljudi.

1995 - Umro je engleski državnik i publicista Džejms Harold Vilson, vođa Laburističke stranke, premijer Velike Britanije (1964-1970, 1974-76).

2000 - Izrael je, posle 22 godine povukao svoje trupe iz okupacione zone od 15 kilometara u graničnom području sa Libanom. Mirovne trupe UN ušle su u to područje 28. jula.

2000 - Hrvatska je postala 26. članica programa NATO "Partnerstvo za mir".

2001 - Dvadeset troje ljudi je poginulo i više od 300 povređeno kada se urušila svadbena sala u Jerusalimu. To je najveća civilna tragedija u Izraelu u protekle 53 godine.

2002 - Predsednici Amerike i Rusije Džordž Buš i Vladimir Putin potpisali su ugovor o smanjenju svog nuklearnog oružja za dve trećine u narednih deset godina.

2004 - Đaci iz Kragujevca, gimnazijalci, doputovali su u Sarajevo (BiH) u prvu ekskurziju posle 14 godina.

Bisernica
26-05-2010, 08:34
25. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100524_388-ItemID-171247-lrg.jpg



1787 - Pod predsedništvom DŽordža Vašingtona u Filadelfiji je počela s radom ustavna konvencija. Nacrt ustava prve moderne demokratske države u svetu, SAD, usvojen je 17. septembra, nakon gotovo četiri meseca raspravljanja.

1803 - Rođen je američki pesnik, esejist i duhovni vođa transcendentalista Ralf Valdo Emerson ("Priroda", "Ogledi", "Uzorni ljudi", "Vođa života", "Društvo i usamljenost").

1810 - U Rio de la Plati u Argentini počela je pobuna protiv španskog kolonijalnog režima, a vlast je preuzela privremena vlada. Taj dan se proslavlja kao Dan nezavisnosti Argentine, mada je nezavisnost formalno proglašena u julu 1816.

1840 - U Srbiji je uveden javni poštanski saobraćaj otvaranjem prve pošte u Beogradu, u zgradi na Kalemegdanu. Pošta je iz Beograda u druga mesta u zemlji otpremana sredom i subotom.

1856 - Rođen je francuski maršal Franše Depere, komandant savezničkih snaga na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu i počasni vojvoda srpske vojske.

1879 - Rođen je Vilijam Maksvel, lord Biverbruk, britanski političar i novinski magnat. Bio je član britanske vlade za vreme dva svetska rata i vlasnik "Dejli ekspresa" i "Sandej ekspresa".

1889 - Rođen je ruski inženjer avijacije Igor Ivanovič Sikorski. Izumeo je helikopter (1908) i avion sa više motora (1913).

1892 - Rođen je bivši predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito. Za vreme njegove vladavine 25. maj slavljen je kao Dan mladosti. Prema nekim podacima, on je rođen 7. maja.

1895 - Britanski pisac Oskar Vajld osuđen je na dve godine robije zbog homoseksualizma.

1911 - Predsednik Meksika Porfirio Dijas podneo je ostavku posle pobede revolucionarnih snaga nad trupama vlade u građanskom ratu.

1915 - Završena je bitka za grad Ipr (Belgija) u Prvom svetskom ratu u kojoj je bilo 105.000 poginulih i ranjenih, a tokom koje su Nemci prvi put upotrebili otrovni gas koji je po tom gradu dobio naziv iperit.

1922 - Rođen je Enriko Berlinguer, lider italijanskih komunista od 1972. do smrti 1984, zastupnik "evrokomunizma" i "istorijskog kompromisa".

1923 - Velika Britanija priznala je nezavisnost Transjordanije pod emirom Abdulahom. Istog dana 1946. novim sporazumom je priznat suverenitet te bliskoistočne države nazvane Jordan sa Abdulahom kao kraljem.

1929 - U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je premijera "Gospođe ministarke" Branislava Nušića. Reditelj je bio Vitomir Bogić, a scenograf Ananije Verbicki. Naslovnu ulogu tumačila je Žanka Stokić, kojoj je Nušić unapred namenio ulogu.

1944 - Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli vazdušni desant na Drvar (Bosna) gde je bio smešten Vrhovni štab jugoslovenskih partizana.

1960 - Tokom kinesko-nepalskih prepirki oko granice na Mont Everestu, Kinezi su stigli na severnu stranu vrha i postavili kinesku zastavu i bistu Mao Cedunga.

1961 - Britanski advokat Piter Benenson osnovao je u Londonu Organizaciju za ljudska prava Amnesti internešenel.

1963 - Samit afričkih država u Adis Abebi je okončan sporazumom o osnivanju Organizacije afričkog jedinstva.

1969 - U Sudanu je državnim udarom vlast preuzeo pukovnik Džafar Mohamed al-Nimeiri.

1979 - Odmah nakon poletanja sa čikaškog aerodroma, srušio se američki avion "DC-10" pošto mu je prethodno otpao jedan motor. Poginulo je svih 273 puttnika i članova posade.

1983 - U požarima koji su zahvatili tri broda na reci Nil u južnom Egiptu poginulo je više od 300 ljudi.

1991 - Završena je dvodnevna akcija tokom koje su Izraelci" vazdušnim mostom" prebacili 15.000 etiopskih Jevreja iz Adis Abebe u Izrael.

1992 - Oskar Luiđi Skalfaro postao je predsednik Italije.

1993 - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju 827 o osnivanju Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije sa sedištem u Hagu. To je bio prvi takav sud posle sudova u Nirnbergu (1945-46) i Tokiju (1946-48). Godine 1994. osnovan je i Međunarodni krivični sud za Ruandu sa sedištem u tanzanijskom gradu Aruši.

1994 - Ruski književnik Aleksandar Solženjicin vratio se u Rusiju posle 20 godina izgnanstva.

1995 - Avijacija NATO-a, u ratu u BiH, bombardovala je skladište municije bosanskih Srba kod Pala. Srbi su odgovorili uzimanjem za taoce 377 pripadnika mirovnih snaga UN. Poslednji taoci pušteni su 18. juna.

1995 - U eksploziji granate na centralnom trgu u Tuzli 71 osoba je poginula, a 108 ranjeno.

1996 - Bivši bugarski car Simeon II vratio se u zemlju posle 50-ogodišnjeg egzila.

1997 - Vojnim udarom zbačena je civilna vlada u Sijera Leoneu, a predsednik Ahmad Tedžan Kabah prinuđen je da napusti zemlju.

2000 - U stotoj godini života umro je češki pozorišni i filmski glumac Fransis Lederer. Nemacki film "Pandorina kutija" je jedan od najpoznatijih filmova u kojima je glumio.

2001 - Deset godina posle raspada SFR Jugoslavije, predstavnici novonastalih država parafirali su u Beču Sporazum o podeli imovine bivše zajedničke zemlje.

2001 - Amerikanac Erik Vajhenmajer prva je slepa osoba koja je osvojila Mont Everst, na koji se popeo zajedno sa Šermanom Bulom, 64-godišnjim lekarom, koji je tako postao najstarija osoba koja je osvojila ovaj vrh.

2001 - Umro je kubanski fotograf Alberto Korda (72), požnat po svojim fotografijama južnoameričkog gerilskog vođe Ernesta "Če" Gevare.

2002 - U padu aviona kineske avio kompanije "Čajna erlajns" u more u tajvanskom zalivu, poginulo je 225 putnika i članova posade.

2004 - Šef UNMIK-a Hari Holkeri podneo je ostavku iz zdravstvenih razloga, tri meseca pre isteka mandata.

2004 - U poplavama koje su zahvatile Dominikansku Republiku i Haiti poginulo je najmanje 1.950 osoba, koje su većinom odnele bujice reka.

Bisernica
26-05-2010, 08:36
26. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100525_439-ItemID-171332-lrg.jpg



604 - Umro je Sveti Avgustin, prvi kenterberijski nadbiskup i osnivač hrišćanske crkve u Engleskoj. Papa Grgur I poslao ga je 596. sa 40 benediktinaca da utemelji hrišćanstvo i poveže Englesku s Rimom. Godine 597. osnovao je Kenterberijsku nadbiskupiju.

735 - Umro je engleski istoričar i kaluđer Sveti Bid (Bede), autor prve istorije Engleske. Njegova "Crkvena istorija engleskog naroda" (Anglorum), pisana na latinskom, najvažniji je izvor anglosaksonske istorije od prvog do šestog veka.

1521 - Rimsko-nemački car Karlo V, kao izvršilac papske ekskomunikacije, doneo je Vormski edikt kojim su Martin Luter, osnivač protestantizma u Nemačkoj i njegovi sledbenici prognani.

1659 - Aurangzeb, veliki mogul Indije zvanično je stupio na presto koji je uzurpirao zbacivši oca i smaknuvši braću.

1805 - Napoleon Bonaparta krunisan je za kralja Italije u milanskoj katedrali.

1822 - Rođen je francuski pisac Edmon Gonkur (Edmond Goncourt). Njegovim zaveštanjem je, posle njegove smrti 1896, osnovana "Akademija Gonkur" (1896) koja od 1903. svake godine nagrađuje najbolji roman francuske literature.

1851 - U Londonu je počeo prvi moderni međunarodni šahovski turnir, koji je 15. jula, u konkurenciji 16 igrača, završen trijumfom nemačkog majstora Adolfa Andersena.

1865 - Predajom generala Kirbija Smita (Kirby Smith) u Šrevenportu kod Nju Orleansa u Luizijani, prestao je poslednji oružani otpor južnjačke vojske u Američkom građanskom ratu, mesec i po dana pošto je Konfederacija potpisala kapitulaciju.

1868 - Obešen je irski nacionalista Majkl Baret zbog bombaškog napada u Londonu. To je bilo poslednje javno smaknuće u Engleskoj.

1876 - Umro je češki istoričar i političar František Palacki (Palacky), organizator i predsednik Sveslovenskog kongresa 1848. i jedan od osnivača Matice češke. Zastupao je ideju austro-slavizma i zalagao se za federativno preuređenje Austro-Ugarske.

1896 - Nikola II Romanov krunisan je za cara Rusije.

1912 - Rođen je mađarski političar Janoš Kadar (Janos), lider mađarskih komunista (1956-1988) i predsednik vlade 1956, posle antisovjetskih demonstracija i oružane pobune u Mađarskoj, koja je ugušena intervencijom sovjetskih trupa.

1923 - Održana je prva motociklistička trka "24 casa Le Mana".

1942 - U Londonu je potpisan britansko-sovjetski ugovor o punoj saradnji u Drugom svetskom ratu i posle njegovog okončanja.

1955 - U Beograd je doputovala delegacija Sovjetskog Saveza na čelu sa prvim sekretarom CK KPŠ Nikitom Hruščovom. Od 1948. bila je to prva zvanična poseta predstavnika ŠSR-a Jugoslaviji. Na kraju razgovora potpisana je Beogradska deklaracija kojom su normalizovani međudržavni odnosi.

1966 - Britanska Gijana je postala nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta.

1972 - U Moskvi je potpisan prvi sporazum ŠSR i SAD o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja (SALT 1).

1976 - Umro je nemački filozof Martin Hajdeger (Heidegger), jedan od najuticajnijih filozofa 20. veka, profesor univerziteta u Frajburgu ("Bivstvovanje i vreme", "Kant i problem metafizike", "Šta je metafizika", "Šta je to filozofija", "Niče", "O suštini istine").

1978 - Umrla je ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, uz Anu Pavlovu i Vaclava Nižinskog, jedna od najvećih zvezda Ruskog baleta Sergeja Đagiljeva.

1991 - Zvijad Gamsahurdija je izabran za predsednika Gruzije.

1991 - Austrijski putnički avion "Boing 767", kompanije bivšeg automobilskog asa Nikija Laude, pao je oko 160 kilometara severno od Bangkoka. Poginula su sva 223 putnika i člana posade. Među poginulim su bila i trojica Jugoslovena.

1997 - Australijski premijer Džon Hauard (John Howard) izvinio se desetinama hiljada Aboridžina koji su u prošlosti, zbog sprovođenja politike asimilacije, oteti roditeljima.

1998 - Uprkos protivljenju profesora i studenata, Skupština Srbije usvojila je Zakon o univerzitetu kojim je Vlada ovlašćena da postavlja rektora, dekane, univerzitetske i fakultetske upravne i nadzorne odbore. Policija je rasterala studente i profesore koji su zbog toga protestovali ispred zgrade Skupštine. U naredne dve godine 180 profesora napustilo je Beogradski univerzitet.

2001 - Organizaciju afričkog jedinstva (OAJ) je posle 38 godina postojanja zamenila Afrička unija. Cilj promene je bila politička i ekonomska integracija 53 afričke države-članice, po ugledu na Evropsku uniju.

2002 - Francusko-poljski režiser Roman Polanski osvojio je Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Kanu za film "Pijanista".

2003 - Pri padu ukrajinskog aviona tipa Yak-42 u blizini Crnog mora, kod grada Trabzona, poginula su 62 pripadnika španskih mirovnih trupa, koji su se vraćali iz Avganistana i 13 članova posade.

2004 - Vlada Sudana i pobunjenici sudanske Narodne oslobodilačke armije potpisali su u Keniji dogovor o podeli vlasti i upravljanju u strateškim oblastima oko kojih su se borili.

Bisernica
06-06-2010, 13:10
27. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100526_395-ItemID-171436-lrg.jpg


1358 - Hrvatsko-ugarski kralj Ludovik i uručio je gradu Dubrovniku Višegradsku povelju kojom je Dubrovačka komuna dobila samoupravu, uz obavezu plaćanja godišnjeg danka i pružanja pomorske pomoći novom gospodaru.

1564 - Umro je švajcarski teolog francuskog porekla Žan Kalvin (Jean Calvin), vođa frakcije protestantizma u Ženevi (kalvinizam), koja je imala brojne pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj (hugenoti) i izazvala velike društvene potrese. Njegovo delo "Temelji hrišćanstva" postalo je priručnik protestantske teologije.

1679 - Engleski parlament usvojio je "Habeas Corpus Act", zakon koji štiti građane od nezakonitog hapšenja i utamničenja. Osnovni principi tog zakona ugrađeni su kasnije u ustav SAD.

1703 - Ruski car Petar Veliki osnovao je novu prestonicu Rusije na ušću reke Neve u Baltičko more, Sankt Peterburg (od 1924. Lenjingrad, od 1991. ponovo Sankt Peterburg). Glavni grad Rusije bio je do 1918.

1806 - Francuska vojska je ušla u Dubrovnik, čime je Dubrovačka Republika izgubila viševekovnu nezavisnost, mada je formalno ukinuta 31. januara 1908. kada je pripojena Kraljevini Italiji.

1840 - Umro je italijanski virtuoz na violini i kompozitor Nikolo Paganini, čijoj su veštini savremenici pridavali magične moći. Kao kompozitor proslavio se sa šest violinskih koncerata.

1860 - Đuzepe Garibaldi (Giuseppe), u pohodu za ujedinjenje Italije, zauzeo je Palermo na Siciliji.

1868 - U Mostaru je rođen srpski pesnik Aleksa Šantić, autor antologijskih pesama "Ostajte ovdje", "Emina", "Veče na školju". Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista "Zora", koji je pokrenuo sa Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.

1878 - Rođena je američka igračica irskog porekla Isidora Dankan (Duncan), začetnik modernog baletskog pravca u kojem dominira slobodni igrački pokret. Poznata je i po ljubavnoj romansi sa ruskim pesnikom Sergejom Jesenjinom.

1905 - U rusko-japanskom ratu, Ruska flota doživela je težak poraz u bici kod Cušime izgubivši 26 od 45 brodova.

1909 - Rođen je srpski istoričar umetnosti Svetozar Radojčić, profesor Filozofskog fakulteta u Skoplju i Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti ("Portreti srpskih vladara u srednjem veku", "Stare srpske minijature").

1910 - Umro je nemački bakteriolog Robert Koh, jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze (Kohov bacil), izolovao je i bacil antraksa i pronašao izazivača kolere.

1923 - Rođen je američki diplomata nemačkog porekla Hajnc Alfred Kizinger, poznat kao Henri Kisindžer (Henry), jedna od vodećih ličnosti u posleratnoj američkoj diplomatiji. Bio je savetnik za nacionalnu bezbednost (1969-73), državni sekretar (1973-77), dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1973. Zaslužan je za otopljavanje odnosa SAD sa SSSR i Kinom i za uspeh mirovnih pregovora sa Vijetnamom.

1937 - U San Francisku je pušten u saobraćaj "Golden Gejt", jedan od najvećih mostova u svetu.

1941 - Britanska mornarica, uz pomoć avijacije, potopila je u Drugom svetskom ratu nemački ratni brod "Bizmark". Poginulo je oko 2.300 ljudi.

1942 - U okupiranoj Čehoslovačkoj smrtno je ranjen šef Gestapoa Rajnhard Hajdrih. Njegova smrt 4. juna izazvala je talas represalija protiv stanovništva u Češkoj i Moravskoj.

1960 - U Turskoj je vojnim udarom oborena vlada Adnana Menderesa. Vlast je preuzeo Komitet nacionalnog jedinstva sa generalom Kemalom Girselom na čelu.

1964 - Umro je indijski državnik Džavaharlal Nehru (Jawaharlal), prvi premijer nezavisne Indije i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih zemalja.

1988 - Sirijske trupe ušle su u južna predgrađa Bejruta i okončale tronedeljene ulične borbe između rivalskih muslimanskih šiitskih milicija.

1992 - U redu za hleb u centru Sarajeva od eksplozije granate 16 osoba je poginulo, a 144 su ranjene.

1993 - U eksploziji automobila-bombe ispred galerije Ufici (Uffizzi) u Firenci petoro ljudi je poginulo, a kolekcija galerije ozbiljno je oštećena.

1997 - NATO i Rusija potpisali su "Osnivački akt o međusobnoj saradnji", kojim je formiran zajednički Stalni savet NATO-Rusija za konsultacije o evropskoj bezbednosti.

1997 - Šefovi diplomatija Hrvatske i SR Jugoslavije Mate Granić i Milan Milutinović potpisali su u Zagrebu konzularnu konvenciju kojom se uređuje status diplomatskih predstavništva.

1999 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića i još četvoricu najviših funkcionera Jugoslavije i Srbije za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene na Kosovu.

2001 - U Japanu je održan prvi referendum na temu energetike. Stanovnici sela Kariva, u kome se nalazi najveća nuklearna elektrana na svetu, izjasnili su se protiv korišćenja recikliranog plutonijuma u njenim postrojenjima.

2002 - Na referendumu u Tunisu građani su se izjasnili za ustavne reforme na osnovu kojih predsednik Zine El Abidine Ben Ali može, praktično, da ostane doživotno na vlasti.

2006 - U snažnom zemljotresu koji je pogodio indonežansko ostrvo Java poginule su 5.782 osobe, a više od 130.000 ljudi ostalo je bez domova.

Bisernica
06-06-2010, 13:12
28. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100527_403-ItemID-171550-lrg.jpg


1522 - Turci su zauzeli utvrđeni grad Knin i proglasili ga sedištem Ličkog sandžaka.

1660 - U Osnabriku je rođen Džordž I (George), prvi britanski kralj iz Hanoverske dinastije. Tokom njegove vladavine od 1714. do smrti 1727. položaj premijera dobio je ključnu ulogu u izvršnoj vlasti.

1738 - Rođen je francuski lekar Žozef Injas Gijotin (Joseph Ignace Guillotin), profesor anatomije. U vreme Francuske revolucije predložio je izvršenje smrtne kazne spravom za odsecanje glave, koja bi skratila muke osuđeniku. Od 1792. ta sprava nosi njegovo ime.

1759 - Rođen je engleski državnik Vilijam Pit Mlađi (William Pitt the Younger), koji je 1783. postao najmlađi premijer u istoriji Velike Britanije. Godine 1805. bio je glavni organizator Treće evropske koalicije protiv Napoleona.

1812 - Rusija i Turska potpisale su mirovni ugovor u Bukureštu kojim je Rusija dobila Besarabiju, a Turskoj prepustila Vlašku i Moldaviju. Mir je omogućio ruskom caru da vojne snage usmeri na Napoleona Bonapartu.

1834 - U Kneževini Srbiji uveden je srpski jezik kao službeni u prepisci s turskim vlastima, koja je dotad vođena isključivo na turskom jeziku.

1843 - Umro je američki filolog i leksikograf Noa Vebster (Noah Webster). Objavio je 1806. svoj prvi rečnik engleskog jezika "Compendious Dictionary of the English Language", a 1828. rečnik koji i sada nosi njegovo ime.

1879 - Rođen je srpski matematičar, astronom i geofizičar Milutin Milanković, osnivač katedre nebeske mehanike na Beogradskom univerzitetu.

1884 - Rođen je češki državnik Eduard Beneš (Benes), osnivač moderne čehoslovačke države (1918), predsednik od 1936. do 1938, kada je pred nemačkom okupacijom izbegao u London. Posle Drugog svetskog rata ponovo je bio šef države do dolaska komunista na vlast 1948.

1934 - Kanađanka Oliva Dion (Dionne) je u Kalenderu u kanadskoj državi Ontario rodila pet devojčica, nazvanih "Dionove petorke", prve petorke u svetu za koje se zna da su preživele.

1937 - Nevil Čemberlen je posle povlačenja Stenlija Boldvina (Stanley Baldwin) postao premijer Velike Britanije. Potpisnik je Minhenskog sporazuma 1939. koji je omogućio Nemcima da okupiraju Čehoslovačku.

1937 - Umro je austrijski psiholog Alfred Adler, jedan od Frojdovih (Freud) sledbenika. Od Frojda se odvojio 1912. osnivanjem pravca individualne psihologije ("Praksa i teorija individualne psihologije", "Poznavanje čoveka", "O nervoznom karakteru").

1940 - Belgijski kralj Leopold III je u Drugom svetskom ratu potpisao kapitulaciju; istog dana počela je evakuacija poraženih savezničih snaga iz francuske luke Denkerk u Drugom svetskom ratu kojom je do 2. juna spašeno 224.585 britanskih i 112.546 francuskih i belgijskih vojnika.

1944 - Umro je srpski etnolog i folklorista Tihomir Đorđević, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Objavio je oko 700 studija, putopisa, beležaka i komentara o srpskim narodnim običajima.

1961 - Ukinut je "Orijent-ekspres", voz koji je 78 godina saobraćao na liniji Pariz-Istanbul.

1971 - SSSR je lansirao kosmički brod u pravcu Marsa.

1972 - U Parizu je umro vojvoda od Vindzora (Windsor), koji je kao engleski kralj Edvard VIII (Edward) stupio na presto 1936. i iste godine abdicirao zbog ženidbe sa Amerikankom Volis Simpson (Wallis).

1976 - SSSR i SAD potpisali su ugovor o ograničenju podzemnih nuklearnih proba.

1976 - Puštena je u redovan saobraćaj železnička pruga Beograd-Bar, koja je, s prekidima, građena 24 godine.

1982 - Papa Jovan Pavle II stigao je u Veliku Britaniju, u prvu posetu rimokatoličkog pape toj zemlji od 1531. godine.

1986 - Dvojica sovjetskih kosmonauta izašli su iz orbitalne stanice "Saljut 7" i provela oko četiri časa u "kosmičkoj šetnji".

1987 - Devetnaestogodišnji Zapadni Nemac Matijas Rust preleteo je sportskim avionom "Cesna" od Helsinkija do Moskve i spustio se na centralni Crveni trg u glavnom gradu SSSR, prošavši neprimećeno kroz sovjetski vazdušni prostor.

1995 - U zemljotresu koji je pogodio ruski grad Neftegorsk na poluostrvu Sahalin poginulo je najmanje 2.000 ljudi.

1995 - Poginuo je bosanski ministar inostranih poslova Irfan Ljubijankić kada je helikopter u kojem se nalazio oboren raketom u blizini Bihaća.

1995 - Na filmskom festivalu u Kanu jugoslovenski reditelj Emir Kusturica dobio je "Zlatnu palmu" za film "Podzemlje - bila jednom jedna zemlja". Deset godina ranije Kusturica je dobio ovu nagradu za film "Otac na službenom putu".

1997 - Rusija i Ukrajina su potpisale ugovor kojim je ruskoj Crnomorskoj floti omogućeno da 20 godina koristi pomorsku bazu u luci Sevastopolj na poluostrvu Krim.

1998 - Izvršivši petu nuklearnu probu Pakistan je zvanično postao nuklearna sila.

1999 - Nakon što je avijacija NATO pojačala napade na SR Jugoslaviju (740 poletanja aviona u 24 sata), jugoslovenski predsednik Slobodan Milošević je, posle razgovora sa specijalnim predstavnikom ruskog predsednika Viktorom Černomirdinom, prihvatio uslove zapadnih zemalja za prekid bombardovanja.

2001 - U Kairu je održana prva Dečja konferencija afričkih nacija.

2002 - Britanski operater mobilne telefonije Vodafon prijavio je gubitak od 13,5 milijardi funti (19,6 milijardi dolara), što je najveći zabeleženi gubitak neke velike britanske korporacije.

2004 - Direktor i glavni urednik podgoričkog lista "Dan" Duško Jovanović preminuo je u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici, od posledica teškog ranjavanja u atentatu prethodne noći ispred redakcije lista. Za saučesništvo u ubistvu Jovanovića na 30 godina zatvora osuđen je 27. aprila 2009. Damir Mandić.

2008 - Nepalski parlament ukinuo je monarhiju i proglasio republiku, čime je okončana 239-godišnja vladavina najstarije hindu monarhije na svetu.

Bisernica
06-06-2010, 13:13
29. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100528_298-ItemID-171641-lrg.jpg


1167 - Vojska udruženih italijanskih gradova Lombardijske lige porazila je u bici kod Lenjana trupe nemačkog cara Fridriha I Barbarose (Friedrić Barbaroša).

1453 - Turci su posle duge opsade osvojili Konstantinopolj (Carigrad) i ubili cara Konstantina XI Paleologa.

1500 - Portugalski moreplovac Bartolomeo Dijaš (Bartolomeu Dias), koji je otkrio Rt Dobre Nade, utopio se u brodolomu na olujnom moru.

1839 - Srbija i Velika Britanija su uspostavile diplomatske odnose.

1868 - Knez Mihailo Obrenović ubijen je u Beogradu, u Topčideru. Atentatori su uhapšeni, odmah osuđeni i streljani na Karaburmi. Za učešće u zaveri optužen je bivši knez Aleksandar Karađorđević.

1894 - Rođen je američki filmski režiser austrijskog porekla Džozef fon Šternberg (Josef von Sternberg), autor filmova "Šangaj ekspres" i "Plavi anđeo" u kojima se proslavila Marlen Ditrih (Marlene Dietrić).

1903 - U Beogradu su ubijeni kralj Aleksandar Obrenović i kraljica Draga. Ubistvo poslednjeg vladara iz dinastije Obrenovića izvršila je grupa oficira. Novi kralj Srbije postao je Petar I Karađorđević.

1914 - U sudaru britanskog putničkog broda "Carica Irske" i norveškog teretnjaka "Storstat" na reci Sent Lorens u Kanadi poginulo je 1.012 ljudi.

1917 - Rođen je američki državnik Džon Ficdžerald Kenedi (John Fitzgerald Kennedy), predsednik SAD od januara 1961. do 22. novembra 1963. kada je ubijen u atentatu u Dalasu.

1929 - Prvi zvučni film u koloru, "On with the Show", prikazan je u Njujorku.

1942 - Umro je američki filmski i pozorišni glumac Džon Barimor (John Barrymore), poznat po ulogama ljubavnika u doba nemog filma ("Romeo i Julija", "Dr Džekil i mister Hajd", "Raspućin i carica").

1953 - Novozelanđanin Edmund Hilari (Edmond Hillary) i Nepalac Tenzing Norgaj (Norgay), osvojili su, prvi u svetu, Mont Everest (8.848 mnm), najviši planinski vrh na svetu.

1968 - Savet bezbednosti UN uveo je sankcije protiv Rodezije zbog rasne dikriminacije režima Jana Smita (Ian Smith).

1972 - Generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije i predsednik Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta ŠSR Leonid Brežnjev i predsednik SAD Ričard Nikson (Rićard Nixon) potpisali su u Moskvi deklaraciju kojom je otvorena era boljih, miroljubivih odnosa dve svetske sile.

1979 - Umrla je zvezda nemog filma Meri Pikford (Mary Pickford). Sa Daglasom Ferbanksom (Douglas Fairbanks), D.W. Grifitom (Griffith) i Čarli Čaplinom (Ćarlie Ćaplin) osnovala je 1919. kompaniju "United Artists Corporation".

1985 - Na stadionu "Hejsel" u Briselu, u neredima pred finalni meč evropskog Kupa šampiona između italijanskog prvaka "Juventusa" i engleskog "Liverpula", poginulo je 39 i povređeno više od 400 ljudi, uglavnom italijanskih navijača.

1990 - Boris Jeljcin je izabran za prvog predsednika Ruske Federacije. U decembru 1999. podneo je ostavku i imenovao premijera Vladimira Putina za vršioca dužnosti. Putin je 26. marta 2002. izabran za novog predsednika Rusije.

1994 - U izbeglištvu u Čileu umro je Erih Honeker (Erić Honecker), komunistički lider i predsednik Istočne Nemačke od 1976. do 1989. kada je, pod pritiskom masovnih antirežimskih protesta, otisao sa vlasti. Pod njegovim nadzorom izgrađen je 1961. Berlinski zid, simbol "hladnog rata" Istoka i Zapada.

1997 - Loran Kabila (Laurent) preuzeo je dužnost predsednika Demokratske Republike Kongo (bivši Zair), 12 dana pošto su njegove snage, u sedmomesečnom građanskom ratu, porazile armiju lojalnu diktatoru Mobutuu Sese Sekou.

1999 - Hrvatska je odbila zahtev Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu za pokretanje istrage o zločinima nad srpskim civilima u operaciji "Oluja" u avgustu 1995.

2001 - Četvorica sledbenika Osame Bin Ladena, šefa terorističke mreže Al-Kaida, osuđena su u SAD zbog planiranja ubistava Amerikanaca u inostranstvu i postavljanja bombi u dve američke ambasade u Africi.

2002 - U Velikoj Britaniji je crnac Pol Boteng (Paul Boateng) imenovan za generalnog sekretara Trezora kao prvi crnac koji je došao na visoki položaj u vladi.

2003 - Na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu preminuo je bivši načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske i haški zatvorenik, privremeno pušten na slobodu radi lečenja, Momir Talić.

2003 - Američki predsednik Džordž Buš (George Bush) povukao je naredbe koje su 11 godina ranije omogućile uvođenje sankcija protiv Jugoslavije. Na snazi su ostale sankcije protiv bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića i njegove porodice.

2004 - Umro je Arčibald Koks (Arćibald Cox), specijalni tužilac u aferi Votergejt, koga je smenila Bela kuća. Njegovo smenjivanje je izazvalo političku buru koja je uzdrmala podršku tadašnjem predsedniku Ričardu Niksonu.

2005 - U Libanu su održani parlamentarni izbori, prvi za 30 godina bez prisustva sirijskih snaga.

2005 - Francuzi su ubedljivom većinom na referendumu odbacili Ustav Evropske unije. Francuska je jedan od osnivača EU i prva država koja je odbacila Ustav EU. Ustav je do tada ratifikovalo devet evropskih država. Dva dana kasnije francuski premijer Žan-Pjer Rafaren podneo je ostavku, a na taj položaj imenovan je Dominik de Vilpen. Francuska je ratifikovala modifikovani, Lisabonski sporazum u parlamentu 8. februara 2008.

Bisernica
06-06-2010, 13:14
30. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100529_180-ItemID-171694-lrg.jpg


1431 - U Ruanu je spaljena na lomači francuska nacionalna heroina Jovanka Orleanka, nakon što je po nalogu Engleza pred crkvenim sudom optužena da je jeretik i veštica. Rehabilitovana je na reviziji procesa 1456, a odlukom pape Benedikta XV 1920. proglašena je za sveticu.

1498 - Kristofer Kolumbo je isplovio sašest brodova iz španske luke Sanlukar na treće putovanje u Novi svet, tokom kojeg je otkrio Trinidad i obale Južne Amerike (ušće reke Orinoko u Atlantski okean).

1536 - Engleski kralj Henri VIII venčao se sa trećomženom, Džejn Sejmor (Jane Seymour), 11 dana nakon što je pogubljena njegova druga žena Ana Bolen, majka potonje kraljice Elizabete I.

1593 - U tučnjavi u jednoj londonskoj taverni ubijen jeKristofer Marlo, najznačajniji dramski pisac engleske renesanse pre Šekspira, autor drama "Tamerlan Veliki", "Dr Faustus" i "Jevrejin sa Malte".

1640 - U Antverpenu je umro flamanski barokni slikar Peter Paul Rubens. Njegovo delo imalo je ogroman uticaj na evropsko slikarstvo ("Skidanje sa krsta", "Poslednji sud", "Parisov sud"). Kao uglednom građaninu poveravane su mu i diplomatske misije u Parizu, Londonu i Madridu.

1744 - Umro je engleski pesnik i satiričar Aleksander Poup. Komični ep "Krađa uvojka" i satirična poema "Duncijada" (O gluposti) smatraju se njegovim najznačajnijim delima.

1778 - Umro je francuski filozof, pisac i istoričar Fransoa Volter, jedan od najznačajnijih mislilaca evropskog prosvetiteljstva u 18. veku ("Kandid", "Esej o običajima i duhu nacije", "Filozofska pisma", "Traktat o metafizici").

1814 - Rođen je ruski revolucionar anarhist Mihail Aleksandrovič Bakunjin. Zbog širenja liberalnih ideja ruski Senat ga je 1844. lišio plemićke titule i osudio na robiju u Sibiru, odakle je uspeo da pobegne u zapadnu Evropu, gde je nastavio revolucionarne aktivnosti.

1848 - SAD i Meksiko su ratifikovali sporazum potpisan u februaru1848. nakon poraza Meksikanaca u američko-meksičkom ratu. Za naknadu od 15 miliona dolara, u sastav SAD ušle su meksičke teritorije Novi Meksiko, Kalifornija, delovi Nevade, Jute, Arizone i Kolorada.

1876 - Zbačen je turski sultan Abdul Azis, a na presto je stupionjegov nećak sultan Murat V, koji je svrgnut nekoliko meseci kasnije i stavljen u doživotni pritvor u jednu carigradsku palatu.

1909 - Rođen je američki klarinetista i kompozitor Beni Gudmen, najpopularniji džez muzičar tridesetih godina, nazvan "kralj svinga". Svirao je i sa simfonijskim orkestrima, najčešće dela Bele Bartoka i Arona Koplenda.

1912 - Umro je američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt, pionir avijacije, koji je 1903. s bratom Orvilom, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva.

1913 - Zaključen je mirovni ugovor u Londonu između članicaBalkanskog saveza (Bugarska, Srbija, Crna Gora i Grčka) i Turske, kojim je okončan Prvi balkanski rat. Turska je ovim ugovorom izgubila sve balkanske posede, na evropskom tlu ostao joj je samo Carigrad sa okolinom.

1918 - Umro je ruski filozof Georgij Valentinovič Plehanov.Godine 1883. osnovao je u Ženevi prvu rusku marksističku grupu "Oslobođenje rada" koja je početkom devedesetih usko sarađivala sa Lenjinom. Plehanov se kasnije kritički odnosio prema taktici boljševika i, smatrajući da Rusija nije dovoljno sazrela za socijalizam, Oktobarsku revoluciju ocenio je kao kobnu grešku ("Osnovna pitanja marksizma", "Pisma bez adrese", "Umetnost i društveni život", "Književni pogledi V. G. Belinskog").

1942 - Britansko ratno vazduhoplovstvo (RAF) je sa 1.047 avionabombardovalo nemački grad Keln u Drugom svetskom ratu.

1956 - Jugoslovenska državno-partijska delegacija s JosipomBrozom Titom na čelu doputovala je u ŠSR, u prvu posetu nakon smrti Staljina i raskida sa Moskvom 1948.

1960 - Umro je ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1958. Najveći uspeh kod publike i književne kritike doneo mu je roman "Doktor Živago", objavljen u inostranstvu, nakon čega je izbačen iz ruskog Saveza pisaca. U ŠSR-u je "Doktor Živago" štampan tek 1988.

1961 - Iz zasede je ubijen dominikanski diktator Rafael Truhiljo(Trujillo).

1973 - Zapadna Nemačka i Čehoslovačka postigle su dogovor onormalizaciji odnosa, nakon 32-godišnjeg prekida.

1980 - Papa Jovan Pavle II stigao je u Pariz, u prvu posetujednog pape Francuskoj od 1814.

1992 - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju 757 kojom su SRJugoslaviji, zbog umešanosti u rat u Bosni, uvedene sankcije koje podrazumevaju potpunu ekonomsku blokadu i prekid svih naučnih, kulturnih i sportskih veza sa svetom.

1992 - U Beogradu ispred Jugoslovenskog dramskog pozorištanekoliko stotina dramskih umetnika jednosatnim ćutanjem izrazilo je protest protiv rata na tlu bivše Jugoslavije i saosećanje sa svim žrtvama.

1994 - Umro je srpski nuklearni fizičar i hemičar Pavle Savić,profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1971. do 1981. Doprineo je razvijanju procesa nuklearne fisije.

1995 - Rusija je formalizovala odnose s NATO-om, ali je ponovilaupozorenje da bi širenje zapadnog vojnog saveza na istok Evrope moglo da podeli kontinent.

1998 - U severnoj avganistanskoj provinciji Tahar u zemljotresuje poginulo najmanje 3.000 ljudi.

1999 - U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen jesanatorijum u Surdulici. Poginulo je 20 ljudi.

1999 - Najmanje 54 osobe poginule su u Minsku, u jurnjavinekoliko hiljada mladih, koji su nakon završetka koncerta rok muzike jurnuli u ulaz stanice podzemne železnice da se sklone od iznenadne provale oblaka.

2000 - Vojna komanda na Fidžiju proglasila je vanredno stanje dabi okončala krizu koju su izazvali pobunjenici držeći premijera i grupu vladinih službenika kao taoce.

2001 - Na poslednjem suđenju u Nemačkoj za zločine počinjeneu Drugom svetskom ratu, bivši oficir Š-a i nadzornik u koncentracionom logou Terezijenštat, 89-godišnji Anton Malot (Malloth) osuđen je na doživotni zatvor, zbog ubistva trojice i pokušaja ubistva četvrtog zatvorenika jevrejske nacionalnosti na svirep način.

2003 - Savet bezbednosti UN odobrio je slanje mirovnih trupa useveroistočnu provinciju Ituri u Kongu, radi uspostavljanja mira i sigurnosti u regionu, koji je narušen nasiljem između etničkih milicija. EU je, takođe, odobrila odlazak oko 1.400 svojih trupa u tu zemlju.

2004 - Izraelski nuklearni naučnik Mordekaj Vanunuizjavio je da je izraelska invazija na Liban 1982. godine uticala na njegovu odluku da 1986. progovori o tajnom nuklearnom vojnom programu njegove zemlje. On je tada britanskom novinaru Piteru Hounamu dao fotografije izraelskog nuklearnog reaktora koje je objavio "Sandej tajms" iz Londona. Agenti Mosada uhapsili su Vanunua u Rimu i prebacili u Izrael gde je osuđen na 18 godina zatvora zbog izdaje.

2008 - Županijski sud u Zagrebu oslobodio je Rahima Ademijaoptužbi za ratne zločine protiv civila u vojnoj akciji Medački džep, dok je drugooptuženi Mirko Norac osuđen na sedam godina zatvora. Postupak protiv njih hrvatsko pravosuđe preuzelo je od Haškog suda.

Bisernica
06-06-2010, 13:15
31. maj


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100530_129-ItemID-171733-lrg.jpg


1594 - Umro je italijanski slikar Đakopo Tintoreto, jedan od najvećih majstora 16. veka, čuven po veštini postizanja izuzetnih svetlosnih efekata bojom ("Tajna večera", "Poslednji sud") .

1740 - Umro je pruski kralj Fridrih Vilhelm Prvi. Diplomatskim i ratnim poduhvatima značajno je proširio i ojačao zemlju. Nasledio ga je sin Fridrih Drugi Veliki.

1793 - Hapšenjem žirondinaca u Francuskoj je počela vladavina jakobinskog terora.

1809 - Na brdu Čegar kod Niša u Prvom srpskom ustanku poginuo je srpski vojvoda Stevan Sinđelić. Da bi zaustavio Turke koji su prodrli u srpsko utvrđenje, on je zapalio skladište municije i izazavo eksploziju u kojoj su poginuli srpski i turski vojnici. Turci su glave srpskih ustanika ugradili u Ćele-kulu.

1809 - Umro je austrijski kompozitor Jozef Hajdn. Napisao je više od 100 simfonija, više gudačkih kvarteta, klavirskih sonata, a prema njegovom "Carskom kvartetu" nastala je himna Austrije ("Simfonija rastanka", "Oksfordska simfonija", oratoriji "Stvaranje sveta", "Godišnja doba").

1819 - Rođen je američki pisac Volt Volter Vitmen, jedan od najznačajniji pesnika američke književnosti, čija je zbirka pesama "Vlati trave" imala presudan uticaj na moderno pesništvo. Neshvaćen od savremenika u svojoj zemlji, prvo priznanje dobio je od engleskih "prerafaelista" i pokreta za "slobodan stih" (vers libre) u francuskoj poeziji.

1859 - Počeo je da radi veliki sat (Big Ben) na kuli britanskog parlamenta u Londonu.

1902 - Mirom u Verenigingu završen je britansko-burski rat u kojem su poginula 5.774 Britanca i najmanje 4.000 Bura.

1910 - Ujedinjenjem britanskih kolonija Natal, Transval i Rt Dobre Nade, osnovana je Južnoafrička unija sa statusom britanskog dominiona.

1924 - Kina je priznala SSSR.

1930 - Rođen je američki filmski glumac, režiser i producent Klint Istvud. Karijeru je počeo ulogama u italijanskim "špageti-vesternima" Serđa Leonea, da bi potom postao zvezda Holivuda i uspešan režiser ("Za šaku dolara", "Prljavi Hari").

1931 - U Bahreinu je pronađena nafta - prvo nalazište petroleja u nekoj arpaskoj zemlji.

1938 - Prvi put je prikazan film na televiziji. Bio je to film "Povratak Skarlet Pimpernel" koji je prikazala američka televizijska kuća NBC.

1939 - Danska je s Nemačkom potpisala pakt o nenapadanju. U aprilu naredne godine nemačke trupe okupirale su Dansku.

1961 - Južna Afrika je proglasila republiku s predsednikom Čarlsom Robertsom Svartom na čelu i napustila Britanski komonvelt.

1962 - U Izraelu je obešen nemački ratni zločinac Adolf Ajhman, šef Gestapoa, nakon što je sud utvrdio da je kriv za smrt nekoliko miliona Jevreja u Drugom svetskom ratu.

1970 - U zemljotresu jačine 7,9 Rihterove skale u Peruu poginulo je više od 70.000, a 600.000 ljudi ostalo je bez domova. Potpuno su razoreni gradovi Jungaj, Huares i Čimbote.

1991 - U Lisabonu je potpisan mirovni sporazum o Angoli, kojim je posle gotovo 16 godina okončan građanski rat.

1992 - U organizaciji Centra za antiratnu akciju održane su u Beogradu demonstracije više desetina hiljada građana koji su nošenjem crnog flora dugog 1.300 metara izrazili svoje saućešće sa žrtvama rata u Bosni i Hercegovini.

1996 - Bosanski Hrvat Dražen Erdemović priznao je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu da je učestvovao u masovnim pogubljenjima Muslimana u Srebrenici. To je bilo prvo priznanje krivice pred Haškim tribunalom.

1997 - Ukrajina i Rusija potpisale su sporazum o strateškom partnerstvu.

2000 - U Sofiji je umro bivši predsednik Bugarske Petar Mladenov. Bio je visoki funkcioner za vreme komunističkog režima Todora Živkova, a krajem 80-ih godina XX veka postao je lider reformističkih snaga koje su pod uticajem Gorbačovljeve "perestrojke" srušile vlast komunista u Bugarskoj.

2001 - Agent FBI, veteran Robert Hansen, optužen za špijunažu, izjavio je da nije kriv. Američka vlada optužila je Hansena da je 15 godina prenosio strogo poverljive informacije Moskvi za sumu od 1.400.000 dolara i određenu količinu dijamanata.

2003 - U gradu Marfiju u severnoj Karolini uhapšen je Erik Robert Rudolf osumnjičen za postavljanje bombi na klinici za abortuse, u noćnom klubu za homoseksualce, kao i u Atlanti, tokom Olimpijade 1996. godine.

2003 - Sletanjem na aerodrom Šarl de Gol u Parizu, supersonični avion "Konkord" francuske kompanije Er Frans (Air France) obavio je svoj poslednji let. Četiri takva aviona biće izložena u muzejima u Francuskoj, a peti na tom pariskom aerodromu.

2005 - "Vašington poust" je potvrdio da je bivši zamenik direktora FBI Mark Ferlt bio poverljivi izvor koji je tim novinama dostavio informacije koje su dovele do afere Votergejt i ostavke predsednika SAD Ričarda Niksona 1974. godine.

2007 - Uhapšen je haški optuženik, penzionisani general Vojske Republike Srpske Zdravko Tolimir i isporučen Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za zločine nad Muslimanima u Srebrenici i Žepi 1995. godine.

Bisernica
06-06-2010, 13:17
1. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100531_320-ItemID-171851-lrg.jpg


1198 - Vizantijski car Aleksije III Anđeo odobrio je srpskom velikom županu Stefanu Nemanji i njegovom sinu monahu Savi da na ruševinama Hilandariona podignu novi manastir na Svetoj Gori, srpski manastir Hilandar.

1479 - Osnovan je univerzitet u Kopenhagenu.

1562 - Rimski car Ferdinand I i turski sultan Sulejman II Veličanstveni potpisali su mirovni sporazum kojim se Ferdinand odrekao Erdelja (današnji Banat) u korist turskog vazala Jovana Zapolje.

1780 - Rođen je pruski general Karl Marija fon Klauzevic, jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara ("O ratu"). U Napoleonovim ratovima (1812-14.) bio je u službi ruske vojske.

1803 - Rođen je ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka. Njegova dva glavna dela, opere "Život za cara" i "Ruslan i Ljudmila", odredile su razvoj opere u Rusiji.

1839 - Srpski knez Miloš Obrenović abdicirao je u korist sina Milana i napustio Srbiju. Posle smrti Milana, nekoliko nedelja od preuzimanja vlasti, knez je postao mlađi sin Mihailo (do 1842). Miloš se vratio u Srbiju 1859. da preuzme vlast posle zbacivanja kneza Aleksandra Karađorđevića i vladao je do smrti 1860.

1869 - Španija je donela novi ustav kojim je proglašena sloboda veroispovesti i štampe, uveden je sud sa porotom i građanski brak.

1880 - U SAD je instalirana prva javna telefonska kabina u svetu, u zgradi "Jejl banke" u Nju Hejvnu.

1907 - Rođen je engleski pronalažač Frenk Vitl, koji je 1930. patentirao turbo mlazni motor.

1926 - Rođena je američka filmska glumica Norma Džin Mortenson, poznata kao Merilin Monro, jedna od najvećih zvezda i seks simbola američkog filma 1950-ih godina ("Džungla na asfaltu", "Reka bez povratka", "Sedam godina vernosti", "Neki to vole vruće"). Nađena je mrtva 1962. godine.

1941 - Nemci su u Drugom svetskom ratu potukli britanske trupe i osvojili Krit, čime su obezbedili važnu bazu za operacije na Bliskom Istoku i u Severnoj Africi. Britanci su se povukli s velikim gubicima, a prilikom evakuacije poginulo je i oko 3.000 Australijanaca.

1944 - Jugoslovenski kralj Petar II Karađorđević potpisao je ukaz o imenovanju bivšeg hrvatskog bana Ivana Šubašića za predsednika jugoslovenske vlade u izbeglištvu.

1946 - Pogubljen je rumunski general Jon Antonesku. Godine 1940. prisilio je na abdikaciju kralja Karola II, proglasio se vođom i zaveo diktaturu podredivši Rumuniju u Drugom svetskom ratu nacističkoj Nemačkoj. Posle rata osuđen je na smrt i streljan.

1948 - Umro je srpski političar i pisac Jaša Prodanović, jedan od osnivača i lider Republikanske stranke, član Srpske akademije nauka i umetnosti. U kraljevini Srbiji bio je ministar prosvete i ministar privrede, a posle Drugog svetskog rata potpredsednik Skupštine FNRJ.

1958 - General Šarl de Gol postao je francuski premijer u jeku krize oko budućnosti francuskih kolonija u severnoj Africi. U decembru te godine De Gol je prvi put izabran za predsednika države. Drugi predsednički mandat dobio je na izborima 1965.

1969 - Kandidat degolista Žorž Pompidu izabran je za predsednika Francuske pošto je Šarl de Gol podneo ostavku.

1973 - Britanski Honduras je promenio naziv u Belize.

1973 - Predsednik diktatorske vojne vlade Grčke Georgios Papadopulos ukinuo je monarhiju i proglasio republiku.

1980 - Američka kablovska TV mreža CNN počela sa radom.

1987 - U eksploziji bombe podmetnute u helikopter kojim se prevozio iz Bejruta u Tripoli ubijen je libanski premijer Rašid Karami.

1990 - Predsednici ŠSR-a i SAD Mihail Gorbačov i Džordž Buš (George Bush) potpisali su sporazum o prestanku proizvodnje hemijskog oružja i o uništavanju tog oružja do kraja 1992.

1993 - Smenjen je predsednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić, prvi predsednik SRJ izabran u junu 1992. Njegovo smenjivanje izazvalo je revolt nekoliko hiljada Beograđana okupljenih ispred zgrade Skupštine. Pod optužbom da su izazvali nerede, u kojima je poginuo jedan policajac, a više ljudi ranjeno, uhapšeni su lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković i njegova supruga Danica. Pušteni su 9. jula abolicijom predsednika Srbije Slobodana Miloševića. Novi predsednik SRJ postao je 25. juna visoki funkcioner Socijalističke partije Srbije Zoran Lilić.

1994 - Južna Afrika se nakon 33 godine ponovo vratila u Komonvelt.

1994 - Armando Kalderon Sol postao je prvi predsednik Salvadora posle decenije građanskog rata.

1997 - Na parlamentarnim izborima u Francuskoj pobedila je udružena levica, a premijer je postao lider Socijalističke partije Lionel Žospen (Jospin).

2000 - Haški tribunal za zločine počinjene u Ruandi 1994. godine, osudio je belgijskog novinara na 12 godina zatvora jer je podsticao zločine u svojim radio emisijama.

2001 - Nepalski prestolonaslednik princ Dipendra ubio je u palati u Katmanduu svoje roditelje, kralja Birendru i kraljicu Ajsvaraju i još šest članova porodice, a potom izvršio samoubistvo. Državna komisija saopštila da je princ bio pod uticajem alkohola i droge.

2003 - Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u posetu Velikoj Britaniji na poziv britanske kraljice Elizabete Druge. On je prvi šef ruske države koji je kao zvanični gost ušao u kraljevsku palatu u Londonu, posle cara Aleksandra Drugog 1874.

2006 - Umrla je španska pevačica i glumica Rosio Hurado, poznata kao "Velika mama" ili "Najveća".

2008 - Umro je Iv Sen Loran jedan od najvećih modnih kreatora 20. veka.

Bisernica
06-06-2010, 13:18
2. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100601_370-ItemID-171933-lrg.jpg


1624 - Rođen je poljski vojskovođa i kralj Jan III Sobjeski. Oslobodio je Beč od turske opsade 1683. i time sprečio dalji prodor Turaka u srednju Evropu. Slavljen je kao spasilac Evrope i njene kulture.

1740 - Rođen je francuski pisac Donasjen Alfons Fransoa de Sad poznat kao Markiz de Sad. Njegovi romani smatraju se patološkom pornografijom, ali i delima koja ruše ustaljene društvene norme ("Justina", "Žilijeta", "120 dana Sodome"). Od njegovog prezimena potiče izraz sadizam.

1771 - Rusija je u ratu sa Turskom preuzela poluostrvo Krim.

1790 - U Novom Sadu je otvorena prva knjižara. Vlasnik Emanuel Janković štampao je u svojoj štampariji i prvi katalog knjiga.

1840 - Rođen je engleski pisac Tomas Hardi. Važio je za najboljeg engleskog pisca svoga vremena, ali je zbog slobodoumnog stava o ljubavi i braku dolazio u sukob sa društvenim konvencijama ("Pod zelenim drvetom", "Daleko od razuzdane gomile", "Povratak domoroca", "Tesa od D'Abervilovih", "Neznani Džud").

1857 - Rođen je engleski kompozitor i violinista Edvard Vilijam Elgar. Njegova dela, od kojih su najpoznatiji oratorijum "Gerontijusov san" i koncertna uvertira "Enigma varijacije", znatno su doprinela obnovi engleske muzike na prelazu u 20. vek.

1882 - Umro je italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi, vođa pokreta za nezavisnost i ujedinjenje Italije. Legendarnim pohodom sa svojim dobrovoljcima ("hiljadu crvenih košulja") oslobodio je 1860. Siciliju od vlasti Burbona i u septembru trijumfalno ušao u Napulj. Izabran je za poslanika Rima 1874, ali je odbio počasti kralja Viktora Emanuela, titule vojvode i maršala.

1904 - Rođen je američki olimpijski šampion i filmski glumac Džoni Vajsmiler. Prvi je uspeo preplivati 100 metara za manje od jednog minuta. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928. Poznatiji je, međutim, kao tumač glavne uloge u filmovima o Tarzanu.

1924 - Američki Kongres priznao je državljanstvo Indijancima, starosedeocima na teritoriji na kojoj su stvorene SAD.

1940 - Rođen je grčki kralj Konstantin II, poslednji monarh Grčke. Krunu je nasledio od oca Pavla I 1964, a tri godine kasnije, kada je vojna hunta preuzela vlast u Grčkoj, bio je primoran da ode u izgnanstvo. Vojne vlasti su 1973. ukinule monarhiju.

1946 - Italijani su se na referendumu izjasnili za republiku i time odbacili monarhiju Savojske dinastije.

1949 - Država Transjordanija je promenila naziv u Hašemitska kraljevina Jordan.

1953 - Britanska kraljica Elizabet II krunisana je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu. To je bilo prvo krunisanje u istoriji koje je prenosila televizija.

1955 - Jugoslovenski i sovjetski lideri, Josip Broz Tito i Nikita Hruščov, potpisali su Beogradsku deklaraciju kojom su normalizovani odnosi Jugoslavije i ŠSR, narušeni rezolucijom Informbiroa iz 1948.

1965 - U eksploziji mine u japanskom rudniku uglja blizu Fukuoke poginulo je najmanje 200 rudara.

1966 - Američki vasionski brod Servejer izveo je prvo uspešno meko spuštanje na mesec i počeo da šalje prve slike mesečeve površine.

1969 - U sudaru australijskog nosača aviona "Melburn" i američkog razarača "Frenk E. Evans" u Južnokineskom moru, poginula su 74 američka mornara.

1979 - Papa Jovan Pavle II stigao je u Poljsku, u prvu posetu pape jednoj komunističkoj zemlji.

1983 - ŠSR je sa satelita u zemljinoj orbiti lansirao novu vasionsku sondu za istraživanje planete Venere.

1987 - Umro je španski gitarista Andres Segovija, koji se proslavio interpretacijama klasične muzike na gitari. Transkribovao je za gitaru kompozicije Johana Sebastijana Baha i Hendla.

1992 - Danci su se na referendumu izjasnili protiv Mastrihtskog ugovora Evropske unije.

1993 - Na prvim slobodnim izborima u Burundiju Melhior Ndadaje pobedio je vojnog predsednika Pjera Bujoju, čime je u toj afričkoj zemlji prvi put šef države postao pripadnik većinskog plemena Hutu.

1997 - Timothy Makvej proglašen je krivim za podmetanje bombe u federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju 1995, kada je poginulo 168 ljudi. Makvej je osuđen na smrt i pogubljen na električnoj stolici 10. juna 2001.

1997 - Umrla je američka teniserka Jelen Jakobs (88). U karijeri osvojila je četiri američke titule u singlu (1932-1935), a Vimbldon 1936. godine kada je proglašena prvom igračicom sveta.

1998 - Srpska policija u Beogradu presrela je i brutalno pretukla studente koji su krenuli prema zgradi vlade Srbije da izraze protest zbog novog Zakona o univerzitetu.

1999 - Žene Japana izborile su se za upotrebu pilula za kontracepciju, tri decenije nakon što se pilula pojavila na Zapadu.

2000 - Glavni tužilac Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu Karla del Ponte izjavila je u Savetu bezbednosti UN da nema osnova za pokretanje istrage o eventualnim ratnim zločinima NATO-a tokom bombardovanja SR Jugoslavije 1999.

2001 - Kolumbijska vlada i pobunjenici, pripadnici levičarskog FARC pokreta, potpisali sporazum kojim je dozvoljena prva razmena zatvorenika u 37 godina dugom ratu.

2002 - Na referendumu u Švajcarskoj usvojen je predlog da se ublaži izuzetno strog zakon o abortusu, čime bi se zakonodavstvo u toj oblasti približilo pravnoj regulativi drugih evropskih država.

2004 - Umro je bugarski operski pevač Nikolaj Gjaurov, čuven po ulogama Don Bazilija u "Seviljskom berberinu" i Mefistofelesa u "Faustu".

2005 - Umro je Džordž Majkan legendarni američki i svetski košarkaš i prva superzvezda NBA lige.

2008 - Umro je legendarni američki ritam i bluz muzičar Bo Didli. Među njegovim hitovima su "I`m a Man", "Who Du Yu Lav", "Bifor Yu Ačouse Me" i "Mona".

Bisernica
06-06-2010, 13:19
3. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100602_401-ItemID-172037-lrg.jpg


1098 - Posle petomesečne opsade, krstaši su u Prvom krstaškom ratu zauzeli grad Antiohiju.

1657 - Umro je engleski lekar Vilijam Harvi, koji je otkrio cirkulaciju krvi i funkciju srca kao pumpe.

1808 - Rođen je američki državnik Džeferson Dejvis, predsednik Konfederacije Država Amerike za vreme američkog građanskog rata. Posle poraza Konfederacije uhapšen je i proveo je dve godine u zatvoru.

1818 - Završen je poslednji britanski rat protiv Marata, čime je Britanija stekla prevlast u Indiji.

1875 - Umro je francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere "Karmen", koja se smatra remek delom francuske i svetske opere. Prvo izvođenje ove opere (iste godine kada je Bize umro) izazvalo je skandal, da bi potom ona postala jedno od najpopularnijih dela operske muzike.

1886 - Rođen je srpski političar i publicista Kosta Novaković, jedan od lidera Srpske socijaldemokratske partije, kasnije član KPJ i njen predstavnik u balkanskom sekretarijatu Kominterne. Nestao je u staljinističkim čistkama 1938, a odlukom sovjetskih državnih organa 1958. posmrtno je rehabilitovan.

1889 - Kraljevina Srbija preuzela je od francuskog koncesionara upravljanje svojom železnicom.

1896 - U Moskvi je potpisan ugovor Rusije i Kine o nenapadanju u narednih 15 godina, a Kina je odobrila Rusiji da koristi železnicu u severnoj Mandžuriji.

1899 - Umro je Johan Štraus Mlađi, austrijski dirigent i kompozitor opereta i valcera. Sa svojim orkestrom nastupao je širom sveta, a gostovao je i u Beogradu ("Slepi miš", "Ciganin baron", "Na lepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume").

1906 - Rođena je francuska pevačica i igračica američkog porekla Žozefina Beker zvezda pariskih kabarea "Foli Beržer" i "Kazino de Pari", i borac protiv rasizma. U Drugom svetskom ratu priključila se francuskom pokretu otpora.

1924 - Umro je austrijski pisac Franc Kafka. Njegova dela, među kojima su najpoznatiji roman "Proces" i pripovetka "Metamorfoza", imala su presudan uticaj na književnost 20. veka.

1926 - Rođen je američki pisac Alen Ginzberg. Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pesme" (1956) smatra se najzančajnijim delom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka.

1940 - Okončana je evakuacija savezničkih snaga iz Francuske u Drugom svetskom ratu. Iz luke Denkerk brodovima je evakuisano više od 337.000 britanskih, francuskih i belgijskih vojnika.

1959 - Singapur je proglašen autonomnom državom u sastavu Komonvelta, u kojoj su Britanci zadržali resore odbrane i inostranih poslova.

1963 - Umro je papa Jovan XXIII, poglavar rimokatoličke crkve od 1958, protagonist reforme katoličke crkve i njenog prilagođavanja savremenom svetu ("aggiornamente"). Sazvao je 1962. Drugi vatikanski koncil koji je nakon njegove smrti nastavio rad na crkvenim reformama.

1965 - Američki astronaut Edvard Vajt izašao je iz svemirskog broda "Džemini 4" i tako postao prvi Amerikanac koji je "šetao" kosmosom, tri i po meseca posle ruskog kosmonauta Alekseja Leonova.

1968 - U Beogradu, a potom i u drugim univerzitetskim centrima u Jugoslaviji, počele su studentske demonstracije, prve u komunističkoj Jugoslaviji. Protest protiv privilegija komunističkih funkcionera, nezaposlenosti i ugrožavanja osnovnih demokratskih prava prekinut je posle sedam dana nakon što se studentima preko TV Beograd obratio predsednik SFRJ Josip Broz Tito, koji je podržao studente i obećao im brže rešavanje društvenih problema.

1973 - Sovjetski supersonični avion "Tupoljev 144" srušio se u blizini Pariza tokom vazduhoplovne izložbe. Poginulo je svih šest članova posade i sedam francuskih seljaka.

1989 - Umro je iranski verski vođa, ajatolah Ruholah Homeini, koji se 1979, posle zbacivanja šaha Mohameda Reze Pahlavija, vratio iz izbeglištva u Iran zahvaćen islamskom revolucijom. Pod njegovom vlašću (do smrti), prozapadni Iran pretvoren je u militantnu versku republiku.

1989 - U eksploziji gasovoda na Tranšibirskoj železnici dignuta su u vazduh dva putnička voza. Poginulo je 575 ljudi, a oko 600 je ranjeno.

1995 - Ministri odbrane NATO-a i EU doneli su odluku o stvaranju Snaga za brzo reagovanje u Bosni, koje će štiti mirovne trupe UN od napada bosanskih Srba.

1999 - Predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević prihvatio je mirovni plan SAD, EU i Rusije, koji su u Beograd doneli finski i ruski posrednici Marti Ahtisari i Viktor Černomirdin. Plan, koji je podrazumevao dolazak međunarodnih snaga na Kosovo, bio je uslov za prestanak vazdušnih napada NATO-a na Jugoslaviju.

2001 - Umro je čuveni holivudski glumac Entoni Kvin koji se proslavio ulogom Grka Zorbe u istoimenom filmu.

2004 - U Specijalnom sudu u Sijera Leoneu počelo je suđenje odgovornima za zločine tokom građanskog rata u toj zemlji u kome je stradalo oko 200 ljudi. Taj sud osnovan je dve godine ranije. U junu 2007. sud je proglasio trojicu vojnih zapovednika krivim za zločine počinjene od 1991-2002. i to je prva presuda tog suda koja se odnosi na period građanskog rata u toj zemlji.

2006 - Skupština Crne Gore usvojila je Deklaraciju nezavisne Crne Gore, čime je formalno proglašena obnova crnogorske državnosti.

2009 - Umrla je američka pevacica Koko Tejlor zvana "kraljica bluza", dobitnica brojnih nagrada za bluz musiku kao i nagrade Gremi 1984. godine.

Bisernica
06-06-2010, 13:20
4. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100603_390-ItemID-172123-lrg.jpg


1133 - Nemački kralj Lotar II (Lothair) krunisan je za rimskog cara tokom pohoda na Rim, koji je preduzeo da u Rim vrati prognanog papu Inoćentija II.

1783 - Francuski pronalazači braća Etjen (Etienne) i Žozef Mongolfje (Joseph Montgolfier) prvi put su javno demonstrirali letenje balonom punjenim zagrejanim vazduhom.

1798 - Umro je italijanski avanturista Đovani Kazanova de Saingalt (Giovanni Casanova, Saingalt). Tokom burnog života bio je sekretar kardinala, pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju je ušao kao neumorni ljubavnik.

1831 - Belgijski Kongres proglasio je princa Leopolda iz dinastije Saks-Koburg za prvog monarha nezavisne Belgije.

1859 - Rođen je srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, član Srpske akademije nauka i umetnosti, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju ("Seoba Srba", "Proglašenje Dušanovog zakonika", "Takovski ustanak").

1867 - Rođen je finski maršal i državnik Karl Gustav Emil fon Manerhajm (Carl, von Mannerheim), predsednik Finske od 1944. do 1946. Prema njegovoj zamisli izgrađena je između dva svetska rata "Manerhajmova linija" odbrane prema SSSR duž sovjetsko-finske granice.

1916 - Kod Ljvova, u Prvom svetskom ratu počela je ofanziva ruskog generala Alekseja Brusilova, koja je značajno olakšala položaj saveznika na zapadnom fronut i u Italiji. Brusilov je u avgustu potukao trupe sila Osovine i zarobio oko 400.000 vojnika.

1920 - U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante su posle Prvog svetskog rata potpisale mirovni ugovor sa Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je držala u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo je izvan matične zemlje, najviše u Rumuniji.

1941 - U egzilu u Holandiji umro je Fridrih Vilhelm II (Friedrich Wilhelm), pruski kralj i nemački car (1888-1918). Sprovodio je politiku ekspanzije Nemačke preko Balkana na Bliski i Srednji istok i učvršćivanja kolonijalnih poseda. U novembru 1918. primoran je da abdicira.

1942 - Počela je četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej, u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svetskom ratu.

1943 - Vojnim pučem zbačen je sa vlasti predsednik Argentine Ramon Kastiljo (Castillo).

1944 - Savezničke trupe ušle su u Rim u Drugom svetskom ratu.

1946 - General Huan Peron (Juan) izabran je za predsednika Argentine. Oboren je s vlasti vojnim pučem 1955, nakon čega je živeo u egzilu. U zemlju se vratio 1973, kada je formirana peronistička vlada Hektora Kampore (Hector Campora) i ponovo je izabran za predsednika. Posle njegove smrti 1974. položaj predsednika preuzela je njegova supruga Izabela Peron (Isabel).

1971 - Umro je mađarski marksista i književni kritičar Đerđ Lukač (Gyorgy Lukacs). Bio je ministar u vladi Imre Nađa (Nagy) 1956, a posle njegovog pada privremeno je proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života ("Istorija i klasna svest", "Razaranje uma", "Mladi Hegel").

1989 - Kineske vlasti su tenkovima rasturile studentske demonstracije na pekinškom trgu Tjenanmen na kojima je tražena demokratizacija zemlje. Prema zvaničnim podacima poginulo je 300 ljudi, a 7.000 je povređeno, a prema izveštajima većine svetskih medija poginulo je više hiljada ljudi.

1989 - Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj, nakon skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret "Solidarnost" nadmoćno su pobedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj. Vođa "Solidarnosti" Leh Valensa u decembru 1990. postao je predsednik Poljske.

1991 - Komunistička vlada Fatosa Nanoa u Albaniji podnela je ostavku nakon 20-dnevnog generalnog štrajka.

1993 - Savet bezbednosti UN odobrio je slanje naoružanih trupa u Bosnu radi zaštite šest "zona bezbednosti" (Sarajevo, Tuzla, Žepa, Srebrenica, Goražde i Bihać) sa ovlašćenjem da upotrebe oružje, a u slučaju potrebe, odobreno je dejstvo NATO avijacije.

1996 - Evropska raketa "Arijana 5" eksplodirala je 40 sekundi posle lansiranja.

2003 - Hrvatska vlada je na šest meseci suspendovala vizni režim za građane Srbije i Crne Gore, koji je bio na snazi oko 12 godina.

2003 - Na izborima u Togou predsednik Gnasingbe Ejadema (Gnašingbe Eyadema) osvojio je novi petogodišnji mandat. Na čelo države došao je vojnim udarom 1967. i važi za afričkog lidera koji najduže vlada.

2004 - U Rimu je umro poznati italijanski komičar Nino Manfredi (84), poslednji od čuvene četvorke italijanskih komičara koju su činili još Toto (Antonio de Curtis), Vitorio Gasman (Vittorio Gašman) i Alberto Sordi.

2006 - Pobedom na predsedničkim izborima, bivši predsednik Alan Garsia (Garcia) vratio se na političku scenu Perua, nakon što je njegova vlada 80-ih godina svoj mandat završila ekonomskim krahom, pobunjeničkim nasiljem i optužbama za zloupotrebu položaja.

Bisernica
06-06-2010, 13:22
5. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100604_460-ItemID-172216-lrg.jpg


754 - Ubijen je Bonifacije, nazvan Apostol Nemačke, misionar pape Grgura II. Tokom misije među germanskim plemenima od 719. osnovao je biskupije u više mesta na germanskom području. Ubio ga je jedan Frizijac.

1723 - Rođen je škotski ekonomista i filozof Adam Smit (Smith), uz Dejvida Rikarda (David Ricardo) najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije ("Bogatstvo naroda", "Teorija moralnih osećanja").

1806 - Napoleon je proglasio Holandiju kraljevinom i za kralja postavio svog brata Luja Bonapartu (Luis).

1819 - Rođen je engleski astronom i matematičar Džon Kauč Adams (John Couć). Na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana, odredio je, skoro istovremeno sa Irbenom Leverjeom (Urbain Le Verrier), putanju Neptuna.

1826 - Umro je nemački kompozitor i pijanist Karl Marija fon Veber (Carl Maria, Weber), jedan od kreatora romantičnog izraza u nemačkoj muzici, a njegovo remek delo "Čarobni strelac" smatra se prototipom nemačke romantične opere.

1827 - Turske trupe zauzele su Akropolj i ušle u Atinu, pošto su slomile ustanak za oslobođenje Grčke.

1837 - Srpski knez Miloš Obrenović postavio je prve ekonome (agronomi), čiji je zadatak bio da savetuju seljake i nastoje da svaki od njih zaseje određenu količinu pšenice, ovsa, ječma, kukuruza, krompira...

1873 - Pod pritiskom Britanije, sultan Zanzibara Said bin Bargaš (Bargash) zatvorio je zanzibarsko tržište robova.

1878 - Rođen je meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja (Francisco Panćo Villa), vođa seljačke revolucije u Meksiku (1910-17), uz Emilijana Zapatu najpopularniji meksički narodni tribun. Proglašen je 1966. za meksičkog nacionalnog junaka.

1883 - Rođen je engleski ekonomista Džon Majnard Kejnz (John Maynard Keynes), poznat po delu "Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca", koje je donelo radikalan zaokret u ekonomskoj teoriji.

1887 - Rođen je srpski lekar Kosta Todorović, infektolog i mikrobiolog, član Srpske akademije nauka i umetnosti i Nacionalne akademije za medicinu u Parizu. Pored naučnih, značajan je njegov rad na bibliografiji jugoslovenskih publikacija iz mikrobiologije, imunologije, epidemiologije i higijene.

1898 - Rođen je španski pesnik i dramski pisac Federiko Garsija Lorka (Federico Garcia Lorca), jedna od najznačajnijih ličnosti španske književnosti 20. veka. Streljali su ga pripadnici Frankove (Franco) civilne garde 1936. ("Ciganski romansero", "Pesnik u Njujorku", "Krvava svadba", "Dom Bernarde Albe").

1915 - Žene su u Danskoj dobile pravo glasa.

1916 - Britanski feldmaršal irskog porekla, lord Horejšo Herbert Kičener (Horatio, Kitćener), osvajač Sudana i ministar rata u Prvom svetskom ratu, potonuo je sa oklopnom krstaricom "Hempšir" koja je, ploveći za Rusiju, naišla na minu.

1941 - Eksplodiralo je spremište municije nemačke vojske u smederevskoj tvrđavi, u Drugom svetskom ratu. Poginulo je više hiljada ljudi, a srušeno i oštećeno više stotina kuća. Uzrok eksplozije ostao je nepoznat.

1945 - Predstavnici ŠSR-a, SAD, Velike Britanije i Francuske potpisali su u Berlinu Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Nemačkom u Drugom svetskom ratu i njenoj podeli na četiri okupacione zone.

1947 - Državni sekretar SAD Džorž Maršal (George Marshall) izneo je plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu. "Maršalov plan", kojim su SAD u periodu od 1948. do 1952. dodelile pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama, usvojen je iste godine na Ekonomskoj konferenciji u Parizu.

1967 - Počeo je rat Izraela i arapskih zemalja - Egipta, Sirije i Jordana. Izraelske snage su u narednih šest dana izbile na Suecki kanal, zauzele Sinajsko poluostrvo, pojas Gaze, deo Jordana i Golansku visoravan u Siriji.

1968 - Palestinac Sirhan Sirhan je u atentatu u Los Anđelesu smrtno ranio američkog senatora Roberta Kenedija (Kennedy), mlađeg brata predsednika Džona Kenedija (John), takođe ubijenog u atentatu, 1963. u Dalasu. Robert Kenedi je umro narednog dana.

1972 - U Stokholmu je počela prva konferencija UN o problemima zaštite i unapređenja čovekove okoline.

1975 - Suecki kanal koji je bio zatvoren od izraelsko-arapskog rata 1967, ponovo je otvoren za međunarodni saobraćaj.

1992 - Jugoslovenska narodna armija (JNA) napustila je kasarnu "Maršal Tito" u Sarajevu, čime je završeno povlačenje JNA iz Bosne i Hercegovine.

2000 - Poslednjeg dana posete Rusiji, predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) govorio je u Državnoj dumi, kao prvi američki predsednik koji se obratio ruskom parlamentu.

2000 - Apelacioni sud u Santjagu ukinuo je poslanički imunitet bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu (Pinoćet), otvarajući time put sudsjenju zbog zločina počinjenih u Čileu tokom njegovog režima. Sud je naredne godine suspendovao proces proglasivši Pinočea mentalno nesposobnim.

2001 - Laburistička stranka ubedljivo je pobedila na izborima u Velikoj Britaniji, a Toni Bler (Tony Blair) postao prvi premijer laburista sa dva uzastopna mandata.

2001 - Ujedinjene nacije obeležile su 20-godišnjicu pojave AIDS-a. Procenjuje se da je 58 miliona ljudi zaraženo HIV virusom i da je više od 22 miliona umrlo u poslednje dve decenije.

2003 - SAD i Južna Koreja postigle su dogovor o izmeštanju američkih trupa iz demilitarizovane zone koja je razdvajala Južnu i Severnu Koreju. Američke trupe su izmeštene u baze južno od te zone.

2004 - Umro je bivši američki predsednik Ronald Regan (Reagan). Tokom njegova mandata (1981-1989) došlo je do otopljavanja odnosa sa Rusijom čiji je predsednik bio Mihail Gorbačov, a dvojica državnika postigla su veliki broj sporazuma u cilju zaustavljanja trke u naoružanju.

2005 - Na referendumu u Švajcarskoj odlučeno je da se ta država pridruži "šengenskoj zoni".

Bisernica
06-06-2010, 13:29
6. jun


http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0362005/pictures/ileksander_Sergejevic.jpg



1799. - Rođen je ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, začetnik ruskog realizma, jedan od najvećih liričara svetske književnosti. Bio je inovator u pogledu jezika, stila i sadržaja. Poreklom iz stare, ali osiromašene plemićke porodice, pesnik buntovnog duha, često na udaru cenzora, zbog čega je bio prognan iz prestonice na jug Rusije. Umro je u 38. godini od rana zadobijenih u dvoboju s jednim francuskim avanturistom, čemu su prethodile brojne spletke visokih krugova ruskog društva. Dela: romani u stihovima "Evgenije Onjegin", "Grof Nulin", "Kućica u Kolomni", drame "Boris Godunov", "Rusalka", prozna dela "Pikova dama", "Kapetanova kći", "Egipatske noći", "Pripovetke pokojnog Ivana Petroviča Belkina", male tragedije u stihovima "Gozba za vreme kuge", "Vitez-tvrdica", "Kameni gost", "Mocart i Salijeri", poeme "Cigani", "Poltava", "Bronzani konjanik", "Gavrilijada", "Ruslan i Ljudmila", "Kavkaski zarobljenik", bajke u stihovima "Bajka o caru Saltanu", "Bajka o ribaru i ribici", "Bajka o popu i sluzi njegovom Baldi".

Dogodilo se na današnji dan.

Danas je nedelja, 6. jun, 157. dan 2010. Do kraja godine ima 208 dana.

1599. - Rođen je španski slikar Dijego Rodriges de Silva i Velaskes, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, dvorski slikar španskog kralja Felipea IV. Dela poput "Predaje Brede", "Prelje", "Dvorske dame", portreta članova kraljevske porodice, dvorskih luda, ljudi iz naroda, svedočanstvo su njegove umetničke genijalnosti, ali i vremena i društva u kojem je živeo. Njegove slike odlikuje oštrina posmatranja, pronicljiva analiza, traganje za psihološkim tipovima, majstorstvo forme, izuzetna vrednost boje. Začetnik je ponovnog otkrivanja prirode u slikarstvu.

1606. - Rođen je francuski pisac Pjer Kornej, tvorac klasične francuske tragedije. Dela: tragedije "Sid", "Horacije", "Sina", "Poliekt", "Rodogin", "Nikomed", komedija "Lažljivac".

1654. - Švedska kraljica Kristina Augusta - koja je 1644. okončala rat s Danskom i 1648. pobedonosno Tridesetogodišnji rat, posle čega je Švedska postala velika sila a Baltičko more praktično "švedsko more" - morala je da abdicira zbog naturanja nepopularne rimokatoličke orjentacije.

1683. - U engleskom gradu Oksfordu otvoren je "Ešmolien", prvi javni muzej u svetu.

1861. - Umro je italijanski grof Kamilo Benso Kavur, zaslužan za oslobođenje Italije od Austrije i njeno ujedinjenje pod Savojskom dinastijom. U savezu s francuskim carem Napoleonom III 1859. ratovao je protiv Austrije koja je kao poražena tada izgubila Lombardiju. Istovremeno je pomagao italijanske rodoljube u srednjoj Italiji i akciju Đuzepea Garibaldija u južnoj Italiji, čime je doprineo da ti delovi zemlje, izuzimajući papsku državu koja je pripojena kasnije, budu prisajedinjeni italijanskoj kraljevini.

1868. - Rođen je engleski polarni istraživač, pomorski kapetan Robert Falkon Skot, šef ekspedicije koja je u januaru 1912. stigla na Južni pol, četiri sedmice posle norveškog istraživača Ruala Amundsena, koji je prvi izveo takav podvig. On i ostala četiri člana ekspedicije umrla su pri povratku i detalji tragičnog putovanja rekonstruisani su zahvaljujući njegovom dnevniku "Skotova poslednja ekspedicija". Izveštaj o prvoj britanskoj ekspediciji na Antartiku od 1901. do 1904. - tokom koje je otkrio Zemlju Edvarda VII - opisao je u knjizi "Putovanje brodom 'Diskaveri'".

1871. - Posle poraza Francuske u Francusko-pruskom ratu, Nemačka je anektirala Alzas i Lorenu (Lotaringiju).

1875. - Rođen je nemački pisac Tomas Man, predstavnik psihološkog romana, najznačajniji nemački prozni stvaralac u 20. veku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Posle dolaska nacista na vlast u Nemačkoj 1933. emigrirao je u Švajcarsku, a 1939. u SAD. Stvarao je pod uticajem Getea, Šopenhauera, Ničea i velikih ruskih pisaca 19. veka. Dela: romani "Budenbrokovi", "Čarobni breg", "Kraljevsko visočanstvo", "Lota u Vajmaru", "Doktor Faustus", "Ispovesti varalice Feliksa Krula", "Izabranik", tetralogija "Josif i njegova braća", pripovetke i novele "Smrt u Veneciji", "Tonio Kreger", "Mario i mađioničar", "Zamenjene glave", "Zakon", "Prevarena", eseji "Duhovno plemstvo", "Staro i novo", kulturno-filozofske i istorijske studije "Fridrih i velika koalicija", "Razmatranja jednog nepolitičara".

1901. - Rođen je indonežanski državnik Ahmed Sukarno, prvi predsednik Indonezije, pod čijim je rukovodstvom zemlja stekla nezavisnost, jedan od lidera Pokreta nesvrstanih. Osnovao je 1927. Nacionalnu partiju Indonezije. Kolonijalne holandske vlasti uhapsile su ga 1929. zbog nacionalističke politike i zabranile partiju, koju je nastavio da vodi 1931. po izlasku s robije. Ponovo je uhapšen 1933. i bio je interniran do japanske okupacije Indonezije (Holandske Istočne Indije) tokom Drugog svetskog rata 1942, posle čega je, u interesu nacionalnooslobodilačkog pokreta, bio lojalan japanskim vlastima. Postao je šef države posle proglašenja Indonežanske republike 1945. Holandija, koja je vojno intervenisala, nije priznala tu vladu i uhapsila ga je krajem 1948, a na vlast se vratio posle potpisivanja indonežansko-holandskog sporazuma u junu 1949. (kojim je i stvarno Indonezija postala nezavisna - osim Zapadnog Irijana koji je oslobođen šezdesetih). Doživotnim predsednikom proglašen je 1963. ali je lišen svih funkcija 1967, dve godine posle vojnog udara generala Suharta.

1903. - Rođen je jermenski kompozitor Aram Iljič Hačaturijan, autor blistave "Igre sabalja", čije je stvaralštvo zasnovano na jermenskoj narodnoj muzici. Njegovo delo krase bogata ritmika i raskošne instrumentalne boje. Dela: baleti "Gajane", "Spartak", koncerti za klavir, koncerti za violinu, simfonije, kamerna muzika.

1909. - Rođen je Isaija Berlin, britanski filozof, politikolog i istoričar ideja. Rođen je u Rigi u Letoniji, tada carska Rusija, a u Britaniju je dospeo 1921. Berlinova dela svojevrsna su odbrana zapadnog liberalizma od raznih vidova totalitarizma. Posebno se bavio misliocima poput Đambatista Vika (1668-1774), Johana Gotfrida Herdera (1744-1803) ili Aleksandra Hercena (1812-1870). Osnov Berlinove filozofije je verovanje u moralni pluralizam odnosno uverenje da je sukob vrednosti sastavni deo ljudskih života. Njegovo najpoznatije delo je: "Četiri ogleda o slobodi" (1958).

1944. - Iskrcavanjem savezničkih snaga u Normandiji, u najvećem pomorskom desantu u istoriji, otvoren je drugi front u Drugom svetskom ratu, u kojem je, do tada, najveći deo tereta borbe protiv nacističke Nemačke iznela sovjetska Rusija.

1946. - Umro je nemački pisac Gerhart Hauptman, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912. Njegova lirika ima idealističku notu, a u dramama preovlađuje socijalna problematika najčešće na temu života malih ljudi njegove rodne Šlezije. Napisao je mnoštvo drama, eseja, aforizama, novela, putopisnih i autobiografskih knjiga. Dela: "Tkači", "Pred zoru", "Luda u Hristu Emanuel Kvint", "Dabrovo krzno", "Ifigenija u Delfima", "Zimska balada", "Crveni petao", "Agamemnonova smrt", "Elektra", ", "Prevoznik Henšel", "Usamljeni ljudi", "Svečanost mira", "Kolega Krampton", "Potopljeno zvono", "A Pipa igra", "Roza Bernd", "Pacovi", "Čuvar pruge Til".

1948. - Umro je franucuski hemičar i industrijalac Luj Limijer, pionir svetske kinematografije, koji je s bratom Ogistom napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumela postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svetu ("Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike").

1956. - Rođen je švedski teniser Bjorn Borg, petostruki pobednik turnira u Vimbldonu, najprestižnijeg teniskog "gren slem" takmičenja.

1961. - Umro je švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung. Posle odvajanja od Sigmunda Frojda, čiji je bio učenik, i odbacivanja njegovog koncepta "psihoanalize" počeo je sa razradom sopstvenog sistema. Osnivač je "analitičke" ili "kompleksne" psihologije. Originalno je razradio koncepciju o psihološkim tipovima, teoriju o arhetipovima, o kolektivo-nesvesnom. Bio je neobično plodan i svestran autor, po mnogima jedan od najbitnijih umova dvadesetog veka, unekoliko i mistik. Dela: "Psihološki tipovi", "Psihologija i religija", "Simbolika duha", "Studija o arhetipovima", "Aion", "Alhemijske studije", "Mysterium coniunctionis","Simboli preobražaja".

1967. - Egipat je zatvorio Suecki kanal, dan posle izbijanja Šestodnevnog izraelsko-arapskog rata.

1968. - Umro je američki senator Robert Frensis Kenedi, na koga je dan ranije pucao palestinski terorista Sirhan Sirhan. Nepunih pet godina pre toga, takođe u atentatu, ubijen je Robertov stariji brat, predsednik SAD Džon Kenedi. Od 1951. radio je u Kriminalističkom uredu Ministarstva pravde, a 1954. postao je član Stalnog senatskog istražnog potkomiteta. Od 1961. do 1964. bio je ministar pravde, posle čega je u državi Njujork izabran za senatora.

1972. - U eksploziji u rudniku uglja u Rodeziji poginuo je 431 rudar.

1981. - U najtežoj nesreći u istoriji železnice poginulo je najmanje 800 ljudi pošto je sedam vagona pretrpanog putničkog voza iskliznulo iz šina i palo u reku Kosi u državi Bihar u Indiji.

1982. - Izrael je počeo invaziju Libana u nastojanju da iskoreni izvorišta palestinskog terorizma.

1984. - Prilikom intervencije indijske vojske protiv ekstremističkih Sika zabarikadiranih u kompleksu "Zlatnog hrama" u Amricaru, prema indijskim vojnim izvorima poginulo je najmanje 250 Sika i 47 vojnika. Pojedini mediji procenjivali su da je tada poginulo oko 1.000 ljudi.

1985. - Izrael je posle trogodišnje okupacije povukao glavninu snaga iz Libana, ali je zadržao granični pojas unutar te zemlje radi zaštite severnog Izraela od arapskih napada.

1994. - Prilikom pada kineskog aviona koji je leteo na unutrašnjoj liniji iz turističkog centra Sijan, poginulo je svih 160 putnika i članova posade, u najtežoj nesreći u vazdušnom saobraćaju u Kini.

1994. - U Kolumbiji je snežna lavina aktivirana zemljotresom zatrpala najmanje 100 ljudi.

1995. - U Južnoj Africi je ukinuta smrtna kazna.

2004. - Obeležena je 60. godišnjica iskrcavanja saveznika u Normandiji, a proslavi Dana D uz državnike zemalja antinacističke koalicije prvi put od završetka Drugog svetskog rata prisustvovao je i jedan nemački kancelar.

2005. - Umrla je američka glumica En Benkroft, koja je 1962. godine dobila "Oskara" za ulogu učiteljice slepe i gluve Helen Keler u filmu "Čudotvorka". Svetsku slavu glimica, međutim, nije stekla tim filmom snimljenim po istinitim događajima, već pet godina kasnije, ulogom gospođe Robinson, zavodnice verenika svoje ćerke u hit-filmu "Diplomac".

2006. - Umro je Bili Preston, američki muzičar afroameričkog porekla, poznat kao "peti Bitls" zbog saradnje na snimanju poslednjih albuma slavnih "Buba". Pijanista i kompozitor, Preston je sa Bitlsima sarađivao na snimanju albuma "Let It Be" i "Abbey Road". Autor je pesme "You are so beautiful", koja je u interpretaciji Džoa Kokera postala svetski hit. Nastupao je sa najvećim imenima svetske rok scene: Rolingstonsi, Erik Klepton, Bob Dilan, Areta Frenklin, Kvinsi Džons.

1801 - Mirovnim sporazumom u Badahozu završen je šestogodišnji rat između Španije i Portugala. Portugalija je izgubila deo teritorije istočno od reke Gvadijane.

1871 - Nemačka je anektirala Alzas, nakon poraza Francuske u francusko-pruskom ratu.

1901 - Rođen je indonežanski državnik Ahmed Sukarno, prvi predsednik Indonezije (1949-65), pod čijim je rukovodstvom zemlja stekla nezavisnost, jedan od lidera Pokreta nesvrstanosti zemalja.

1944 - Savezničke snage u Drugom svetskom ratu iskrcale su se u Normandiji u najvećem desantu u istoriji, nazvanom "Dan D".

1967 - Egipat je zatvorio Suecki kanal, dan posle izbijanja izraelsko-arapskog rata.

1982 - Izrael je počeo invaziju Libana u nastojanju da istera pripadnike Palestinske oslobodilačke organizacije.

1984 - U sukobu vojske i ekstremističkih Sika koji su se zabarikadirali u kompleks "Zlatnog hrama" u Amricaru, prema indijskim vojnim izvorima poginulo je najmanje 250 Sika i 47 vojnika. Pojedini mediji su objavili da je poginulo oko 1.000 ljudi.

1985 - Izrael je posle trogodišnje okupacije povukao veći deo snaga iz Libana, ali je zadržao granični pojas unutar te zemlje.

2002 - Indijske snage bezbednosti ubile su Mohameda Rafika Lonea, vođu islamske pobunjeničke grupe Harkat-ul-Džehadi, koja se bori za pripajanje indijske provincije Kašmir Pakistanu.

2003 - Žena, bombaš samoubica, usmrtila je sebe i još najmanje 17 ljudi, ulazeći u autobus u ruskoj republici Osetija, koja se graniči sa Čečenijom.

2003 - UN i Kambodža potpisale su ugovor o formiranju specijalnog suda u kome će se suditi vođama koji su 70-tih godina izvršili genocid nad Crvenim Kmerima.

2004 - Nemački kancelar Gerhard Šreder prisustvovao je svečanom obeležavanju 60-godišnjice iskrcavanja savezničkih snaga u Normandiji. To je prvi put da i Nemačka učestvuje na takvoj proslavi.

Bisernica
11-06-2010, 21:15
7. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100605_153-ItemID-172259-lrg.jpg


1494 - Portugal i Španija potpisale su sporazum u Tordesiljasu o podeli Novog sveta. Granicu je odredio papa Aleksandar VI da bi sprečio sukobe kolonijalnih sila. U 17. i 18. veku u borbu za kolonije umešali su se Englezi i Holanđani koji nisu poštovali papinu podelu.

1502 - Rođen Ugo Buonkompanjo, papa Grgur XIII od 1572. do 1585. Reformisao je Julijanski kalendar (1582), koji je kasnije po njemu nazvan Gregorijanski.

1523 - Nakon pobede nad Dancima, Gustav Vasa proglašen je, kao Gustav I, kraljem Švedske. Time je ukinuta Kalmarska unija formirana 1397. između Švedske, Danske i Norveške.

1848 - Rođen je francuski postimpresionistički slikar Pol Gogen, čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj ekspresionizma i na formiranje fovizma ("Materinstvo", "Beli konj", "Plemkinja", "Dve devojke s Tahitija").

1848 - Umro je ruski književni kritičar i filozof Visarion Grigorjevič Bjelinski, osnivač ruske realističke estetike. Formulisao je teorijsku osnovu novog pravca u ruskoj književnosti nazvanog "naturalna škola", a kao uzor isticao je Gogoljeva dela ("Pismo Gogolju", "Književne maštarije").

1861 - U američkom gradu Nju Orleansu izvedena je prva predstava striptiza.

1862 - SAD i Velika Britanija su potpisale sporazum o suzbijanju trgovine robljem.

1896 - Rođen je mađarski državnik Imre Nagy, premijer od 1953. do oktobra 1956, kada je u Mađarskoj izbila antikomunistička pobuna. Pobuna je ugušena sovjetskom intervencijom, a Nađ je uhapšen i osuđen na smrtnu kaznu koja je izvršena u junu 1958.

1905 - Norveški parlament doneo je odluku o raskidu unije sa Švedskom i srgnuo s prestola kralja Oskara I koji se protivio toj odluci. Za novog kralja izabran je danski princ Karl pod nazivom Hakon VII.

1920 - Rođen je francuski političar i publicista Žorž Marše, generalni sekretar Francuske Komunističke partije od 1972. do 1994. i, uz Enrika Berlinguera (KP Italije) i Santijaga Karilja (KP Španije), jedan od protagonista reformi u komunističkom pokretu u Zapadnoj Evropi početkom osamdesetih godina prošlog veka (evrokomunizam).

1921 - Otvoren je prvi parlament Severne Irske.

1929 - Ponovo je uspostavljena Papska država (Vatikan) u Rimu. Crkvena država prestala je da postoji 1870. kada je sa gradom Rimom inkorporirana u ujedinjenu Italiju.

1935 - Umro je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Bio je ministar privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905. Izučavao je razne oblasti hemije, a najvažniji su njegovi radovi iz organske hemije i elektrosinteze.

1935 - Umro je ruski biolog Ivan Vladimirovič Mičurin, koji je metodom aklimatizacije uzgajio nove otporne vrste južnih biljaka (trešnja, kajsija, vinova loza) i na taj način proširio njihov areal prema severu.

1939 - Kralj DŽordž VI i kraljica Elizabeta došli su u posetu SAD. To je bila prva poseta britanskog monarha ovoj zemlji.

1942 - Okončana je četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej, u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svetskom ratu; Počeo je nemački napad na Sevastopolj.

1948 - Predsednik Čehoslovačke Eduard Beneš podneo je ostavku, ne želeći da potpiše novi ustav prema kojem su komunisti preuzeli vlast u zemlji.

1971 - Sovjetski vasionski brod "Sojuz II" spojio se u zemljinoj orbiti sa svemirskom stanicom "Saljut".

1973 - Kancelar Zapadne Nemačke Vili Brant doputovao je u Izrael, u prvu posetu jednog zapadnonemačkog lidera ovoj zemlji.

1974 - U Ivanjici je puštena u rad prva zemaljska satelitska stanica u Jugoslaviji za međukontinentalne telefonske linije i TV programe.

1980 - Umro je Henri Miler, jedan od najpoznatijih američkih pisaca. Najpoznatija dela "Rakova obratnica" (1934) i "Jarčeva obratnica" (1939), dugo zabranjivane u SAD, objavio je u Parizu, gde je radio kao novinar.

1981 - Izraelski avioni su razorili irački nuklearni reaktor "Osirak" blizu Bagdada.

1988 - U Bangladešu je islam proglašen državnom religijom, a jake policijske snage stavljene su u stanje pripravnosti da bi sprečile proteste protivnika ove odluke.

1990 - Predstavnički dom američkog Kongresa izglasao je zabranu prodaje kompjutera i telekomunikacione opreme ŠSR-u dok Moskva ne otpočne pregovore o nezavisnosti Litvanije.

1992 - Sedam dana nakon poslednjeg dogovora o prekidu vatre, borbe na bosansko-hercegovačkom ratištu su nastavljene. U Sarajevu su artiljerijski dueli trajali po dvadest sati.

1993 - U saobraćajnoj nesreći u Nemačkoj poginuo je jedan od vrhunskih svetskih košarkaša Dražen Petrović (28), koji je bio i jedan od najboljih hrvatskih košarkaša svih vremena i državni reprezentativac bivše Jugoslavije.

1996 - Vojna hunta Mjanmara (bivša Burma) donela je zakon kojim je onemogućila rad Nacionalne lige za demokratiju, glavne opozicione partije pod vođstvom Aung San Su Ći, dobitnice Nobelove nagrade za mir.

1998 - Jake policijske snage Republike Srbije rasturile su u Prištini proteste kosovskih Albanaca koji su 57. dan uzastopno protestovali protiv srpskih vlasti pod motom "Kosovo-najveći zatvor na svetu".

1999 - U Indoneziji su održani demokratski parlamentarni izbori, prvi put nakon 40 godina.

2000 - U Kolombu, glavnom gradu Šri Lanke poginule su 22 osobe, među kojima i jedan ministar, a oko 600 je ranjeno kada je bombaš-samoubica aktivirao eksploziv na proslavi Dana ratnih heroja u tom gradu.

2001 - Bivši argentinski predsednik Karlos Menem stavljen je u kućni pritvor, zbog navodne trgovine oružjem. Šest meseci kasnije ukinut mu je pritvor u nedostatku dokaza.

2005 - Umrla je En Benkroft, dobitnica Oskara i Tonija, čiju su karijeru obeležile uloge učiteljice Helen Keler u filmu "Čudotvorka" i zavodljive gospođe Robinson u "Diplomcu" filmskoj ikoni iz 1967. godine.

2006 - Američki bombarderi ubili su Abu Musaba al-Zarkavija lidera iračkog ogranka al-Kaide.

2008 - Umro je Dino Rizi jedan od najvećih italijanskih reditelja, u čijim su filmovima igrali poznati italijanski glumci, među kojima su Sofija Loren, Vitorio Gasman, Alberto Sordi.

Bisernica
11-06-2010, 21:17
8. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100607_391-ItemID-172371-lrg.jpg


632 - U Medini je umro Abul Kasim Muhamed, osnivač islama, monoteističke religije zasnovane na "Kuranu". Sproveo je političko i versko ujedinjenje Arapa i time stvorio osnovu za njihovu vojno-političku i kulturnu ekspanziju prema Istoku i prema Zapadu.

1695 - Umro je holandski astronom, matematičar i teorijski fizičar Kristijan Hajgens (Huygens). Otkrio je 1655. Saturnov prsten i jedan njegov satelit, objasnio način prostiranja svetlosti (Hajgensov princip) i konstruisao časovnik sa klatnom.

1809 - Umro je engleski političar i pisac Tomas Pejn (Thomas Paine), autor dela "Zdrav razum" i "Američka kriza" u kojima je podržao "Deklaraciju nezavisnosti" američkih kolonija.

1810 - Rođen je nemački kompozitor Robert Šuman, jedan od najznačajnijih i najuticajnijih predstavnika muzičkog romantizma ("Koncert u a-molu za klavir i orkestar", koncerti za klavir, koncerti za violončelo, ciklusi solo pesama).

1869 - Rođen je američki arhitekta Frenk Lojd Rajt (Frank Lloyd Wright). Prvi je u SAD upotrebio armirani beton i industrijski građevinski materijal. Konstruisao je niz građevina, uključujući Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel "Imperijal" u Tokiju.

1871 - Austrougarski car Franc Jozef I (Franz Josef) objavio je odluku o ukidanju Vojne krajine koja je sprovedena 1873. godine. Krajina je predstavljala austrijski granični pojas prema Turskoj, nakon uspostavljanja dvojne Austro-Ugarske monarhije (1867), kada je uvedena opšta vojna obaveza, izgubila je vojni značaj.

1876 - Umrla je francuska književnica Žorž Sand (George), preteča feminizma, autor sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča ("Indijana", "Lelija", "Đavolja bara", "Majstori trubači", "Povest mog života"). Ostavila je i obimnu prepisku i memoare.

1883 - Francuska je uspostavila potpunu kontrolu nad Tunisom, njenim protektoratom od 1881. Tunis je stekao nezavisnost 1956.

1916 - Rođen je engleski biohemičar Frensis Henri Kompton Krik (Francis Henry Compton Crick), dobitik Nobelove nagrade za medicinu 1962. Razjasnio je strukturu i oblik molekula dezoksiribonukleinskih kiselina i njihovu ulogu u prenošenju naslednih osobina.

1921 - Rođen je indonežanski general i diktator Suharto. Uz pomoć vojske 1967. je postao premijer preuzevši ingerencije i šefa države Ahmeda Sukarna. Od 1968. je predšednik Indonezije do 1998. kada je pod pritiskom studentskih demonstracija i nemira bio prinuđen da podnese ostavku.

1929 - Margaret Bondfild (Bondfield) je postavljena za ministra rada, prva žena član vlade u britanskoj istoriji.

1940 - Nemačke krstarice "Šarnhorst" i "Gnajsenau" su u Drugom svetskom ratu potopile britanski nosač aviona "Glorijus" i razarače "Ardent" i "Akasta". Poginulo je više od 1.500 ljudi.

1941 - Britanske snage i jedinice Slobodne Francuske su u Drugom svetskom ratu izvršile invaziju Sirije da bi sprečile osnivanje baza Sila osovine.

1942 - Japanske podmornice su u Drugom svetskom ratu bombardovale najveći australijski grad Sidnej.

1943 - Umro je srpski matematičar Mihajlo Petrović (Mika Alas), osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske kraljevske akademije.

1946 - Umro je nemački pisac Gerhart Hauptman (Hauptmann), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1912. ("Tkači", "Pred zoru", "Luda u Hristu Emanuel Kvint", "Dabrovo krzno", "Ifigenija u Delfima").

1965 - Armija SAD u Južnom Vijetnamu je dobila ovlašćenje da preduzima ofanzivne operacije.

1986 - Uprkos optužbama da je kao nacistički oficir u Drugom svetskom ratu odgovoran za zločine u Jugoslaviji i Grčkoj, bivši generalni sekretar UN Kurt Valdhajm (Waldheim) izabran je za predsednika Austrije. Bojkotovao ga je gotovo ceo svet.

1993 - U svom pariskom stanu ubijen je Rene Buske (Bousquet), šef francuske policije za vreme nacističke okupacije zemlje u Drugom svetskom ratu.

1995 - Grupa američkih marinaca uspešno je okončala akciju spašavanja kapetana Skota O'Grejdija (Scott O'Grady), čiji je avion F-16 šest dana ranije u severozapadnoj Bosni oborila vojska bosanskih Srba.

1998 - Umro je nigerijski general Sani Abača (Abaća), a vlast je preuzeo general Abdulsalam Abubakar, deveti vojni šef države u istoriji Nigerije.

2001 - Briselski sud proglasio je krivim i zatražio doživotnu robiju za četiri osobe, među kojima dve opatice, zbog zločina pocinjenih u Ruandi. Savet ministara Ruande saopštio je krajem 2000. da je u toj zemlji 1994. ubijeno više od milion ljudi.

2001 - U jednoj školi u Ikedi (Japan) mentalni bolesnik usmrtio je nožem osam učenika, a 15 nastavnika i učenika ranio. To je najveće masovno ubistvo u toj zemlji od 1995. kada je od trovanja gasom u podzemnoj železnici u Tokiju 1995. umrlo 12, a hiljade osetilo posledice trovanja.

2004 - Predsednik Kine Hu Đintao doputovao je u posetu Poljskoj. To je prva poseta nekog šefa kineske države Varšavi posle 55 godina.

2006 - Francuskinja Rafaela le Guvelo (Raphaela le Gouvello) je prva osoba koja je prešla Indijski okean na dasci. Ona je provela 60 dana na specijalno dizajniranoj dasci, dugačkoj sedam metara.

2009 - Danci su se na referendumu izjasnili za promenu ustava koja će omogućiti da ženski naslednici krune imaju ista prava kao i muški naslednici za dolazak na tron.

Bisernica
11-06-2010, 21:19
9. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100608_428-ItemID-172434-lrg.jpg


68 - Rimski car Neron izvršio je samoubistvo pošto ga je Senat proglasio neprijateljem naroda i osudio na smrt.

1357 - U Pragu je počela izgradnja kamenog mosta preko reke Vltave koji je dobio naziv Karlov most po imenu tadašnjeg imperatora Nemačko-rimskog carstva i češkog kralja Karla IV. Prema predanju, datum početka izgradnje odredili su astrolozi.

1462 - Poslednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, uzdajući se u pomoć hrišćanske koalicije, otkazao je danak turskom sultanu Mehmedu II i priznao vrhovnu vlast ugarskog kralja Matije I Korvina (Matyias Corvin). Turci su 1463. osvojili Bosnu i pogubili kralja Stjepana.

1672 - Rođen je Petar I Aleksejevič Romanov (Petar Veliki), car Rusije od 1682. do 1725, reformator države i društva. Osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine ("Vedomosti"), pomagao razvoj privrede otvarajući rudnike i manufakture, organizovao državnu upravu i Rusiju podelio na gubernije. Na ušću Neve 1703. podigao je novu prestonicu - Sankt Peterburg.

1781 - Rođen je engleski inženjer i pronalazač Džordž Stivenson (George Stephenson), konstruktor lokomotiva. U Njukaslu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva, a njegova lokomotiva ("Locomotion") vukla je 1825. na pruzi Stokton-Darlington prvi putnički voz na svetu.

1815 - Završen je Bečki kongres koji je zasedao od septembra 1814, kada su ga sazvale velike sile da bi otklonile posledice Francuske revolucije i Napoleonovih ratova u evropskim zemljama. Predstavnik Srba u Beču, prota Matija Nenadović, pokušao je preko ruskog cara Aleksandra I da zainteresuje Bečki kongres za srpsko pitanje, ali nije uspeo zbog protivljenja Austrije i Engleske.

1870 - Umro je engleski pisac Čarls Džon Hafem Dikens, rodonačelnik socijalnog romana, jedan od najznačajnijih i najčitanijih engleskih pisaca ("Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub", "Stara prodavnica retkosti").

1874 - Umro je indijanski vojskovođa Kočiz, poglavica apačkog plemena Čirikahua, vođa Indijanaca u borbama protiv belih doseljenika i američke vojske na jugozapadu SAD.

1875 - Na brdu Gradac kod Nevesinja izbio je jedan od prvih većih sukoba Hercegovaca sa Turcima u Bosansko-hercegovačkom ustanku (1875-78). Ustanak, nazvan "Nevesinjska puška", brzo se širio i za mesec dana zahvatio je i Bosansku krajinu.

1892 - Rođen je američki kompozitor Kol Porter (Cole), autor popularnih šlagera, muzičkih komedija i brodvejskih mjuzikla koji su preneti i na film.

1898 - Potpisan je sporazum kojim je Kina ustupila Velikoj Britaniji Hong Kong na 99 godina. Hong Kong je vraćen Kini 1. jula 1997. godine.

1914 - U Beogradu je svečano otkriven spomenik srpskom prosvetitelju Dositeju Obradoviću, rad vajara Rudolfa Valdeca. Spomenik je postavljen na ulaz u Kalemegdan, a posle Prvog svetskog rata je prenet u park na Studentskom trgu.

1923 - U Bugarskoj je državnim udarom oborena vlada premijera Aleksandra Stamboliskog, lidera Zemljoradničkog narodnog saveza Bugarske. Nekoliko dana posle prevrata, Stamboliski i njegovi saradnici su ubijeni.

1928 - Engleski mikrobiolog Aleksandar Fleming (Alexander) pronašao je penicilin. Njegovo otkriće primenjeno je tek 10 godina kasnije kada su ga Hauard Flori (Howard Florey) i Ernst Čejn primenili kao prvi antibiotik. Fleming, Flori i Čejn su 1954. podelili Nobelovu nagradu za medicinu.

1945 - Predsedništvo Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) donelo je Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije, na osnovu kojeg je država preuzela imovinu Trećeg rajha i državljana Jugoslavije koji su sarađivali sa okupatorom.

1945 - Jugoslavija je s Velikom Britanijom i SAD postigla sporazum kojim je Julijska krajina podeljena na dve okupacione zone - "A" i "B". Prva je potpala pod savezničku, druga pod jugoslovensku vojnu upravu.

1972 - Američki bombarderi su napali Hanoj i Hajfong. To je bilo najžešće bombardovanje Severnog Vijetnama od početka Vijetnamskog rata.

1991 - Od erupcije vulkana na planini Pinatubo na Filipinima poginulo je oko 100 ljudi, a 250.000 je ostalo bez domova.

1995 - Kolumbijska policija je uhapsila vođu kartela Kali Hilberta Rodrigesa Orehuelu (Gilberto Rodriguez Orejuela), šefa najvećeg svetskog sindikata droge.

1999 - Predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO-a potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova. Time je okončan vazduhoplovni napad NATO na SRJ, a na Kosovu su, na osnovu rezolucije Saveta bezbednosti UN 1244, raspoređene međunarodne snage, među kojima je najveći broj vojnika iz zemalja članica NATO-a. Sa povlačenjem vojske i policije, sa Kosova su počeli masovno da odlaze Srbi i Crnogorci.

1999 - Prema izveštajima državnih medija, više od 2.000 ljudi je ubijeno, a oko 5.000 ranjeno u napadu NATO na SR Jugoslaviju, koje je počeo 24. marta. Teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće i spomenici kulture.

2000 - Savet bezbednosti UN produžio je mandat mirovnim snagama UN na Kosovu, ne obazirući se na zahtev SR Jugoslavije da se te snage povuku.

2000 - Umro je američki vajar Džordž Sigal (George), jedan od najpoznatijih predstavnika pop-arta.

2003 - Papa Jovan Pavle II je petodnevnim boravkom u Hrvatskoj okončao stotu posetu nekoj stranoj zemlji.

2004 - Bivša kandidatkinja za Nobelovu nagradu za mir Lejla Zana iz Turske oslobođena je posle deset godina provedenih u zatvoru zbog povezanosti sa kurdskim pobunjenicima.

Bisernica
11-06-2010, 21:20
10. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100609_390-ItemID-172514-lrg.jpg


1190 - Rimsko-nemački car Fridrih I Barbarosa utopio se u reci Salef u Maloj Aziji na povratku iz Trećeg krstaškog rata.

1610 - Prvi holandski doseljenici iskrcali su se na ostrvo Menhetn, sada centralni deo Njujorka. Holanđani su 1626. za nekoliko bala tkanine i jeftinu bižuteriju otkupili od Indijanaca ostrvo i na njegovom južnom delu podigli naselje Novi Amsterdam.

1719 - Rimsko-nemački car Karlo VI proterao je Špance sa Sicilije.

1793 - U Parizu je otvoren prvi javni zoološki vrt, "Žarden de Plant".

1819 - Rođen je francuski slikar Gistav Kurbe (Gustave Courbet). Kao osnivač realističke škole u vreme krutog akademizma, smatra se najrevolucionarnijim slikarom 19. veka ("Atelje", "Tucači kamena", "Talas", "Pogreb u Ornanu").

1832 - Rođen je nemački inženjer Nikolaus August Oto (Otto), izumitelj četvorotaktnog motora sa unutrašnjim sagorevanjem (1876).

1836 - Umro je francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper (Marie Ampere), osnivač elektrodinamike.

1868 - U Beogradu, u Košutnjaku ubijen je srpski knez Mihailo Obrenović (1839-42. i 1860-68). Vladao je autokratski, a kao pristalica prosvećenog apsolutizma izvršio je značajne reforme i državnoj upravi i vojsci, evropeizovao zemlju, osnovao Narodni muzej i Narodno pozorište u Beogradu. Nasledio ga je Milan Obrenović.

1898 - Američke trupe izvršile su, u špansko-američkom ratu, invaziju na Kubu.

1909 - Prvi put je upotrebljen signal S.O.S. kada je linijski brod "Slavonija" kompanije Kjunard, doživeo brdolom na Azorskim ostrvima.

1915 - Rođen je američki pisac Sol Belou (Saul Bellow), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1976. ("Henderson, kralj kiše", "Čovek na klackalici", "Žrtva", "Ne propusti dan", "Pustolovine Ogija Marča").

1922 - Rođena je američka filmska glumica i pevačica Džudi Garland (Judy), koja se proslavila već kao devojčica ulogom u filmu "Čarobnjak iz Oza".

1923 - Rođen je britanski medijski magnat češkog porekla Jan Ludvik Hoh, poznat kao Jan Robert Maksvel (Ian, Maxwell). Poginuo je 1991. kada je pao u vodu sa svoje luksuzne jahte na Kanarskim ostrvima.

1923 - Umro je francuski pisac Pjer Loti (Pierre) ("Islandski ribar", "Lotijeva ženidba", "Roman jednog spahije")

1924 - Fašisti su kidnapovali, a potom ubili Đakoma Mateotija (Giacomo Matteotti), lidera italijanskih socijalista.

1934 - Umro je engleski kompozitor Frederik Delijus (Frederick Delius), poznat po simfonijama "Pariz - pesma velikog grada" i "Brigg Fair" i kompozicijama "Misa života" i "Rekvijem" inspirisane delom Fridriha Ničea.

1934 - "Rođen" je Paja Patak (Donald Duck), jedan od najpopularnijih likova u stripovima američkog crtača, filmskog animatora i producenta Volta Diznija (Walt Disney).

1940 - Italija je, kao saveznik Nemačke u Drugom svetskom ratu, objavila rat Francuskoj i Velikoj Britaniji.

1942 - Nemci su u Drugom svetskom ratu potpuno uništili češko selo Lidice za odmazdu zbog atentata na nacističkog protektora Češke i Moravske i jednog od najznačajniji Hitlerovih saradnika Rajnharda Hajdriha (Reinhard Heydrić). Atentat su 27. maja izvršili Jozef Gabčik i Jozef Kubiš, češki komandosi-padobranaci poslati iz Velike Britanije.

1946 - Umro je američki bokser Džek Džonson (Jack Johnson), prvi crnac koji je osvojio titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji.

1967 - Umro je američki filmski glumac Spenser Trejsi (Spencer Tracy), prvi glumac koji je dve godine uzastopno dobio Oskara za filmove "Hrabri kapetan" 1937. i "Grad dečaka" 1938.

1967 - Završen je šestodnevni izraelsko-arapski rat u kojem je Izrael zauzeo teritorije Sirije, Jordana i Egipta, koje uključuju istočni Jerusalem, Zapadnu obalu, Gazu i Sinajsko poluostrvo; ŠSR je prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom.

1970 - U Jordanu je najmanje sto ljudi ubijeno u sukobu vladinih snaga s palestinskim gerilcima.

1971 - SAD su ukinule 20-godišnji embargo na trgovinu sa Kinom.

1990 - Peruanski političar japanskog porekla Alberto Fuđimori (Fujimori) pobedio je na predsedničkim izborima u Peruu književnika Marija Vargasa Ljosu (Mario, Llosa).

1990 - Na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima u Čehoslovačkoj od 1946. pobedio je Građanski forum, koji je osnovao književnik Vaclav Havel; u Bugarskoj je izbornu pobedu odnela Bugarska socijalistička partija (bivši komunisti).

1996 - Predstavnici čečenskih separatista i Rusije potpisali su sporazum kojim su utvrđene osnove za okončanje 18-mesečnog rata u Čečeniji.

1997 - Po nalogu lidera Crvenih Kmera Pola Pota ubijen je jedan od njegovih najbližih saradnika Son Sen i 11 članova njegove porodice.

1998 - Protestom u Prištini, na kojem su zatražili dolazak snaga NATO na Kosovo, kosovski Albanci prekinuli su svakodnevne polučasovne protestne šetnje, koje su pod motom "Kosovo-najveći zatvor na svetu", organizovali tokom dva meseca. Protesti sa istim zahtevom održani su i u Tirani i Skoplju.

1999 - NATO je prekinuo bombardvanje SR Jugoslavije nakon što su se prve jedinice Vojske Jugoslavije, na osnovu Vojno-tehničkog sporazuma potpisanog prethodnog dana u Kumanovu, povukle sa Kosova; predsednik SRJ Slobodan Milošević saopštio je da je tokom agresije NATO pakta na SR Jugoslaviju poginulo 462 pripadnika VJ i 114 policajaca.

2000 - U Damasku je umro Hafez el Asad, predsednik Sirije od 1971. Za novog predsednika izabran je 11. jula njegov sin Bašar el Asad.

2001 - Medijski magnat, Silvio Berluskoni, po drugi put je postao premijer Italije, nakon što je njegova partija osvojila 30 procenata glasova više od bilo koje druge partije. Njegova vlada je 59-ta italijanska vlada, od II svetskog rata.

2002 - Umro je Džon Goti (John Gotti), američki mafijaški bos. Uhapšen je 1990. godine, što je predstavljalo kraj njegovom dotadašnjem načinu života, punom luksuza i brutalnih zločina.

2003 - U Torontu (Kanada) je prvi put, legalno, sklopljen brak između dva homoseksualca u toj zemlji.

2004 - Umro je čuveni bluz i džez kantautor Rej Čarls. Dobitnik je 12 muzičkih nagrada "Gremi", među kojima su i za najbolju pesmu, koje je dobio tri puta za redom, za "Hit the Road Jack", "I Can't stop loving you" i "Busted".

2007 - Američki predsednik Džordž Buš (George W. Bush) doputovao je u jednodnevnu posetu Albaniji i on je prvi američki predsednik koji je posetio tu zemlju.

Bisernica
11-06-2010, 21:22
11. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100610_426-ItemID-172606-lrg.jpg


1509 - Engleski kralj Henri VIII (Henry) venčao se s prvom od šest žena, Katarinom Aragonskom (Catherina of Aragon). Zbog odbijanja pape da kasnije poništi taj brak, kralj je raskinuo sa Vatikanom i 1534. osnovao Anglikansku crkvu.

1572 - Rođen je engleski pesnik i dramski pisac Bendžamin Ben Džonson (Benjamin Jonson) koji je slavu stekao alegorijskim igrokazima. Taj specifični vid teatra, nazvan "dvorska maska", potiče iz srednjeg veka, a u prvoj polovini XVII veka doživeo je procvat na dvoru Stjuarta. U svetsku književnost ušao je satiričnom komedijom "Valpone ili Lisac" koja se i danas izvodi.

1727 - Umro je britanski kralj Džordž I (George), prvi monarh Velike Britanije iz hanoverske dinastije (1714-27). Tokom njegove vladavine učvršćena je vlast ministarskog kabineta.

1776 - Rođen je engleski slikar Džon Konstebl (John Constable), jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Među prvima je izašao iz ateljea i slikao neposredno u prirodi, unoseći u slikarstvo do tada još nepoznatu poeziju atmosfere. Smatra se pretečom Vilijema Ternera (William Turner) i francuskih impresionista.

1859 - Umro je austrijski državnik princ Klemens Meternih, najuticajnija ličnost u Evropi tokom gotovo 40 godina, koliko je bio šef diplomatije (1809-21) i kancelar Austrije (1821-48). Smatra se oličenjem apsolutizma. Sa ruskim carem Aleksandrom I osnovao je Svetu alijansu, čiji je osnovni cilj bio gušenje nacionalnih pokreta u Evropi.

1864 - Rođen je nemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere. Predstavnik je poznog romantizma, mada dela iz poslednjeg stvaralačkog perioda korespondiraju sa umetničkim pravcima 20. veka - ekspresionizmom i neoklasicizmom ("Til Ojlenšpigel", "Saloma", "Kavaljer s ružom").

1880 - Rođena je američka pacifistkinja Dženet Renkin (Jeanette Rankin), prva žena koja je postala član Kongresa SAD. Kao ubeđeni antimilitarista, u američkom parlamentu jedina je glasala protiv objave rata Japanu posle bombardovanja Perl Harbura 1941.

1891 - Velika Britanija i Portugalija su potpisale konvenciju o podeli interesnih sfera severno i južno od reke Zambezi u Africi, kojom je Njasalend (sadašnji Malavi) postao britanski protektorat.

1895 - Rođen je ruski državnik Mihail Aleksandrovič Bulganjin, učesnik Oktobarske revolucije, ministar oružanih snaga ŠSR (1947-49), predsednik Ministarskog veća od februara 1955. do marta 1958. kada ga je na tom položaju zamenio Nikita Sergejevič Hruščov. Kao protivnik destaljinizacije smenjen je sa svih položaja.

1910 - Rođen je francuski okeanograf Žak Iv Kusto (Jacques-Yves Cousteau), pronalazač ronilačkog aparata "vodena pluća" (aqualung) i kamere za podvodno snimanje. Dobitnik je tri Oskara i Zlatne palme u Kanu 1956. za film "Svet tišine" koji je snimio sa Lujom Malom (Louis Malle).

1918 - Italijanski borbeni čamci su u Prvom svetskom ratu u Jadranskom moru, oko 70 kilometara severozapadno od Zadra, potopili veliki austrougarski bojni brod "Sent Ištvan".

1936 - U Moskvi je uhapšeno, osuđeno na tajnom suđenju i potom pogubljeno osam visokih sovjetskih vojnih rukovodilaca, uključujući maršala Mihaila Tuhačevskog. To je bio početak masovne čistke u vojnom vrhu tadašnjeg ŠSR-a.

1942 - U Vašingtonu je potpisan sporazum ŠSR i SAD o uzajamnoj pomoći u Drugom svetskom ratu.

1949 - Pogubljen je Koči Dzodze (Koci Xoxe), albanski revolucionar, jedan od osnivača Komunističke partije Albanije i ministar unutrašnjih poslova od 1946. Dzodze je na montiranom, staljinističkom procesu optužen da je jugoslovenski špijun.

1955 - Na automobilskoj trci "24 sata Le Mana" poginulo je 80 i povređeno više od 100 ljudi kada su tri automobila posle sudara uletela u gledalište.

1963 - Vijetnamski budistički kaluđer Kvang Duk (Quang Duc) spalio se u Sajgonu (Ho Ši Min), u znak protesta protiv tretmana kojem je vlada Južnog Vijetnama podvrgla budiste.

1970 - Umro je ruski državnik Aleksandar Fjodorovič Kerenski, član, a potom predsednik Privremene vlade posle Februarske revolucije 1917. u Rusiji. Zbačen je s vlasti u Oktobarskoj revoluciji 1917. Emigrirao je 1918. u Francusku, a od 1940. živeo je u SAD.

1970 - Poslednji američki vojnik napustio je vazduhoplovnu bazu "Vilus" u Libiji, na zahtev pukovnika Moamera el Gadafija (Muammar, Gaddafi), koji je 1. septembra 1969. oborio kralja Idriza I.

1970 - Posle jednonedeljnih okršaja u Jordanu, kralj Husein i palestinski gerilci potpisali su sporazum o primirju.

1979 - Umro je američki filmski glumac Džon Vejn (John Wayne), zvezda vestern filmova ("Poštanska kočija", "Alamo", "Rio Bravo").

1981 - Od zemljotresa je u jugoistočnoj iranskoj provinciji Kerman poginulo 1.500 ljudi.

1984 - Umro je italijanski političar Enriko Berlinguer (Enrico), generalni sekretar Komunističke partije Italije (1972-84). Protagonist "evrokomunizma" i strategije "istorijskog kompromisa", bio je 12 godina na čelu najveće komunističke partije u zapadnoj Evropi. Oslobodio je KP Italije sovjetskog uticaja, ali i pored velike popularnosti, nije uspeo dovesti komuniste na vlast u Italiji.

1990 - Umro je srpski istoričar Vasa Čubrilović, učesnik atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanada 1914. u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi Jugoslavije. Autor je oko 70 istorijskih knjiga i studija.

1999 - Početak razmeštanja mirovnih snaga na Kosovu doveo je do velike napetosti kada je ruski bataljon neočekivano prešao iz BiH na teritoriju SRJ tokom prepodneva i uveče prispeo na Kosovo kao prva jedinica iz sastava međunarodnih snaga. Rusi su potom zaposeli aerodrom Slatina kod Prištine.

2000 - Policija UN na Kosovu saopštila je da je za godinu dana, koliko su međunarodne snage stacionirane na Kosovu, ubijeno više od 500 ljudi, među kojima najviše Srba.

2001 - SR Jugoslavija je postala član Banke za međunarodna poravnanja u Bazelu. Na skupštini Banke izvršena je i podela akcija, zlata i deviznih sredstava bivše SFRJ koje su u toj banci bile pohranjene.

2001 - U američkom federalnom zatvoru u Indijani pogubljen je Timoti Makvej. Makvej je osuđen na smrtnu kaznu zbog bombaškog napada na federalnu zgradu u Oklahoma sitiju u aprilu 1995, kada je poginulo 168 ljudi.

2003 - U eksploziji bombe koju je aktivirao bombaš-samoubica, na otvorenoj pijaci u centralnoj jerusalemskoj ulici Džafa, poginulo je 17, a povređeno 100 osoba. Odgovornost za taj napad preuzeo je teroristički pokret Hamas.

2004 - Specijalna komisija vlade Republike Srpske priznala je da je u Srebrenici učinjen zločin nad hiljadama Muslimana 1995. godine.

2005 - Umro je bivši portugalski premijer general Vasko Gonsalves (Vasco Goncalves) koji je bio na čelu četiri privremene vlade posle revolucije 1974. koju je izvela levica.

2008 - Umro je bivši premijer Vijetnma Vo Van Kiet, veliki reformator tokom 1990-ih godina.

Bisernica
12-06-2010, 09:54
12. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100611_392-ItemID-172673-lrg.jpg


1667 - Žan Batist Deni (Jean-Baptiste Denys), lekar LujaXIV, izveo je prvu uspešnu transfuziju krvi petnaestogodišnjem dečaku koristeći krv ovce.

1683 - Turska vojska je počela drugu opsadu Beča. Grad je u septembru iste godine oslobodio poljski kralj Jan Sobjecki.

1691 - Ahmed II je na turskom prestolu nasledio sultana Sulejmana III u veoma teškim prilikama za carstvo. Vodio je neuspešne ratove protiv Austrije, Venecije i Rusije i bio prisiljen da prihvati nepovoljne uslove Karlovačkog mira 1699.

1759 - Umro je Vilijam Kolins (William Collins), jedan od najznačajnjih engleskih lirskih pesnika 18. veka ("Veče", "Škotske praznoverice", "Sloboda").

1798 - U pohodu na Egipat Napoleon Bonaparta zauzeo je ostrvo Malta.

1848 - Mađarska vojska napala je Sremske Karlovce, sedište Srba u Ugarskoj, što se smatra početkom mađarsko-srpskog rata 1848. godine.

1849 - Mađari su topovima sa Petrovaradina skoro potpuno uništili Novi Sad braneći se od napada vojske hrvatskog bana Jelačića, koji je kao austrijski oficir imao naređenje da uguši mađarsku revoluciju.

1897 - Rođen je engleski državnik Robert Entoni Idn (Anthony Eden), lider Konzervativne stranke od 1955, ministar inostranih poslova (1935-38; 1941-45; 1951-55), premijer (1955-57). Pod pritiskom javnog mnenja, zbog britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat u novembru 1956, podneo je ostavku i povukao se iz javnog života.

1898 - Tokom Američko-španskog rata lider filipinskog revolucionarnog pokreta general Emilio Aginaldo (Aguinaldo) proglasio je, uz podršku SAD, nezavisnost Filipina.

1900 - Nemački Rajhstag usvojio je zakon o povećanju nemačke ratne pomorske flote, koja će potom postati jedna od najjačih u svetu.

1917 - Grčki kralj Konstantin I (Constantine) abdicirao je u korist starijeg sina, princa Aleksandra.

1929 - Rođena je Ana Frank (Anne), autor dnevnika o stradanju Jevreja u okupiranom Amsterdamu u Drugom svetskom ratu, koji je pisala u tajnom skrovištu. Ubijena je u martu 1945. u nacističkom logoru Bergen-Belzen. Od porodice Frank rat je preživeo jedino Anin otac.

1934 - Vlada Bugarske, koja je došla na vlast prevratom u maju 1934, zabranila je političke partije.

1936 - Na Malom Kalemegdanu u Beogradu otvoren je Zoološki vrt, u kojem je do 1941. sakupljeno oko 1.200 životinja.

1964 - Nelson Mandela, Volter Sisulu (Walter) i još šest vođa antirasističkog pokreta u Južnoj Africi, osuđeni su na doživotnu robiju.

1976 - U državnom udaru u Urugvaju oboren je predsednik Huan Bordaberi (Juan Bordaberry) i počela je devetogodišnja vojna diktatura.

1987 - Bivši car Centralnoafričke Republike Žan Bedel Bokasa osuđen je na smrt zbog zločina izvršenih tokom 13-godišnje vladavine.

1988 - U Bangladešu su izbile demonstracije zbog ustavnog amandmana usvojenog pet dana ranije, kojim je islam postao državna religija.

1991 - Boris Jeljcin je izabran za predsednika Rusije na prvim neposrednim predsedničkim izborima u toj zemlji. Drugi predsednički mandat Jeljcin je osvojio u julu 1996, da bi se u decembru 1999. dobrovoljno povukao s vlasti i za svog naslednika predložio Vladimira Putina.

1993 - Američki avioni su bombardovali glavni grad Somalije Mogadiš u pokušaju da unište gerilce generala Mohameda Faraha Aidida (Farrah).

1995 - Umro je italijanski muzičar Arturo Benedeti Mikelanđeli, jedan od najvećih pijanista 20. veka.

1999 - Na Kosovu i Metohiji počelo je razmeštanje međunarodnih bezbednosnih snaga (Kfor), na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.

2001 - Makedonija je poništila priznanje Tajvana, koji je priznala dve godine ranije i okrenula se političkoj saradnji sa Kinom.

2001 - Mohamed Rašid Daud Al-Ovali, sledbenik teroriste Osame Bin Ladena, osuđen je u Njujorku na doživotni zatvor, bez prava na žalbu, za ubistvo 213 osoba u eksploziji bombe koju je postavio 1998. u ambasadi SAD u Keniji i učešće u istom terorističkom napadu na ambasadu u Tanzaniji.

2003 - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju kojom je za godinu dana produženo izuzeće Amerikanaca od Međuarodnog krivičnog suda.

2003 - U 88 godini umro je Gregori Pek (Gregory Peck), jedan od poslednjih filmskih velikana njegovog doba. Ostao je upamćen po ulogama u filmovima "Praznik u Rimu", "Džentlmenski sporazum", "Snegovi Kilimandžara"... Oskara je dobio 1962. za ulogu u filmu "Ubiti pticu rugalicu".

2005 - Masume al-Mubarak, dugogodišnji borac za prava žena, imenovana je na funkciju ministra za planairanje i razvoj administracije i ona je prva žena u istoriji Kuvajta koja je postala ministar u vladi te zemlje.

2006 - Umro je mađarski kompozitor Giorgi Ligeti (Gyorgy) koji se proslavio operom "Le Grand Macabre" i muzikom za film "2001: Odiseja u svemiru" Stenlija Kjubrika.

2006 - Umro je kanadski medijski tajkun Ken Tomspon, koji je od štamparskog carstva svog oca napravio najvećeg elektronskog izdavača na svetu - Korporaciju Tomson.

2007 - Haški tribunal osudio je bivšeg lidera Srba u Hrvatskoj Milana Martića na 35 godina zatvora, za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Kninskoj krajini, zapadnoj Bosni i Zagrebu 1991-95.

2008 - Kanadski premijer Stiven Harper zvanično se u ime vlade izvinio starosedocima Kanade zbog prakse odvojenja dece domorodaca od njihovih porodica i primoravanja da pohađaju državne škole u cilju asimilacije u kanadsko društvo. Od 19. veka pa sve do 1970-tih godina više od 150.000 dece odvedeno je prisilno iz svojih domova.

Bisernica
13-06-2010, 15:48
13.jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100610_37-ItemID-172719-lrg.jpg


323. p.n.e. - U Vavilonu je umro Aleksandar III Makedonski (Aleksandar Veliki), jedan od najvećih vojskovođa u svetskoj istoriji. Njegova legendarna ličnost bila je vekovima inspiracija likovnih umetnika i pesnika.

823 - Rođen je francuski kralj Karlo II Ćelavi,kojem je Verdunskim ugovorom 843. pripao zapadni i srednji deo franačke države (danas Francuska).

1381 - Pod vođstvom Vota Tajlera (Wat Tyler), u engleskim pokrajinama Kent, Norfok, Safok i Kembridžšir počeo je seljački ustanak protiv feudalaca, izazvan visokim porezima.

1811 - Rođen je književni kritičar i filozof Visarion Grigorjevič Bjelinski, osnivač realističke estetike u ruskoj književnoj kritici. Formulisao je teorijsku osnovu novog pravca u ruskoj književnosti nazvanog "naturalna škola", a kao uzor isticao je Gogoljevo delo ("Pismo Gogolju", "Književne maštarije").

1839 - Srpski knez Miloš Obrenović abdicirao je u korist sina Milana i napustio Srbiju. Knez Milan je umro nekoliko nedelja nakon što je izabran za srpskog vladara, a namesnici su pozvali njegovog mlađeg brata Mihaila da preuzme presto.

1865 - Rođen je irski pesnik i dramski pisac Vilijam Batler Jejts (William Butler Yeats), uz Šoa (Shawa) i Džojsa (Joyce) jedan od najvećih irskih pisaca. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1923. ("Oisinova lutanja", "Vetar u trsci", "Grofica Ketlin", "Žuđena zemlja").

1876 - Srpsko učeno društvo je za prvu ženu akademika izabralo slikarku Katarinu Ivanović.

1886 - Pod misterioznim okolnostima utopio se bavarski kralj Ludvig II (Ludwig), tri dana nakon što je proglašen umobolnim i svrgnut s prestola. Pod njegovim pokroviteljstvom, Rihard Vagner je 1864-85. u Minhenu radio na reformi muzike i drame i izveo svoje čuvene muzičke drame "Tristan i Izolda" i "Nirnbeški majstori pevači".

1897 - Rođen je finski trkač na duge staze Pavo Nurmi (Paavo), koji je osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928. Oborio je 29 svetskih rekorda.

1899 - Rođen je meksički kompozitor i dirigent Karlos Čavez, osnivač Simfonijskog orkestra Meksika. U svoje kompozicije uneo je obeležja meksičkog muzičkog folklora i instrumente meksičkih Indijanaca ("India", "Četiri sunca").

1900 - U Kini je počeo tzv. Bokserski ustanak - pobuna seljaka i gradske sirotinje protiv stranog kapitala i domaćih feudalaca. Ustanak su u septembru 1901. ugušile evropske sile, Japan i SAD.

1917 - Sa 14 bombardera tipa "Gota" Nemci su u Prvom svetskom ratu prvi put iz vazduha bombardovali London. Poginule su 162 osobe. Pre toga, napadi na britansku prestonicu su vršeni iz cepelina.

1943 - U bici na Sutjesci u Drugom svetskom ratu poginuo je komandant Treće divizije i član Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije Sava Kovačević. Posthumno je proglašen za narodnog heroja.

1944 - Prve nemačke rakete Fau-1 ispaljene su u Drugom svetskom ratu na južnu Englesku. Do kraja rata 1945. na teritoriju Velike Britanije palo je više od 1.000 raketnih bombi, od kojih 660 na London.

1953 - Državnim udarom na vlast u Kolumbiji došao je Gustav Rojas Pinilja (Gustavo, Pinilla), koji je diktatorski vladao do 1957. kada je u Kolumbiji vraćen demokratski režim.

1956 - Poslednji britanski vojnici napustili su bazu kod Sueckog kanala, kojim je Velika Britanija upravljala 74 godine. Upravu nad Kanalom preuzeo je Egipat.

1965 - Umro je jevrejski filozof i teolog Martin Buber, rođen u Austriji. Pred nacistima je 1938. pobegao u Palestinu i postao jedan od prvih profesora Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu. Zalagao se za zajedničku jevrejsko-arapsku državu ("Priče rabi Nahmana", "Ja i ti", "Hasidske priče", "Gog i Magog", "Slike o dobru i zlu").

1982 - Umro je kralj Saudijske Arabije Kalid ibn Abdul Aziz (Khalid). Nasledio ga je brat princ Fahd.

1983 - Američki vasionski brod "Pionir 10" prošao je kroz orbitu Neptuna. To je bila prva letilica sa Zemlje koja je izašla izvan Sunčevog sistema.

1986 - Umro je američki klarinetista Beni Gudmen (Benny Goodmann), najpopularniji muzičar džeza tridesetih godina 20. veka. Jedan je od prvih muzičara među belcima koji se usprotivio rasnoj segregaciji i u svoj džez orkestar, osnovan 1934, uključio i crne muzičare.

1990 - Zbog neuspelog početka razgovora vlasti i opozicije u Srbiji (8. juna), u Beogradu je na Trgu Republike održan prvi protestni miting opozicije protiv vlasti Slobodana Miloševića.

1990 - U Bukureštu su poginule četiri, a ranjeno oko 200 osoba kada je policija pokušala da suzbije proteste studenata koji su se smestili u šatore u centru grada.

1992 - U organizaciji Udruženja kompozitora u Pionirskom parku u Beogradu, ispred zgrade Predsedništva Srbije, održan je "Miting klečanja", u znak protesta protiv ratne politike predsednika Srbije Slobodana Miloševića.

1994 - Severna Koreja je saopštila da se povlači iz Agencije za atomsku energiju UN i da više neće dozvoliti dolazak njenih inspektora u zemlju.

2000 - U Pjongjangu je počeo istorijski samit dve Koreje na kojem su predsednici južne i severne Koreje Kim Dae-Džung i Kim Džong-Il vodili razgovore o pomirenju dve države. Lideri dve Koreje sastali su se prvi put posle raspada jedinstvene zemlje 1948.

2002 - Na prvim slobodnim izborima u istoriji Avganistana za predsednika te države izabran je Hamid Karzai.

2003 - U Beogradu je uhapšen oficir bivše JNA pukovnik Veselin Šljivančanin i izručen Haškom tribunalu, pred kojim je krajem 1995. optužen za zločine na poljoprivrednom dobru "Ovčara" kod Vukovara (Hrvatska) 1991. godine.

2003 - U Briselu je usvojen prvi nacrt ustava EU, 46 godina posle potpisivanja Rimskog sporazuma, odnosno osnivanja Unije.

2004 - Na izborima za Evropski parlament partija nemačkog kancelara Gerharda Šredera (Sćroeder) pretrpela je najveći poraz od II svetskog rata, a francuska opozicija - socijalisti, velikom većinom glasova porazili su konzervativnu partiju predsednika Žaka Širaka.

2005 - Umro je bivši komunistički lider Portugala Alvaro Kunjal (92), koji je 31 godinu predvodio komuniste. Bio je simbol otpora nekadašnjem fašističkom režimu Antonia Oliveire Salazara.

2005 - Američka pop-zvezda Majkl Džekson oslobođen je svih optužbi u sudskom procesu o seksualnom zlostavljanju maloletnih dečaka, koji je pretio da mu potpuno uništi karijeru.

2006 - Umro je bivši irski premijer Čarls Hjui (Haughey), koji je dominirao političkom scenom u Irskoj od 1970. do početka devedestih godina prošlog veka.

Bisernica
17-06-2010, 16:43
14. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100613_103-ItemID-172747-lrg.jpg


1645 - U građanskom ratu u Engleskoj snage parlamentarista pod vođstvom Olivera Kromvela (Cromwell) i Tomasa Ferfaksa (Thomas Fairfax) porazile su kod Nejzbija rojaliste pod vođstvom princa Ruperta od Palatinejta (of the Palatinate).

1777 - Kongres SAD je prihvatio zastavu "zvezda i pruga" kao zvanično državno znamenje.

1789 - Engleski kapetan Vilijam Blaj (William Blight), sa 18 pristalica, posle dramatičnog putovanja i više od 3.500 pređenih milja, stigao je na ostrvo Timor blizu Jave. Blaj je 48 dana ranije ostavljen u vodama Tahitija nakon što je pobunjena posada broda "Baunti" preuzela komandu nad brodom.

1798 - Rođen je češki istoričar i političar František Palacki (Palacky), vođa češkog preporoda u 19. veku. Kao lider Federalističke stranke zalagao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austro-Ugarske.

1800 - Napoleon Bonaparta (Bonaparte) porazio je austrijske trupe u presudnoj bici kod Marenga u Italiji.

1811 - Rođena je američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou (Stowe), borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova, autor romana "Čiča Tomina koliba".

1837 - U Napulju je umro italijanski pisac Đakomo Leopardi (Giacomo), najveći lirski pesnik italijanskog romantizma i jedan od najznačajnijih pesnika evropske poezije 19. veka ("Silviji", "Dijalozi i eseji" "Zibaldon", dnevnik "Misli").

1894 - Rođena je Ljubica Janković, etnomuzikolog, saradnik Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti i član više međunarodnih ustanova za izučavanje narodne kulture. Sa sestrom Danicom izdala je knjigu "Narodne igre" u sedam tomova.

1904 - Umro je srpski pisac i lekar Jovan Jovanović Zmaj, jedna od najmarkantnijih ličnosti srpskog društva u drugoj polovini 19. veka. Borac za nacionalno i političko oslobođenje, član Srpske kraljevske akademije i dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (1890-98), najpoznatiji je kao dečiji pesnik i autor elegičnih ličnih ispovesti ("Đulići" i "Đulići uveoci").

1924 - Rođen je ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin, koji je u rusku književnost uveo nefabularnu prozu slobodne kompozicije ("Kako ispiti sunce", "Živeti na zemlji").

1928 - Umrla je Emelin Pankherst (Emmeline Pankhurst), britanska sufražetkinja, osnivač Socijalno-političke unije žena (1903). Organizovala je brojne mitinge i demonstracije za žensko pravo glasa zbog čega je osam puta bila u zatvoru.

1928 - Rođen je argentinski političar i revolucionar Ernesto "Če" Gevara (Guevara). Kao beskompromisni borac za pravdu stekao je veliku popularnost, posebno među mladima. Učestvovao je u Kubanskoj revoluciji i bio ministar u Kastrovoj (Castro) vladi (1961-65). U novembru 1966. postao je lider gerilaca u Boliviji, a u oktobru naredne godine zarobljen je i ubijen.

1936 - Umro je ruski pisac Maksim Gorki. Imao je značajnu ulogu u političkom i kulturnom životu sovjetske Rusije i smatra se osnivačem socijalističkog realizma u ruskoj književnosti ("Makar Čudra", "Mati", "Na dnu").

1940 - Zastava sa kukastim krstom podignuta je na Ajfelovoj kuli dok su trupe nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu ulazile u centar Pariza.

1941 - Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt (Franklin, Roosevelt) naredio je zamrzavanje imovine Nemačke i Italije u Americi.

1943 - U bici na Sutjesci u Drugom svetskom ratu poginuo je srpski publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša.

1946 - Umro je škotski pronalazač Džon Logi Berd (John Logie Baird), koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike, a 1928. prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD.

1962 - U Parizu je osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira.

1966 - Vatikan je objavio aboliciju na Indeks zabranjenih knjiga (Index librorum prohibitorum). Popis dela koje katolički vernici po crkvenoj zabrani nisu smeli čitati objavio je 1559. papa Pavle IV.

1968 - Umro je italijanski pesnik Salvatore Kvazimodo (Quasimodo), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959 ("Vode i zemlje", "A veče je tu", "Život nije san" "Utopljena oboa").

1986 - Umro je argentinski pisac Horhe Luis Borhes (Jorge, Borges), jedan od najvećih i najuticajnijih književnika 20. veka. Presudno je obeležio hispanoameričku literaturu i značajno uticao na svetske književne tokove ("Univerzalna istorija beščašća", "Maštarije", "Alef", "Izveštaj o Brodiju", "Peščana knjiga").

1990 - U Bukureštu je 10.000 rudara, uz podršku vlasti kako je tvrdila opozicija, rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali protiv vlasti u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sedišta opozicionih stranaka.

1992 - U Beogradu je prvi put posle 45 godina održana litija za praznik Duhova na kojoj je učestvovalo oko 10.000 ljudi predvođenih patrijarhom srpskim Pavlom; u organizaciji Građanskog saveza Srbije nekoliko hiljada Beograđana učestvovalo je na manifestaciji "Poslednje zvono" sa porukom režimu Slobodana Miloševića da je njegovo vreme isteklo.

1993 - Tansu Čiler (Ciller) je postala prva žena premijer u istoriji Turske.

1995 - Čečenski pobunjenici izvršili su napad na grad Buđonovsk na jugu Rusije, uzeli 1.500 taoca i zauzeli vladine zgrade. U napadu je poginulo oko 100 ljudi, a taoci su vraćeni nakon pregovora sa ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom.

2000 - Italijanske vlasti isporučile su Turskoj Mehmeda Ali Agdžu (Mehmet, Agca) nakon što ga je predsednik Italije pomilovao. Agdža je zbog pokušaja atentata 1981. na papu Jovana Pavla II, proveo 19 godina u italijanskom zatvoru.

2001 - Vlada SR Jugoslavije usvojila je nacrt zakona o saradnji sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu. Nakon neuspešnih pregovora s koalicionim partnerom Socijalističkom narodnom partijom Crne Gore, nacrt zakona povučen je iz procedure Savezne skupštine 21. juna.

2003 - Na referendumu u Češkoj, 81 odsto građana je glasalo za pristupanje EU.

2005 - Umro je Karlo Maria Đulini (Carlo Giulini), slavni italijanski maestro i jedan od najvećih dirigenata 20-og veka.

2007 - Umro je bivši predsednik Austrije i nekadašnji generalni sekretar UN, u dva mandata, Kurt Valdhajm (Waldheim).

Bisernica
17-06-2010, 16:44
15. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100612_93-ItemID-172838-lrg.jpg


1215 - Engleski kralj Džon (John) prihvatio je, pod pritiskom plemstva, dokument Magna Carta Libertatum (Velika povelja slobode) - temelj engleskog državnog uređenja, simbol borbe protiv apsolutizma i jedan od najznačajnijih dokumenata britanske i evropske ustavne istorije.

1467 - Umro je vojvoda od Burgundije Filip Dobri (Phillippe Le Bon), osnivač Burgundije, države koja je u 15. veku bila rival Francuske, a od 1678. pripada Francuskoj (Bourgogne).

1520 - Papa Lav X (Leo) ekskomunicirao je Martina Lutera (Luther) bulom u kojoj je osudio kao jeres Luterove teze o indulgencijama, o dogmama i uređenju katoličke crkve. Ideje o reformi crkve sistematizovane u 95 teza Luter je 1517. prikovao na vrata Dvorske crkve u Vitembergu, označivši početak raskola katoličke Evrope.

1843 - Rođen je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig (Grieg), koji je, inspirišući se nacionalnim folklorom, afirmisao norvešku muziku u svetu ("Per Gint", "Lirski komadi").

1862 - Na Čukur-česmi u Beogradu turski vojnik ubio je srpskog dečaka što je izazvalo sukobe u gradu. Turci su potom sa beogradske tvrđave, gde je bio smešten njihov garnizon, bombardovali Beograd.

1882 - Rođen je rumunski general i državnik Jon Antonesku (Ion Antonescu), diktator pronemačke vlade u Drugom svetskom ratu. Uveo je zemlju u Trojni pakt i priključio se napadu na ŠSR 1941. Osuđen je 1946. na smrt kao ratni zločinac i streljan.

1903 - Nakon ubistva Aleksandra Obrenovića u Majskom prevratu, Skupština Srbije izabrala je Petra Karađorđevića za kralja Srbije. Tokom njegove vladavine učvršćen je parlamentarizam i ubrzan privredni i kulturni razvoj zemlje. Povukao se s vlasti 22. juna 1914, a kraljevska ovlašećenja dobio je njegov drugio sin Aleksandar.

1904 - Više od hiljadu ljudi, većinom žena i dece, poginulo je blizu Njujorka u požaru koji je zahvatio brod "General Slokam".

1907 - Počela je Druga haška mirovna konferencija, na kojoj su 44 države, uključujući Srbiju i Crnu Goru, usvojile 13 konvencija o zakonima i običajima ratovanja ("Haške konvencije"). Četvrtom konvencijom osnovan je Stalni arbitražni sud u Hagu.

1919 - Engleski piloti Artur Braun (Arthur Brown) i Džon Olkok (John Alcock) okončali su prvi direktni let preko Atlantika.

1920 - Italijanski inženjer, jedan od osnivača bežične telegrafije Đulielmo Markoni (Guglielmo Marconi) emitovao je u Engleskoj prvi muzički radio prenos u živo. Bila je to muzička numera čuvene australijske operske pevačice Neli Melba (Nellie).

1940 - Nemačke trupe su probile Mažino liniju kod Sedana. Sistem utvrđenja dugačak 360 kilometara koji su Francuzi izgradili duž granice prema Nemačkoj između dva svetska rata, smatran je remek delom građevinarstva i fortifikacije.

1969 - Nakon povlačenja Šarla de Gola (de Gaulle) s političke scene, za predsednika Francuske izabran je Žorž Pompidu (Georges Pompidou).

1975 - Košarkaši Jugoslavije postali su šampioni Evrope pobedom nad reprezentacijom ŠSR u Beogradu.

1977 - Adolfo Suares (Suarez) i njegova koalicija Demokratskog centra pobedili su na prvim slobodnim izborima u Španiji nakon smrti Franciska Franka (Francisco Franco) koji je diktatorski vladao od 1939.

1982 - Argentinske snage na Foklandskim ostrvima predale su se Britancima. Time je okončan rat u kojem je poginulo oko 1000 ljudi.

1988 - Pakistanski predsednik Zija ul Hak (Zia, Haq) objavio jeda će islamsko šerijatsko pravo postati vrhovni zakon u Pakistanu.

1992 - Srpski književnik Dobrica Ćosić izabran je za prvog predsednika SR Jugoslavije. Za prvog premijera novoformirane države prethodnog dana izabran je američki biznismen srpskog porekla Milan Panić.

1992 - Parlament Japana je, prvi put od Drugog svetskog rata, odobrio angažovanje japanskih vojnika u inostranstvu.

1994 - Izrael i Vatikan uspostavili su pune diplomatske odnose, potvrđujući dogovor o međusobnom priznanju i pomirenju nakon vekovnih sukobljavanja Jevreja i rimokatolika.

1995 - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o proširenju snaga UN u Bosni trupama za brza dejstva, sastavljenih od 12.000 francuskih, britanskih i holandskih vojnika. Rusija i Kina su se uzdržale od glasanja.

1996 - Umrla je američka pevačica Ela Ficdžerald (Ella Fitzgerald), "kraljica džeza", čuvena po "skat" dijalozima sa velikim džez muzičarima Armstrongom, Elingtonom (Ellington) i Bejzijem (Basie).

2000 - U pokušaju atentata u Budvi je lakše ranjen Vuk Drašković, lider Srpskog pokreta obnove, u to vreme jedne od najvećih opozicionih političkih stranaka u Srbiji.

2000 - Rimsko-katolički biskup, Augustin Misago, optužen za saučesništvo u masakru više od pola miliona stanovnika Ruande 1994. i genocid, oslobođen je optužbi i pušten na slobodu.

2001 - Kraj Petrovog Sela kod mesta Kladovo otkrivena je masovna grobnica u kojoj je zakopano oko 30 tela za koja se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu u prvoj polovini 1999.

2001 - Šangajska petorka - Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan su nakon prijema Uzbekistana u članstvo preimenovali svoju organizaciju u Šangajska Organizacija za saradnju (SCO), regionalnu organizaciju za borbu protiv islamskog militarizma.

2003 - Vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore osvojila je zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Sloveniji.

2003 - Umro je američki glumac Hjum Kronin (Hume Cronyn), čija je karijera na Brodveju i u Holivudu trajala preko šest decenija. Na filmu je debitovao ulogom u Hičkokovom filmu "Senka sumnje" 1943. godine, a zapažene uloge imao je u filmovima "Poštar uvek zvoni dvaput", "Dvanaest ljutih muškaraca" i "Čaura".

Bisernica
17-06-2010, 16:46
16. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100615_467-ItemID-172914-lrg.jpg


1671 - U Moskvi je javno pogubljen vođa ustanka donskih kozaka i seljaka Stepan Stenjka Timofejevič Razin. U ruskim narodnim pričama i pesmama postao je simbol prkosa i pobune.

1826 - Nakon što je ugušio pobunu janjičara, turski sultan Mehmed II ukinuo je taj vojni red i uveo nizam (redovna vojska). Janjičare je 1330. od otete i poturčene dece hrišćanskih podanika osnovao sultan Orhan.

1852 - U Novom Sadu je štampan prvi broj lista "Serbski dnevnik", sa književnim dodatkom "Sedmica". List je izlazio 12 godina i bio je jedan od retkih slovenskih listova u austrijskoj carevini u to doba.

1858 - Rođen je švedski kralj Gustav V (Gustaf), koji je tokom vladavine od 1907. do smrti 1950. osigurao neutralni status Švedske u oba svetska rata.

1876 - U Cetinju je, posle pregovora vođenih od oktobra 1875. do februara 1876, potpisan ugovor o savezu Srbije i Crne Gore protiv Otomanskog carstva. Odlukom Vrhovnog saveta odbrane SR Jugoslavije 25. decembra 1993. taj datum je određen za Dan Vojske Jugoslavije.

1890 - Rođen je engleski filmski glumac Sten Lorel (Stan Laurel), zvezda urnebesnih komedija u kojima je, kao "mršavi", činio tandem sa Oliverom Hardijem (Hardy), "debelim".

1920 - U Londonu je održana prva sednica Društva naroda.

1930 - Umro je srpski političar i filolog Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske kraljevske akademije. Sa Jašom Prodanovićem osnovao je 1921. Republikansku stranku i bio njen prvi predsednik.

1941 - Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt (Franklin Roosevelt) naredio je da se do 10. jula zatvore svi nemački konzulati u SAD.

1944 - Na Visu je u Drugom svetskom ratu sklopljen sporazum Tito-Šubašić o odnosima Narodnoodlobodilačkog pokreta i jugoslovenske vlade u emigraciji.

1958 - Obešen je Imre Nađ (Nagy), mađarski premijer u vreme antikomunističke pobune u Mađarskoj 1956. koju su ugušile sovjetske trupe. Nađ je tada uhapšen i na montiranom procesu osuđen na smrt zbog izdaje. Na isti dan 1989. pola miliona Mađara prisustvovalo je u Budimpešti njegovoj ponovnoj sahrani uz državne počasti.

1960 - Predsednik SAD Dvajt Ajzenhauer (Dwight Eisenhower) morao je da odloži posetu Japanu zbog antiameričkih nereda u toj zemlji.

1961 - Ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev zatražio je azil u Francuskoj za vreme gostovanja u Parizu sa ansamblom baleta "Kirov". Karijeru je nastavio u vodećim evropskim i američkim trupama i bio je zvezda britanskog Kraljevskog baleta.

1963 - Sovjetski Savez je lansirao vasionski brod "Vastok 6" sa prvom ženom kosmonautom Valentinom Terješkovom.

1972 - U Hanoveru je uhapšena Ulrike Majnhof (Meinhof), članica terorističke grupe Bader-Majnhof.

1976 - U Sovetu, najvećem crnačkom naselju u Južnoj Africi, izbili su rasni neredi u kojima je, tokom nekoliko meseci, poginulo najmanje 600 crnaca i tri belca.

1977 - Leonid Brežnjev, lider sovjetske KP, zamenio je Nikolaja Podgornog na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta ŠSR-a.

1977 - Umro je nemački inženjer Verner fon Braun (Wernher von)konstruktor raketnih projektila "Fau-1" i "Fau-2". Posle rata emigrirao je u SAD, gde je radio za Nasu.

1983 - Za predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta ŠSR-a izabran je Jurij Andropov.

1992 - Predsednici SAD i Rusije Džordž Buš i Boris Jeljcin postigli su u Vašingtonu dogovor o smanjivanju arsenala dalekometnih nuklearnih raketa za dve trećine do 2003.

1994 - Švajcarska je odbila da izda vizu za ulazak u zemlju predsedniku SR Jugoslavije Zoranu Liliću, iako je dobio zvaničan poziv za učešće na međunarodnom skupu u Kran Montani. Takva odluka doneta je na osnovu preporuke Saveta bezbednosti UN u okviru mera o ekonomskoj blokadi Jugoslavije.

1996 - Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da je na prostoru bivše Jugoslavije, za vreme ratnih sukoba (1991-1995) nestalo oko 20.000 ljudi, od kojih oko 12.000 u Bosni i Hercegovini.

1998 - Talibanska religiozna vojska u Avganistanu naredila je zatvaranje više od sto privatnih škola u kojima su se obrazovale devojčice.

1999 - Amnesti internešenel optužio je SAD za kršenje ljudskih prava, jer su nastavile da izvršavaju smrtnu kaznu, posebno zbog njene primene i nad osobama koje su počinile zločin pre svoje 18-te godine.

1999 - Novi predsednik Južnoafričke Republike Tabo Mbeki položio je zakletvu. On je na toj dužnosti zamenio Nelsona Mendelu, poznatog borca za prava crnaca, koji je skoro tri decenije proveo u zatvoru.

2001 - Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u Beograd, u prvu posetu šefa ruske države SR Jugoslaviji.

2001 - Američki predsednik Džordž Buš Mlađi i njegov ruski kolega Vladimir Putin susreli su se po prvi put u Sloveniji. Dogovorili su buduću saradnju i stalne konsultacije.

2001 - Pobedom koalicije leve orijentacije na izborima za gradonačelnika Berlina utrt je put bivšim komunistima da uđu u gradsku vladu, po prvi put od pada Berlinskog zida 1989.

2004 - Generalni sekretar UN Kofi Anan (Annan) imenovao je Danca Sorena Jesen-Petersena za svog novog specijalnog predstavnika na Kosovu, odnosno šefa UNMIK-a.

2006 - Tajvan je otvorio tunel Hsuehsan, dug 13 kilometara, najduži tunel u Aziji, koji povezuje severni i južni deo tog ostrva.

2008 - Umro je Sten Vinston (Stan Winston) američki majstor za specijalne efekte i dobitnik četiri Oskara za rad u filmovima "Osmi putnik", "Tuđinci", "Terminator 2" i "Park iz doba Jure".

Bisernica
17-06-2010, 16:47
17. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100616_386-ItemID-172994-lrg.jpg


1239 - Rođen je engleski kralj Edvard I, najznačajniji engleski vladar iz dinastije Plantagenet. Tokom vladavine (1272-1307) učvrstio je kraljevsku vlast nad plemstvom i pripojio Vels Engleskoj.

1397 - Danska kraljica Margreta I (Margrethe) objedinila je pod dansku krunu Dansku, Švedsku i Norvešku.

1579 - Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk (Francis Drake)proglasio je suverenitet Engleske nad Nju Albionom (Kalifornija).

1665 - Portugalci i Britanci potukli su Špance kod Montes Klarosa, što je omogućilo Portugalcima da još jednom pobedom nad Špancima kod Vilje Visiose ponovno uspostave nezavisnost Portugalije.

1682 - Rođen je švedski kralj Karlo XII (Karl). Njegova vladavina (1697-1718), tokom koje je uglavnom ratovao, označila je kraj Švedske kao evropske velesile. Poginuo je u inavaziji na Norvešku 1718.

1696 - Umro je poljski kralj Jan III Sobjeski (Sobieski) proslavljeni vojskovođa protiv Šveđana, Turaka, Tatara i Kozaka.

1703 - Rođen je engleski sveštenik i reformator Džon Vesli (John Wesley), osnivač pokreta metodista.

1719 - Umro je engleski pisac i političar Džozef Adison (Joseph Addison). Sa Ričardom Stilom (Steele) osnovao je 1711. list "Spektator" u kojem je objavljivao i svoje čuvene eseje, koji predstavljaju začetak novog književnog žanra - novinskog podlistka.

1789 - Poslanici Trećeg staleža u francuskom parlamentu proglasili su Narodnu skupštinu i ukinuli kralju pravo veta.

1818 - Rođen je francuski kompozitor Šarl Guno (Ćarles Gounod), autor popularnih opera "Faust" i "Romeo i Julija".

1843 - Počela je pobuna domorodaca Maora protiv Britanaca na Novom Zelandu. Maori su poraženi 1871. posle čega su se povukli u unutrašnjost ostrva.

1848 - Austrijske trupe pod komandom generala Alfreda Vindišgreca (Windisćgraetz) ugušile su ustanak Čeha u Pragu.

1867 - Engleski hirurg Džozef Lister (Joseph) upotrebio je prvi put u istoriji medicine antiseptik kada je operisao svoju sestru Izabelu.

1882 - Rođen je ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od vodećih muzičkih stvaralaca 20. veka "Žar ptica", "Petruška", "Posvećenje proleća").

1925 - Potpisan je Ženevski protokol kojim je zabranjena upotreba bojnih otrova u ratu. Protokol je potpisalo 29 zemalja.

1929 - Rođen je jermenski velemajstor Tigran Vartanovič Petrosjan, šahovski prvak sveta od 1963. do 1969.

1940 - Sovjetska Crvena armija okupirala je Letoniju i Estoniju i uspostavila prosovjetsku administraciju.

1944 - Island je postao nezavisna republika nakon što su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od Danske.

1947 - Ustavotvorna skupština Burme donela je odluku da proglasi nezavisnu Republiku Burmu.

1950 - Dr Ričard Loler (Lawler) izveo je u Čikagu prvu operaciju presađivanja bubrega.

1953 - Sovjetske trupe ugušile su pobunu u Istočnoj Nemačkoj.

1967 - Kina je izvela probu prve hidrogenske bombe.

1971 - SAD i Japan potpisali su sporazum o vraćanju ostrva Okinave pod suverenitet Japana u 1972. godini.

1982 - Predsednik Argentine general Leopoldo Galtijeri (Galtieri)podneo je ostavku posle poraza argentinske armije u ratu sa Velikom Britanijom za Foklandska ostrva.

1988 - Oko pet hiljada radnika zemunske fabrike "Zmaj" demonstriralo je ispred zgrade Skupštine SFR Jugoslavije, nezadovoljno svojim socijalnim položajem. To je bio početak masovnih mitinga koji su nazvani "antibirokratska revolucija", a poslužili su za učvršćivanje vlasti lidera srpskih komunista Slobodana Miloševića.

1990 - Demonstranti protiv rumunske vlade vratili su se na ulice Bukurešta, nekoliko dana posle sukoba s policijom i rudarima lojalnim vladi u kojima je poginulo petoro ljudi, a nekoliko desetina ranjeno.

1991 - Parlament Južne Afrike ukinuo je poslednji zakon na kojem je od 1950. bila zasnovana politika aparthejda.

1992 - Nemci Tomas Kemtner (Thomas) i Hajnrih Stribig (Struebig), dvojica poslednjih zapadnih talaca u rukama islamskih terorista u Libanu, vratili su se u Nemačku posle tri godine u zatočeništvu.

1993 - U glavnom gradu Somalije Mogadišu poginulo je šest, a ranjena su 43 pripadnika mirovnih snaga UN kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca Mohameda Faraha Aidida (Farrah).

1997 - Ministarstvo za telekomunikacije SR Jugoslavije izdalo je rešenja o zabrani većem broju privatnih i nezavisnih radio stanica. To je bila prva velika akcija vlasti protiv prava na slobodu informisanja u Jugoslaviji.

1999 - Međunarodna organizacija rada usvojila je sporazum o zabrani najgorih formi prisilnog rada dece, uključujući ropstvo i nasilnu regrutaciju.

2001 - Na parlamentarnim izborima u Bugarskoj pobedio je Nacionalni pokret bivšeg bugarskog cara Simeona II, čime je po prvi put bivša monarhija postala politički aktivna u jednoj od zemalja istočne Evrope. Simeon Saks Koburg je 24. jula izabran za premijera Bugarske.

2002 - U Batajnici, kod Beograda, počela je ekshumacija i obdukcija leševa za koje se veruje da su Albanci čija su tela tu dovezena nakon NATO intervencije na Kosovu 1999.

2002 - Egipatski vrhunski arheolozi su saopštili da su u blizini piramida u Gizi pronašli najstariji nedirnut sarkofag, star oko 4.500 godina.

2004 - U bombaškom napadu ispred centra za regrutaciju iračke vojske u Bagdadu poginula je najmanje 41 osoba, a oko 140 je povređeno. Napad se dogodio nakon izjave zamenika ministra odbrane SAD Pola Volfovica (Paul Wolfowitz) da iračke snage bezbednosti nisu još spremne da obavljaju svoje dužnosti bez američke vojne podrške.

2004 - Umro je Jacek Kuron, koji je svoj život posvetio borbi protiv komunizma i siromaštva, što ga je učinilo jednim od najvećih Poljaka 20. veka.

2007 - U Crnoj Gori je uhapšen penzionisani general MUP-a Srbije Vlastimir Đorđević i izručen Haškom sudu, pred kojim je optužen za ratne zločine nad kosovskim Albancima 1999. godine.

Bisernica
17-06-2010, 23:11
18. jun


18. juna 2009. godine jedan entuzijasta velikog srca i uvek dobre volje,Manijak ,podržan od jedne Razbibrigice zvane Lilu,je pokrenuo forum,sa imenom RAZBIBRIGA !
Dragi forumaši,i putnici namernici,forum danas slavi svoj prvi rodjendan !
Želimo mu dug život,dobro zdravlje,puno razbibrižne publike koja će se registrovati i pridružiti već
postojećoj klapi čatera i forumaša koji ovaj forum vole :heart:.



RAZBIBRIGO SREĆAN TI 1. RODJENDAN !! :heart: :heart: :heart:


http://razbibriga.net/imported/2010/06/ec_sretan_rodjendan1-1.jpg http://razbibriga.net/imported/2010/06/birthday-1.jpg


Prohodali smo,stali smo na noge,i zaslužili veliku rodjendansku tortu :)

http://www.fotke.hr/controls/imgSizer2.aspx?img=95875&w=444&h=0


Od Razbibrigice Forumu i svim članovima ,od srca čestitka :heart:



http://www.youtube.com/watch?v=wCAK6cb2830




....a u ostatku sveta,dogodilo se na današnji dan ....

1155 - Papa Hadrijan IV krunisao je nemačkog kralja Fridriha I Barbarosu za rimsko-nemačkog cara.

1429 - Francuska vojska, pod vođstvom Jovanke Orleanke i vojvode od Alensona, napala je i potukla kod Patea engleske trupe koje su se povlačile posle neuspele opsade Orleana.

1583 - U Londonu je izdata prva polisa životnog osiguranja u svetu.

1769 - Rođen je britanski političar Robert Stjuart, vikont Kaslrej. Kao ministar spoljnih poslova (1812-22) bio je, uz austrijskog kancelara Meterniha, ključna ličnost u koaliciji protiv francuskog imperatora Napoleona Bonaparte. Nakon Napoleonovog pada podržao je politiku Svete Alijanse.

1812 - Kongres SAD usvojio je deklaraciju o objavi rata Velikoj Britaniji (Drugi rat za nezavisnost).

1812 - Rođen je ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, autor romana "Oblomov" u kome je stvorio jedan od najznačajnijih tipova u svetskoj književnosti, kao i pojam "oblomovština", sinonim za parazitizam i apatiju.

1815 - U bici kod Vaterloa u Belgiji udružene britanske i pruske trupe pod komandom britanskog i pruskog vojskovođe Velingtona i Blihera potukle su Napoleona Bonapartu.

1817 - U Londonu je otvoren most Vaterlo preko reke Temze.

1853 - U Beču je umro pesnik Branko Radičević, najznačajniji predstavnik romantizma u srpskoj književnosti. Bio je pristalica reforme jezika Vuka Karadžića, a pesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu srpske poezije ("Đački rastanak", "Tuga i opomena"). Njegovi posmrtni ostaci su 1883. preneti na Stražilovo.

1868 - Rođen je mađarski admiral Mikloš Horti de Nađbanja. Bio je na čelu konzervativnih snaga koje su ugušile revoluciju u Mađarskoj posle Prvog svetskog rata, a od 1920. do 1944. vladao je Mađarskom kao regent na čelu fašističkog režima, sprovodeći teror.

1881 - Rusija, Austrija i Nemačka potpisale su tajni savez "Liga tri cara" na tri godine.

1882 - Rođen je bugarski revolucionar i državnik Georgi Dimitrov, jedan od osnivača i lider Komunističke partije Bugarske, prvi premijer posle Drugog svetskog rata. Bio je generalni sekretar Kominterne od 1935. do njenog ukidanja 1943.

1884 - Rođen je francuski političar Eduar Dalađe. Između dva svetska rata tri puta je bio premijer. On i britanski premijer Nevil Čemberlen su sa Adolfom Hitlerom potpisali Minhenski sporazum kojim je otvoren put nacističkoj agresiji u Drugom svetskom ratu.

1936 - Umro je ruski pisac i utemeljivač socijalističkog realizma, Aleksej Maksimovič Pješkov, poznat kao Maksim Gorki. Nakon 1917, kritikujući postupke sovjetskih vlasti, polemisao je s vođom Oktobarske revolucije Vladimirom I. Lenjinom i drugim čelnicima boljševičkog vrha.

1940 - Francuski general Šarl de Gol uputio je iz Londona radio poruku Francuzima u kojoj je sebe proglasio liderom "Slobodne Francuske", a Francuze pozvao na otpor okupaciji od strane nacističke Nemačke.

1940 - Nemci su u Drugom svetskom ratu zauzeli francusku luku Šerbur.

1942 - Rođen je engleski muzičar Pol Makartni član "Bitlsa", jedne od najpopularnijih rok grupa u 20. veku.

1953 - Proglašena je Republika Egipat, a za predsednika je izabran general Mohamed Nagib, vođa pobune kojom je 1952. zbačen kralj Faruk.

1968 - Britanski Dom lordova odbacio je odluku laburističke vlade o sankcijama protiv režima bele manjine u Rodeziji.

1975 - Princ Fejsal Musaid javno je pogubljen u Rijadu zbog ubistva kralja Saudijske Arabije Fejsala u martu 1975.

1979 - Lider ŠSR-a Leonid Brežnjev i predsednik SAD Džimi Karter potpisali su u Beču Sporazum o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja - SALT 2.

1983 - Sali Rajd postala je prva Amerikanka koja je poletela u svemir kao član posade šatla "Čelindžer".

1993 - Savet bezbednosti UN odobrio je slanje 7.600 pripadnika mirovnih snaga ("plavih šlemova") u šest gradova u Bosni i Hercegovini.

1995 - Snage bosanskih Srba oslobodile su poslednje od 372 pripadnika mirovnih snaga u Bosni (Unprofor) koje su držali kao taoce od kraja maja, nakon napada aviona NATO-a na srpske položaje u okolini Pala.

1996 - Benjamin Netanjahu (Netanyahu) postao je najmlađi premijer u istoriji Izraela posle izborne pobede desne koalicije.

1996 - Savet bezbednosti UN ukinuo je zabranu izvoza teškog naoružanja bivšim jugoslovenskim republikama. Embargo na izvoz oružja bivšoj Jugoslaviji uveden je u septembru 1991.

1997 - Lidera Crvenih Kmera Pola Pota zarobila je grupa njegovih bivših sledbenika i osudila na doživotnu robiju. Smatra se da je Pol Pot odgovoran za smrt više od dva miliona kambodžanskih civila.

2000 - Eritreja i Etiopija potpisale su u Alžiru sporazum o prekidu vatre kojim je okončan dvogodišnji rat te dve zemlje.

2000 - Savet bezbednosti UN potvrdio je da je Izrael okončao 22-godišnju okupaciju južnog Libana.

2001 - Oko 30.000 pripadnika sirijske vojske napustilo je Bejrut, posle 25 godina prisustva u Libanu. Sirija je pozvana u Liban 1976. u sklopu arapskih mirovnih snaga koje su imale zadatak da uguše građanski rat u toj zemlji.

2002 - Premijer Slovenije Janez Drnovšek posetio SR Jugoslaviju. To je prva poseta jednog visokog funkcionera te države nakon raspada bivše Jugoslavije 1991. godine.

2002 - Eksplozijom bombe koju je aktivirao palestinski bombaš-samoubica, u prepunom autobusu u Jerusalemu (Izrael) poginulo 19, a ranjeno više od 50 osoba.

2004 - Evropski savet odlučio je u Briselu da Hrvatskoj dodeli status zvaničnog kandidata za članstvo u EU.

Bisernica
18-06-2010, 22:30
U čast našeg rodjendana,18.06., i u slavu grba i zastave ,a na ponos celokupnoj sportskoj naciji

SRBIJA JE NAPUCALA Nemačku na SP u fudbalu sa rezultatom 1:0

ŽIVELA SRBIJA !!!! :heart: :heart:


http://www.youtube.com/watch?v=L-JB_o4Hrkw



http://www.youtube.com/watch?v=4FdXPc4z9t8

Bisernica
20-06-2010, 07:59
19. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100616_25-ItemID-173167-lrg.jpg


1566 - Rođen je kralj Džejms I Stjuart (James Stuart) koji je kao Džejms VI nasledio škotsku krunu 1567. posle abdikacije svoje majke, Marije Stjuart. Posle smrti engleske kraljice Elizabete 1603. postao je kralj Engleske i tako pod svojom vlašću sjedinio krune Engleske, Irske i Škotske.

1623 - Rođen je francuski matematičar, fizičar i filozof Blez Paskal (Blaise Pascal). Konstruisao je jedan od prvih kalkulatora i značajno doprineo razvoju matematičkih teorija, posebno teorije verovatnoće.

1846 - Prva bejzbol utakmica po uspostavljenim pravilima odigrana je u Nju Džersiju.

1862 - Američki Kongres je zabranio ropstvo na teritoriji SAD.

1867 - Republikanci, sledbenici Pabla Huaresa (Juarez) pogubili su Maksimilijana I Habsburga (Maximilian) koga je Luj Napoleon III proglasio 1864. za cara Meksika.

1885 - U Njujork je stigla Statua slobode, poklon Francuske.

1885 - Rođen je srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, direktor Opere u Beogradu i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije ("Ohridska legenda", "Vranjanska svita", "Rapsodija").

1886 - Rođen je srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svetska rata ("Portret devojke", "Kupačica", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice").

1897 - Umro je engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot (Cunningham Boycott), kojem su 1880. zakupci imanja kojim je upravljao odbili saradnju. Takav vid otpora kasnije je nazvan prema njegovom prezimenu - bojkot.

1906 - Rođen je britanski fiziolog i biohemičar ruskog porekla Ernst Boris Čejn. Sa Aleksandrom Flemingom (Alexander) i Hauardom Volterom Florijem (Howard Walter Florey) 1945. je podelio Nobelovu nagradu za medicinu za otkriće penicilina.

1908 - Dolaskom broda "Kasato Maru" u luku Santos sa 168 japanskih porodica, počelo je doseljavanje Japanaca u Brazil.

1937 - Umro je škotski pisac Džejms Metju Beri (James Matthew Barrie), autor priča o Petru Panu.

1944 - Američke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele ostrvo Sajpan u Pacifiku na kojem su Japanci imali jednu od najvećih vojno-pomorskih baza.

1947 - Rođen je indijski pisac Salman Ruždi (Rushdie) koga je iranski verski vođa ajatolah Homeini osudio na smrt 1989. zbog uvrede islama u knjizi "Satanski stihovi". Ruždi je od tada do 2000. kada se seli u Njujork, živeo u Velikoj Britaniji pod zaštitom Skotland Jarda.

1953 - Džulijus i Etel Rozenberg (Julius, Ethel Rosenbarg), osuđeni za špijunažu u korist ŠSR-a, pogubljeni su na električnoj stolici u američkom zatvoru Sing-Sing.

1961 - Kuvajt, koji je bio pod protektoratom Velike Britanije od 1899, stekao je punu nezavisnost.

1961 - Otkrivanjem natpisa sa imenom Pontija Pilata na iskopini rimskog hrama u Cezariji (Izrael), prvi put je nađen dokaz da je on postojao.

1965 - General Huari Bumedijen (Houari Boumedienne) zbacio je vojnim udarom sa vlasti predsednika Alžira Ahmeda Ben Belu (Bella).

1970 - Sovjetski vasionski brod "Sojuz-9" postigao je novi rekord u dužini boravka u kosmosu od 17 dana, 16 časova i 59 minuta.

1975 - Generalni sekretar UN Kurt Valdhajm (Waldheim) otvorio je u Meksiko Sitiju prvu svetsku konferenciju o položaju žene.

1987 - U eksploziji u garaži robne kuće u Barseloni poginulo je 12 i ranjeno više od 30 ljudi. Odgovornost je preuzela baskijska separatistička organizacija ETA.

1988 - U indijskom gradu Kurukšetra poginulo je 15, a ranjeno 25 ljudi u eksploziji bombe koju su postavili Siki ekstremisti.

1993 - Umro je engleski pisac Vilijam Golding (William), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983. ("Obredi plovidbe" "Gospodar muva", "Slobodan pad").

1995 - Čečenski pobunjenici oslobodili su 1.500 talaca, koje su držali šest dana, i napustili bolnicu u gradu Buđenovsk na jugu Rusije, nakon što je sa ruskim vlastima dogovoren prekid vatre i nastavak mirovnih pregovora o Čečeniji.

1999 - U Prištini, na zgradi komande Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije, podignuta je zastava UN, pošto se Vojska Jugoslavije povukla, a mirovne snage UN (Kfor) preuzele kontrolu nad srpskom pokrajinom Kosovo.

2000 - Britanski carinici otkrili su u luci Dover u kamionu hladnjači 58 tela Kineza, ilegalnih emigranata.

2003 - Turski parlament je usvojio paket reformi ljudskih prava, poslednji u nizu zakona koji bi trebalo da poboljšaju šanse Turske za ulazak u Evropsku Uniju.

2004 - Saudijska Arabija je saopštila da je u sukobu bezbednosnih snaga i terorista ubijen Abdulaziz al-Mokrin (Mogrin) koga su smatrali vođom al-Kaide u toj zemlji, i još trojica njegovih pomagača. Do sukoba je došlo nekoliko sati pošto su teroristi na svoj Internet sajt postavili fotografiju odsečene glave kidnapovanog američkog inženjera Pola M. Džonsona Juniora.

2006 - Episkopalna crkva u SAD izabrala je na čelo crkve, po prvi put u istoriji Anglikanske crkve, ženu-biskupa, Ketrin Džeferts Skori (Katharine Jefferts Sćori).

2007 - Kanadska čarter avio-kompanija "Skajservis erlajnz" obavila je prvi let iz Toronta do Beograda čime je posle 15 godina prekida uspostavljena direktna avionska linija između Srbije i Kanade.

Bisernica
20-06-2010, 08:01
20. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100619_91-ItemID-173196-lrg.jpg


1459 - Turci su zauzeli utvrđeni grad Smederevo, poslednje uporište srpske srednjovekovne države, čime je ona i formalno izgubila samostalnost i potpala pod vlast Osmanskog carstva.

1597 - Umro je holandski polarni istraživač Vilem Barenc dok je pokušavao da pronađe severoistočni pomorski prolaz iz Evrope u Ameriku. Po njemu je dobilo naziv Barencovo more na severu Evrope. Delove njegovog dnevnika pronašao je 1871. norveški kapetan Karlsen.

1756 - U ćeliji zatvora u Kalkuti ugušila su se 123 od 146britanskih vojnika koje je uhapsio indijski guverner (nabob) Bengala. Zatvor je kasnije postao poznat ka "crna rupa Kalkute".

1789 - Poslanici Trećeg staleža novoproklamovane Narodneskupštine u Francuskoj položili su zakletvu da se neće razići dok ne donesu novi ustav, što je bio uvod u početak Francuske revolucije.

1819 - Rođen je francuski kompozitor nemačkog porekla ŽakOfenbah (Jacques Offenbah), tvorac francuske operete ("Orfej u paklu", "Plavobradi") i autor opere "Hofmanove priče".

1819 - U engleski grad Liverpul uplovio je brod "Savana", prviparobrod koji je preplovio Atlantski okean. Putovanje od američke luke Savana (Džordžija) trajalo je 27 dana i 11 časova.

1836 - Umro je francuski revolucionar i sveštenik Emanuel ŽozefSiejes, jedan od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba. Odigrao je ključnu ulogu u državnom udaru 1799. kojim je na vlast došao Napoleon Bonaparta.

1837 - Umro je britanski kralj Vilijam IV. Nasledila gaje njegova nećaka Viktorija koja je vladala do smrti 1901.

1861 - Rođen je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima. Sa holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom, podelio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu.

1891 - Britanija i Holandija definisali su granice kolonijalnih poseda na ostrvu Borneo.

1902 - Rođen je srpski pisac i diplomata Marko Ristić,istaknuti teoretičar beogradske nadrealističke grupe i jedan od predstavnika moderne i avangarde u srpskoj književnosti između dva rata. Od 1945. do 1951. bio je jugoslovenski ambasador u Parizu. ("Od sreće i od sna", "Bez mere", "Nox microcosmica").

1905 - Rođena je američka književnica Lilijan Heln. Proslavila se dramskim delima koja sadrže oštru kritiku američkog društva ("Dani koji će doći", "Male lisice") i memoarima u kojima je opisala vreme makartizma.

1909 - Rođen je američki filmski glumac australijskog porekla Erol Flin, jedan od najpopularnijih holivudskih glumaca ("Krvavi kapetan", "Avanture Robina Huda", "Gusar", "Kraljević i prosjak").

1923 - Ubijen je meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja,vođa seljačkog pokreta u revoluciji od 1910. do 1917. Proglašen je za meksičkog nacionalnog junaka 1966.

1933 - Umrla je nemačka revolucionarka Klara Cetkin,član međunarodnog radničkog pokreta. Organizovala je 1907. prvu međunarodnu konferenciju žena. Na njen predlog 8. mart je proglašen Međunarodnim danom žena.

1944 - Porazom japanske flote okončana je pomorska bitka uFilipinskom moru u Drugom svetskom ratu.

1960 - Američki bokser Flojd Paterson nokautirao je u meču u Njujorku Šveđanina Ingemara Jonansona i postao prvi bokser koji je uspeo da povrati titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji.

1963 - ŠSR i SAD dogovorile su se da uspostave "vruću" telefonsku liniju.

1973 - U Argentinu se posle 18 godina izbeglištva vratio bivšipredsednik (1946-55) Huan Domingo Peron. Za predsednika je ponovo izabran u septembru 1973.

1991 - Parlament Nemačke je tesnom većinom izglasaopremeštanje prestonice iz Bona, koji je bio glavni grad Zapadne Nemačke, u Berlin. Istočna i Zapadna Nemačka ujedinile su se u oktobru 1990.

1992 - Lideri Češke i Slovačke Vaclav Klaus i Vladimir Mečijar postigli su dogovor o razdvajanju Čehoslovačke u dve države.

1992 - Predsedništvo Bosne i Hercegovine proglasilo je ratno stanje, objavilo opštu mobilizaciju i uvelo radnu obavezu.

2000 - Francuski sud oslobodio je od optužbi nemačkog doktoraHansa Muenka (89), koji je radio u laboratoriji u logoru Aušvic, uz obrazloženje da je suviše star za sudski proces. Oslobađajuću presudu protiv njega doneo je 1946/47. sud u Krakovu u Poljskoj gde je uhapšen posle rata, a potom pušten na slobodu.

2000 - Francuska medijska kuća Vivendi, odnosno njena kablovska TV Kanal Plus i kanadska kompanija Sigram postigle dogovor o ujedinjenju u poslu vrednom 33,7 milijardi dolara, kojim je praktično stvorena nova globalna medijska snaga.

2001 - Skupština Srbije usvojila je Zakon o jednokratnom porezu na ekstraprofit i ekstraimovinu stečenu korišćenjem posebnih pogodnosti u vreme režima Slobodana Miloševića.

2001 - Peruanski sud osudio je Amerikanca Lorija Berensona na 20godina zatvora za saradnju sa levičarskom gerilom u brzo ugušenoj pobuni za svrgavanje peruanskog kongresa.

2001 - Vođa pakistanskog vojnog režima, general Pervez Mušarafpoložio je predsedničku zakletvu, zamenivši Muhameda Rafika Tarara koji je na toj funkciji figurirao od vojnog udara koji je 1999. izvršio Mušaraf.

2002 - U eksploziji gasa u rudniku u kineskoj provincijiHeilonđijang, na severo-istoku Kine, poginulo je 115 osoba.

2003 - Italijanski predsednik Karlo Azeljo Ćampi potpisao je zakon kojim je omogućeno petorici italijanskih lidera da se kod krivičnog gonjenja pozovu na imunitet. Tim potezom zaustavljeno je suđenje premijeru Silviju Berluskoniju zbog korupcije.

2006 - Bivši liberijski predsednik Čarls Tejlor stigao je u Holandiju, u kojoj ga čega suđenje pred Međunarodnim krivičnim sudom za ubistva, silovanja i sakaćenja stotine hiljada ljudi u Zapadnoj Africi.

2007 - Japanskom ostrvu Ivo Džima, koje je bilo poprište krvavebitke pred kraj Drugog svetskog rata, promenjeno je ime u Ivo To, saopštio je japanski Institut za geografiju.

Bisernica
24-06-2010, 21:22
20. jun


http://razbibriga.net/


1459 - Turci su zauzeli utvrđeni grad Smederevo, poslednje uporište srpske srednjovekovne države, čime je ona i formalno izgubila samostalnost i potpala pod vlast Osmanskog carstva.

1597 - Umro je holandski polarni istraživač Vilem Barenc dok je pokušavao da pronađe severoistočni pomorski prolaz iz Evrope u Ameriku. Po njemu je dobilo naziv Barencovo more na severu Evrope. Delove njegovog dnevnika pronašao je 1871. norveški kapetan Karlsen.

1756 - U ćeliji zatvora u Kalkuti ugušila su se 123 od 146britanskih vojnika koje je uhapsio indijski guverner (nabob) Bengala. Zatvor je kasnije postao poznat ka "crna rupa Kalkute".

1789 - Poslanici Trećeg staleža novoproklamovane Narodneskupštine u Francuskoj položili su zakletvu da se neće razići dok ne donesu novi ustav, što je bio uvod u početak Francuske revolucije.

1819 - Rođen je francuski kompozitor nemačkog porekla ŽakOfenbah (Jacques Offenbah), tvorac francuske operete ("Orfej u paklu", "Plavobradi") i autor opere "Hofmanove priče".

1819 - U engleski grad Liverpul uplovio je brod "Savana", prviparobrod koji je preplovio Atlantski okean. Putovanje od američke luke Savana (Džordžija) trajalo je 27 dana i 11 časova.

1836 - Umro je francuski revolucionar i sveštenik Emanuel ŽozefSiejes, jedan od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba. Odigrao je ključnu ulogu u državnom udaru 1799. kojim je na vlast došao Napoleon Bonaparta.

1837 - Umro je britanski kralj Vilijam IV. Nasledila gaje njegova nećaka Viktorija koja je vladala do smrti 1901.

1861 - Rođen je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima. Sa holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom, podelio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu.

1891 - Britanija i Holandija definisali su granice kolonijalnih poseda na ostrvu Borneo.

1902 - Rođen je srpski pisac i diplomata Marko Ristić,istaknuti teoretičar beogradske nadrealističke grupe i jedan od predstavnika moderne i avangarde u srpskoj književnosti između dva rata. Od 1945. do 1951. bio je jugoslovenski ambasador u Parizu. ("Od sreće i od sna", "Bez mere", "Nox microcosmica").

1905 - Rođena je američka književnica Lilijan Heln. Proslavila se dramskim delima koja sadrže oštru kritiku američkog društva ("Dani koji će doći", "Male lisice") i memoarima u kojima je opisala vreme makartizma.

1909 - Rođen je američki filmski glumac australijskog porekla Erol Flin, jedan od najpopularnijih holivudskih glumaca ("Krvavi kapetan", "Avanture Robina Huda", "Gusar", "Kraljević i prosjak").

1923 - Ubijen je meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja,vođa seljačkog pokreta u revoluciji od 1910. do 1917. Proglašen je za meksičkog nacionalnog junaka 1966.

1933 - Umrla je nemačka revolucionarka Klara Cetkin,član međunarodnog radničkog pokreta. Organizovala je 1907. prvu međunarodnu konferenciju žena. Na njen predlog 8. mart je proglašen Međunarodnim danom žena.

1944 - Porazom japanske flote okončana je pomorska bitka uFilipinskom moru u Drugom svetskom ratu.

1960 - Američki bokser Flojd Paterson nokautirao je u meču u Njujorku Šveđanina Ingemara Jonansona i postao prvi bokser koji je uspeo da povrati titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji.

1963 - ŠSR i SAD dogovorile su se da uspostave "vruću" telefonsku liniju.

1973 - U Argentinu se posle 18 godina izbeglištva vratio bivšipredsednik (1946-55) Huan Domingo Peron. Za predsednika je ponovo izabran u septembru 1973.

1991 - Parlament Nemačke je tesnom većinom izglasaopremeštanje prestonice iz Bona, koji je bio glavni grad Zapadne Nemačke, u Berlin. Istočna i Zapadna Nemačka ujedinile su se u oktobru 1990.

1992 - Lideri Češke i Slovačke Vaclav Klaus i Vladimir Mečijar postigli su dogovor o razdvajanju Čehoslovačke u dve države.

1992 - Predsedništvo Bosne i Hercegovine proglasilo je ratno stanje, objavilo opštu mobilizaciju i uvelo radnu obavezu.

2000 - Francuski sud oslobodio je od optužbi nemačkog doktoraHansa Muenka (89), koji je radio u laboratoriji u logoru Aušvic, uz obrazloženje da je suviše star za sudski proces. Oslobađajuću presudu protiv njega doneo je 1946/47. sud u Krakovu u Poljskoj gde je uhapšen posle rata, a potom pušten na slobodu.

2000 - Francuska medijska kuća Vivendi, odnosno njena kablovska TV Kanal Plus i kanadska kompanija Sigram postigle dogovor o ujedinjenju u poslu vrednom 33,7 milijardi dolara, kojim je praktično stvorena nova globalna medijska snaga.

2001 - Skupština Srbije usvojila je Zakon o jednokratnom porezu na ekstraprofit i ekstraimovinu stečenu korišćenjem posebnih pogodnosti u vreme režima Slobodana Miloševića.

2001 - Peruanski sud osudio je Amerikanca Lorija Berensona na 20godina zatvora za saradnju sa levičarskom gerilom u brzo ugušenoj pobuni za svrgavanje peruanskog kongresa.

2001 - Vođa pakistanskog vojnog režima, general Pervez Mušarafpoložio je predsedničku zakletvu, zamenivši Muhameda Rafika Tarara koji je na toj funkciji figurirao od vojnog udara koji je 1999. izvršio Mušaraf.

2002 - U eksploziji gasa u rudniku u kineskoj provincijiHeilonđijang, na severo-istoku Kine, poginulo je 115 osoba.

2003 - Italijanski predsednik Karlo Azeljo Ćampi potpisao je zakon kojim je omogućeno petorici italijanskih lidera da se kod krivičnog gonjenja pozovu na imunitet. Tim potezom zaustavljeno je suđenje premijeru Silviju Berluskoniju zbog korupcije.

2006 - Bivši liberijski predsednik Čarls Tejlor stigao je u Holandiju, u kojoj ga čega suđenje pred Međunarodnim krivičnim sudom za ubistva, silovanja i sakaćenja stotine hiljada ljudi u Zapadnoj Africi.

2007 - Japanskom ostrvu Ivo Džima, koje je bilo poprište krvavebitke pred kraj Drugog svetskog rata, promenjeno je ime u Ivo To, saopštio je japanski Institut za geografiju.

Bisernica
24-06-2010, 21:24
21. jun

http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100620_173-ItemID-173248-lrg.jpg


1377 - Umro je engleski kralj Edvard III, koji je tokomsvoje vladavine od 1327. osvojio Škotsku, a zbog pretenzija na francuski presto izazvao Stogodišnji rat (1337-1453) s Francuskom.

1527 - Umro je italijanski političar i pisac Nikolo Makijaveli, autor dela "Vladalac", u kojem je izneo shvatanje da vladar ne treba da bira sredstva da bi postigao cilj, iz čega je kasnije izveden pojam "makijavelizam".

1791 - Francuski kralj Luj XVI i kraljica Marija Antoaneta, otkriveni su u pokušaju bekstva i uhapšeni kod Varena, a dve godine kasnije pogubljeni na giljotini.

1813 - U bici kod Vitorije, britanska vojska pod vođstvomvojvode od Velingtona porazila je snage Napoleonovog brata Žozefa, kralja Španije. Time je završena francuska vladavina u Španiji.

1852 - Umro je nemački pedagog Fridrih Frebel, koji je 1840. osnovao prvi dečiji vrtić.

1881 - Knez Milan Obrenović obeležio je srebrnim budakom početak gradnje pruge Beograd-Niš, prve železničke pruge u Srbiji. Prvi putnički voz ka Nišu krenuo je sa beogradske železničke stanice 3. septembra 1884.

1905 - Rođen je francuski pisac i filozof egzistencijalistaŽan-Pol Sartr. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1964, ali je odbio da je primi ("Mučnina", "Zid", "Biće i ništavilo", "Iza zatvorenih vrata", "Prljave ruke").

1908 - Umro je ruski kompozitor i dirigent Nikolaj AndrejevičRimski-Korsakov, član muzičke grupe "Velika petorica" ("Šeherezada", "Španski kapričo"). Napisao je popularni priručnik "Principi orkestracije".

1919 - Po naređenju admirala Rojtera, posada nemačkeratne flote potopila je većinu svojih brodova (preko 70) koji su, nakon kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu, bili stacionirani u britanskoj pomorskoj bazi Skepe Flou u Škotskoj.

1933 - Rođena je francuska književnica Fransoaz Kuare, poznata kao Fransoaz Sagan. Proslavila se prvim romanom "Dobar dan tugo", koji je štampan u milionskim tiražima.

1942 - Nemački Severnoafrički korpus feldmaršala Ervina Romela zauzeo je u Drugom svetskom ratu grad Tobruk u Libiji i zarobio 25.000 britanskih vojnika.

1945 - Japanske trupe na ostrvu Okinava, koje je služilo kaoposlednja odbrana Japana u Drugom svetskom ratu, predale su se Amerikancima.

1948 - Producentska kuća Kolumbija Rekords proizvela je prvuuspešnu longplej ploču od vinil plastike.

1963 - Kardinal Đovani Batista Montini postao je papa Pavle VI, nakon smrti pape Jovana XXIII. Kao pobornik reformske struje u katoličkoj crkvi ukinuo je 1966. indeks zabranjenih knjiga, reorganizovao vatikansku kuriju, zalagao se za miroljubiva rešenja međunarodnih sporova i normalizovanje odnosa s komunističkim zemljama.

1963 - Predsednik Francuske Šarl de Gol povukao je pomorske snage iz NATO-a. Sledeći politiku nezavisnosti Francuska je 1966. napustila Vojni komitet NATO-a.

1969 - Umrla je američka teniserka Morin Konoli, nazvana Mala Mo. Godine 1953. postala je prva teniserka u istoriji ovog sporta koja je osvojila sva četiri Gren slem turnira.

1970 - Umro je indonežanski državnik Ahmed Sukarno, prvipredsednik Indonezije (1945-67) nakon sticanja nezavisnost od Holandije i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

1970 - U finalu svetskog fudbalskog prvenstva Brazil je u SjudadMeksiku pobedio Italiju sa 4:1 i postao prvi trostruki osvajač trofeja Žila Rimea.

1981 - Na opštim izborima u Francuskoj ubedljivo su pobedilisocijalisti i postali najjača partija sa 38 procenata ukupnih glasova. Lider socijalista Fransoa Miteran u maju iste godine postao je predsednik Francuske.

1990 - U Mađarskoj je zvanično ponovo otvorena berza, koju sukomunističke vlasti zatvorile 42 godine ranije.

1990 - U zemljotresu na severu Irana poginulo je oko 100.000ljudi.

2000 - U Beogradu je umro publicista i politikolog SlobodanInić, jedan od osnivača Demokratske stranke.

2001 - Umro je veteran američkog bluza Džon Li Huker (83), kojije svojim retkim, hipnotičkim stilom sviranja gitare uticao na generacije rok i folk zvezda.

2002 - Bivši direktor Radio-televizije Srbije (RTS) Dragoljub Milanović osuđen je na deset godina zatvora zbog pogibije 16 radnika te televizije u NATO bombardovanju 23. aprila 1999. Po pravosnažnosti presude 20. maja 2001, Milanović se dva meseca krio u Crnoj Gori, gde je uhapšen u policijskoj akciji "Sablja" i sproveden u zatvor Zabela kod Požarevca.

2003 - Umro je Leon Uris, američki pisac bestselera, poznat poromanu "Egzodus", koji je objavljen 1958. godine.

2007 - U Sarajevu je predstavljen projekatIstraživačko-dokumentacionog centra u kojem se navodi da je u ratu u Bosni i Hercegovini, između 1991. i 1995. poginulo ukupno 97.207 osoba.

Bisernica
24-06-2010, 21:27
22. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100621_357-ItemID-173323-lrg.jpg


1533 - Turski sultan Sulejman II Veličanstveni potpisao je sa Austrijom ugovor o miru, nakon drugog neuspešnog pohoda na Beč.

1535 - Mesec dana nakon što ga je papa proizveo u kardinala, u Londonu je pogubljen Džon Fišer. On je odbio da prizna kralja Henrija VIII za poglavara novoformirane Engleske crkve.

1757 - Rođen je britanski istraživač DŽordž Vankuver, koji je plovio sa kapetanom Kukom 1772. i 1776. i istraživao Australiju, Vankuver i Island. Posebno su značajna njegova istraživanja pacifičke obale Severne Amerike. Po njemu su dobili naziv grad i ostrvo u Kanadi.

1805 - U Đenovi je rođen italijanski političar i revolucionar Đuzepe Macini, jedna od najznačajnijih ličnosti u pokretu za oslobođenje i ujedinjenje Italije.

1815 - Nakon poraza kod Vaterloa Napoleon Bonaparta abdicirao je drugi i poslednji put.

1826 - U Panami je, na inicijativu južnoameričkog revolucionara Simona Bolivara, održan Panamerički kongres čiji je cilj bio ujedinjenje južnoameričkih republika.

1826 - Rođen je Bogoboj Atanacković, pisac ranog srpskog romantizma, pobornik reformi Vuka Karadžića i jedan od obnovitelja srpske proze nakon oslobađanja Srbije od turske vlasti ("Dva idola", "Bunjevka", "Darak", "Srpkinja").

1874 - Uspostavljena je prva telegrafska veza Brazila i Evrope.

1894 - Afrička država Dahomej je postala francuska kolonija.

1898 - Rođen je nemački pisac Erih Marija Remark. Postao je poznat po antimilitarističkom romanu "Na zapadu ništa novo", koji je preveden na mnoge jezike i filmovan, a u Nemačkoj zabranjen po dolasku Hitlera na vlast.

1906 - Rođen je američki filmski scenarista, producent irežiser austrijskog porekla Bili Vajlder. Dobitnik je nekoliko Oskara i nagrada na festivalima u Kanu i Veneciji ("Bulevar sumraka", "Sabrina", "Ljubav popodne", "Svedok optužbe").

1914 - Srpski kralj Petar Karađorđević povukao se s vlasti,a kraljevska ovlašćenja dobio je njegov drugi sin Aleksandar, koji je 1. decembra 1918. postao regent Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon smrti oca 1921. kralj.

1940 - Francuska je u Drugom svetskom ratu potpisala kapitulacijuu Konpjenju, mestu u kojem je francuski maršal Foš 1918. godine primio kapitulaciju Nemačke posle Prvog svetskog rata; general De Gol sastavio je u Londonu vladu Slobodne Francuske.

1941 - Počela je operacija "Barbarosa" u Drugom svetskom ratu ukojoj su Hitlerove trupe sa više od 150 divizija napale ŠSR duž cele granične linije između Baltičkog i Crnog mora; Italija i Rumunija su objavile rat ŠSR-u.

1941 - Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije uputioje proglas u kojem je pozvao narode Jugoslavije na ustanak protiv nemačke okupacije.

1965 - Japan i Južna Koreja potpisali su u Tokiju sporazumo uspostavljanju diplomatskih odnosa.

1969 - Umrla je američka filmska glumica i pevačica Džudi Garland (Judy), koja se kao devojčica proslavila ulogom u filmu "Čarobnjak iz Oza" za koju je dobila Oskara.

1987 - Umro je američki filmski glumac i igrač Fred Aster, koji se proslavio u holivudskim muzičkim filmovima sa partnerkom Džindžer Rodžers.

1994 - Predstavnici Rusije potpisali su u sedištu NATO uBriselu program ove vojne alijanse "Partnerstvo za mir".

2000 - Američka svemirska letelica "Marsov osmatrač" otkrila jenaznake o postojanju vode na Marsu.

2001 - Nemačka je počela isplatu ratne odštete ljudima koje jenacistička vlast tokom Drugog svetskog rata držala na prinudnom radu.

2001 - Ustavni sud Turske zabranio je rad glavnoj opozicionojproislamskoj Partiji vrline, koja je u parlamentu imala 102 poslanika, zbog njene anti-sekularne aktivnosti. Mesec dana kasnije polovina poslanika te partije osnovala je novu stranku pod nazivom "Saadet".

2003 - U okviru druge svoje posete Bosni i Hercegovini poglavarRimokatoličke crkve Jovan Pavle Drugi prvi put je posetio Republiku Srpsku.

2005 - Italijanski sud osudio je u odsustvu 10 bivših nacista Šoficira na doživotni zatvor zbog učešća u ubistvu 560 toskanskih seljana iz mesta Sant'Ana di Stacema. To je bio jedan od najstrašnijih masakara u Italiji tokom II svetskog rata.

2009 - Međunarodni sud za zločine počinjene u Ruandi osudio jebivšeg visokog funkconera Ruande Kaliksta Kalimanzira na 30 godina zatvora zbog genocida.

Bisernica
24-06-2010, 21:30
23. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100622_402-ItemID-173414-lrg.jpg


1501 - Portugalski pomorac Pedro Kabral vratio se sa putovanja na kojem je zaposeo područje današnjeg Brazila i nazvao ga Ilha da Vera Kruz. Prva naselja na tom području Portugalci su osnovali 1521. godine.

1537 - Na povratku u Španiju umro je španski istraživač Pedro Mendoza. Bio je vođa ekspedicije za istraživanje Južne Amerike koja je stigla do područja Rio de la Plata, a 1536. osnovao je naselje Buenos Aires.

1611 - Engleski istraživač Henri Hadson, poznat po pokušajima da otkrije morski put iz Evrope u Aziju preko Arktika, nestao je u Hadsonovom zalivu gde ga je ostavila pobunjena posada broda "Diskaveri". Tokom istraživanja Severnog ledenog okeana otkrio je more i moreuz koji su po njemu dobili nazive.

1668 - Rođen je italijanski filozof, istoričar i teoretičar prava Đovani Batista Viko, osnivač filozofije istorije i preteča moderne estetike.

1757 - Britanci su pobedom nad francuskim saveznikom indijskim guvernerom (nabob) Bengala kod Plaseja učvrstili svoju vlast u istočnoj Indiji.

1763 - Na Martiniku je rođena Mari Žozef Roz de la Pageri, poznata kao Žozefina, kćerka mornaričkog poručnika i žena Napoleona Bonaparte (1796). Krunisana je za caricu 1804.

1785 - Turska vojska skadarskog vezira Mahmud paše Bušatlije prodrla je u Cetinje i po treći put srušila manastir, koji je krajem 15. veka sagradio Ivan Crnojević. Manastir je 1786. obnovio vladika Petar I Petrović Njegoš.

1848 - Počeo je "Junski ustanak" pariskih radnika zbog izbacivanja socijalista iz privremene vlade i zatvaranja "narodnih radionica". Ustanak je za tri dana ugušio general Luj Kavenjak.

1894 - Rođen je engleski kralj Edvard VIII. Na presto je stupio 1936. i iste godine abdicirao u korist brata DŽordža VI, da bi mogao da se oženi sa Amerikankom Volis Simpson.

1945 - Japanski komandant general Micuru Ušiđima izvršio je samoubistvo nakon poraza japanske vojske na ostrvu Okinava, gde je vođena jedna od najkrvavijih bitaka u Drugom svetskom ratu. Prema zvaničnim podacima tokom borbi za Okinavu poginulo je 234.183 vojnika i civila.

1947 - Kongres SAD usvojio je Taft-Hartlijev zakon, kojim je ograničeno pravo radnika na štrajk. Šef države dobio je pravo da na 80 dana suspenduje svaku štrajkačku akciju koju oceni opasnom za nacionalnu bezbednost.

1956 - Pukovnik Gamal Abdel Naser izabran je za predsednika Egipta.

1960 - Patris Lumumba postao je prvi predsednik vlade nove nezavisne države Demokartske Republike Kongo.

1970 - Japanski studenti sukobili su se u Tokiju s policijom tokom velikih demonstracija protiv produženja američko-japanskog pakta o bezbednosti.

1985 - Iznad Atlantskog okeana je eksplodirao avion "Boing 747" kompanije "Er Indija". Pogunulo je svih 329 putnika i članova posade. Za podmetanje bombe u avion optuženi su Siki separatisti.

1993 - Nigerijski diktator general Ibrahim Babangida je poništio predsedničke izbore od 12. juna i onemogućio povratak demokratije.

1994 - Južna Afrika je, nakon jedne decenije međunarodne izolacije zbog politike aparthejda, ponovo zauzela svoje mesto u Generalnoj skupštini UN.

1995 - Umro je američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk, koji je 1954. pronašao vakcinu protiv dečje paralize.

1996 - Umro je grčki državnik i ekonomista Andreas Papandreu, prvi socijalistički premijer Grčke (1981-89. i 1993-96), osnivač i lider Svegrčkog socijalističkog pokreta (PASOK).

1998 - Umrla je američka glumica irskog porekla Morin O Saliven koja se proslavila kao partnerka DŽonija Vajsmilera ulogom DŽejn u filmovima o Tarzanu.

1999 - Jugoslovenski ekonomisti iz nevladine Grupe 17 procenili su da ukupna ekonomska šteta posle NATO bombardovanja SR Jugoslavije iznosi 29 milijardi i 608 miliona dinara.

2001 - Vlada SR Jugoslavije usvojila je Uredbu o saradnji sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu.

2003 - Američki Vrhovni sud podržao je akciju Univerziteta u Mičigenu da se favorizuju manjine koje se prijaavljuju na Pravni fakultet tog Univerziteta. To je prva zvanična odluka koja se tiče građanskih prava u poslednjih 25 godina.

2004 - Međunarodni krivični sud pokrenuo je prvu zvaničnu istragu o ratnim zločinima u Demokratskoj Republici Kongo od jula 2002. u provinciji Ituri, gde je u sukobima poginulo najmanje 5.000 ljudi. Procenjuje se da je tokom desetogodišnjeg građanskog rata u Kongu stradalo više miliona ljudi.

2005 - U Srbiji je uhapšen Marokanac Abdelmadžid Bušar i izručen Španiji, u kojoj je osumnjičen za terorističke napade u Madridu 11. marta 2004. kada je poginulo više od 190 osoba.

2006 - Umro je televizijski producent Aron Spelling čije su najpoznatije serije "Beverli Hils", "Dinastija", "Čarlijevi anđeli" i "Melrouz plejs".

Bisernica
24-06-2010, 21:32
24. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100624_17-ItemID-173506-lrg.jpg


79 - Umro je rimski car Tit Flavije Vespazijan (Titus Flavius Vespasianus), osnivač dinastije Flavija. Za njegove vladavine izgrađen je amfitetar Koloseum u Rimu, najveća građevina te vrste u Rimskom carstvu.

1497 - Engleski moreplovac Džon Kebot (John Cabot) otkrio je Kanadu i proglasio Severnu Ameriku posedom Velike Britanije.

1509 - Henri VIII (Henry), drugi monarh iz dinastije Tjudor (Tudor), krunisan je za kralja Engleske. Tokom vladavine raskinuo je sa Vatikanom i 1534. osnovao Anglikansku crkvu.

1519 - Umrla je Lukrecija Bordžija (Lucrezia Borgia) vojvotkinja od Ferare, kćerka pape Aleksandra VI, mecena umetnika i naučnika u vreme italijanske renesanse.

1529 - Sklapanjem mira u Kapelu (Kappel) završen je rat između protestanata i katolika u Švajcarskoj.

1793 - U Francuskoj je usvojen prvi republikanski ustav kojim je izvršna vlast podređena skupštini.

1798 - Turci su u Beogradskoj tvrđavi pogubili grčkog pisca i patriotu Fereosa Konstantinosa Rigasa, poznatog kao Riga od Fere, i još sedam njegovih sledbenika. Rigas je bio osnivač i vođa tajnog društva koje se borilo za oslobođenje Grčke od turske vlasti.

1812 - Trupe Napoleona Bonaparte (611.000 vojnika) prešle su reku Njemen i ušle na teritoriju Rusije.

1821 - Simon Bolivar je sa 8.000 južnoameričkih rodoljuba pobedio 4.000 španskih rojalista u bici kod Karaboboa i oslobodio Venecuelu od španske vlasti.

1822 - Formirano je prvo beogradsko obščestvo (opština). Obščestvo je biralo varoškog kneza, a knez Miloš Obrenović je imenovao policajce i kmetove.

1859 - Napoleon III je potukao Austrijance u bici kod Solferina u Lombardiji. Švajcarac Žan Anri Dinan (Jean Henri Dunant), koji je tada organizovao pomoć za hiljade ranjenika, osnovao je 1864. Crveni krst.

1886 - Umro je ruski pisac Aleksandar Nikolajevič Ostrovski. Njegovo delo (oko 50 pozorišnih komada) predstavlja celu epohu u razvoju ruskog pozorišta i čini osnovu klasičnog ruskog dramskog repertoara ("Šuma", "Bura", "Talenti i obožavaoci", "Unosno mesto", "Bez krivice krivi", "Devojka bez miraza", "Siromaštvo nije porok").

1894 - Italijanski anarhista Santo Kaserio (Caserio) ubio je u Lionu predsednika Francuske Mari Fransoa Sadi Karnoa (Marie Francois, Carnot).

1901 - U Parizu je otvorena prva izložba 19-godišnjeg španskog slikara Pabla Pikasa, koja je oduševila likovne kritičare.

1908 - Umro je američki državnik Stiven Grover Klivlend (Stephen, Cleveland), predsednik SAD dva puta (1885-89. i 1893-97). Njegovim izborom 1885. Demokratska stranka je prvi put došla na vlast nakon građanskog rata.

1911 - Rođen je argentinski automobilski as Huan Fanđo (Juan Fangio), petostruki svetski šampion u "Formuli-1".

1912 - Na Olimpijske igre u Stokholmu otputovala je prva srpska olimpijska ekipa - atletičari Dušan Milošević i Dragutin Tomašević. Time je ozvaničeno članstvo Srbije u Međunarodnom olimpijskom komitetu, čiji je član postao Svetomir Đukić.

1916 - Počela je bitka na reci Somi u Prvom svetskom ratu. Nakon pet meseci, koliko su trajale borbe, snage Antante osvojile su oko 200 kvadratnih kilometara teritorije uz gubitke preko milion ljudi na obe strane.

1930 - Rođen je francuski filmski režiser Klod Šabrol, predstavnik "novog talasa" francuskog filma ("Naivne devojke", "Dvostruki obrtaj", "Raskid").

1947 - Jedan američki pilot izjavio je da je na nebu video neobičan predmet koji je opisao kao "tanjir koji leti kroz vodu". Posle ovog događaja počeo je da se koristi termin "leteći tanjir".

1948 - U pokušaju da spreče obnavljanje nemačke države na prostoru koji su držali zapadni saveznici, sovjetske trupe su počele blokadu Zapadnog Berlina zaustavljanjem drumskog i železničkog saobraćaja prema tom gradu. Tokom 300 dana, koliko je blokada trajala, grad je snabdevan preko vazdušnog mosta.

1960 - Jugoslavija, Grčka i Turska su raspustile Balkanski savez, zasnovan na Ugovoru o savezu, političkoj saradnji i uzajamnoj pomoći zaključenom na Bledu 8. avgusta 1954.

1973 - Najstariji svetski državnik Emon de Valera (Eamon) dao je u 90. godini ostavku na funkciju predsednika Irske, na kojoj je bio od 1959.

1975 - U blizini njujorškog aerodroma "Kenedi" srušio se avion "Boing 727" američke kompanije "Istern Erlajnz". Poginulo je 113 ljudi od 124 koliko ih je bilo u letelici.

1986 - Umro je srpski pisac Miroslav Antić, autor "Plavog čuperka", jedne od najpopularnijih zbirki dečijih pesama u novijoj srpskoj književnosti.

1989 - Smenjen je generalni sekretar Komunističke partije Kine DŽao Cijang, jer se protivio upotrebi sile protiv studenata na trgu Tjenanmen 4. juna. Na njegovo mesto izabran je DŽijang Cemin.

2001 - Jugoslovenska vaterpolo reprezentacija postala je šampion Evrope.

2001 - U operacijama ruskih snaga bezbednosti u Čečeniji ubijen je vođa čečenskih pobunjenika Arbi Barajev.

2001 - Slobodan Milošević osudio je Uredbu vlade SRJ koja omogućava njegovo izručenje Haškom tribunalu i nazvao je "pravnim divljaštvom bez presedana".

2002 - Predsednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica smenio je načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije generala Nebojšu Pavkovića, koji je na toj dužnosti zadržan skoro dve godine posle pada režima u Srbiji u oktobru 2000.

2002 - U železničkoj nesreći u Tanzaniji na liniji Dar es Salam-Kigoma poginula je 281 osoba.

2003 - Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u London u četvorodnevnu posetu Velikoj Britaniji, gde je bio zvanični gost Bekingemske palate. Putin je prvi ruski lider koji je došao u posetu kraljevstvu posle 1874. kada je na dvoru bio ruski car Aleksandar Drugi. Britanski dvor je držao zamrznute odnose sa Moskvom u znak protesta što su boljševici 1918. ubili ruskog cara Nikolaja Drugog.

2004 - U napadima pobunjenika na lokalne bezbednosne snage u pet gradova u Iraku, poginulo je više od 100, a povređeno preko 320 osoba.

2005 - U velikim poplavama koje su zahvatile industrijski centar na jugu Kine, poginulo je najmanje 536 osoba.

2009 - Umrla je poznata beogradska slikarka i vajarka Olja Ivanjicki.

Bisernica
26-06-2010, 21:24
25. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100624_426-ItemID-173559-lrg.jpg


1822 - Umro je nemački pisac i kompozitor Ernst Hofman, dirigent i režiser hamburške opere. Prema njegovim novelama Žak Ofenbah komponovao je operu "Hofmanove priče".

1847 - Oslobođeni crni robovi iz Amerike, osnivači Liberije, proglasili su tu afričku državu nezavisnom republikom, a na isti dan 1862. godine Liberiju su priznale i SAD.

1867 - Amerikanac Lisjen Smit iz Ohaja patentirao je bodljikavu žicu.

1872 - Jezuiti su izbačeni iz Nemačke, 99 godina pošto je papa Klement XIV ukinuo taj rimokatolički red.

1876 - U bici kod Litl Big Horna indijansko pleme Sijuks je pod komandom poglavice "Ludog Konja" pobedilo jedinicu Sedme konjičke divizije generala Džordža Armstronga Kastera. Kaster je poginuo zajedno sa svim vojnicima (264) te jedinice.

1900 - Rođen je britanski admiral Luj Mauntbetn. Bio je prvi lord Admiraliteta (1954) i poslednji vicekralj Indije (1947-48).

1903 - Rođen je engleski pisac Erik Artur Bler, poznat kao Džordž Orvel, autor romana "1984" i "Životinjska farma".

1920 - U Vukovaru je završen Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije, koji je usvojio novi program i statut i izmenio naziv partije u Komunistička partija Jugoslavije.

1925 - U Užice je stigao prvi voz, popularno nazvan "ćira". Prestao je da saobraća 1974, kada je ukinuta pruga uskog koloseka.

1938 - Daglas Hajd je inaugurisan za prvog predsednika Irske Republike.

1942 - Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu zasulo bombama nemački grad Bremen, važnu pomorsku i podmorničku luku.

1950 - Napadom severnokorejskih trupa na Republiku Koreju (Južnu Koreju) počeo je Korejski rat.

1959 - ŠSR je predložio uspostavljanje denuklearizovane zone na Balkanskom poluostrvu i u Jadranskom moru.

1963 - Premijer južne kongoanske provincije Katange Moiz Čombe primoran je da podnese ostavku.

1966 - Jugoslavija i Vatikan su obnovili diplomatske odnose.

1975 - Premijer Indije Indira Gandi proglasila je vanredno stanje da bi zaustavila kampanju za njeno povlačenje sa vlasti. Uhapšeni su lideri opozicije, sindikata i intelektualci.

1975 - Mozambik je posle 477 godina stekao nezavisnost od Portugalije, a prvi predsednik postao je Samora Mašel, lider Fronta za oslobođenje Mozambika (Frelimo).

1988 - U Luksemburgu je potpisana Deklaracija o uspostavljanju zvaničnih odnosa Evropske zajednice i SEV (Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć).

1991 - Poslednje sovjetske jedinice napustile su Čehoslovačku, 23 godine posle vojne intervencije Varšavskog pakta kojom je prekinuta reformistička politika Aleksandra Dubčeka.

1991 - Slovenija i Hrvatska proglasile su nezavisnost od jugoslovenske federacije. To je pojačalo napetost unutar federalne države, a potom je izbio rat u Hrvatskoj i Sloveniji, a zatim i u Bosni.

1993 - Kim Kembl postala je prva žena premijer Kanade.

1995 - Šeik Hamad bin Kalifa Al Tani zbacio je državnim udarom sa vlasti svog oca šeika Kalifu, emira Katara.

1996 - U eksploziji kamiona-bombe u stambenom naselju američke vojske kod grada Dahran u Saudijskoj Arabiji, poginulo je 19 Amerikanaca i ranjeno oko 400 ljudi raznih nacionalnosti. Za napad su optuženi pripadnici saudijske militarističke grupe Hezbolaha.

1997 - Umro je francuski okeanograf Žak Iv Kusto. Konstruisao je ronilački aparat "vodena pluća" (aqualung) i filmsku kameru za podvodno snimanje. Dobitnik je tri Oskara, a za film "Svet tišine", koji je snimio s francuskim režiserom Lujom Malom, dobio je na festivalu u Kanu 1956. "Zlatnu palmu".

1999 - SAD su ponudile nagradu od pet miliona dolara za informacije koje bi omogućile hapšenje ratnih lidera bosanskih Srba i predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, optuženih za ratne zločine.

2001 - U Albaniji je vladajuća Socijalistička partija proglasila pobedu na parlamentarnim izborima, uprkos neredima koji su za posledicu imali zatvaranje 15 izbornih jedinica.

2001 - Indonežanski predsednik Abdurahman Vahid doputovao je u zvaničnu posetu Australiji, prvu za 26 godina čime je započela nova era u odnosima dveju zemalja.

2003 - SAD su zamrzle bankarske uloge 55 bivših iračkih zvaničnika, uključujući i Sadama Huseina.

2009 - Umrla je američka glumica Fara Foset, pop ikona 1970-ih i zvezda serije "Čarlijevi anđeli".

2009 - Umro je američki pevač i "kralj popa" Majkl Džekson jedan od komercijalno najuspešnijih i najuticajnijih zabavljača svih vremena. Njegovi albumi: "Off the Wall", "Thriller", "Bad", "Dangerous" i "History" nalaze se među najprodavanijim albumima svih vermena. Osvojio je 13 Gremi nagrada.

Bisernica
26-06-2010, 21:25
26. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100625_355-ItemID-173633-lrg.jpg


1541 - U borbi za vlast španskih konkvistadora, u Limi je ubijen osvajač Perua i osnivač grada Lima (1535) Fransisko Pisaro (Francisco Pizarro).

1690 - U Beogradu, na Kalemegdanu, održan je veliki srpski narodno-crkveni sabor na kojem je odlučeno da se prihvati poziv austrijskog cara Leopolda na zajedničku borbu protiv Turaka, ali sa teritorije Ugarske.

1810 - Umro je francuski pronalazač Žozef Mišel Mongolfje(Montgolfier) koji je s bratom Žakom Etjenom (Jacques Etienne) 1783. konstruisao prvi vazdušni balon napunjen zagrejanim vazduhom.

1836 - Umro je francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil (Claude Joseph Rouget, Lisle) koji je 1792. napisao reči i komponovao francusku himnu "Marseljeza".

1843 - Hongkong je proglašen britanskom kraljevskom kolonijom, sa Henrijem Potindžerom (Henry Pottinger) kao prvim guvernerom.

1856 - Umro je nemački filozof Maks Štirner (Max Stirner), pobornik i teoretičar anarhizma. Njegovo glavno delo, "Jedini i njegova svojina" (1845), izazvalo je oštre polemike i jedno vreme je bilo zabranjeno ("Istorija reakcije", "Manji spisi").

1858 - Potpisivanjem mirovnog ugovora u Tjencinu završen je britansko-kineski rat. Kina se ugovorom obavezala da otvori nove luke za evropsku trgovinu i da legalizuje uvoz opijuma.

1869 - Rođen je srpski geolog i paleontolog ruskog porekla Vladimir Dimitrijevič Laskarev, jedan od najboljih poznavalaca tercijara i kvartara. Bavio se istraživanjem neogena i kvartara i fosilne faune u Srbiji.

1867 - Sa Beogradske tvrđave je skinuta turska zastava, koja se četiri veka vijorila nad gradom. Tri meseca ranije Turci su predali ključeve Beograda knezu Mihailu Obrenoviću, ali je na Beogradskoj tvrđavi pored srpske ostala turska zastava.

1877 - U oslobodilačkom ratu Srbije i Crne Gore protiv Turske (1876-78) Crnogorci su kod Spuža potukli tursku vojsku koju je predvodio zapovednik Skadra Sulejman paša.

1881 - Srpski knez Milan Obrenović zaključio je sa Austro-Ugarskom "Tajnu konvenciju" kojom se Srbija obavezala da će prestati sa agitacijom u Bosni i Hercegovini i da neće zaključiti nijedan međunarodni sporazum suprotan interesima Beča. Za uzvrat je dobio podršku u proglašenju kraljevine i nezavisnost Srpske pravoslavne crkve od Carigradske patrijaršije.

1892 - Rođena je američka književnica Perl Bak (Pearl Buck) koja je u svojim romanima opisala život u Kini gde je odrasla kao kćerka misionara ("Paviljon žena", "Dobra zemlja", "Istok-Zapad"). Nobelovu nagradu za književnost dobila je 1938. godine.

1898 - Rođen je nemački konstruktor aviona i industrijalac Vilhelm Meseršmit koji je napravio prvi avion na svetu sa brzinom leta od 1.000 kilometara na sat (1941).

1905 - Umro je srpski pisac Janko Veselinović, autor romana "Hajduk Stanko" sa tematikom iz Prvog srpskog ustanka i pripovedaka i romana o seoskom životu ("Slike iz seoskog života", "Seljanka").

1906 - U francuskom gradu Le Man održana je prva automobilska Gran pri trka.

1917 - Na Solunskom polju su streljani generalštabni pukovnik srpske vojske Dragutin Dimitrijević Apis i majori Ljubo Vulović i Rade Malobabić, koji su pred vojnim sudom osuđeni na kaznu smrti zbog navodnog planiranja atentata na regenta Aleksandra Karađorđevića.

1941 - Finska se pridružila Nemačkoj u Drugom svetskom ratu i objavila rat ŠSR-u u kojem je učestvovala tri godine.

1945 - U San Francisku su predstavnici 50 zemalja, uključujući Jugoslaviju, potpisali Povelju o osnivanju UN, koja je stupila na snagu 24. oktobra.

1960 - Bivša francuska kolonija Madagaskar stekla je nezavisnost kao Malgaška Republika; britanski protektorat Somalilend postao je nezavisna država, a 1. jula se ujedinio s Italijanskom Somalijom pod nazivom Somalija.

1970 - Aleksandar Dubček (Alexander Dubcek), lider čehoslovačkog reformističkog pokreta ("praško proleće"), isključen je iz Komunističke partije Čehoslovačke.

1977 - Afrička država Džibuti stekla je nezavisnost posle 117 godina francuske vladavine.

1977 - Američki pevač Elvis Prisli (Elvis Presley) održao je svoj poslednji koncert u Indijanapolisu. Umro je dva meseca kasnije.

1992 - Tokom rata u Bosni generalni sekretar UN Butros Butros-Gali (Boutros-Ghali) pozvao je bosanske Srbe da u roku od 48 sati zaustave ofanzivu na Sarajevo, a bosanske Muslimane da deblokiraju sarajevski aerodrom.

2000 - Naučnici iz 18 zemalja dekodirali su 85 odsto ljudskog genoma, čime je otvorena nova era u ljudskoj medicini. U naučnim krugovima u svetu ocenjeno je da dešifrovanje ljudskog genoma predstavlja najveće otkriće u istoriji čovečanstva.

2001 - Predstavnici sedam zemalja Balkana (SRJ, BiH, Albanije, Bugarske, Hrvatske, Makedonije i Rumunije) potpisali su, u okviru Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, Memorandum o razumevanju o slobodnoj trgovini. BiH, SRJ i Hrvatska potpisale su sporazum kojim se obavezuju da reše problem 1,2 miliona izbeglih i raseljenih lica tokom ratova u bivšoj SFRJ (1991-95).

2004 - Posle 14 godina prekida, u hrvatski grad Split stigao je prvi voz iz Beograda.

Bisernica
26-06-2010, 21:31
27. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100626_116-ItemID-173671-lrg.jpg



Danas je Sv. prorok Jelisej,jedna od retkih slava u Srba,tako da mali broj ljudi slavu slavi,a isto tako mali broj ljudi zna po čemu je ova mala slava poznata.
Svi uglavnom ističu slavu i delo Kneza Lazara,ali malo njih povezuje znane podatke o
čuvenoj slavskoj večeri,dan uoči bitke na Kosovu polju.
Sv. prorok Jelisej ,u narodu poznatija kao Jelesijev dan,je bila slava kneza Lazara Hrebeljanovića.
Na današnji dan ,krsnu slavu slavi i Bisernica :)


1693 - Džon Danton (John Dunton) izdao je u Londonu prvi ženski časopis, "Lejdis Merkuri".

1743 - U "ratu za austrijsko nasleđe" britanski kralj Džordž II (George) porazio je Francuze kod Detingena, kao poslednji vladar Velike Britanije koji je lično predvodio trupe u bici.

1801 - Britanske i turske trupe porazile su Francuze i zauzele Kairo.

1829 - Umro je engleski hemičar Džejms Smitson (James Smithson). Njegovim zaveštanjem osnovan je "Smitsonov institut" (1846), jedna od najvećih institucija u svetu koja se bavi popularizacijom nauke i kulture.

1838 - Rođen je indijski pisac Bankim Čandra Čaterdži, prvi značajniji autor koji je pisao na bengalskom jeziku ("Kapalkundala", "Mrinalini", "Rađani").

1844 - Džozef Smit (Joseph Smith), američki verski reformator i osnivač Mormonske crkve, linčovan je u zatvoru u državi Ilionis.

1846 - Rođen je irski političar Čarls Stjuart Parnel(Stewart Parnell), lider nacionalnog pokreta i jedan od osnivača irske Lige za zemlju.

1905 - Pobunjeni ruski mornari preuzeli su krstaricu "Potemkin" u Crnom moru. To je bio prvi masovni izliv nezadovoljstva u ruskoj carskoj armiji tokom revolucije 1905-07.

1908 - U Crnoj Gori je završeno suđenje zaverenicima protiv knjaza Nikole I Petrovića ("bombaška afera"). Od 52 optužena, četvorica su osuđena na smrt, a ostali na tri do 20 godina zatvora.

1932 - U Sijamu (Tajland) je, nakon državnog udara, proglašen ustav i uspostavljena ustavna monarhija.

1943 - Američki avioni su u Drugom svetskom ratu bombardovaligrčku prestonicu Atinu koja je bila pod nemačkom okupacijom.

1944 - Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele francuski grad Šerbur, važnu luku na Lamanšu.

1946 - Ministri spoljnih poslova ŠSR-a, SAD, Velike Britanije i Francuske odlučili su da Grčkoj pripadnu Dodekaneska ostrva, uključujući Rodos, koja su bila pod italijanskom upravom do kapitulacije Italije 1943, a potom pod nemačkom okupacijom do 1945. Odluka je potvrđena mirovnim ugovorom u Parizu 10. februara 1947.

1950 - U FNR Jugoslaviji donet je Zakon o radničkom upravljanju privredom, koji se smatra početkom "samoupravnog modela", po kojem se jugoslovenski socijalizam razlikovao od sovjetskog.

1954 - U Obninsku, blizu Moskve, puštena je u rad prva nuklearna elektrana u svetu.

1976 - Palestinski teroristi su u Grčkoj oteli avion "Er Fransa" sa 246 putnika i 12 članova posade i prinudili posadu da ga odveze u Entebe (Uganda). Taoci su oslobođeni akcijom izraelskih komandosa 4. jula.

1976 - General Antonio Ramaljo Janeš (Ramalho Eanes) izabran je za predsednika Portugala na prvim predsedničkim izborima posle poluvekovne fašističke diktature Antonija de Oliveire Salazara (Antonio).

1986 - Međunarodni sud u Hagu presudio je da su SAD prekršile međunarodno pravo pomažući pobunjenike u Nikaragvi.

1989 - Umro je Džuls Alfred Ejer (Jules, Ayer), jedan od najpoznatijih i najuticajnijih engleskih filozofa novijeg doba ("Jezik, istina i logika", "Problem saznanja", "Pojam osobe").

1990 - Građanski rat u Nikaragvi okončan je ceremonijalnom predajom oružja kontrarevolucionarnog pokreta Kontras predsednici Violeti Barios de Čamoro.

1991 - Dva dana pošto je Slovenija proglasila nezavisnost, Jugoslovenska narodna armija zaposela je granične prelaze prema Italiji, Mađarskoj i Austriji, nakon čega je došlo do šestodnevnog rata sa jedinicama slovenačke teritorijalne odbrane. Prema podacima Crvenog krsta Jugoslavije, poginulo je 49 ljudi, među kojima najviše regruta JNA.

1993 - SAD su sa 23 krstareće rakete "tomahavk" bombardovale sedište iračke obaveštajne službe u Bagdadu.

1997 - Predsednik Tadžikistana Imomali Rahmonov i vođa islamista Said Abdulo Nuri potpisali su mirovni ugovor o okončanju četvorogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj sovjetskoj republici.

1997 - Na konferenciji u Briselu predstavnici 95 zemalja saglasili su se da se zabrani upotreba nagaznih mina.

1999 - U cilju okončanja sedmogodišnjeg nasilja tokom kojeg je ubijeno oko 100.000 ljudi, alžirska vlada je, na inicijativu predsednika Abdelaziza Buteflika, odobrila nacrt zakona o amnestiji muslimanskih ekstremista.

1999 - U 80. godini umro je bivši lider grčke vojne hunte Georgos Papadopulos. Tokom vladavine hunte 1967-74. hiljade Grka su bile uhapšene i mučene.

2000 - Na sastanku u glavnom gradu Poljske predstavnici 106 zemalja usvojili su Varšavsku deklaraciju o perspektivama razvoja demokratskog poretka u svetu. Konferencija je održana na inicijativu Poljske i SAD, a poziv nije upućen Kini, Burmi, Iraku, SRJ i nekim drugim zemljama, u kojima se, prema oceni organizatora, ne poštuju ljudska prava. SRJ je pristupila Varšavskoj deklaraciju 2001. posle pada režima Slobodana Miloševića.

2000 - Ujedinjene nacije su objavile da je sida usmrtila 19 miliona ljudi u svetu, i procenile da će od te bolesti umreti polovina tinejdžera najsiromašnijih afričkih zemalja.

2001 - Više od milion ljudi okupilo se da čuje govor pape Jovana Pavla II na kraju njegove petodnevne posete Ukrajini.

2002 - Umro je basista legendarne britanske rok grupe "The Who" Džon Entvistl (John Entwistle).

2004 - Za predsednika Srbije izabran je lider Demokratske stranke (DS) Boris Tadić.

Bisernica
28-06-2010, 22:41
28. jun - Vidovdan


http://razbibriga.net/imported/2010/06/bojnakosovu-1.jpg


1098 - Krstaši su u Prvom krstaškom ratu pobedili Turke u bici kod Antiohije.

1389 - U bici na Kosovu polju Turci su pobedili srpsku vojskui obezbedili dalji prodor na Balkan. Srbija je potom postala turska vazalna država, a njeno osvajanje završeno je 1459. kada su Turci zauzeli utvrđeni grad Smederevo.

1491 - Rođen je engleski kralj Henri VIII, koji je tokomvladavine (od 1509) proširio vlast na Vels, Škotsku i Irsku. Sukobio se sa papom koji nije hteo da poništi njegov brak sa jednom od šest žena i proglasio se za poglavara novoosnovane Anglikanske crkve (1534).

1577 - Rođen je flamanski slikar Peter Paul Rubens. Njegovevelike kompozicije smatraju se najvećim dometom flamanskog baroknog slikarstva i autentičnim izrazom baroknog duha ("Poslednji sud", "Venera", "Parisov sud", "Otmica Leukipovih kćerki").

1629 - Mirom u Aleu okončana je pobuna hugenota (protestanata)u Francuskoj, ali time nisu okončani njihovi progoni, koji su imali vrhunac u "Vartolomejskoj noći" 1572. kada je po naređenju Katarine Mediči ubijeno preko 20.000 njihovih pristalica. Punu ravnopravnost sa katolicima oni su stekli tek nakon Francuske revolucije.

1712 - U Ženevi je rođen francuski filozof Žan-Žak Ruso, čije je delo uticalo na Francusku revoluciju i na evropsku književnost i filozofiju XVIII i XIX veka ("Emil - ili o vaspitanju", "Rasprava o poreklu i osnovama nejednakosti među ljudima", "Pismo Dalamberu", "Ispovesti").

1867 - Rođen je italijanski pisac Luiđi Pirandelo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934, jedan od najzačajnijih dramskih pisaca 20. veka ("Šest lica traže pisca", "Đakomino", "Henrik IV").

1873 - Rođen je francuski hirurg i biolog Aleksis Karel, čije je delo imalo značajnu ulogu u razvoju metoda transplantacije tkiva. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1912.

1874 - Umro je srpski političar Ilija Garašanin, jedan od vođaustavobranitelja, ministar unutrašnjih poslova i predsednik vlade kneževine Srbije (1861-67). Njegovo delo "Načertanije" (1844) prvi je nacionalni program Srbije nakon oslobođenja od turske vlasti i bilo je temelj srpske spoljne politike sve do Prvog svetskog rata.

1902 - SAD su kupile od Francuske za 40 miliona dolara koncesijuza gradnju Panamskog kanala.

1914 - Pripadnik organizacije "Mlada Bosna" Gavrilo Princip ubioje u Sarajevu austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju. To je bila varnica za početak Prvog svetskog rata.

1919 - Potpisan je Versajski mirovni ugovor između Nemačke isaveznika kojim je i formalno završen Prvi svetski rat.

1921 - Donet je Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca(Vidovdanski ustav) kojim je novonastala država proglašena ustavnom, parlamentarnom i naslednom monarhijom sa dinastijom Karađorđević.

1948 - Na sastanku u Bukureštu Komunistička partija Jugoslavijeisključena je iz Informacionog biroa komunističkih partija (Informbiro). To je značilo i formalni raskid odnosa sa zemljama komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije i kampanja protiv jugoslovenskog rukovodstva, koje su usledile, trajale su do 1955.

1950 - Amerikanci su pobedili Engleze sa 1:0 na Svetskom fudbalskom kupu u Brazilu.

1950 - Pušten je u saobraćaj put Beograd-Zagreb, dug 400 kilometara, nazvan "Auto put bratstvo-jedinstvo", u čijoj su izgradnji učestvovale dobrovoljne omladinske radne brigade iz svih krajeva Jugoslavije.

1956 - U poljskom gradu Poznanj ugušena je pobuna radnika uzveliki broj žrtava. To je bio jedan od prvih izraza krize u istočnoevropskim zemljama posle Staljinove smrti.

1960 - Osnovan je Univerzitet u Novom Sadu.

1976 - Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu su posle 160 godinastekla nezavisnost od Velike Britanije.

1977 - Umro je srpski slikar Ivan Tabaković, profesor Akademijeprimenjenih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog modernog slikarstva ("Metamorfoze", "Autoportret").

1981 - U eksploziji bombe u sedištu Islamske republikanskepartije poginule su 74 osobe, među kojima i lider partije i predsednik Vrhovnog suda Irana ajatolah Mohamed Hosein Behešti.

1989 - Na Gazimestanu, na Kosovu obeležena je 600-godišnjicaKosovske bitke. Centralni događaj na skupu, kojem je prisustvovalo oko milion ljudi, bio je govor tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića kojim je počeo meteorski uspon tog srpskog političara.

1992 - U organizaciji opozicionog Demokratskog pokreta Srbije(DEPOS) u Beogradu je, ispred zgrade Skupštine SRJ, počeo Vidovdanski sabor. Učesnici dotada najvećeg opozicionog skupa u Srbiji, koji je trajao neprekidno osam dana, zahtevali su ostavku predsednika Srbije Slobodana Miloševića, raspuštanje Narodne skupštine i formiranje vlade nacionalnog spasa.

1997 - Kubanski i argentinski forenzičari pronašli su šestkostura u blizini bolivijskog grada Valgranda. Kasnije je utvrđeno da su među njima i ostaci legendarnog vođe gerile Ernesta Če Gevare.

2001 - Bivši predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošvićizručen je Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, kao prvi šef države koji je predat međunarodnom sudu. Milošević je 27. maja 1999. optužen za zločine protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1991-92. i BiH 1992-95. i na Kosovu 1999.

2001 - Umro je američki filmski i pozorišni glumac Džek Lemon(Jack Lemmon), jedan od najpopularnijih američkih komičara, dobitnik dva Oskara i nagrade za životno delo (1988) Američkog instituta za film ("Apartman", "Spasite tigra", "Neki to vole vruće").

2003 - Meksiko je izručio Španiji bivšeg argentinskogpomorskog oficira Rikarda Miguela Kavalja (Cavallo), optuženog za genocid i terorizam tokom "prljavog rata" koji je vođen u vreme vladavine vojne hunte u periodu 1976-1983. godine protiv oponenata, a u kome je oko 30.000 ljudi ubijeno ili nestalo.

2004 - SAD su predale vlast Iračanima, dva dana pre roka isedam meseci pre izbora, nakon čega su lideri privremenih iračkih vlasti položili zakletvu.

2006 - Crna Gora je postala 192. država članica Ujedinjenihnacija.

Bisernica
30-06-2010, 22:37
29. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100628_297-ItemID-173757-lrg.jpg


1613 - Londonsko pozorište "Glob" izgorelo je u požaru tokom prve predstave Šekspirovog (Shakespeare) komada "Henri VIII".

1798 - Rođen je italijanski pisac Đakomo Leopardi (Giacomo), najveći lirski pesnik italijanskog romantizma i jedan od najznačajnijih u evropskoj poeziji 19. veka ("Silviji", Ljubav i smrt", "Zibaldon", dnevnik "Misli").

1855 - U Londonu je izašao prvi broj lista "Dejli telegraf".

1864 - Samjuel Krauter (Samuel Crowther) postao je biskup u Nigeriji, prvi crnac biskup Engleske crkve.

1869 - Proglašen je Namesnički ustav koji je kneževinu Srbiju uveo u doba ustavnosti. Prvi put u istoriji Srbije skupština je postala zakonodavni organ, mada sa ograničenim pravima.

1873 - U Stričićima u Bosanskoj krajini rođen je pisac Petar Kočić, autor satira "Jazavac pred sudom" i "Sudanija".

1880 - Francuska je anektirala pacifičko ostrvo Otaheite (Tahiti), koje je od 1842. bilo francuski protektorat.

1882 - U Beogradu je pušten u rad prvi savremeni vodovod koji je napravljen prema projektu nemačkog inženjera Oskara Smrekara. Iz pet dubokih bunara grad je dobijao oko 65 litara vode u sekundi.

1886 - Rođen je francuski državnik Rober Šuman, premijer (1947-48). Na njegov predlog ("Šumanov plan") osnovana je 1952. Evropska zajednica za ugalj i čelik iz koje je kasnije nastala Evropska unija.

1900 - Rođen je francuski pisac Antoan Mari Rože de Sent Egziperi (Antoine Marie Roger, Saint Exupery), autor bestselera "Mali princ", jednog od najlepših dečjih romana u svetskoj književnosti. Nestao je u julu 1944. nad Mediteranom kao pilot savezničkog aviona u Drugom svetskom ratu.

1914 - Rođen je češki kompozitor Rafael Kubelik, dirigent Češke filharmonije. Emigrirao je 1948. i karijeru nastavio u SAD kao dirigent simfonijskog orkestra u Čikagu (1950), potom u Londonu kao direktor Kovent Gardena.

1922 - Rođen je srpski pisac Vasko Popa, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najvećih pesnika srpske književnosti u drugoj polovini 20. veka. ("Kora", "Nepočin-polje", "Sporedno nebo", "Uspravna zemlja", "Vučja so", "Živo meso", "Kuća nasred druma").

1939 - Sletanjem aviona "Diksi kliper" na aerodrom u Lisabonu obavljen je prvi komercijalni let iz SAD u Evropu.

1941 - U Švajcarskoj je umro poljski državnik, pijanista i kompozitor, Ignac Jan Paderevski (Ignacy, Paderewski), učesnik u akcijama za nezavisnost Poljske tokom Prvog svetskog rata, premijer i šef diplomatije (1919-21).

1949 - Južna Afrika je politiku aparthejda proglasila državnom doktrinom.

1974 - Izabela Peron (Isabel) je zamenila obolelog muža Huana Perona na mestu predsednika Argentine.

1980 - Vigdis Finbogadotir (Finnbogadotir) izabrana je za predsednika Islanda. To je bilo prvi put da je za šefa države u Evropi izabrana žena na neposrednim izborima.

1992 - Snage bosanskih Srba napustile su sarajevski aerodrom "Butmir" nakon dvomesečne opsade i predale ga pod kontrolu mirovnih trupa UN (UNPROFOR). Time je omogućeno dostavljanje humanitarne pomoći stanovništvu Sarajeva.

1995 - Više od 500 ljudi poginulo je u Seulu (Južna Koreja) kada se srušila petospratna robna kuća.

1995 - Umrla je američka filmska glumica Lana Tarner (Turner), holivudska zvezda pedesetih godina 20. veka ("Monsunske kiše", "Ljubav je snašla Endija Hardija", "Imitacija života").

1998 - Bivši gradonačelnik Vukovara Slavko Dokmanović, osumnjičen za ratne zločine u Hrvatskoj 1992. izvršio je samoubistvo u zatvoru u Ševeningenu, blizu Haga.

1999 - Mitingom u Čačku, na kojem se okupilo oko 10.000 ljudi, opozicioni blok Savez za promene počeo je proteste protiv režima predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića. Protesti su se u narednim mesecima svakodnevno održavali u velikom broju mesta u Srbiji, uključujući i Beograd.

1999 - Turska je osudila na smrt vođu kurdskih pobunjenika Abdulaha Odžalana.

2000 - Umro je Vitorio Gasman, jedan od najvećih italijanskih filmskih i pozorišnih glumaca. Na filmu je radio sa najpoznatijim rediteljima kao što su Dino Rizi (Risi), Etore Skola (Ettore Scola) i Mario Moničeli (Monicelli) ("Sram", "Gorki pirinač", "Miris žene", "Život je roman").

2001 - U Briselu je održana prva donatorska konferenacija za SRJ na kojoj je Jugoslaviji obećana pomoć od jedne milijarde i 280 miliona dolara.

2001 - U Beču su ministri inostranih poslova SRJ i četiri bivše jugoslovenske republike potpisali sporazum o sukcesiji, čime je okončan dugogodišnji spor oko nasleđa bivše SFRJ.

2001 - Premijer SRJ Zoran Žižić podneo je ostavku dan nakon izručenja Slobodana Miloševića Haškom tribunalu.

2001 - Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan (63), ponovo je izabran na novi petogodišnji mandat u svetskoj organizaciji.

2002 - Leka I, sin kralja Zoga, koji je vladao Albanijom od 1928. do 1939. vratio se u zemlju posle 63 godine progonstva.

2003 - Polaganjem zakletve Beatris Merino, ugledni advokat bez političkog iskustva, postala je prva žena premijer u istoriji Perua.

2003 - U 96. godini umrla je čuvena holivudska glumica Ketrin Hepbern (Ketherine Hepburn), koja je igrala u preko 50 filmova i osvojila četiri Oskara za uloge u filmovima: "Jutarnja slava", "Pogodi ko dolazi na večeru", "Zima jednog lava" i "Na zlatnom jezeru".

2004 - Haški tribunal osudio je bivšeg lidera Srba u Hrvatskoj Milana Babića na 13 godina zatvora, za zločine protiv čovečnosti nad hrvatskim civilima u bivšoj Republici Srpskoj Krajini (RSK) 1991-92. godine. Babić je 5. marta 2006. izvršio samoubistvo u pritvorskoj ćeliji u Sheveningenu.

2004 - Na samitu u Briselu za šefa evropske diplomatije izabran je Visoki predstavnik Evropske Unije za spoljnu politiku Havijer Solana, koji će postati prvi šef diplomatije EU kada na snagu stupi budući evropski ustav, nakon što ga ratifikuje svih 25 zemalja članica Unije.

Bisernica
30-06-2010, 22:38
30. jun


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100628_30-ItemID-173840-lrg.jpg


1470 - Rođen je Šarl VIII, kralj Francuske (1483-98), koji je ženidbom sa Anom od Bretanje dobio u miraz Bretanju, poslednju neujedinjenu francusku oblast.

1520 - Tokom španskog osvajanja Meksika u Tenočtitlanu, gde je kasnije izgrađen Meksiko Sjudad, ubijen je poslednji car Asteškog carstva Montesuma II Ksokojocin (Montezuma Xocoyotzin).

1859 - Na konopcu razapetom iznad Nijagarinih vodopada, Čarls Blondin je pred 25.000 gledalaca prešao iz SAD u Kanadu.

1876 - Srbija i Crna Gora, u savezništvu s Rusijom, objavile su rat Turskoj.

1893 - Rođen je lider nemačkih komunista Valter Ulbriht. Emigrirao je 1933. u Moskvu, gde je ostao do završetaka Drugog svetskog rata, 1950. je postao prvi sekretar Jedinstvene radničke partije Nemačke (DDR), a od 1960. predsednik Državnog veća Demokratske Republike Nemačke.

1893 - Rođen je britanski političar i društveni teoretičar Harold Leski (Laski). Kao uticajni član Laburističke stranke zalagao se za ekonomske i socijalne reforme, čime je doprineo pobedi laburista na izborima 1945.

1908 - U istočni Sibir pao je meteor od čije eksplozije se osetilo podrhtavanje tla i u centralnoj Evropi.

1913 - Naredbom bugarskog cara Ferdinanda izvršen je prepad na srpsku i grčku vojsku u Makedoniji. Usledila je bitka na Bregalnici kojom je počeo Drugi balkanski rat u koji je 10. jula ušla i Rumunija zaposevši severnu Bugarsku. Rat je završen mirom u Bukureštu 10. avgusta iste godine.

1930 - Velika Britanija je priznala nezavisnost Iraka, koji je na međunarodnoj konferenciji u San Remu 1920. proglašen za britansko mandatno područje.

1934 - Uz podršku vojnih krugova, Hitler je, pod optužbom da su pripremali zaveru, likvidirao stotine svojih bliskih saradnika ("noć dugih noževa"), među kojima i Ernsta Rema (Roehm) i Gregora Štrasera.

1936 - Etiopski car Haile Selasije I uputio je, u sedištu Lige naroda, apel za pomoć povodom invazije Italije na Etiopiju. Liga naroda odredila je sankcije protiv Italije, ali one nisu poštovane.

1938 - Umro je srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić. Bio je član Srpske kraljevske akademije i predsednik srpskog PEN kluba. Njegove pesme ubrajaju se u najbolja ostvarenja u srpskoj lirici 20. veka ("Dolap", "Jefimija", "Na Gazimestanu").

1943 - Američke trupe iskrcale su se u Drugom svetskom ratu na ostrvo Nju Džordžija (Solomonska ostrva). Tokom operacije oboren je 121 japanski avion.

1948 - Jugoslovenska štampa objavila je Rezoluciju Informacionog biroa komunističkih i radničkih partija (Informbiro) o stanju u Komunističkoj partiji Jugoslavije i odgovor Centralnog komiteta KPJ kojim se odbacuju optužbe iznete u Rezoluciji. Usledila su hapšenja i zatvaranja članova KPJ koji su se opredeli za stavove Informbiroa.

1950 - Američki predsednik Hari Truman (Harry) izdao je naređenje američkim trupama stacioniranim u Japanu da pomognu Republici Koreji da odbije napad Severne Koreje.

1960 - Republika Kongo (Zair) proglasila je nezavisnost od Belgije. Za prvog predsednika izabran je Džozef Kasavubu (Joseph), a za premijera Patris Lumumba (Patrice).

1963 - Kardinal Đovani Batista Montini (Giovanni Battista) ustoličen je kao papa Pavle VI, čiji je pontifikat obeležen sprovođenjem ideje o pomirenju sa ostalim hrišćanskim crkvama.

1971 - Tri sovjetska astronauta poginula su prilikom prizemljenja sovjetskog vasionskog broda "Sojuz II", koji je u orbiti oko Zemlje proveo rekordnih 570 časova i 22 minuta.

1974 - Tokom molitve u crkvi ubijena je Alberta King, šest godina nakon ubistva njenog sina Martina Lutera Kinga, lidera američkih Crnaca u borbi za ravnopravnost i dobitnika Nobelove nagrade za mir 1964.

1974 - Čuveni ruski baletski igrač Mihail Barišnjikov napustio je, tokom turneje u Kanadi, ansambl baleta Boljšoj teatra i ostao da živi na Zapadu.

1989 - Sudanski general Omar Hasan al-Bašir (al-Bashir) oborio je u državnom udaru vladu Sadeka al-Mahdija (Sadeq).

1995 - Bošnjačka vlada u Sarajevu prekinula je sve kontakte sa specijalnim izaslanikom UN Jasušijem Akašijem (Yasushi Akashi), optužujući ga za popustljiv stav prema bosanskim Srbima.

1996 - Pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice i predsednika Srbije Slobodana Miloševića, predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić preneo je predsednička ovlašćenja na potpredsednicu RS Biljanu Plavšić.

1997 - Kina je zvanično preuzela kontrolu nad Hong Kongom nakon 156 godina britanske kolonijalne uprave.

1999 - Škotska je posle skoro 300 godina ponovo dobila svoj parlament.

2001 - Grupa huligana i političkih ekstremista pretukla je na Trgu Republike u Beogradu nekoliko homoseksualaca i lezbijki i time sprečila održavanje prve "Gej parade" u Srbiji.

2001 - Jugoslovenska glumica Tijana Kondić dobila je na filmskom festivalu u Puli, u Hrvatskoj, Zlatnu arenu za najbolju žensku ulogu, za film "Nataša". To je bilo prvo učešće filma iz SR Jugoslavije na ovom festivalu od raspada bivše SFRJ.

2001 - Belgijski premijer Gaj Verhofštad posetio je Kongo. To je prva poseta nekog belgijskog zvaničnika toj afričkoj zemlji, nakon hladnog rata i prekida odnosa koji su trajali 20 godina.

2001 - Umro je Čet Atkins (77), legendarni kantri gitarista i predvodnik "Nešvilskog zvuka", akustične muzike sa prizvukom popa.

2003 - Bosanski Srbin Željko Meakić, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine u logoru Omarska kod Prijedora predao se vlastima RS, a potom izručen tom sudu.

2004 - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Pedi Ešdaun smednio je predednika parlamenta Republike Srpske (RS) Dragana Kalinića i zabranio mu svaki javni i politički rad. Sa dužnosti u RS smenjeno je još 60 osoba, zbog nesaradnje sa Haškim tribunalom.

2005 - Američki predsednik Džordž Buš (George W. Bush) potpisao je ukaz o dodeljivanju trgovinskih preferencijala Srbiji i Crnoj Gori, čime je ukinut i poslednji deo paketa sancija uvedenih SR Jugoslaviji 1992. godine.

2008 - Irak je otvorio ogromna naftna polja stranim firmama, čime je utrt put velikim investicijama multinacionalnih kompanija koje gotovo 40 godina nisu imale pristup iračkim nalazištima nafte.

Bisernica
01-07-2010, 19:53
1. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100628_32-ItemID-173917-lrg.jpg


1569 - Stvorena je Lublinska unija kojom su se ujedinile Litvanija i Poljska. Deobom Poljske 1795. veći deo Litvanije pripao je Rusiji.

1804 - Rođena je francuska književnica Žorž Sand (George) preteča feminizma, autorka sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča ("Indijana", "Lelija", "Đavolja bara", "Majstori trubači", "Povest mog života"). Ostavila je i obimnu prepisku i memoare.

1835 - U Pešti je štampan prvi broj "Serbskog narodnog lista" ilustrovanog književnog nedeljnika Srba u Mađarskoj, koji je pokrenuo publicista i urednik "Letopisa" Matice srpske Teodor Pavlović. List je s kraćim prekidima izlazio do 1848.

1839 - Umro je turski sultan Mahmud II, poslednji vladar iz dinastije Osmana Osvajača. Na vlast je došao 1808. i pokušao da reformama zustavi propadanje osmanskog carstva. Sproveo je reforme u vojsci po evroposkom uzoru i ukinuo janičare. Srbiji je priznao proširenu autonomiju (hatišerif iz 1830. godine).

1860 - Umro je američki industrijalac Čarls Guđer (Goodyear) koji je 1839. otkrio proces vulkanizacije kaučuka što je dorinelo brzom razvoju industrije gume, posebno prozvodnji automobilskih guma.

1867 - Ontario, Kvebek, Nova Škotska i Nju Branzvik proglasile su federalnu uniju Kanada, koja je "Severno-američkim zakonom" britanskog Parlamenta dobila status dominiona.

1872 - Rođen je francuski inženjer i pilot Luj Blerio (Louis Bleriot), utemeljivač francuske avio-industrije. Prvi je avionom preleteo kanal Lamanš 1909. godine.

1876 - Umro je ruski revolucionar, anarhist Mihail Aleksandrovič Bakunjin. Zbog širenja liberalnih ideja, ruski Senat ga je 1844. lišio plemićke titule i osudio na robiju u Sibiru odakle je uspeo da pobegne u zapadnu Evropu gde je nastavio revolucionarne aktivnosti.

1887 - Počela je da radi prva astronomsko-meteorološka stanica u Srbiji koju je u svojoj kući na Vračaru u Beogradu organizovao profesor Velike škole Milan Nedeljković. Godine 1902. on je počeo da izdaje i prvu opštu prognozu vremena.

1896 - Umrla je američka književnica Herijet Elizabet Bičer Stou (Stowe) koja je romanom "Čiča Tomina koliba" pridobila brojne savremenike za oslobađanje Crnaca od ropstva.

1902 - Rođen je američki filmski režiser nemačkog porekla Vilijam Vajler (William Wyler), dobitnik Oskara za filmove "Gospođa Miniver", "Ben Hur" i "Najlepše godine našeg života". Proslavio se i filmovima "Male lisice", "Keri", "Praznik u Rimu".

1921 - Na tajnom sastanku u Šangaju osnovana je Komunistička partija Kine, koja je 1949. preuzela vlast.

1921 - Prvi put je primenjena vakcina za zaštitu dece od tuberkuloze (BCG).

1942 - Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu, posle osmomesečne opsade, zauzele Sevastopolj, najvažniju rusku crnomorsku luku na poluostrvu Krim.

1946 - SAD su izvršile probu atomske bombe na atolu Bikini u Pacifiku.

1960 - Gana je postala republika, s prvim predsednikom Kvame Nkrumahom (Kwame).

1961 - Rođen je američki atletičar Karl Luis (Carl Lewis) jedan od najuspešnijih sportista 20. veka. Na Olimpijskim igrama 1984. osvojio je četiri zlatne medalje.

1962 - Afrička republika Ruanda i kraljevina Burundi su stekle nezavisnost, pošto je Generalna skupština UN u februaru ukinula nadzor nad te dve države.

1966 - Održan je Brionski plenum Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, na kojem su iz rukovodstva partije uklonjeni Aleksandar Ranković, potpredsednik SFR Jugoslavije i Svetislav Stefanović, savezni sekretar za unutrašnje poslove, što je značilo i uklanjanje sa državnih funkcija. Kao odgovorni za rad Službe državne bezbednosti, optuženi su za prisluškivanje predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i za šovinističku politiku prema Albancima na Kosovu.

1974 - Umro je argentinski general i političar Huan Domingo Peron (Juan), osnivač Peronističkog pokreta. Kao predsednik Argentine (1946-55 i 1973-74) vladao je autokratski, oslanjajući se na vojsku, radničke sindikate i izuzetnu popularnost supruge Eve, koja ga je zamenila na mestu predsednika.

1991 - Na sastanku u Pragu lideri istočnoevropskih zemalja ukinuli su vojni savez Varšavski pakt, osnovan 1955.

1994 - Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat vratio se u Palestinu, posle 27-godišnjeg izbeglištva.

1997 - Hong Kong je, posle 150 godina pod engleskomu upravom, vraćen Kini, kao njen specijalni administrativni region.

1999 - Umro je južnorodezijski političar DŽošua Nkomo (Joshua) borac protiv rasističke vladavine belaca u Južnoj Rodeziji (Zimbabve) i lider pokreta za nezavisnost (1950-70). Sa Robertom Mugabeom formirao je Patriotski front.

2000 - Posle sastanka šefova država u Pjongjangu (13-15. juna)predstavnici dve Koreje potpisali su sporazum o spajanju porodica koje su zbog rata bile razdvojene skoro pola veka.

2000 - Pušten je u saobraćaj najduži most na svetu koji je povezao Švedsku i Dansku.

2001 - U Acehu u Indoneziji, nađeno je 27 izmasakriranih tela. Tokom separatističkog rata pobunjenika, članova Pokreta za oslobođenje Aceha, u tom mestu je od sredine 1970-ih godina ubijeno preko 870 ljudi.

2002 - U Hagu je formalno označen početak rada Stalnog međuanrodnog suda za ratne zločine, koji osporavaju SAD. Taj sud je osnovan 17. jula 1998. u Rimu i do početka rada Rimski statut je ratifikovalo 86 država, uključujući i SRJ.

2003 - SAD su ukinule vojnu pomoć za oko 50 zemalja, uključujući i Srbiju i Crnu Goru. Te zemlje nisu do određenog roka potpisale sa Vašingtonom bilateralni sporazum o neizručivanju državljana SAD Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu.

2004 - Umro je američki glumac Marlon Brando, jedan od najuticajnih glumaca svoje generacije i dobitnik Oskara za uloge u filmovima "Kum" i "Na dokovima Njujorka".

Bisernica
01-07-2010, 19:55
2. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100701_436-ItemID-173993-lrg.jpg


1489 - Rođen je engleski verski reformator Tomas Krenmer. Kao kenterberijski nadbiskup (od 1533) omogućio je kralju Henriju VIII da se proglasi poglavarom engleske državne crkve. U vreme restauracije katolicizma pod Marijom Tjudor spaljen je na lomači. Uveo je bogosluženje na engleskom jeziku i sastavio "Opšti molitvenik" na engleskom.

1566 - Umro je francuski astrolog Nostradamus, autor knjige "Proročanstva". Bio je lični lekar francuskog kralja Šarla IX i dvorski astrolog Katarine Mediči.

1714 - Rođen je nemački kompozitor i dirigent Kristof Vilibald Gluk. Reformisao je operu tako što je muziku podredio tekstu i prilagodio je dramskoj radnji ("Orfej i Euridika", "Alcest", "Paris i Helena", "Ifigenija na Tauridi"").

1778 - Umro je francuski filozof i pisac Žan ŽakRuso, čije je delo bilo inspiracija Francuske revolucije i imalo značajan uticaj na evropsku književnost i filozofiju XVIII i XIX veka ("Emil", "Rasprava o poreklu i osnovama nejednakosti među ljudima", "Pismo Dalamberu", "Ispovesti").

1798 - Napoleon Bonaparta zauzeo je Aleksandriju. Nakon nekoliko pobeda nad Mamelucima ušao je u Kairo i nastavio pohod u dolinu Nila i Siriju. Francuska vojska povukla se iz Egipta 1801.

1819 - Velika Britanija je donela zakon kojim se zabranjuje raddece ispod devet godina u tekstilnoj industriji, a rad dece mlađe od 16 godina ograničava na 12 časova dnevno.

1850 - Umro je Robert Pil, britanski premijer(1834-35;1841-46), osnivač Konzervativne partije. Kao ministar unutrašnjih poslova organizovao je 1829. londonsku policiju, a po skraćenici njegovog imena Bob policajci su dobili nadimak Bobi.

1853 - Prelaskom ruske vojske preko reke Prut i napadom na tursketrupe počeo je Krimski rat.

1860 - Rusi su osnovali grad Vladivostok na obali Amurskogzaliva, koji je kasnije postao najznačajnija sovjetska luka (pomorska i vazdušna baza) na sovjetskom Dalekom istoku.

1877 - Rođen je nemački pisac Herman Hese dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. ("Igra staklenih perli", "Stepski vuk", "Demijan", "Sidarta").

1881 - U Vašingtonu je izvršen atentat na predsednika SAD Džejmsa Ejbrama Garfilda. Od posledica ranjavanja umro je 19. septembra.

1900 - Grof Ferdinand fon Cepelin izvršio je prvi let vazdušnim brodom (dirižabl) nad Bodenskim jezerom u južnoj Nemačkoj. Kasnije je konstruisao nekoliko takvih vazduhoplova koji su po njemu dobili naziv Cepelin.

1915 - U emigraciji, u Parizu umro je meksički general i predsednik (1877-80 i 1884-1911) Porfirio Dijas.

1925 - Rođen je kongoanski političar Patris Lumumba, osnivač Kongoanskog nacionalnog pokreta i prvi premijer nezavisnog Konga 1960. Smenjen je u septembru iste godine, a u januaru 1961. ubijen je pod nerazjašnjenim okolnostima. Postao je simbol borbe protiv kolonijalizma afričkih naroda.

1940 - Pogođen torpedom s nemačke podmornice, potonuo je brod "Arandora star" koji je prevozio nemačke i italijanske zarobljenike u Kanadu. Nastradalo je više od 750 zarobljenika i članova posade.

1949 - Umro je bugarski revolucionar i državnik Georgi Mihajlovič Dimitrov, jedan od osnivača Komunističke partije Bugarske, prvi predsednik bugarske vlade posle Drugog svetskog rata, generalni sekretar Kominterne od 1935. do 1943. Godine 1933. uhapšen je u Berlinu zbog navodnog učešća u paljenju Rajhstaga i na čuvenom "Lajpciškom procesu" razotkrio da je podmetanje požara bila jedna od nacističkih provokacija kojom je režim pravdao teror nad komunistima i socijalistima. Pod pritiskom svetske javnosti pušten je iz zatvora krajem februara 1934.

1961 - Američki pisac Ernest Hemingvej izvršio je samoubistvo. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1954. ("Zbogom oružje", "Za kim zvona zvone", "Starac i more").

1964 - Predsednik SAD Lindon Džonson potpisaoje "Akt o građanskim pravima", kojim je zabranjena rasna diskriminacija.

1966 - Francuska je izvršila prvu od šest proba atomske bombena pacifičkom atolu.

1976 - Proglašeno je ujedinjenje Severnog i Južnog Vijetnama ujednu državu sa glavnim gradom Hanojem.

1989 - Umro je ruski političar Andrej Andrejevič Gromiko, šef sovjetske diplomatije od 1957. do 1985, kada je postao predsednik Vrhovnog sovjeta ŠSR. Na mestu ministra spoljnjih poslova zamenio ga je Eduard Ševardnadze.

1990 - Ne prihvatajući ustavne promene u Srbiji, albanskidelegati pokrajinske Skupštine Kosova usvojili su Ustavnu deklaraciju i proglasili odvajanje Kosova od Srbije. Skupština Srbije je 5. jula raspustila pokrajinsku Skupštinu, nakon čega su usledili štrajkovi i protesti kosovskih Albanaca.

1992 - Umro je Borislav Pekić, jedan od najznačajnijihjugoslovenskih književnika u drugoj polovini 20. veka. Kao član ilegalne organizacije Savezne demokratske omladine Jugoslavije, posle Drugog svetskog rata bio je nekoliko godina u zatvoru. Jedan je od osnivača Demokratske stranke 1989, prve posleratne opozicione partije u Srbiji ("Vreme čuda", "Kako upokojiti vampira", "Zlatno runo").

1997 - Umro je američki filmski glumac Džejms Stjuart, dobitnik Oskara 1940. za film "Filadelfijska priča" ("Vrtoglavica", "Čovek koji je suviše znao", "Anatomija jednog ubistva").

1999 - Umro je Mario Puzo, autor bestselera "Kum" prema kojem jeFrensis Ford Kopola snimio istoimeni film.

2000 - Kandidat Narodne partije akcije i Zelene stranke Visente Foks pobedio je na predsedničkim izborima u Meksiku, čime je okončana vladavina Institucionalne revolucionarne partije, koja je bila na vlasti od 1929. godine.

2001 - Prvo usađivanje mehaničkog srca izvršeno je u SAD.Sedmočasovnu operaciju izveli su hirurzi Univerziteta Luizvila Leman Grej i Robert Dauling.

2002 - Američki milioner i avanturista Stiv Foset postao je prvi čovek koji je balonom obišao svet, preletevši 31.380 kilometara.

2007 - Umro je Haj (Hy) Zaret, jedan od najvećih muzičkihklasika 20 veka, koji je napisao test pesme "Unćained Melody" za film "Unćainid". Tu pesmu su snimili brojni muzičari, među kojima su Elvis Prisli, Lena Horn, "U2", Gaj Lombardo...

2008 - Umro je akademik Dejan Medaković, doktor istorijskih nauka i najznacajniji istoričar srpske umetnosti za period od 18. do 20. veka. Bio je profesor Filozofskog fakulteta, književnik i naučnik svetskog glasa, čija su dela prevođena na više svetskih jezika.

Bisernica
02-07-2010, 22:18
3. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100702_422-ItemID-174086-lrg.jpg


321 - Rimski car Konstantin II, hrišćanin, proglasio je nedelju za dan odmora i verskog obreda.

1423 - Rođen je francuski kralj Luj XI (Louis), koji je tokom vladavine (1461-83), dajući gradovima privilegije, podstakao razvoj zanatstva i trgovine. Modernizovao je stare i podigao nove visoke škole.

1583 - Ruski car Ivan Grozni ubio je, u nastupu gneva, sina. Ovaj autokrata sproveo je značajne reforme u Rusiji, a zbog okrutnog odnosa prema boljarima dobio je naziv Grozni. Kao tragični lik bio je inspiracija slikarima, muzičarima, književnicima, filmskim rediteljima...

1608 - Francuski istraživač Samiel de Šamplen osnovao je kanadski grad Kvebek.

1642 - Umrla je francuska kraljica Marija de Mediči (Marie, Medici), kćerka toskanskog vojvode Frančeska de Medičija. Posle ubistva kralja Anrija IV (Henri) vladala je kao regentkinja (1610-17) uz sina Luja XIII (Louis). Za nju je građena Palata Luksemburg u Parizu čije su dvorane bile ukrašene 21 Rubensovom slikom koje se sada nalaze u Luvru.

1775 - General Džordž Vašington (George Washington), kasnije izabran za prvog predsednika SAD (1789), zvanično je preuzeo komandu nad vojskom kolonista u Američkom ratu za nezavisnost.

1849 - Francuske trupe su ušle u Rim savladavši otpor snaga Đuzepea Garibaldija (Giuseppe) i ponovo ustoličile poglavara rimokatoličke crkve papu Pija IX.

1881 - Pod pritiskom Velike Britanije, Turska je potpisala konvenciju s Grčkom kojom su Grci dobili Tesaliju i delove Epira.

1883 - Rođen je austrijski pisac Franc Kafka (Franz). Njegova dela, među kojima su najpoznatiji romani "Proces" i "Zamak" i pripovetka "Metamorfoza", imala su presudan uticaj na evropsku književnost 20. veka.

1904 - Umro je Teodor Hercl (Theodor Herzl), osnivač i lider cionističkog pokreta. Organizovao je prvi cionistički kongres u Bazelu (1897) i bio je prvi predsednik Svetske cionističke organizacije. U delu "Jevrejska država" (1896) izneo je plan za osnivanje jevrejske države u Palestini.

1940 - Britanci su onesposobili veliki deo francuske flote stacionirane u Oranu u severnoj Africi da ne bi došle u posed Nemačke. Francuzi nisu pristali da, nakon kapitulacije Francuske, predaju flotu dobrovoljno, pa je najveći deo uništen, a poginulo je preko 1.000 francuskih mornara.

1944 - Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile glavni grad Belorusije Minsk i zarobile 100.000 nemačkih vojnika.

1954 - U Velikoj Britaniji je ukinuto racionisano snabdevanje hranom uvedeno tokom i po završetku Drugog svetskog rata.

1962 - Alžir je stekao nezavisnost posle 132 godine francuske kolonijalne vlasti.

1969 - Jedan od osnivača engleske rok grupe "Rolingstons" Brajan Džons (Brian Jones) utopio se u svom bazenu pod dejstvom prekomerne količine droge.

1972 - Indija i Pakistan su potpisali mirovni sporazum, čime je okončan sukob izazvan 1971. građanskim ratom u Istočnom Pakistanu (Bangladeš).

1987 - Ratni zločinac iz Drugog svetskog rata Klaus Barbi (Barbie), lokalni šef Gestapoa, nazvan "kasapin iz Liona", osuđen je u Francuskoj na doživotnu robiju.

1988 - Raketa sa američkog ratnog broda "Vensen" oborila je iznad Persijskog zaliva u poslednjoj sedmici iransko-iračkog rata iranski putnički avion "Erbas A300". Poginulo je svih 290 ljudi u letilici.

1995 - Jugoslovenski košarkaši postali su evropski šampioni na prvenstvu u Atini. Pobeda je burno proslavljena u zemlji, a oduševljenje je bilo pojačano i zbog trogodišnje međunarodne izolacije SR Jugoslavije.

1996 - Predsednik Rusije Boris Jeljcin pobedio je u drugom izbornom krugu komunističkog kandidata Genadija Zjuganova, i time započeo drugi predsednički mandat.

2001 - Ruski avion "tupoljev 154" srušio se kod Irkutska. Poginulo je svih 145 putnika i članova posade.

2001 - Na prvom pojavljivanju pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu bivši predsednik SRJ Slobodan Milošević izjavio je da ne priznaje taj sud i odbio da se izjasni o optužnici koja ga tereti za progon, deportaciju i ubijanje kosovskih Albanaca 1999.

2004 - Umro je Andrijan Nikolajev, ruski kosmonaut koji je 1962. godine postavio rekord u boravku u svemiru kružeći oko Zemlje 64 puta za ukupno 96 sati.

2004 - Manastir Visoki Dečani uvršten je na listu svetske baštine UNESKO-a kao peti spomenik iz Srbije i Crne Gore. Na listi UNESKO-a nalazi se ukupno 754 spomenika iz celog sveta.

Bisernica
03-07-2010, 22:47
4. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100703_157-ItemID-174113-lrg.jpg


1190 - Engleski kralj Ričard Lavljeg Srca i francuskikralj Filip II krenuli su u Treći krstaški rat. Njima se u tom ratu pridružio i nemačko-rimski car Fridrih I Barbarosa.

1631 - U Parizu je otvorena agencija za zapošljavanje, prva usvetu.

1753 - Rođen je francuski pronalazač Žan Pjer Fransoa Blanšar, koji je 1785. s Džonom Džefrisom prvi preleteo kanal Lamanš balonom.

1776 - Na Kontinentalnom kongresu u Filadelfiji potpisana je američka Deklaracija o nezavisnosti. Taj dan slavi se u SAD kao Dan nezavisnosti.

1799 - Rođen je švedsko-norveški kralj Oskar I (Oscar), kojije tokom vladavine (1844-59) vodio politiku švedske neutralnosti i ujedinjenja skandinavskih zemalja.

1807 - Rođen je italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi, vođa pokreta za nezavisnost i ujedinjenje Italije. Legendarnim pohodom sa svojim dobrovoljcima ("hiljadu crvenih košulja") oslobodio je 1860. Siciliju od vlasti Burbona i u septembru trijumfalno ušao u Napulj. Izabran je za poslanika Rima 1874, ali je odbio počasti kralja Viktora Emanuela, titule vojvode i maršala.

1826 - U istom danu umrli su bivši predsednici SAD Džon Adams (1797-1801) i Tomas Džeferson (1801-09).

1848 - Objavljen je "Komunistički manifest" Karla Marksa i Fridriha Engelsa.

1848 - Umro je francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan. Smatra se tvorcem francuskog modernog književnog stila i jezika. Rafinirani stilista u delu "Memoari s onu stranu groba", u političkim spisima negira tekovine francuske buržoaske revolucije i racionalizam u filozofiji.

1900 - Rođen je legendarni američki džez muzičar, trubač ipevač Luj "Sačmo" Armstrong. Mnogobrojne turneje sirom sveta donele su mu nezvaničnu titulu ambasadora dobre volje.

1903 - Pušten je u rad prvi pacifički telegrafski kabl, izmeđuSan Franciska i Manile.

1927 - Rođena je italijanska filmska glumica Đina Lolobriđida, prva zvezda italijanske kinematografije posle Drugog svetskog rata ("Fanfan Lala", "Lepotice noći", "Hleb, ljubav i mašta", "Provincijalka").

1934 - Umrla je francuska naučnica poljskog porekla Marija Kiri Sklodovska. Otkrila je radioaktivne elemente radijum i polonijum. Prvu Nobelovu nagradu za fiziku podelila je 1903. sa suprugm Pjerom i Bekerelom, a drugu za hemiju dobila je 1911.

1943 - Pod nerazjašnjenim okolnostima u avionskoj nesreći uGibraltaru poginuo je poljski general i političar Vladislav Sikorski (Vladyslav), šef vlade u emigraciji i tokom Drugog svetskog rata vrhovni komandant Poljskih oružanih snaga na Zapadu.

1946 - Filipini su stekli nezavisnost nakon 47 godina vladavine SAD.

1957 - na Brionima je rodjen jedan Predrag

1976 - Izraelski komandosi upali su na aerodrom Entebe u Ugandi ioslobodili 102 taoca iz francuskog putničkog aviona koji su oteli arapski ekstremisti. Poginuli su četiri komandosa, sedam od 10 otmičara i oko 20 ugandskih vojnika.

1979 - Bivši predsednik Alžira Ahmed Ben Bela puštenje nakon 14 godina iz kućnog pritvora. Bio je prvi predsednik nezavisnosg Alžira (1963), a sa vlasti ga je uklonio Huari Bumedijen državnim udarom 1965.

1997 - Američka vasionska sonda "Patfajnder" spuštena je naMars.

1999 - Alžirski predsednik Abdelaziz Buteflika amnestirao je hiljade muslimanskih vojnih zatvorenika.

2000 - Umro je jedan od najslavnijih poljskih pisaca iantikomunista Gustav Herling-Grudzinski (81).

2001 - U cilju okončanja 18-godišnjeg građanskog rata, tokomkojeg je živote izgubilo blizu dva miliona ljudi, sudanska vlada prihvatila je libijsko-egipatsku mirovnu inicijativu. Međutim ona nije dovela do prekida rata.

2001 - U avionskoj nesreći u Sibiru poginulo je 145 ljudi.

2003 - U terorističkom napadu na šiitsku džamiju upakistanskom gradu Keta, za vreme molitve, poginule su 53 osobe.

2008 - Avion kineske kompanije sleteo je na međunarodni aerodromu Taojuanu na severu Tajvana, čime je zvanično, posle skoro šest decenija, uspostavljen avionski saobraćaj između Kine i Tajvana. Politički sukobi između Kine i Tajvana traju od 1949. kada su pristalice starog režima "otcepile" Tajvan od komunističke Kine.

- Danas je Predragu rodjendan ! Sretan rodjendan Džimi :bisa:....još Te volim !

Bisernica
09-07-2010, 14:22
5. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100704_106-ItemID-174136-lrg.jpg


1596 - Engleski pomorci opustošili su špansku obalu i opljačkali Kadiz, pomorsku luku koja je otkrićem Amerike dobila prvorazredan značaj.

1811 - Venecuela je postala prva južnoamerička država koja jeproglasila nezavisnost od Španije.

1830 - U pohodu na Alžir Francuzi su zauzeli grad Alžir. Alžirje ostao pod francuskom upravom do 1962, kada je ta severnoafrička zemlja stekla nezavisnost.

1865 - Vilijam But osnovao je u Londonu "Hrišćansku misiju" koja je kasnije dobila naziv "Vojska spasa" i bavila se uglavnom humanitarnim radom. Bila je vrlo aktivna u periodu posle Drugog svetskog rata.

1865 - U Velikoj Britaniji je donet prvi u svetu zakon oograničenju brzine - dve milje na sat.

1879 - Rođen je američki teniser i političar Dvajt Dejvis, ministar rata (1925-29). Osnovao je 1900. tenisko takmičenje "Dejvis kup".

1880 - Rođen je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik,koga su zbog virtuoznog stila upoređivali sa Paganinijem (šest violinskih koncerata, Američka simfonija).

1889 - Umro je srpski pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizmau srpskoj književnosti. Pisao je pesme, kulturnoistorijske članke, putopise, romane i pripovetke i uređivao Srpske novine i Srpski letopis ("Večiti mladoženja", "Trpen-spasen", "Milan Narandžić").

1889 - Rođen je francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto. Kao eksperimentator prošao je kroz sve faze moderne umetnosti - kubizam, dadaizam, nadrealizam, a po raznolikosti opusa smatra se korifejem francuskog duha ("Orfej", "Strašna deca", "Petao i Arlekin"). Član Francuske akademije postao je 1955.

1891 - Rođen je hrvatski pesnik Avgustin Tin Ujević, koji jesvojom lirikom, ali i boemskim životom, obeležio razdoblje između dva svetska rata u jugoslovenskoj književnosti ("Lelek sebra", "Kolajna", "Žedan kamen na studencu").

1901 - Rođen je ruski pozorišni reditelj i glumac Sergej Vladimirovič Obrascov, osnivač Državnog centralnog pozorišta lutaka. Režirao je više od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim delima tog pozorišnog žanra.

1911 - Rođen je francuski državnik Žorž Pompidu, predsednik Francuske (1969-74) nakon povlačenja Šarla de Gola. Kao blizak saradnik De Gola, šef njegovog kabineta i premijer od 1962. do 1968, uglavnom je sledio ideje slavnog prethodnika.

1932 - U Portugalu je premijer postao Antonio de Oliveira Salazar, koji je 1933. zaveo profašističku diktaturu, okončanu tek 1974, četiri godine posle njegove smrti.

1943 - Nemačkom ofanzivom iz pravca Orela i Harkova na sovjetskepoložaje počela je Kursko-orelska bitka, jedna od najvećih bitaka u Drugom svetskom ratu.

1959 - Predsednik Indonezije Ahmed Sukarno raspustio jeparlament, suspendovao Ustav iz 1950. i zaveo diktatorski režim.

1975 - Američki teniser Artur Eš postao je prvicrnac pobednik turnira u Vimbldonu.

1975 - Zelenortska ostrva su dobila nezavisnost nakon 500 godinaportugalske vlasti.

1977 - U Pakistanu je izvršen vojni udar kojim je generalMohamad Zija ul Hak (Mohammad Zia ul-Haq) zbacio s vlasti premijera Zulfikara Ali Buta (Bhutto).

1980 - Švedski teniser Bjorn Borg pobedio je peti put uzastopnona turniru u Vimbldonu.

1994 - Palestinski vođa Jaser Arafat, koji je doputovaona Zapadnu obalu nakon 27 godina izbeglištva, najavio je stvaranje države Palestine na teritoriji pod palestinskom samoupravom, sa glavnim gradom u istočnom Jerusalimu.

2001 - Makedonske vlasti i albanski pobunjenici postigli sudogovor o primirju. Mirovni sporazum kojim su okončani višemesečni sukobi u Makedoniji, potpisan je 13. avgusta u Ohridu.

2001 - Henelore Kol, supruga bivšeg nemačkogkancelara Helmuta Kola, izvršila je samoubistvo. Ona je dugo godina bolovala od retke bolesti koja je izazvala alergiju na svetlo.

2002 - Umro je legendarni bejzbol igrač Ted Vilijams jedan od najvećih "bacača" svih vremena i poslednji Amerikanac koji je postigao 400 "hitova" za jednu sezonu.

2003 - Dve Čečenke aktivirale su eksploziv na otvorenomrok-festivalu, koji se održavao na moskovskom aerodromu Tušino. U eksploziji je poginulo 16 osoba, uključujući i teroristkinje, a 60 ih je povređeno.

2004 - U Indoneziji su održani prvi direktni predsedničkiizbori, šest godina nakon što je okončana 32-godišnja diktatura bivšeg predsednika Suharta.

2007 - Belgijski krivični sud osudio je bivšeg majora vojskeRuande Bernara Ntujahaga na 20 godina zatvora zbog ubistva deset belgijskih pripadnika mirovnih snaga UN i neutvrđen broj civila Ruande, na početku genocida 1994. godine.

Bisernica
09-07-2010, 14:23
6. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100705_405-ItemID-174205-lrg.jpg


1415 - Češki reformator Jan Hus spaljen je, kao jeretik, na lomači u Konstanci zbog svog teološko-polemičkog dela "O crkvi". Bio je rektor univerziteta u Pragu (1402), reformisao je češki jezik i pravopis.

1533 - Umro je Lodoviko Ariosto, autor viteškog epa "Besni Orlando". Smatra se najvećim pesnikom italijanske renesanse.

1535 - Engleski humanista i pisac Tomas Mor pogubljen je kao izdajnik, zbog neslaganja sa crkvenom politikom kralja Henrija VIII. Godine 1935. katolička crkva ga je proglasila za sveca. Autor je političko-filozofskog dela "Utopija" u kojem je izneo ideju o idealnoj ljudskoj zajednici.

1855 - Rođen je vojvoda Živojin Mišić, jedan od najboljihsrpskih vojskovođa. Komandovao je operacijama u Kolubarskoj bici u kojoj su Srbi izvojevali pobedu nad Austro-Ugarskom (1914) u Prvom svetskom ratu. Napisao je nekoliko vojnih dela od kojih je najpoznatije "Strategija".

1885 - Francuski biolog i hemičar Luj Pasterprvi put je uspešno primenio vakcinu protiv besnila na ljudskom biću, devetogodišnjem Žozefu Majsteru iz Alzasa.

1893 - Umro je francuski pisac Gi de Mopasan jedan od najznačajnijih autora kratke forme u svetskoj književnosti ("Dunda", "Strasti", "Naličja", "Zamke").

1908 - U Turskoj je počela "mladoturska revolucija" podvođstvom mlađih oficira i intelektualaca nezadovoljnih vladavinom sultana Abdula Hamida II.

1919 - Prvi vazduhoplov koji je preleteo Atlantik, britanski dirižabl "R-34" spustio se na Ruzveltovu poljanu u Njujorku.

1923 - Zvanično je proglašeno osnivanje ŠSR (Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika), na osnovu odluke Prvog svesaveznog kongresa sovjeta krajem 1922.

1928 - U Njujorku je održana premijera filma "Svetla Njujorka" prvog zvučnog filma u istoriji kinematografije.

1944 - U požaru koji je u glavnom šatoru cirkusa "Ringling Brothers and Barnum & Bailey" izazvao gutač vatre, u američkom gradu Hartford u Konektikatu, poginulo je 167 ljudi.

1962 - Umro je Vilijam Fokner jedan odnajznačajnijih modernih američkih pisaca. Njegov književni opus najvećim delom predstavlja sagu o sudbini američkog Juga. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1949. ("Sartoris", "Buka i bes", "Svetlost u avgustu", "Konjički gambit", "Divlje palme").

1964 - Britanski protektorat u Africi Njasalend je, pod nazivom Malavi, postao nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta.

1967 - U Nigeriji je počeo građanski rat zbog proglašenjanezavisnosti Istočne Nigerije. U dvogodišnjem ratu poginulo je više od milion ljudi.

1971 - Umro je legendarni američki džez muzičar, trubač ipevač Luis "Sačmo" Armstrong najznačajnija ličnost u istoriji džeza. Karijeru je počeo 1918, a mnogobrojne turneje širom sveta donele su mu nezvaničnu titulu ambasadora dobre volje.

1973 - Umro je nemački dirigent Oto Klemperer (Otto) jedanod najznačajnijih dirigenata 20. veka, posebno čuven po izvođenju Betovenovih dela.

1988 - U eksploziji naftne platforme "Pajper Alfa" u britanskomdelu Severnog mora, poginulo je 167 ljudi.

1990 - Predsednik Bugarske Petar Mladenov podneo je ostavkuzbog optužbi da je naredio da se tenkovima rasture antivladini protesti.

1999 - Pripadnici međunarodnih mirovnih snaga u Bosni uhapsilisu u Banjaluci lidera Narodne stranke i poslanika u Skupštini Republike Srpske Radoslava Brđanina i izručili ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu.

2000 - Skupština SR Jugoslavije usvojila je amandmane na Ustavkojima je tadašnjem predsedniku Slobodanu Miloševiću omogućeno da se ponovo kandiduje za predsednika SR Jugoslavije.

2000 - Talas vrućina koji je zahvatio Jugozapadnu Evropu,sa temperaturama vazduha i do 45 stepeni Celzijusa, prouzrokovao je smrt 25 ljudi i mnoge požare.

2003 - Predsednik Liberije Čarls Tejlor prihvatio je ponudu zaazil u Nigeriji. Njegov odlazak je bio uslov američkog predsednika Džordža Buša za angažovanje SAD na uspostavljanju mira u toj zapadnoafričkoj zemlji koju već 14 godina potresaju sukobi.

2005 - Iz Ulcinja ka Dubrovniku i Splitu krenula je prva redovna autobuska linija iz Crne Gore prema Hrvatskoj, posle 14 godina prekida zbog rata bivšoj Jugoslaviji.

2005 - Umro je Klod Simon, francuski književnik i dobitnikNobelove nagrade 1985. godine.

2006 - Indija i Kina su, posle 44 godine, otvorile graničniprelaz "Natu La".

2007 - Posle 16 godina prekida, obnovljen je autobuski prevozizmeđu Beograda i Tuzle.

2009 - Jovanki Broz, udovici bivšeg predsednika SFR Jugoslavije Josipa Broza Tita, nakon gotovo 30 godina, uručen je pasoš i lična karta.

Bisernica
09-07-2010, 14:26
7. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100706_388-ItemID-174277-lrg.jpg


1307 - Umro je engleski kralj Edvard I (Edward) na putu prema Škotskoj, gde je krenuo da uguši ustanak.

1572 - Umro je Sigismund II August, poslednji poljski kralj iz dinastije Jageloviča. Tokom njegove vladavine (od 1548) stvorena je unija Poljske, Litvanije i Zapadne Prusije (Lublinska unija 1569). Proglasio je 1572. opštu slobodu veroispovesti.

1585 - Pod pritiskom katoličke "Svete lige" francuski kralj Anri III (Henry) izdao je Nemurski edikt protiv hugenota.

1752 - Rođen je Žozef Mari Žakar (Joseph Marie Jacquard), francuski pronalazač, izumitelj razboja za tkanje (1801).

1807 - U Tilzitu je potpisan mirovni ugovor kojim je završen rat Francuske i Rusije, učesnice u koaliciji protiv Napoleona. Ugovor, koji je ostao na snazi do Napoleonove invazije na Rusiju 1812, podrazumevao je i savezništvo, a Napoleon se, pored ostalog, obavezao da neće progoniti Crnogorce zbog njihove borbe protiv Francuske.

1815 - Savezničke snage (Šesta koalicija protiv Napoleona) ušle su u Pariz nakon abdikacije Napoleona Bonaparte.

1816 - Umro je irski dramski pisac i političar Ričard Šeridan(Sheridan), autor popularnih komedija "Škola skandala" i "Kritičar". Kao član britanskog parlamenta (1780-1812) proslavio se kao politički govornik.

1854 - Umro je nemački fizičar Georg Simon Om (Ohm). Po njemu je dobila ime jedinica za merenje eletričnog otpora u međunarodnom sistemu mera (om).

1860 - Rođen je austrijski kompozitor i dirigent Gustav Maler (Mahler), autor devet čuvenih simfonija i ciklusa pesama. Bio je direktor Bečke opere (1897-1907) koja je pod njegovom upravom doživela zlatno doba.

1887 - Rođen je francuski slikar i grafičar rusko-jevrejskog porekla Mark Šagal. Veći deo života proveo je u Parizu, ali se inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz detinjstva. Ilustrovao je Gogoljeve "Mrtve duše" i Bibliju i oslikao parisku Operu, sinagogu u Jerusalimu, zgradu UN u Njujorku i uradio vitraže u katedrali u Mecu.

1893 - U Zagrebu je rođen hrvatski pisac Miroslav Krleža, jedna od najznačajnijih ličnosti u kulturno-književnim zbivanjima 20. veka na jugoslovenskom prostoru. Od 1950. bio je na čelu Jugoslovenskog leksikografskog zavoda i glavni i odgovorni urednik Enciklopedije Jugoslavije. Njegov obimni književni opus obuhvata poeziju, romane, pripovetke, drame, eseje ("Hrvatski bog Mars", "Povratak Filipa Latinovića", "Gospoda Glembajevi", "U agoniji").

1898 - SAD su anektirale Havajska ostrva.

1911 - Rođen je italijanski kompozitor Đan Karlo Menoti (Gian Carlo Menotti), poznat po operama sa temama iz savremenog života, za koje je sam pisao libreta ("Konzul", "Medijum", "Amelija na balu"). Osnovao je muzički festival u Spoletu.

1930 - Umro je engleski pisac Artur Konan Dojl (Arthur Conan Doyle), lekar po zanimanju. Oprobao se u različitim književnim žanrovima, ali je svetsku popularnost stekao pričama o detektivu Šerloku Holmsu (Sherlock Holmes).

1937 - Sukobom japanskih i kineskih trupa kod mosta Marko Polo blizu Pekinga počeo je japansko-kineski rat.

1941 - U Srbiji je počeo ustanak protiv nemačke okupacije, pod vođstvom komunista.

1978 - Nakon sticanja nezavisnosti od Velike Britanije proglašena je država Solomonska Ostrva.

1980 - u 21.30 Bisernica pokradena pri izlasku iz autobusa,pred crkvom Sv. Marka u Beogradu

1991 - Usvojena je Brionska deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, kojom se vlada SFR Jugoslavije obavezala da će povući saveznu vojsku (JNA) iz Slovenije, a slovenačke vlasti na demobilizaciju slovenačkih trupa. Odluke Slovenije i Hrvatske o nezavisnosti suspendovane su na tri meseca. Prihvaćeno je da u Sloveniju i Hrvatsku dođu posmatrači EZ.

1994 - U Jemenu je okončan dvomesečni građanski rat ulaskom trupa Severnog Jemena u glavni grad Južnog Jemena Aden.

1995 - U Beogradu je otvorena prva podzemna železnička stanica.

2000 - U Beogradu je umro jugoslovenski kompozitor i muzikolog Nikola Hercigonja. Njegova muzika inspirisana je nacionalnom istorijom i folklorom (scenski oratorijum "Gorski venac", simfonijski ples "Linđo", ciklusi pesama za glas i orkestar, muzika za film).

2000 - Ceo tiraž knjige "Hari Poter i vatreni pehar", četvrti nastavak avantura dečaka mađioničara, rasprodat je u pretplati, pre nego što je izašao iz štampe.

2001 - Nakon četiri dana pregovora SAD su predale japanskim vlastima narednika Timotija Vudlenda, osumnjičenog za silovanje mlade Japanke na ostrvu Okinava, čime je razrešen diplomatski spor između dve zemlje. Vudlend je kasnije osuđen na 32 meseca zatvora. Slučaj je izazvao revolt kod žitelja ovog japanskog ostrva, na kojem su 1995. godine tri američka vojnika silovala 12-godišnju devojčicu.

2003 - Odlukom visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Pedi Ešdauna zamrznuti su bankovni računi 14 osoba u BiH, među kojima su i članovi porodice haškog optuženika Radovana Karadžića.

2005 - U seriji eksplozija u podzemnoj železnici i gradskom autobusu u Londonu život je izgubilo 56 lica, a preko 700 je povređeno. Odgovornost za napade preuzela je islamistička grupa Al Kaida za Evropu.

2010 - u 21.30 Bisernica pokradena pri ulasku u autobus na stanici u Žarkovu.
Čudna koincidencija ,ili nešto drugo ?!.....Ko zna

Bisernica
09-07-2010, 14:28
8. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100705_37-ItemID-174352-lrg.jpg


70 - Rimljani su u Judejskom ratu osvojili i razrušili Jerusalim. Od ruševina je ostao samo zapadni zid velikog jevrejskog hrama ("zid plača").

1497 - Portugalski moreplovac Vasko da Gama (Vasco) isplovio je iz Lisabona na prvo putovanje na kojem je otkrio morski put za Indiju oko Rta Dobre nade.

1709 - Ruska vojska pod komandom cara Petra Velikog pobedila je u bici kod Poltave (Ukrajina) trupe švedskog kralja Karla XII. To je bio kraj švedske vojne moći.

1809 - Rođen je hrvatski pisac i reformator jezika Ljudevit Gaj, vođa Ilirskog panslovenskog pokreta.

1819 - Rođen je hrvatski kompozitor Vatroslav Lisinski, najpoznatiji muzičar Ilirskog preporoda i utemeljitelj hrvatskog nacionalnog izraza u muzici.

1822 - Persi Biš Šeli (Shelley), jedan od najznačajnijih pesnika engleskog romantizma, utopio se u brodolomu na jedrenju kod Livorna (Italija). ("Kraljica Mob", "Oslobođeni Prometej", "Ševa", "Oda zapadnom vetru", "Odbrana poezije").

1846 - Danski kralj Kristijan VIII proglasio je da danski presto mogu da naslede žene. Tako je sprečio otcepljenje pokrajine Šlezvig-Holštajn.

1858 - Velika Britanija proglasila je pobedu nad indijskim ustanicima, posle čega je ukinuto Carstvo mogula i likvidirana Istočnoindijska kompanija, a Indija je stavljena pod neposrednu upravu britanske krune.

1885 - Rođen je nemački filozof Ernst Bloh (Bloć). U njegovom opsežnom delu, koje se bavi problemima filozofije, istorije, religije, prava, etike, posebno mesto ima analiza fenomena utopijskog ("Duh utopije", "Tomas Mincer kao teolog revolucije", "Tragovi", "Nasleđe ovog vremena", "Sloboda i poredak", "Princip nade").

1894 - Rođen je ruski fizičar Pjotr Leonidovič Kapica, od 1935. direktor Instituta za fiziku Sovjetske akademije nauka u Moskvi, a od 1955. glavni organizator programa veštačkih Zemljinih satelita ("Sputnjik"). Najpoznatiji njegovi radovi su iz područja magnetizma i fizike niskih temparatura. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1978.

1920 - Gradu Šapcu je svečano uručeno francusko odlikovanje "Ratni krst" za heroizam i stradanje njegovog stanovništva u Prvom svetskom ratu.

1942 - Umro je francuski maršal Luj Feliks Fransoa Franše Depere(d'Esperey), istaknuti vojskovođa u Prvom svetskom ratu i počasni vojvoda srpske vojske.

1943 - Od posledica torture u zatvoru Gestapoa umro je lider francuskog Pokreta otpora u okupiranoj Francuskoj u Drugom svetskom ratu Žan Mulen (Jean Moulin), poznat kao "Maks" (Max).

1956 - U Beogradu je emitovan prvi eksperimentalni TV prenos, povodom proslave stogodišnjice rođenja Nikole Tesle. Program iz privremenog studija u Institutu "Nikola Tesla" građani su pratili na četrdesetak prijemnika smeštenih u izlozima prodavnica u raznim delovima grada.

1967 - Umrla je britanska pozorišna i filmska glumica Vivijen Li (Vivien Leigh). Svetsku slavu stekla je ulogom Skarlet O'Hare (Scarlett) u američkom filmu "Prohujalo s vihorom" za koju je nagrađena Oskarom. Drugi Oskar dobila je za ulogu u filmu "Tramvaj nazvan želja".

1994 - Umro je Kim Il Sung, komunistički lider Severne Koreje, koji je upravljao zemljom od njenog osnivanja 1948. do smrti.

2000 - U Beogradu je umro Konstantin Vinaver, pijanista, muzikolog, operski dramaturg i dugogodišnji direktor Opere i baleta Narodnog pozorišta u Beogradu.

2002 - Okružni sud u Prokuplju osudio je na osam godina zatvora bivšeg rezervistu Vojske Jugoslavije Ivana Nikolića zbog zločina protiv civilnog stanovništva na Kosovu za vreme NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. To je prva presuda pred domaćim sudovima za ratni zločin izvršen tokom rata na Kosovu.

2003 - U nesreći feribota u reci Menga u Čandpuru (Bangladeš),udavilo se oko 400 ljudi, od 600 koliko je bilo na brodu.

2004 - Skupština Kosova je, bez prisustva srpskih predstavnika, usvojila amandmane kojima je naziv Ustavni okvir za privremenu samoupravu na Kosovu promenjen u "privremeni Ustav Kosova", a "privremena institucije" u "demokratske institucije".

Bisernica
09-07-2010, 14:29
9. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100708_384-ItemID-174425-lrg.jpg


1386 - U bici kod Zempaha savez švajcarskih kantona potukao je znatno nadmoćniju vojsku Leopolda III Habsburga. Ova bitka zabeležena je u istoriji ratovanja kao prva pobeda pešadije nad konjicom.

1441 - Umro je flamanski slikar Jan van Ajk. Prvi je u evropskom slikarstvu prevladao srednjovekovne šeme i uveo novi likovni izraz, zbog čega se svrstava u najznačajnije ličnosti u istoriji slikarstva. Proslavio se oslikavanjem oltara u crkvi Sv. Bavona u Gentu.

1519 - Španski konkvistador Ernan Kortes iskrcao se na obalu Meksičkog zaliva, gde je osnovao grad Vera Kruz i počeo osvajanje Meksika koje je završio 1521. godine uništenjem carstva Asteka.

1609 - Rimsko-nemački car Rudolf II, da bi pridobio češke protestante, izdao je povelju o slobodi veroispovesti u Češkoj.

1686 - Formirana je Augsburška alijansa nemačko-rimskog cara Leopolda I, Španije, Švedske, Holandije i Saksonije protiv francuskog kralja Luja XIV.

1746 - Francuska flota je stigla na teritoriju Pondišeri u Indiji, koja je potom postala francuski posed. Vraćena je Indiji 1954.

1762 - Abdicirao je ruski car Petar III Fjodorovič Romanov, nekoliko meseci pošto je preuzeo presto. Car je potom uhapšen i ubijen po naredbi njegove supruge, buduće carice Katarine II Aleksejevne, poznate kao Katarina Velika.

1810 - Napoleon Bonaparta anektirao je Holandiju.

1816 - Na Kongresu u Tukumanu proglašena je nezavisnost Ujedinjenih provincija Rio de la Plate od Španije.

1877 - Održan je prvi teniski turnir u Vimbldonu.

1879 - Rođen je italijanski kompozitor Otorino Respigi, jedan od pokretača obnove italijanske muzike na početku 20. veka ("Gregorijanski koncert" za violinu i orkestar, simfonijske poeme "Rimske pinije", "Rimske fontane").

1913 - Pobedom srpske vojske nad bugarskim trupama završena je bitka na Bregalnici u Drugom balkanskom ratu. Bitka je počela 30. juna kada su bugarske trupe bez objave rata napale srpsku i grčku vojsku u Makedoniji, dotadašnje saveznike u borbi protiv Turske.

1916 - Rođen je engleski državnik Edvard Hit lider Konzervativne partije od 1965. do 1975. Kao premijer (1970-74) uveo je Veliku Britaniju u Evropsku ekonomsku zajednicu (Evropska unija).

1922 - Američki plivač, kasnije filmski glumac ("Tarzan") Džoni Vajsmiler (Johnny Weišmuller) postao je prvi ko je za manje od jedne minute (58,6 sekundi) preplivao 100 metara.

1932 - Umro je američki pronalazač King Kemp Džilet, izumitelj nožića za brijanje.

1944 - Britanske i kanadske trupe preuzele su od Nemaca u Drugom svetskom ratu grad Kaen u Normandiji, posle žestokog bombardovanja i jednomesečnih bitki.

1960 - Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov upozorio je SAD da ne intervenišu protiv Kube, jer će u tom slučaju ŠSR podržati Kubu.

1963 - Potpisan je sporazum o formiranju Federacije Malezije, u čiji sastav su ušli Malaja, Singapur, Saravak i Severni Borneo. Dve godine kasnije Singapur je istupio iz Malezije.

1971 - Poslednja američka baza u Vijetnamu predata je trupama Južnog Vijetnama.

1989 - Umro je srpski istoriograf Fedor Nikić, osnivač Muzeja fruškogorskih manastira. Bavio se ustavnim pravom, manjinskim pitanjem i crkvenom reformom. Napisao je više dela, uključujući "Lokalne uprave Srbije u 19. i 20. veku".

1993 - Koristeći genetičku metodu DNK britanski naučnici identifikovali su posmrtne ostatke ruskog cara Nikolaja II Romanova i članova njegove porodice, koji su ubijeni u leto 1918. u Jekaterinburgu.

1996 - Rusija je nastavila ofanzivu na čečenske separtiste, pošto je Boris Jeljcin ponovo izabran za predsednika.

1997 - Bokser teške kategorije Majk Tajson kažnjen je zabranom bavljenja sportom na godinu dana i novčanom kaznom od tri miliona dolara zato što je tokom meča za svetskog šampiona u teškoj kategoriji 28. juna, protivnika, Ivandera Holifajlda, ugrizao za uho.

1998 - U Zagrebu je umro jugoslovenski sineast Dušan Vukotić, dobitnik Oskara 1961. za kratki crtani film "Surogat".

2001 - Apelacioni sud u Santjagu suspendovao je proces protiv bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinočea proglasivši ga mentalno nesposobnim. Pinoče je uhapšen 1998. u Londonu zbog zločina počinjenih u Čileu nakon dolaska na vlast vojnim udarom 1973.

2003 - Srbija i Crna Gora primljene su u punopravno članstvo Grupe država za borbu protiv korupcije (Group of States against Corruption - GRECO).

2004 - U napadima pobunjenika iz Ugande koji su opljačkali i spalili šest sela na jugu Sudana, poginulo je više od 100 ljudi, a oko 15.000 je pobeglo iz svojih domova.

Bisernica
10-07-2010, 12:26
10. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100709_368-ItemID-174512-lrg.jpg


138 - Umro je rimski car Hadrijan. Tokom vladavine od 117. izvršio je značajne reforme u Rimskom carstvu i utvrdio granice u Germaniji i Britaniji, gde je podigao bedem za zaštitu od upada Škota. Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umetnosti, pisao je stihove, vajao i slikao.

1099 - Umro je španski nacionalni junak El Sid, legendarna ličnost španske epske poezije, glavni lik Kornejeve tragedije "Sid" i Masneove opere.

1509 - Rođen je švajcarski teolog francuskog porekla Žan Kalvin, vođa frakcije protestantizma u Ženevi (kalvinizam), koja je imala mnogobrojne pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj (hugenoti), i izazvala velike društvene potrese. Njegovo delo "Temelji hiršćanstva" (1536) postalo je priručnik protestantske doktrine.

1584 - Po nalogu španskog dvora ubijen je holandski princ od Oranža Vilem I Ćutljivi, borac protiv španske prevlasti i prvi nasledni namesnik (1581) Holandije.

1609 - U Minhenu je osnovana Katolička liga kao odgovor na osnivanje Protestantske unije (1608), što je pojačalo tenzije u Nemačkoj koje su dovele do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata (1618-48) u centralnoj Evropi.

1774 - Nakon šestogodišnjeg rata, Rusija i Turska sklopile su Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je Turska izgubila Krim, prihvatila rusko-tursku granicu na Bugu i priznala Rusiji pokroviteljska prava nad Vlaškom i Moldavijom, kao i nad pravoslavnim podanicima u Turskoj.

1830 - Na Antilima je rođen francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro, jedan od učesnika prve izložbe impresionista u Parizu 1874. U kasnoj fazi opredelio se za poentilizam Seraa (Seurat) i Sinjaka (Signac).

1834 - Rođen je češki pisac Jan Neruda, predvodnik generacije "majevaca" - književnika koji su, okupljeni oko časopisa "Maj", promovisali češki književni realizam ("Malostranske pripovetke", "Arabeska", "Železnički radnici", zbirke pesama "Prosti motivi", "Kosmičke pesme", "Balade i romanse").

1856 - U selu Smiljani, kod Gospića u Hrvatskoj, rođen je Nikola Tesla, naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti 1943. živeo je u SAD. Patentirao je oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku primenu, među kojima je i serija izuma (1896-1914) koji čine temelj savremene radio-tehnike.

1871 - Rođen je francuski pisac Marsel Prust čije je delo "U traganju za izgubljenim vremenom" ostavilo dubok trag ne samo u Francuskoj već i u evropskoj književnosti 20. veka, i izvršilo veliki uticaj na mnoge književnike.

1895 - Rođen je nemački kompozitor Karl Orf, autor popularne scenske kantate "Karmina Burana". Bavio se i pedagoškim radom, a u nastavu je uveo tzv. Orfov instrumentarij, sačinjen od grupe instrumenata prilagođenih deci.

1897 - U borbi za prevlast na području gornjeg Nila, francuske trupe zaposele su Fešoude (Kodok) u Sudanu, što je izazvalo ozbiljnu krizu u anglo-francuskim odnosima. Kompromisnim rešenjem 1899. godine, Francuska je dobila zapadni Sudan, a dolina Nila ostala je pod britanskom kontrolom.

1940 - Napadom najmanje 70 nemačkih bombardera na ciljeve u južnom Velsu, u Drugom svetskom ratu počela je Bitka za Britaniju. Pobeda britanskog vazduhoplovstva u septembru prisilila je Nemce da definitivno odustanu od invazije na Veliku Britaniju.

1940 - Francuska Narodna skupština poverila je vlast maršalu Anriju Petenu, koji je tokom Drugog sveskog rata predvodio kolaboracionističku vladu sa sedištem u Višiju.

1943 - Anglo-američke trupe u Drugom svetskom ratu iskrcale su se na Siciliju.

1953 - Sovjetski lider Nikita Hruščov smenio je ministra unutrašnjih poslova Lavrentija Beriju, bliskog Staljinovog saradnika i egzekutora u staljinističkim čistkama. Berija je kasnije uhapšen, osuđen na smrt i streljan.

1962 - Iz Kejp Kaneverala lansiran je prvi američki telekomunikacioni satelit "Telstar", koji je omogućio prenos TV programa preko Atlantskog okeana.

1973 - Bahamska ostrva su stekla nezavisnost u okviru Britanskog Komonvelta, posle 190 godina britanske kolonijalne vladavine.

1976 - Zbog pucanja ventila u hemijskoj fabrici "Ikmeza" u blizini Milana, oblak hemijskih materija, među kojima i dioksina, teško je zagadio četiri opštine - Seveza, Meda, Dezio i Čezena. To je bila prva ekološka nesreća te vrste u Evropi.

1992 - Američki sud osudio je bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu (Noriega) na 40 godina zatvora jer je dozvolio krijumčarenje droge u Panami.

1994 - Leonid Kučma pobedio je na predsedničkim izborima u Ukrajini.

1995 - Vojne vlasti oslobodile su iz šestogodišnjeg kućnog pritvora vođu burmanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći.

1999 - Šest afričkih vlada potpisalo je sporazum o prekidu vatre, čime je okončan građanski rat u Demokratskoj Republici Kongo. Sporazum je potpisan bez učešća pobunjeničkih grupa involviranih u sukobe.

2000 - U gomili smeća koja se srušila na sirotinjsko naselje, nazvano Obećana zemlja, u Manili (Filipini) stradalo je više od 200 ljudi.

2006 - Lider čečenskih separatista Šamil Basajev ubijen je u Ingušetiji, ruskoj republici koja se graniči sa Čečenijom. Bio je najtraženiji čovek u Rusiji zbog terorizma i masovnih ubistava, a 2003. su ga SAD i UN uključile u spisak međunarodnih terorista.

Bisernica
12-07-2010, 20:25
11. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100710_148-ItemID-174544-lrg.jpg


1533 - Papa Klement VII (Clement) ekskomunicirao je engleskog kralja Henrija VIII (Henry), odbivši prethodno da poništi njegov brak s Katarinom Aragonskom (Catherine) i ozakoni vezu s Anom Bolen (Boleyn). Brak je u maju 1533. poništio kenterberjski nadbiskup Tomas Krenmer (Thomas Cranmer), a kralj je 1534. osnovao anglikansku crkvu i proglasio se za njenog poglavara.

1690 - U bici kod Bojna, u "Slavnoj revoluciji", engleski kralj Vilijam III Oranski pobedio je katoličke snage Džejmsa II. (Ovaj dan protestanti u Severnoj Irskoj, "Oranžisti", obeležavaju nizom parada i marševa, što izaziva revolt katolika i dovodi do sukoba sa policijom).

1844 - Rođen je Petar I Karađorđević, kralj Srbije (1903-1918) i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-21). Za kralja Srbije izabran je nakon majskog prevrata 1903. u kojem su ubijeni kralj Aleksandar Obrenović i kraljica Draga Mašin. Tokom vladavine, poštovao je Ustav i parlamentarnu demokratiju, a u spoljnoj politici oslanjao se na Rusiju, kao i na Francusku i Englesku.

1871 - Rođen je hrvatski političar i pisac Stjepan Radić, osnivač Hrvatske seljačke stranke, ministar prosvete u vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od novembra 1925. do februara 1927, kada njegova stranka ponovo prelazi u opoziciju. Umro je od rana zadobijenih u atentatu koji je nad njim i još dvojicom poslanika HŠ-a u Skupštini u Beogradu izvršio 20. juna 1928. radikalski poslanik Puniša Račić.

1876 - U crnogorsko-turskom ratu (1876-78) Crnogorci su u bici na Fundini, u Kučima, pobedili tursku vojsku.

1920 - Rođen je američki filmski i pozorišni glumac ruskog porekla Taiđe Kan, poznat kao Jul Briner. Igrao je u mnogim filmovima, a nagradu Oskar dobio je za ulogu u muzičkom filmu Kralj i ja.

1921 - Mongolija je proglasila nezavisnost pod nazivom Narodna Republika Mongolija.

1921 - Održano je prvo zvanično prvenstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u vaterpolu. Pobedilo je Somborsko sportsko društvo.

1935 - Umro je francuski oficir Alfred Drajfus (Dreyfus), čije je suđenje za izdaju 1894. podelilo francusku javnost na dva tabora - demokrate, republikance, s jedne, i rojaliste, klerikalce, s druge strane. Na osnovu lažnih dokaza, Drajfus, koji je bio Jevrejin, osuđen je na doživotnu robiju, a rehabilitovan je 1906.

1937 - Umro je američki kompozitor Džordž Geršvin (George Gershwin), koji je u klasičnu muziku uneo elemente popularne muzike, crnačkih duhovnih pesama i bluza (opera "Porgi i Bes", simfonijska fantazija "Amerikanac u Parizu", "Rapsodija u plavom", "Melanhonična rapsodija").

1960 - Premijer provincije Katanga u Kongu Moiz Čombe (Moise Tshombe) proglasio je nezavisnost te pokrajine, čime su počeli višegodišnji nemiri u toj afričkoj zemlji.

1978 - U eksploziji cisterne s tečnim gasom u španskom mediteranskom turističkom kampu u mestu San Karlos de la Rapita poginulo je oko 200 ljudi.

1979 - Americka vasionska stanica "Skajlab", nakon šestogodišnjeg kruženja oko Zemlje, raspala se prilikom prizemljenja.

1982 - U Beogradu je umro jugoslovenski pisac Mehmed-Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata bio je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, umetnički direktor "Bosna-filma" i glavni urednik "Svjetlosti" ("Derviš i smrt", "Tvrđava", "Sjećanja").

1987 - UN su proglasile za petomilijarditog stanovnika planete novorođenog dečaka u Zagrebu Mateja Gaspara.

1989 - Umro je engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije (Laurence Olivier), jedan od najboljih tumača likova Vilijama Šekspira (William Shakespeare), prvi glumac kojem je dodeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada "Emi" za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio je Oskara za film "Hamlet".

1991 - Avion sa hodočasnicima iz Nigerije srušio se u plamenu u Džedi, u Saudijskoj Arabiji. Poginuli su svi putnici i članovi posade (261).

1995 - Bosanski Srbi zauzeli su Srebrenicu, a potom Žepu (25.jula). Više od 30.000 ljudi, uglavnom žena i dece, prebačeno je na teritoriju pod kontrolom vlade u Sarajevu. Snage bosanskih Srba optužene su kasnije da su na tom području izvršile ratni zločin i da je ubijeno oko 7.000 bosanskih Muslimana.

1995 - U Francuskoj je umro general Gojko Nikoliš, lekar, narodni heroj, španski borac i član Srpske akademije nauka i umetnosti.

1996 - Sudsko veće Međunarodng suda za ratne zločine u bivšoj SFRJ u Hagu potvrdilo je optužnice za ratne zločine i genocid protiv lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića. Sud je za njima raspisao međunarodne poternice.

2000 - Uz posredovanje predsednika SAD Bila Klintona (Bill Clinton), u Kejmp Dejvidu su počeli pregovori o pitanju suvereniteta nad Jerusalimom između izraelskog premijera Ehuda Baraka i palestinskog vođe Jasera Arafata.

2001 - U Kambodži je odobreno donošenje zakona koji bi omogućio suđenje bivšim liderima Crvenih Kmera, tokom čije vladavine je ubijeno 1.700.000 ljudi.

2002 - Italijanski parlament je odobrio muškim naslednicima krune da se vrate u zemlju, čime je okončan 56-godišnji egzil kraljevske porodice zbog optužbi da je sarađivala sa fašistima.

2004 - Na devetu godišnjicu masakra u Srebrenici, u Memorijalnom centru Potočari sahranjeni su posmrtni ostaci 338 osoba muslimanske nacionalnosti, ubijenih u leto 1995. U tom centru je do tada pokopano ukupno 989 identifikovanih tela.

2006 - U sedam eksplozija na železničkim stanicama i u vozovima u Bombaju (Indija) poginulo je 186 osoba, a više od 700 ljudi je povređeno.

Bisernica
12-07-2010, 20:26
12. jul



http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100711_153-ItemID-174581-lrg.jpg



100. p.n.e. - Rođen je rimski vojskovođa, pisac i državnik GajJulije Cezar, jedna od najčuvenijih ličnosti svetske istorije. Posle pobede nad svojim suparnicima postao je diktator Rima. Ubijen je u zaveri pristalica republikanskog uređenja u Senatu 15. marta 44. p.n.e. kada je bio na vrhuncu moći. Njegovi zapisi iz galskih ratova spadaju u remek dela stare rimske književnosti. Uveo je Julijanski kalendar kojim se i danas služe neke pravoslavne crkve.

1191 - Engleski kralj Ričard lavljeg srca zauzeo je uTrećem krstaškom ratu grad Akru.

1536 - Umro je holandski humanista, filozof i filolog ErazmoRoterdamski, kritičar papske države i zloupotreba crkve. Svoje poglede na duhovne, crkvene i društvene prilike izneo je u satiričnom delu "Pohvala ludosti", a njegov spis "De ratione studii" prvi je sistematski program humanističkog školskog obrazovanja.

1543 - Engleski kralj Henri VIII (Henry) oženio se šesti,poslednji put, sa Katarinom Par, udovicom lorda Latimera.

1682 - Umro je francuski astronom Žan Pikar. Prvije precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije izračunavanje poluprečnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski almanah "Connaišance des Temps".

1806 - U Parizu je formirana Rajnska konfederacija u koju je ušlo16 nemačkih država pod protektoratom Napoleonove Francuske. To je značilo i kraj Svetog Rimskog Carstva Nemačke, koje je ukinuto 6. avgusta kada se Franc I Habsburg odrekao carske nemačke krune. Konfederacija se raspala 1813. nakon Napoleonovog poraza u bici kod Lajpciga.

1854 - Rođen je američki izumitelj i industrijalac DžordžIstman (George Eastman). Osnovao je kompaniju "Kodak" koja je godinama držala monopol u industriji kamera i filma.

1884 - Rođen je italijanski slikar i vajar Amadeo Modiljani. Dobar deo života proveo je u Parizu (1906-20), gde se uklopio u savremene likovne tokove "Pariske škole", a proslavio se portretima i ženskim aktovima stilizovanim u izdužene forme.

1904 - Rođen je čileanski pisac i diplomata Pablo Neruda,dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. Hrabro se suprotstavio uvođenju Pinočeove diktature, a njegova sahrana iste, 1973. godine, pretvorila se u manifestaciju čileanskih antifašista. ("Dvadeset ljubavnih i jedna očajna", "Pokušaj beskonačnog čoveka", "Španija u srcu", "Elementarne ode").

1910 - U avionskoj nesreći poginuo je engleski proizvođačautomobila i pilot Čarls Stjuart Rols, koji je s Frederikom Henrijem Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila "Rols-Rojs".

1920 - Zvanično je otvoren Panamski kanal, šest godina nakonšto je kroz njega prošao prvi brod.

1941 - Nakon napada Nemačke na ŠSR u Drugom svetskom ratu,sovjetska vlada i Velika Britanija potpisali su u Moskvi sporazum o uzajamnoj pomoći i zajedničkoj borbi protiv nacističke Nemačke.

1941 - Na Cetinju je u Drugom svetskom ratu proglašenakvislinška suverena i nezavisna Crna Gora pod protektoratom fašističke Italije.

1960 - Francuska je priznala nezavisnost kolonija u AfriciDahomeja, Nigera, Gornje Volte, Obale Slonovače, Čada, Centralne Afrike i Konga.

1979 - Gilbertova Ostrva u Tihom okeanu stekla su nezavisnost uokviru Britanskog komonvelta pod nazivom Republika Kiribati, posle 87 godina britanske kolonijalne uprave.

1984 - Umro je srpski pisac i diplomata Marko Ristić, istaknutiteoretičar beogradske nadrealističke grupe i jedan od predstavnika moderne i avangarde u srpskoj i jugoslovenskoj književnosti između dva svetska rata. Od 1945. do 1951. bio je jugoslovenski ambasador u Parizu ("Od sreće i od sna", "Bez mere", "Nox microcosmica").

1993 - Zemljotres na severu Japana aktivirao je klizišta ipokrenuo džinovske morske talase, u kojima je oko 200 ljudi izgubilo život.

1997 - Kubanska vlada je, nakon laboratorijskih ispitivanja,potvrdila autentičnost posmrtnih ostataka legendarnog gerilskog vođe Ernesta Če Gevare, pronađenih u Boliviji, gde je ubijen, a potom prebačenih na Kubu, na osnovu sporazuma vlada dveju zemalja.

1998 - Francuska je pobedom nad Brazilom (3:0) u Parizu u finalusvetskog fudbalskog prvenstva, prvi put postala prvak sveta u fudbalu.

2000 - U Topoli je umro princ Tomislav Karađorđević, sin kraljaAleksandra I i brat kralja Petra II. Njegova sahrana 16. jula u porodičnoj grobnici na Oplencu okupila je skoro celu porodicu Karađorđević, koja je živela u inostranstvu od Drugog svetskog rata, kada su nove komunističke vlasti zabranile kralju i članovima njegove porodice povratak u zemlju. Princ Aleksandar Karađorđević, sin kralja Petra II, vratio se s porodicom u SRJ 2001, a odlukom Savezne vlade 12. jula porodici Karađorđević je dat na korišćenje dvorski kompleks na Dedinju.

2001 - SAD su objavile crnu listu zemalja koje nisu počele borbuprotiv trgovine ljudima. Na tom spisku nalaze se 23 zemlje, uključujući Izrael, Grčku i Saudi Arabiju.

2001 - Bivši bugarski car Simeon II Saks Koburg prihvatio jekandidaturu za premijera. Na tu dužnost je zvanično izabran u parlamentu 24. jula.

2003 - Savet bezbednosti UN produžio je mandat međunarodnimmirovnim snagama u BiH (Sfor) za godinu dana i zatražio da svi optuženi za ratne zločine budu privedeni pravdi. Snage Sfora razmeštene su u BiH u januaru 1996.

2003 - Umro je legendarni saksofonista i džez kompozitor Beni(Benny) Karter. Tokom svoje 60-godišnje karijere nastupao je s brojnim istaknutim džez muzičarima, a dela u njegovom aranžmanu izvodili su najslavniji džez sastavi koje su predvodili Đuk Elington, Beni Gudman, Čik Veb i Glen Miler.

2004 - Francuska i Irak obnovili su diplomatske odnose prekinutepre 13 godina zbog iračke invazije na Kuvajt.

2006 - U napadu na izraelski vojni punkt na granici između Libanai Izraela gerilci Hezbolaha oteli su dva izraelska vojnika. Akcije Hezbolaha i žestoki odgovor Izraela izazvali su novi rat u Libanu, koji je trajao do 14. avgusta kada je nastupilo primirje. Tokom sukoba poginulo je 1.100 Libanaca, mahom civila i 154 Izraelaca, uglavnom vojnika.

2008 - Umro je poznati američki kardiolog i jedan odnajpoznatijih svetskih hirurga 20 veka Majkl Debejki koji je prvi izveo mnoge hiruške zahvate, poput ugrađivanja bajpasa. Tokom sedam decenija duge karijere uveo je nove hiruške metode lečenja i začetnik je moderne kardiološke hirurgije. Operisao je brojne poznate ličnosti među kojima su i tri americka predsednika (Džon Kenedi, Lindon Džekson, Ričard Nikson), ruski predsednik Boris Jeljcin, jordanski kralj Husein, ali i poznate holivudske zvezde.

Bisernica
12-07-2010, 20:27
13. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100712_358-ItemID-174636-lrg.jpg



1793 - Ubijen je Žan Pol Mara, jedan od glavnih vođa Francuske revolucije i lider montanjara. Ubistvo je izvršila Šarlot Korde koja je četiri dana kasnije pogubljena na giljotini.

1822 - U ratu Grčke za nezavisnost grčka vojska pobedila jeturske snage kod Termopilskog klanca.

1837 - Kraljica Viktorija I preselila se u Bakingamsku palatu u Londonu, kao prvi britanski monarh koji će živeti u toj palati.

1878 - Završen je Berlinski kongres na kojem su evropske sile(Nemačka, Austro-Ugarska, Rusija, Engleska i Francuska) uspostavile novi odnos snaga na jugoistoku Evrope. Revidiran je Sanstefanski mirovni ugovor zaključen između Rusije i Turske 3. marta, Srbija i Crna Gora stekle su međunarodno priznanje i znatno su proširile svoje teritorije, a Austro-Ugarska je dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu.

1919 - Britanski vazdušni brod (dirižabl) R34 sleteo je uNorfolk i time završio prvi let preko Atlantika, od Britanije do SAD i natrag. Putovanje je trajalo 182 sata efektivnog leta.

1930 - U glavnom gradu Urugvaja Montevideu počelo je Prvosvetsko fudbalsko prvenstvo na kojem je učestvovalo 13 timova, među kojima i jugoslovenski.

1941 - U Crnoj Gori je podignut ustanak protiv italijanskog okupatora. Od početka Drugog svetskog rata to je bio najveći opštenarodni ustanak u okupiranoj Evropi.

1943 - Pobedom sovjetske vojske okončana je ključna faza Kurskebitke u Drugom svetskom ratu, najveće tenkovske bitke u istoriji, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 tenkova. Nemci su izgubili 2.900 tenkova, a poginulo je i ranjeno najmanje 230.000 vojnika.

1944 - Sovjetske trupe počele su u Drugom svetskom ratu ofanzivuna Pribaltik i zauzele grad Viljnus u Litvaniji.

1951 - U Los Anđelesu je umro austrijski kompozitor ArnoldŠenberg. Kao začetnik Bečke atonalne škole, pobornik ekspresionizma u muzici i tvorac novog načina komponovanja - dodekafonije, bitno je uticao na razvoj muzike 20. veka (opera "Mojsije i Aron", simfonijska poema "Peleas i Melisandra", kantate "Gurelider", "Preživeli iz Varšave").

1975 - Iz Kejp Kanaverala u Floridi lansiran je američki svemirski brod "Apolo", koji je učestvovao u prvoj sovjetsko-američkoj misiji u svemiru.

1977 - Zbog nestanka struje Njujork je bio u potpunom mraku,posle čega je policija uhapsila 3.000 pljačkaša.

1985 - Na stadionima u Londonu i Filadelfiji istovremeno suodržani humanitarni rok koncerti "Live Aid" koje je organizovao Bob Geldof za pomoć gladnima u Africi. Prikupljeno je preko 60 miliona dolara, a TV prenos koncerata pratilo je oko milijardu i po gledalaca širom sveta.

1985 - Sovjetski atletičar Sergej Bubka postigao je novi svetskirekord u skoku sa motkom kada je u Parizu prvi put preskočio šest metara.

1992 - Preuzimajući dužnost premijera Izraela, Jicak Rabin je izrazio spremnost da poseti prestonice arapskih zemalja radi postizanja mira na Bliskom istoku.

1995 - Na Cetinju je pred oko 300 vernika proglašena autokefalnaCrnogorska pravoslavna crkva, koju nije priznala nijedna pravoslavna crkva u svetu.

1996 - Održan je "Love Parade" festival na kojem je oko pola miliona rejvera igralo ulicama Berlina uz tehno muziku. To je bio najveći javni skup u tom gradu posle Drugog svetskog rata.

1999 - Više hiljada iranskih studenata sukobilo se sa policijomu centru Teherana, protestujući zbog odluke vlasti o zabrani svih mitinga i nezvaničnih okupljanja.

2000 - Policija UN na Kosovu zvanično je saopštila da se tokom prvih šest meseci 2000. u regionu Kosova desilo više od 1.900 incidenta, da je ubijeno 19 ljudi i da je izvršeno niz kriminalnih radnji - napada, otmica, silovanja i podmetanja požara.

2001 - Pakistanski predsednik general Pervez Mušaraf stigao je uIndiju na samit posvećen smirivanju odnosa između ova dva nuklearno naoružana suseda (Pakistana i Indije).

2001 - Kina je osudila kinesko-američkog naučnika Li Šaominazbog špijuniranja u korist Tajvana i naredila njegovu deportaciju. SAD su zatražile od Kine da razreši slučajeve i ostalih pet zatvorenih naučnika, američkih državljana.

2003 - Kuvajtski emir šeik Džaber Al Ahmed Al Sabah doneo jedekret kojim se odvaja mandat premijera od krune, po prvi put od kada je Kuvajt stekao nezavisnost (1961).

2008 - U saobraćajnoj nesreći u Poljskoj poginuo je bivši šefpoljske diplomatije i nekadašnji slavni antikomunistički disident Bronjislav Germek.

Bisernica
14-07-2010, 18:29
14. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100713_372-ItemID-174720-lrg.jpg


1223 - Umro je francuski kralj Filip II Avgust. Vladavinu je počeo 1179. uspešnim ratovanjem protiv Engleza od kojih je preuzeo posede u zapadnoj Francuskoj, a pobedom nad englesko-nemačkom vojskom proširio je teritoriju Francuske. Učestvovao je u Trećem krstaškom ratu.

1602 - Rođen je francuski državnik italijanskog porekla Žil Mazaren, naslednik kardinala Rišeljea na dvoru Luja XIII (1642). Za vreme regenstva Ane Austrijske, majke Luja XIV, Mazaren je imao punu vlast i kao vešt diplomata postavio je temelje francuske nadmoći u Evropi koja je do punog izražaja došla u vreme vladavine Luja XIV.

1789 - U Parizu narod je zauzeo zloglasni zatvor Bastilju, simbol monarhije. Taj dan smatra se početkom Francuske revolucije, događaja koji je predstavljao prekretnicu u evropskoj istoriji. U Francuskoj se slavi kao nacionalni praznik.

1817 - Umrla je francuska književnica Ana Lujza Neker, poznata kao Madam de Stal. Knjigom "O Nemačkoj" dala je veoma značajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio je čuveno mesto okupljanja intelektualaca toga vremena.

1867 - Alfred Nobel, izumitelj dinamita, prvi put je demonstriraosvoj izum u kamenolomu kod engleskog grada Redhil.

1887 - Umro je nemački industrijalac i proizvođač oružja Alfred Krup. Prvi je počeo da proizvodi topove od livenog čelika i stekao monopol u snabdevanjun pruske armije topovima, stvarajući pri tom moćni metalurški koncern "Krup".

1889 - U Parizu je održan međunarodni socijalistički kongreskoji su organizovale marksističke partije Nemačke i Francuske. Osnovana je Druga internacionala i doneta rezolucija o osmočasovnom radnom danu i o proslavi 1. maja kao dana međunarodne solidarnosti radnika.

1901 - U Beogradu je svečano otvoreno prvo radničko pozorišteu Srbiji. Predstave su izvođene u kafani "Radnička kasina" na uglu Dečanske i Skopljanske (Nušićeve) ulice.

1902 - U Sarajevu je osnovano srpsko kulturno-prosvetno društvo"Prosvjeta".

1904 - Rođen je američki pisac, poreklom poljski Jevrej, IsakBaševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Smatra se najznačajnijim modernim piscem na jidišsu, mada se njegova dela pojavljuju isključivo u engleskom prevodu ("Rob", "Satana u Goraju", "Mađioničar iz Lublina").

1913 - Rođen je američki političar Lesli Linč King Junior, poznat kao Džerald Ford, predsednik SAD od 1974. kada je kao potpredsednik zamenio Ričarda Niksona koji je zbog afere Votergejt podneo ostavku. Na predsedničkim izborima 1976. pobedio ga je Džimi Karter.

1918 - Rođen je švedski filmski i pozorišni režiser iscenarista Ingmar Bergman, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca 20. veka, dobitnik tri Oskara ("Sedmi pečat", "Divlje jagode", "Devičanski izvor", "Krici i šaputanja", "Zmijsko jaje").

1933 - U Nemačkoj su nacionalsocijalisti, koji su sa Hitleromdošli na vlast u januaru, zabranili sve opozicione partije.

1958 - U Iraku je izvršen vojni udar u kojem su ubijeni kraljFejsal II i premijer Nuri el-Said. Irak je proglašen republikom, a vlast je preuzeo general Abdul Karim Kasim.

1959 - Prvi brod na atomski pogon "UŠ Long Beać" porinut je u Kvinsiju, u Masačusetsu. Brod je imao dva nuklearna reaktora i mogao je postići brzinu od 30 čvorova na sat.

1965 - Američki satelit "Mariner 4", lansiran 1964, napravio jeprve fotografije Marsa.

1976 - Kineski graditelji završili su železničku prugu"Tanzam", koja je povezala Zambiju i luku Dar-es-Salam u Tanzaniji.

1992 - Milan Panić, američki biznismen srpskog porekla, izabranje za prvog premijera SR Jugoslavije.

1997 - Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivšeJugoslavije u Hagu osudio je bosanskog Srbina Dušana Tadića na 20 godina zatvora zbog učešća u etničkom čišćenju bosanskih Muslimana 1992. na području Prijedora, u severozapadnoj Bosni.

1998 - Umro je Ričard Mekdonald, koji jeprokrčio put konceptu brze hrane i razvio ga u najveći lanac, "McDonald's", restorana u svetu.

1999 - Obnovljeni su avio letovi između Argentine i Foklandskihostrva, prvi put nakon Foklanskog rata iz 1982. godine.

2000 - SAD i Vijetnam sklopili su, 25 godina nakon završetkaVijetnamskog rata, trgovinski ugovor, koji je Hanoju otvorio put u Svetsku trgovinsku organizaciju.

2000 - Sud u Majamiju obavezao je najveće američkeproizvođače cigareta da plate 145 milijardi dolara na ime odštete pušačima Floride zbog ugrožavanja njihovog zdravlja.

2001 - Vlada Srbije saopštila je da je u akumulacionom jezeruhidroelektrane Perućac otkriven kamion-hladnjača u kojem je pronađeno između 50 i 60 leševa za koje se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu 1999.

2002 - Jedan pripadnik neo-nacističkog pokreta pucao je nafrancuskog predsednika Žaka Širaka na proslavi Dana pada Bastilje. Osumnjičeni je brzo uhvaćen, a parada je nastavljena.

2006 - U naletu tajfuna Bilis, koji je izazvao olujne kiše ipoplave u jugoistočnoj Kini, stradale su 482 osobe.

2008 - Međunarodni krivični sud u Hagu optužio je sudanskogpredsednika Omara al-Bašira za genocid nad afričkim plemenima u Darfuru. Od početka konflikta 2003. u sukobima između snaga sudanskog predsednika Al-Bašira i lokalnih plemena život je izgubilo više od 300.000 ljudi.

2009 - Sud UN za ratne zločine u Ruandi, sa sedištem uTanzaniji, osudio je bivšeg guvernera Kigalija potpukovnika Tarčisa Renzahoa na doživotni zatvor, kao jednog od glavnih pokretača genocida u Ruandi 1994. godine.

Bisernica
15-07-2010, 21:26
15. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100714_367-ItemID-174810-lrg.jpg


1099 - Krstaši su u Prvom krstaškom ratu osvojili Jerusalim i razorili ga. Grad je posle rimskog razaranja 70. godine obnovio rimski car Hadrijan i pretvorio ga u rimsku vojnu koloniju, a 638. došao je pod vlast Arapa i postao muslimansko sveto mesto. Arapi su ga ponovo osvojili 1187.

1291 - Umro je nemački car Rudolf I Habsburg, osnivač dinastije Habsburgovaca. Po dolasku na presto (1273) dao je članovima svoje familije u posed Austriju, Štajersku, Kranjsku, Korušku i Tirol, koje su postale habsburške nasledne zemlje. Time je udario temelje moći habsburške monarhije.

1410 - Litvansko-poljski kralj Vladislav II Jagjelo (Wladyslaw Jagiello) pobedio je, uz pomoć čeških najamnika, Nemački viteški red (Tevtonski red) u bici kod Tanenberga, nakon čega je proširio poljsko-litvansku državu.

1606 - Rođen je holandski slikar Harmens van Rijn Rembrant (Harmensz, Rijn Rembrandt), jedan od najvećih majstora u istoriji slikarstva. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i oko 2.000 crteža, uključujući remek dela kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa".

1795 - Marseljeza je zvanično prihvaćena za himnu Francuske.

1865 - U Dablinu je rođen britanski političar i novinski magnat Alfred Nortklif, vlasnik i jedan od osnivača listova "Daily Mirror", "Daily Mail" i "The Times". Ujedinjavanjem više listova i časopisa osnovao je 1905. "Ašociated Newspaper", koja je u narednih dvadest godina bila najuticajniji novinski koncern u Evropi.

1869 - Francuz Ipolit Mež Muri (Hippolyte Mege Mouries) patentirao je margarin.

1904 - Umro je ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, jedan od najznačajnijih pripovedača i dramskih pisaca u ruskoj i svetskoj književnosti. Kao dramski pisac smatra se nenadmašnim majstorom atmosfere i dijaloga. Njegove drame i danas su na repertoarima svetskih pozorišta ("Galeb", "Tri sestre", "Višnjik").

1918 - Opštom ofanzivom snaga Osovine pod komandom nemačkog generala Eriha fon Ludendorfa (Erić von Ludendorf) počela je druga bitka na Marni u Prvom svetskom ratu. To je bio poslednji pokušaj Nemačke da nadvlada savezničke snage na zapadnom frontu.

1929 - Umro je austrijski pisac Hugo fon Hofmanstal (von Hofmannsthal), koji se proslavio kao autor libreta za opere Riharda Štrausa ("Kavaljer s ružom", "Arijadna na Nasosu", "Žena bez senke").

1937 - Pušten je u saobraćaj kanal Moskva-Volga dug 128 kilometara, dubok 5,5 a širok 85 metara, čime je regulisana reka, a grad Moskva postao je luka povezana sa pet mora.

1941 - U bici kod Orše u Drugom svetskom ratu, sovjetska vojska prvi put je upotrebila plotunsko raketno oružje, popularno nazvano "kaćuša".

1958 - Američke snage iskrcale su se u Libanu i intervenisale na zahtev predsednika Kamija Šamuna, omogućivši mu da se ponovo kandiduje za šefa države.

1968 - Uspostavljen je prvi direktni putnički avio-saobraćaj između SAD i S S S R. Na liniji Moskva-Njujork počeli su da lete avioni "Aeroflota" i "Pan Amerikena".

1974 - Na Kipru je vojnim udarom grupe grčkih oficira u Nacionalnoj gardi, pristalica pripajanja Grčkoj, oboren predsednik Makarios, a vlast je preuzeo Nikos Sampson, bivši lider EOK-e. Arhiepiskop Makarios je privremeno napustio Kipar.

1975 - Sovjetski i američki vasionski brodovi "Sojuz 19" i "Apolo 18" lansirani su u orbitu oko Zemlje, u okviru zajedničkog programa kojim je predviđeno njihovo spajanje u svemiru.

1983 - U napadu jermenskih terorista na prostorije turske vazduhoplovne kompanije na pariskom aerodromu "Orli", šest ljudi je poginulo, a 48 ranjeno.

1992 - U organizaciji Građanskog saveza Srbije i Centra za antiratnu akciju ispred Savezne skupštine u Beogradu održan je protestni skup protiv diskriminacije i pretnje pripadnicima drugih nacionalnosti pod nazivom "Žuta traka". Neposredan povod za akciju bilo je prisilno iseljavanje Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci.

1995 - Vojska Šri Lanke okončala je najveću ofanzivu od 1987. protiv tamilskih pobunjenika, tokom koje je poginulo najmanje 300 ljudi.

1997 - U Majami Biču na Floridi ubijen je Đani Versače (Gianni Versace), italijanski modni kreator, jedna od najpoznatijih ličnosti iz sveta mode krajem 20. veka.

1999 - Nakon ulaska međunarodnih mirovnih snaga na Kosovo, u Prištinu je stigao šef civilne administracije UN Bernar Kušner (Bernard Kushner), a vojni zvaničnici proglasili su Kosovo jednim od najopasnijih mesta na svetu zbog velikog broja mina koje su postavile sve strane u ratu.

2000 - Zimbabve je ponovo zakonom uredio status crnih seljaka na farmama koje su posedovali belci u svih osam provincija.

2003 - Umro je Hjum Kronin, brodvejski i holivudski glumac koji se prvi put na filmu pojavio 1943. godine u Hičkokovoj "Senci sumnje", a kasnije i u drugim filmskim ostvarenjima kao što su "Poštar uvek zvoni dvaput", "Dvanaest besnih ljudi" i "Čaura".

2004 - Bivši ministar finansija Ruande Emanuel (Emmanuel) Ndindabahizi osuđen je na doživotnu robiju zbog učešća u genocidu 1994. godine.

2005 - Veće Okružnog suda u Beogradu osudilo je četvoricu pripadnika paravojne formacije "Osvetnici" (Milana Lukića, Olivera Krsmanovića, Dragutina Dragićevića i Đorđa Ševića) na ukupno 75 godina zatvora zbog ratnog zločina otmice i ubistva 16 građana muslimanske nacionalnosti iz mesta Sjeverin.

2009 - Umro je američki fotograf Džullijus Šulman (Julius Shulman) koji se tokom karijere, koja je trajala sedam decenija, proslavio snimcima arhitektonskih zdanja i postao nezaobilazno ime u svetu fotografije urbanih sredina i arhitektonskih struktura.

Bisernica
15-07-2010, 21:28
16. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100715_348-ItemID-174914-lrg.jpg


622 - Istoričari smatraju da ovim datumom počinje prva godinaislamske ere, odnosno dan kada je Muhamed, sa svojim pristalicama napustio Meku da bi osnovao prvi centar nove vere u Medini.

1054 - Zbog sukoba oko pitanja da li rimski papa ima primat među hrišćanskim poglavarima, došlo je do raskola između rimske i carigradske hrišćanske crkve. Spor je kasnije doveo do "velike šizme" i stvorene su dve crkve - istočnopravoslavna i zapadna rimokatolička.

1533 - Prema naredbi španskog osvajača Fransiska Pizara (Francisco Pizarro), ubijen je car Inka Atahualpa, iako je dao traženi otkup - jednu sobu punu zlata i dve pune srebra.

1661 - Stokholmska banka izdala je prve papirne novčanice u Evropi.

1723 - Rođen je engleski slikar Džošua Rejnolds (Joshua Reynolds),jedan od najvećih portretista u istoriji slikarstva, prvi predsednik Kraljevske umetničke akademije (1768) i dvorski slikar od 1784. Izradio je oko 2.000 portreta i snažno uticao na generacije engleskih portretista.

1858 - Rođen je srpski vojvoda Petar Bojović, čuveni vojskovođa u ratovima 1912-18. Zaslužan je za pobede u Prvom balkanskom ratu nad turskom vojskom u bitkama kod Kumanova i Bitolja (1912), a u Drugom balkanskom ratu za uspeh u bici kod Bregalnice (1913) nad bugarskom vojskom. Za uspehe u Prvom svetskom ratu dobio je čin vojvode. Kao komandant Prve armije, 1. novembra 1918. oslobodio je Beograd. Umro je 1945. godine u Beogradu i sahranjen je bez vojnih počasti.

1861 - Osnovano je Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu.

1867 - Francuski vrtlar Žozef Monije (Joseph Monier) patentirao je u Parizu armirani beton.

1872 - Rođen je norveški istraživač Rual Amundsen (Roald) prvi čovek koji stigao na Južni pol (1911). Poginuo je u junu 1928. u avionskoj nesreći, pokušavajući da pronađe nestalu italijansku ekspediciju koja je krenula ka Severnom polu.

1890 - Umro je švajcarski pisac Gotfrid Keler (Gottfried Keller)najveći pripovedač nemačkog govornog područja u Švajcarskoj ("Ljudi iz Zeldvile", "Ciriške novele", "Sedam legendi", "Epigram", "Zeleni Hajnrih", "Martin Zalander").

1896 - Umro je francuski pisac Edmon Gonkur (Edmond Goncourt) na čiju je inicijativu osnovano književno društvo koje od 1903. nosi ime braće Gonkur "Academie des Goncourt".

1917 - Osujećen je pokušaj boljševika da preuzmu vlast u Rusiji, Trocki je uhapšen, a Lenjin se povukao u ilegalu.

1918 - U Jekaterinburgu je ubijen poslednji ruski car Nikola II Romanov i članovi njegove porodice.

1925 - U Bagdadu je otvoreno zasedanje prvog izabranog parlamenta Iraka.

1935 - U Oklahoma Sitiju postavljen je prvi u svetu parking merač.

1945 - SAD su u pustinji Alamogordo, u državi Novi Meksiko, izvršile prvu probu atomske bombe, pod šifrovanim nazivom "Triniti".

1950 - Na stadionu "Marakana" u Rio de Žaneiru, Urugvaj je u finalu svetskog prvenstva pobedio Brazil sa 2:1, osvojivši drugi put svetski fudbalski šampionat. Utakmicu je pratilo 199.000 gledalaca.

1951 - Belgijski kralj Leopold III abdicirao je u korist sina Boduena (Baudouin).

1965 - Predsednici Francuke i Italije Šarl de Gol (Gaulle) i Đuzepe Saragat (Giuseppe) otvorili su 11,6 kilometara dug tunel ispod Mon Blana koji je povezao dve zemlje.

1969 - Američki vasionski brod "Apolo 11" lansiran je iz Kejp Kanaverala u istorijsku misiju ka Mesecu sa astronautima Nilom Armstrongom (Neil), Edvinom Oldrinom (Edwin Aldrin) i Majklom Kolinsom (Collins).

1976 - Indonezija je anektirala bivšu portugalsku koloniju Istočni Timor kao svoju 27. pokrajinu.

1979 - Sadam Husein je postao predsednik Iraka.

1985 - Umro je nemački pisac Hajnrih Teodor Bel (Boell), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1972, najprevođeniji nemački pisac posle Drugog svetskog rata ("Grupni portret s damom", "Mišljenje jednog klovna").

1989 - Umro je austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Od 1949. bio je dirigent Bečkog simfonijskog orkestra, od 1955. vodio je Berlinsku filharmoniju, a od 1956. do 1964. bio je direktor Bečke državne opere.

1990 - Na Filipinima je u zemljotresu poginulo više od 1.600 ljudi.

1995 - Umro je britanski pesnik Stefan Spender (Stephen). Na početku karijere nazvan je drugim Šelijem (Shelly) ("Dvadeset pesama", "Ruševine i viđenja").

1998 - Kosovski Albanci su u Prištini konstituisali paralelni kosovski parlament. Policija je, po naredbi srpskih vlasti koje su taj postupak smatrale nelegalnim, kao i majske izbore, zaposela prostorije i zaplenila dokumenta o radu parlamenta.

2000 - U Budimpešti je umro pesnik Đerđ Petri, jedan od najpoznatijih mađarskih disidenata za vreme komunističkog režima Janoša Kadara.

2001 - Predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) od 1980. Huan Antonio Samaran penzionisan je, a potom imenovan za počasnog doživotnog predsednika MOK-a. Njega je nasledio belgijski hirurg Žak Rog (Jacques Rogge).

2001 - Kineski i ruski predsednici Đijang Cemin i Vladimir Putin potpisali su prijateljski pakt kojim su postavljeni principi partnerstva dve zemlje, a u funkciji zaštite njihovih interesa.

2003 - Vojnim pučem je svrgnuta vlada afričke ostrvske države Sao Tome i Principe dok je njen predsednik Fradike de Menezes bio u privatnoj poseti Nigeriji.

2004 - Tribunal u Hagu obelodanio je optužnicu protiv bivšeg lidera Srba u Hrvatskoj Gorana Hadžića, zbog ratnih zločina nad hrvatskih i drugim nesrpskim stanovništvom u istočnoj Slavoniji. Hadzić je od tada u bekstvu.

2004 - Na aerodromu u Tokiju uhapšen je bivši svetski prvak u šahu Bobi Fišer. U martu 2005. Fišer je otputovao na Island pošto je dobio državljanstvo te ostrvske zemlje i time izbegao deportaciju u SAD, koje ga traže više od deset godina zbog kršenja međunarodnih sankcija prema bivšoj SR Jugoslaviji, gde je 1992. odigrao šahovski meč sa Borisom Spaskim.

2004 - Umro je Čarls W. Svini (Sweeney) američki pilot koji je upravljao bombarderom koji je bacio atomsku bombu na japanski grad Nagasaki 1945. godine.

2005 - UNESCO je uvrstio Mostar (BiH) na listu svetske kulturne baštine.

Bisernica
17-07-2010, 09:27
17. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100716_314-ItemID-175018-lrg.jpg


1453 - U bici kod Kastijona Francuzi su postigli odlučujuću pobedu nad Englezima koja je dovela do okončanja Stogodišnjeg rata.

1762 - Ubijen je ruski car Petar III tri dana nakon što je oboren sa vlasti i zatvoren. Presto je preuzela njegova supruga Katarina II (Velika), koja je kasnije postala jedan od najčuvenijih ruskih vladara.

1790 - Umro je škotski ekonomista Adam Smit (Smith), uz Dejvida Rikarda, najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije. Postavio je osnove radne teorije vrednosti. ("Bogatstvo naroda", "Teorija moralnih osećanja").

1890 - Sesil Roudz (Cecil Rhodes), po kojem je Rodezija dobila naziv, postao je premijer Kapske kolonije u Južnoj Africi.

1912 - Umro je francuski matematičar, fizičar i filozof Žil Anri Poenkare (Jules Henri Poincare). Razvio je teoriju automorfnih funkcija i istraživao diferencijalne jednačine, a posebno su značajni njegovi radovi na području topologije i njegova interpretacija geometrije Lobačevskog. Objavio je oko 500 naučnih radova.

1917 - Britanska kraljevska kuća promenila je svoje ime Saks-Koburg-Gota (Saxe-Coburg-Gotha) u Vindzor (Windsor) zbog antinemačkog raspoloženja u Britaniji tokom Prvog svetskog rata.

1928 - Umro je srpski geolog i paleontolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, prvi ministar privrede u Srbiji (1904-05). Reformisao je srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, a 1892. je sa geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo.

1945 - U Potsdamu je počela konferencija o posleratnoj budućnosti Evrope. Na skupu koji je okončan 2. avgusta predstavnici zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu - S S S R-a, SAD i Velike Britanije, Staljin, Truman i Čerčil, kojeg je 28. jula zamenio novi šef britanske vlade Klement Atli (Clement Atlee), doneli su odluku o demilitarizaciji i denacifikaciji Nemačke i dogovorili su se o teritorijalnim promenama u istočnoj Evropi.

1946 - U Beogradu je pogubljen Dragoljub Draža Mihailović, general kraljevske jugoslovenske vojske i vođa četničkog pokreta u Drugom svetskom ratu.

1959 - Umrla je čuvena američka džez i bluz pevačica Bili Holidej (Billie Holiday).

1968 - U Iraku je oborena vlada Abdula Arefa, a na vlast je došlo desno krilo BAAS partije. Predsednik republike, a kasnije i vlade postao je general Ahmed Hasan al-Bakr.

1969 - U Španiji, general Fransisko Franko imenovao je za svog naslednika princa Huana Karlosa (Juan Carlos), koji je preuzeo vođstvo države 22. novembra 1975, dva dana nakon diktatorove smrti.

1973 - U Avganistanu je proglašena republika nakon vojnog udara kojim je prekinuta četrdesetogodišnja vladavina kralja Mohameda Zahir Šaha (Mohammed, Shah). Predsednik je postao bivši premijer Sardar Muhamad Daud Kan (Muhammad Daoud Khan).

1975 - Američki i sovjetski vasionski brodovi "Sojuz 19" i "Apolo 18" spojili su se u Zemljinoj orbiti. Komandanti letilica, Aleksej Leonov i Tom Staford (Stafford), razmenili su čestitke, pri čemu je Rus govorio engleski a Amerikanac ruski.

1979 - Diktator Nikaragve Anastasio Somoza Debajle (Somoza Debayle) dao je ostavku i pobegao iz zemlje, a vlast je preuzeo levičarski sandinistički pokret Danijela Ortege Saavedre (Daniel).

1981 - Više od 100 ljudi je poginulo, a 550 ranjeno kada su izraelski avioni bombardovali palestinska područja Bejruta.

1984 - Lansiran je sovjetski svemirski brod "Sojuz T12", a član posade Svetlana Savickaja postala je prva žena koja je "prošetala" svemirskim prostorom izvan letelice.

1994 - Brazil je na svetskom fudbalskom prvenstvu u SAD osvojio četvrtu šampionsku titulu.

1995 - Umro je argentinski automobilski as Huan Manuel Fanđo (Juan, Fangio), petostruki svetski šampion u "Formuli-1".

1996 - Američki putnički avion "Boing 747" na liniji Njujork-Pariz ekplodirao je iznad Atlantskog okeana, nakon što je poleteo sa aerodroma "Kenedi". Poginulo je svih 230 putnika i članova posade.

1998 - Posmrtni ostaci ruskog cara Nikolaja II Romanova i članova njegove porodice, preneti iz Jekaterinburga 80 godina nakon ubistva, sahranjeni su u Sankt Peterburgu. Svečanoj ceremoniji prisustvovao je i predsednik Rusije Boris Jeljcin.

1998 - Džinovski talasi izazvani snažnim zemljotresom na dnu Pacifika odneli su šest sela na severozapadnoj obali Papue Nove Gvineje. Poginulo je oko 2.000 ljudi.

1998 - Na konferenciji UN u Rimu, predstavnici 120 zemalja usvojili su statut kojim je uspostavljan prvi stalni Međunarodni krivični sud za ratne zločine. SAD su odbile da se priključe tom sudu. Do marta 2003. sporazum je ratifikovalo 89 zemalja.

2000 - Bašar el-Asad postao je predsednik Sirije, obećavši prilikom inauguracije da će nastaviti nepopustljivu politiku prema Izraelu kakvu je vodio njegov otac Hafez el-Asad, koji je umro 10. juna.

2001 - Na osnovu odluke vlade SRJ, princ Aleksandar Karađorđević i članovi njegove porodice uselili su se u kraljevsku rezidenciju u Beogradu koja je jugoslovenskoj kraljevskoj porodici oduzeta posle Drugog svetskog rata.

2001 - Nakon završetka sukoba na Kosovu i prestanka vazdušnih napada NATO-a na SRJ, istražitelji Međunarodnog suda za ratne zločine iz Haga pronašli su, prema izjavi portparola tužilaštva suda Florens Artman (Florence Hartmann), tokom 1999. i 2000. godine 876 grobnica na Kosovu i ekshumirali 4.392 žrtve od kojih je 2.099 identifikovano.

2002 - Umro je Jozef (Joseph) Luns komandant Zapadne alijanse sa najdužim stažom na toj funkciji. Luns, bivši ministar inostranih poslova Holandije, imenovan je za generalnog sekretara NATO u oktobru 1971, za vreme hladnog rata. Tu dužnost napustio je 1984. godine.

2003 - U Americi je umrla "kraljica salse", pevačica kubanskog porekla Selija Kruz (79). Kubu je napustila uoči dolaska Fidela Kastra na vlast i nastanila se u SAD, a povratak na karipsko ostrvo joj nikad nije dozvoljen. Odigrala je ključnu ulogu u promovisanju kubanske muzike, snimila 70 albuma i pet puta dobila nagradu Gremi, najznačajnije američko priznanje za muziku.

2004 - Grčke vlasti uhapsile su u Solunu Dejana Milenkovića Bagzija, osumnjičenog za saučesništvo u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića. Nekoliko meseci kasnije Bagzi je izručen vlastima u Srbiji, gde je dobio status zaštićenog svedoka.

2005 - Specijalni tribunal u Iraku podigao je prvu optužnicu protiv bivšeg predsednika te zemlje Sadama Huseina za zločine počinjene tokom njegove 35-godišnje vladavine.

2006 - U cunamiju koji je pogodio indonežansko ostrvo Java poginulo je 525 osoba. Poplavni talas visok dva metra posledica je zemljotresa jačine 7,7 Rihterove skale, čije epicentar bio u Indijskom okeanu.

2008 - Haški tribunal pravosnažno je osudio penzionisanog generala JNA Pavla Strugara na sedam i po godina zatvora zbog granatiranja Strog grada u Dubrovniku u decembru 1991. godine.

Bisernica
18-07-2010, 21:06
18. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100717_151-ItemID-175061-lrg.jpg


64 - Dve trećine Rima izgorelo je u požaru. Car Neron optužio je hrišćane da su podmetnuli požar i prognao ih iz Rima.

1290 - Kralj Edvard I proterao je Jevreje iz Engleske.

1536 - Engleski parlament doneo je odluku o nepriznavanju papske vlasti u Engleskoj. Engleskom je tada vladao Henri VIII.

1610 - Umro je italijanski slikar Mikelanđelo Merizi da Karavađo koji je već u ranoj fazi prekinuo sa manirizmom i naturalističkim realizmom slikao likove iz svakodnevnog života, koristeći svetlost kao glavni elemenat kompozicije.

1635 - Rođen je engleski fizičar Robert Huk. Usavršio je mikroskop i eksperimentalno dokazao da se centar težišta Zemlje i Meseca kreće oko Sunca u elipsi. Formulisao je osnovni zakon teorije elastičnosti ("Hukov zakon").

1721 - Umro je francuski barokni slikar Žan Antoan Vato, dominantna ličnost francuskog slikarstva početkom 18. veka ("Polazak na Kiteru", "Parisov sud").

1811 - Rođen je engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri jedan od najznačajnijih satiričara 19. veka ("Vašar taštine").

1870 - Prvi vatikanski koncil proglasio je dogmu o papinoj nepogrešivosti (infalibilitet) o pitanju vere i morala svih vernika.

1872 - Umro je meksički državnik i nacionalni heroj Benito Pablo Huarez. Kao predsednik Meksika (tri puta, 1858, 1867, 1871) odvojio je crkvu od države i sproveo niz reformi kojima je smanjio moć crkve i vojske.

1887 - Rođen je norveški oficir Vidkun Kvisling, premijer marionetske pronacističke vlade u Drugom svetskom ratu (1942-45). Po završetku rata osuđen je na smrt i streljan, a njegovo ime postalo je simbol nacionalne izdaje.

1918 - Rođen je južnoafrički političar Nelson Mandela, lider Afričkog nacionalnog kongresa i borac protiv aparthejda. Nakon 28 godina provedenih u zatvoru, postao je 1994. prvi crnac predsednik Južne Afrike.

1921 - Rođen je američki astronaut Džon Glen, prvi Amerikanac koji je 1962. obleteo Zemlju u kosmičkom brodu "Merkjuri-Atlas 6".

1925 - Budući nacistički lider Nemačke Adolf Hitler je objavio prvi tom svog ličnog manifesta "Majn kampf".

1933 - Rođen je Jevgenij Aleksandrovič Jevtušenko, predvodnik post staljinističke generacije ruskih pesnika ("Padaju beli snegovi", "Obećanje", "Hidrocentrala u Bratsku", "Autobiografija").

1936 - Pobunom u Melilji, u španskom Maroku, protiv vlade Narodnog fronta premijera Manuela Asanje, počeo je građanski rat u Španiji.

1942 - Nemci su, u Drugom svetskom ratu, uz pomoć domobrana, nakon više od mesec dana borbi pobedili partizanske snage na planini Kozari, u severozapadnoj Bosni. Spaljena su sela, a oko 50.000 ljudi odvedeno je u logore.

1942 - SAD su u Drugom svetskom ratu objavile rat Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji.

1971 - Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um-al-Kajvajn i Fudžajra - sklopilo je sporazum o osnivanju federacije Ujedinjeni Arapski Emirati. Sporazum je stupio na snagu u decembru 1971, a u februaru 1972. federaciji se priključio i Ras-al-Kajma.

1972 - Egipat je zatražio od ŠSR-a da povuče svih 20.000 vojnih savetnika, optuživši Moskvu da nije poslala obećano oružje.

1991 - Predsedništvo SFRJ u Beogradu donelo je odluku o povlačenju Jugoslovenske narodne armije iz Slovenije, nakon što je ta jugoslovenska republika 25. juna proglasila samostalnost.

1992 - Ratni brodovi NATO-a uplovili su u Jadransko more radi kontrole sprovođenja sankcija UN protiv SR Jugoslavije, u prvoj takvoj operaciji u Evropi od Drugog svetskog rata.

1994 - U eksploziji podmetnute bombe u centru jevrejske zajednice u Buenos Ajresu poginulo je 96 ljudi.

2001 - Skupština Srbije usvojila je zakone o radio-difuziji, o borbi protiv organizovanog kriminala i mafije, kao i zakon kojim se Resor državne bezbednosti (RDB) MUP-a Srbije transformiše u samostalnu Bezbednosno-informativnu agenciju (BIA).

2002 - A.J.P. Abdul Kalam, etnički Tamil, postao je 12. po redu predsednik Indije i treći je Musliman izabran na tu visoku državnu funkciju. Kalam je naučnik i tvorac indijskog nuklearnog programa.

2003 - Britanska policija pronašla je telo naučnika Dejvida Kelija, stručnjaka za naoružanje u Ministarstvu odbrane, koji je bio glavni izvor britanskog Bi-Bi-Sija za tvrdnju o navodnom vladinom falsifikovanju podataka o iračkom oružju za masovno uništenje. Prema izveštaju policije Keli je izvršio samoubistvo.

2005 - Bivši komandant Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorad Ulemek, zvani Legija i još trojica pripadnika JSO osuđeni su na po 40 godina zatvora zbog ubistva bivšeg predsednika Srbije Ivana Stambolića i pokušaj ubistva lidera SPO Vuka Draškovića u Budvi. Maksimalne kazne zatvora potvrdio je Vrhovni sud Srbije 28. juna 2006.

2005 - Umro je general Vilijam Vestmorlend, komandant američkih vojnih operacija u Vijetnamu.

Bisernica
18-07-2010, 21:07
19. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100718_155-ItemID-175104-lrg.jpg


1427 - Umro je Stefan Lazarević, srpski knez (1389-1402), sin kneza Lazara i kneginje Milice, vazal turskog sultana Bajazita I do 1402. godine, kada se povukao u Carigrad gde je od vizantijskog cara Jovana II Paleologa dobio titulu despota. Posle poraza Bajazita I kod Angore od Mongola, sklopio je sporazum sa ugarskim carem Žigmundom I od kojeg je 1403. dobio Mačvu i Beograd, koji je proglasio prestonicom, a 1421. je nasledio Zetu. Bavio se prevođenjem s grčkog, napisao je poslanicu "Slovo ljubve". Njegova je zadužbina manastir Manasija.

1545 - Brod "Meri Rouz", ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII (Henry), potonuo je u kanalu Solent između obale južne Engleske i ostrva Vajt. Život je izgubilo više od 700 ljudi.

1553 - Marija Tjudor proglašena je za kraljicu Engleske. Udajom za španskog princa Filipa približila se Vatikanu i progonila protestante, zbog čega je nazvana Marija Krvava i Marija Katolička. Tokom njene vladavine, Engleska je izgubila Kale (1558), svoje poslednje uporište u Francuskoj.

1814 - Rođen je Semjuel Kolt, koji je napravio revolver nazvan po njegovom prezimenu.

1834 - Rođen je francuski slikar, grafičar i vajar Edgar Dega koji se smatra jednim od najboljih crtača u likovnoj umetnosti. Virtuoznost crtača najbolje je iskazao slikajući telo u pokretu ("Balerina", "Kupačica", "Pralja").

1870 - Francuski car Napoleon III objavio je rat Pruskoj, koji je imao teške posledice po francusko Drugo carstvo. Francuska vojska pretrpela je težak poraz u bici kod Sedana (2. septembra), car je zarobljen, a u Parizu je proglašena republika.

1877 - Održan je prvi teniski turnir u Vimbldonu. Pobedio je engleski teniser Spenser Gor.

1883 - Na brdu Stražilovo iznad Sremskih Karlovaca sahranjeni su posmrtni ostaci srpskog pesnika Branka Radičevića, nakon što su, 30 godina posle njegove smrti, preneti iz Beča.

1893 - Rođen je ruski pisac Vladimir Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma i vodeći pesnik u vreme Oktobarske revolucije i ranom sovjetskom periodu ("Pesme o revoluciji", "Oblak u pantalonama", "Rat i svet", "Lenjin").

1900 - Otvorena je pariska podzemna železnica (metro).

1936 - Umro je srpski geolog i političar Jovan Žujović, osnivač geološke nauke u Srbiji. Napravio je prvu preglednu geološku kartu Srbije i napisao mnogobrojne radove iz geologije, paleontologije i antropologije.

1937 - U Beogradu je došlo do sukoba policije i demonstranata ("krvava litija") koji su protestovali zbog podnošenja skupštini na ratifikaciju konkordata između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat je potpisan u julu 1935, ali zbog otpora javnog mnjenja nije stupio na snagu.

1941 - Britanski premijer Vinston Čerčil počeo je kampanju pod nazivom "V for Victory" u Drugom svetskom ratu.

1943 - U nameri da oslabe italijanski fašistički režim, saveznici su u Drugom svetskom ratu iz 700 aviona zasuli bombama aerodrome i vojne poligone u blizini Rima.

1947 - Ubijeni su burmanski premijer Aung San i šest ministara. Atentat su izvršili politički protivnici tokom zasedanja vlade.

1956 - Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta - Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser, potpisali su Brionsku deklaraciju o zajedničkj protivblokovskoj politici, što je označilo početak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.

1965 - Umro je korejski državnik Singman Ri, prvi predsednik Južne Koreje 1948. Sa vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta zbog izbornih prevara.

1974 - Španski diktator Fransisko Franko zbog bolesti je privremeno predao vlast princu Huanu Karlosu, koji je 1975, posle Frankove smrti, postao kralj Španije.

1980 - U Moskvi su otvorene 22. Olimpijske igre, koje je bojkotovalo više od 40 zemalja zbog sovjetske invazije na Avganistan.

1989 - Poljska Narodna skupština izabrala je generala Vojćeha Jaruzelskog za predsednika Poljske.

1992 - U eksploziji automobila-bombe u Palermu ubijen je Paolo Borselino, vodeći italijanski sudija u borbi protiv mafije.

1994 - Narodna Skupština Republike Srpske odbila je Plan teritorijalnog razgraničenja u Bosni koji je početkom meseca Kontakt grupa ponudila zaraćenim stranama. SR Jugoslavija, od koje se očekivalo da utiče na bosanske Srbe da prihvate predloženi plan, kažnjena je poostravanjem međunarodnih sankcija, a u Bosni je nastavljen rat.

1996 - Na zahtev međunarodnih predstavnika u posleratnoj Bosni predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić podneo je ostavku na sve javne funkcije.

1997 - Irska republikanska armija objavila primirje u svojo j28-godišnjoj kampanji protiv britanske vlasti u Severnoj Irskoj.

2000 - Rusija je predstavila svetskom tržištu novo protivtenkovsko oruzje montirano na prikolici kros-kantri motocikla.

2002 - Italija je pristala da vrati prastari obelisk koji su fašističke trupe iznele iz Etiopije, pre gotovo 65 godina, čime je okončan jedan od najvećih diplomatskih sukoba Rima.

2002 - Umro je Aleksander Ginzburg, pisac i jedan od najvećih disidenata tokom sovjetske ere. Bio je hapšen i upućivan u radne kampove, zbog osnivanja prvog nezavisnog magazina u Sovjetskom Savezu, u kome je kritikovao tadašnji pravosudni sistem.

2005 - Liban je dobio prvu vladu, nakon povlačenja sirijskih trupa iz te zemlje, posle 29 godina. U sastav novog kabineta prvi put su ušli članovi šiitske grupe Hezbolah, koju SAD smatraju terorističkom organizacijom.

2009 - Haški tribunal osudio je Milana Lukića na doživotnu kaznu zatvora, a njegovog brata Sredoja Lukića na 30 godina zatvora zbog zločina nad Mulimanima u Višegradu 1992-94. godine.

Bisernica
24-07-2010, 12:38
20. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100719_40-ItemID-175195-lrg.jpg


1304 - Rođen je italijanski pisac Frančesko Petrarka (Francesco Petrarca). Smatra se poslednjim pesnikom srednjeg veka i prvim individualistom u evropskoj poeziji. U svoje vreme bio je poznat i cenjen po latinskim delima, istorijskim, filozofskim i polemičkim spisima, a u svetsku književnost je ušao zbirkom soneta "Kanconijer" posvećenih Lauri.

1402 - Mongolski kan Tamerlan u bici kod Angore (sada Ankara) pobedio je tursku vojsku i zarobio sultana Bajazita I, koji je 1403. umro u ropstvu. U bici, kao turski vazal, učestvovao je, sa odredom teške konjice, srpski vladar Stefan Lazarević, sin kneza Lazara, stradalog trinaest godina ranije u Kosovskoj bici, u kojoj je učestovao i Bajazit.

1654 - Potpisan je anglo-portugalski sporazum kojim su počeli dugogodišnji saveznički odnosi Engleske i Portugala.

1847 - Rođen je nemački postimpresionistički slikar Maks Liberman (Max Liebermann). Kao pobornik novih ideja, osnovao je 1898. berlinsku secesiju, pokret koji je na prekretnici 19. i 20. veka u evropskim metropolama okupljao protivnike umetničkom akademizmu.

1855 - Rođen je vojvoda Živojin Mišić, jedan od najvećih srpskih vojskovođa. Učesnik je ratova 1876-78 i 1885, a u Prvom svetskom ratu komandovao je operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austrougarskom vojskom. Napisao je nekoliko vojnih rasprava, od kojih je najpoznatije delo "Strategija".

1866 - U austrijsko-pruskom ratu, u kojem je Italija bila na strani Pruske, Austrijanci su kod ostrva Visa potpuno razorili italijansku flotu, a poginulo je više od 1.100 ljudi.

1890 - Rođen je grčki kralj Đorđe II koji je stupio na presto 1922, a već 1923. je zbačen. Vratio se 1935, a nakon nemačkog napada u Drugom svetskom ratu (6. aprila 1941) zajedno sa vladom povukao se u emigraciju, odakle se vratio 1946.

1917 - Potpisana je Krfska deklaracija o stvaranju zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca. Deklaraciju su potpisali srpski premijer Nikola Pašić i predsednik Jugoslovenskog odbora Ante Trumbić.

1919 - Rođen je novozelanđanski planinar Edmund Persival Hilari (Percival Hillary), koji je 1953, zajedno sa Šerpom Tensingom Norgejom, prvi osvojio Mont Everest (8848), najviši planinski vrh na svetu.

1923 - Ubijen je meksički revolucionar, vođa seljačke revolucije 1910, Fransisko Pančo Vilja (Villa).

1937 - Umro je italijanski inženjer Đuljelmo Markoni (Guglielmo Marconi), jedan od osnivača bežične telegrafije. Prvi je uspeo da pošalje radio-signal preko Atlantika (1901). Za radove na bežičnoj telegrafiji podelio je 1909. sa Karlom Ferdinandom Braunom Nobelovu nagradu za fiziku.

1944 - Nemački pukovnik Klaus Šenk, grof fon Štaufenberg (von Stauffenberg), pokušao je atentat na nacističkog lidera Adolfa Hitlera podmetanjem bombe pod njegov sto u bunkeru "Vučja jama" kod Berlina. Hitler je lakše ranjen, a zaverenici su pogubljeni.

1945 - Umro je francuski pisac Pol Valeri (Paul Valery), "klasik simbolizma", koji se smatra najelitnijim predstavnikom francuskog duha u periodu između dva svetska rata. Bio je član Francuske akademije i predsednik Instituta za intelektualnu kooperaciju pri Društvu naroda u Ženevi ("Mlada Parka", "Mornarsko groblje", "Pogledi na savremeni svet").

1951 - U jerusalimskoj džamiji Al Aksa ubijen je jordanski kralj Abdulah (Abdullah). Kralj Jordana postao je 1946.

1954 - U Ženevi je sklopljen sporazum o primirju u Indokini, kojim je završen rat protiv francuske kolonijalne uprave u tom delu sveta.

1969 - Američki kosmonaut Nil Armstrong (Neil) postao je prvi čovek koji je stupio na Mesec. Armstrong je boravio na Mesecu dva sata i 21 minut, posle čega se vratio na svemirski brod "Apolo-11".

1974 - Turske snage izvršile su desant na Kipar, zauzele luku Kireniju i krenule prema Nikoziji.

1976 - Američki kosmički brod bez ljudske posade "Viking 1" spustio se posle 11 meseci leta na Mars i počeo da šalje na Zemlju jasne snimke te planete.

1982 - U eksplozijama bombi koje su postavili pripadnici Irske republikanske armije (IRA) u Hajd parku i Ridžents parku u centru Londona poginulo je 10 britanskih vojnika.

1988 - Južna Afrika, Angola i Kuba prihvatile su sporazum o povlačenju stranih trupa iz Angole i o priznavanju nezavisnosti Jugozapadne Afrike (Namibija).

1994 - Šef izraelske diplomatije Šimon Peres (Shimon) doputovao je u posetu Jordanu. To je bio najviši izraelski funkcioner koji je do tada posetio Jordan.

1996 - Pobunjenici iz plemena Hutu napali su izbeglički logor suparničkog plemena Tutsi u Burundiju i pobili oko 320 ljudi, mahom žena i dece.

2000 - Nakon devet dana pregovora završen je bliskoistočni mirovni samit u Kemp Dejvidu. Rešenje za višedecinijski sukob nije pronađeno, a sukobi između Izraela i Palestinaca su nastavljeni.

2000 - Korzikanski nacionalisti prihvatili su, nakon pregovora u Parizu, ponudu francuske vlade o autonomiji ostrva. Time su okončane 20-godišnje tenzije između separatista i vlasti.

2001 - Posle 20 godina pauze, iz Bagdada je krenuo prvi putnički voz ka Turskoj, koji je narednog dana stigao u Gaziantep.

2001 - Nemački lideri su polaganjem venaca zvanično odali poštu oficirima za neuspeli atentat na Adolfa Hitlera pre 57 godina.

2002 - U Dubrovniku je nakon 13 godina pauze otvorena izložba poznatog crnogorskog slikara Vojislava Stanića.

2005 - Umro je Čarls Čibiti poslednji Komanči "šifrant" iz Drugog svetskog rata. Bio jedan od 14 pripadnika plemena Komanči koji je radio-poruke prevodio na njihov maternji jezik tokom "Dana D" - iskrcavanja na Normandiju 1944. godine.

Bisernica
24-07-2010, 12:39
21. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100720_294-ItemID-175262-lrg.jpg


976 - Osnovana je austrijska kneževska loza Babenberga koja je vladala Austrijom do 1246. Njihov porodični arhiv postao je osnovni fond današnjeg Državnog arhiva u Beču.

1542 - Papa Pavle III formirao je inkviziciju - kongregaciju kardinala sa ovlašćenjima da progone jeretike, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.

1718 - Zaključen je Požarevački mir između Turske, Austrije i Mletačke Republike, nakon turskog poraza u ratu 1714-18. Tim mirom Turska je prepustila Austriji severnu Srbiju, južno od Save, Banat i deo Srema.

1773 - Papa Klement XIV izdao je papsku bulu "Dominus ac Redemptor" kojom je raspustio jezuitski red.

1774 - Sklopljen je Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je okončan rat Rusije i Turske 1768-74, u kojem je turska vojska doživela niz poraza.

1796 - Umro je škotski pesnik Robert Berns (Burns), poslednji veliki škotski književnik koji je pisao na škotskom dijalektu.

1798 - Napoleon Bonaparta je, nakon pobede u bici kod piramida, zavladao Egiptom.

1816 - Rođen je osnivač britanske novinske agencije Rojter Paul Julijus fon Rojter (Julius von Reuter).

1820 - Danski fizičar Hans Kristijan Ersted (Oersted) predstavio je svoje otkriće - elektromagnetizam.

1884 - Rođen je srpski biolog i fiziolog Ivan Đaja, član Srpske akademije nauka i umetnosti, osnivač katedre za fiziologiju (1910). Pariska Akademija nauka dodelila mu je 1946. nagradu za rad u oblasti fiziologije (Prix Montyon).

1897 - Princ od Velsa (Wales) otvorio je Tejt galeriju u Londonu.

1899 - Rođen je američki pisac Ernest Miler Hemingvej (Miller Hemingway), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. Poznat je po svojim izuzetnim romanima i novelama, ali i po uzbudljivom životu, koji je 2. jula 1961. okončan samoubistvom ("Za kim zvona zvone", "Sunce se ponovo rađa", "Starac i more").

1904 - Završena je gradnja Tranšibirske železnice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka (9.300 kilometara). Železnica se gradila 13 godina.

1921 - U Delnicama je ubijen ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Milorad Drašković. Atentat je, u znak protesta zbog donošenja Obznane, zakona kojim je zabranjen rad komunističkoj i drugim levičarskim partijama, izvršio Alija Alijagić, pripadnik levičarske organizacije "Crvena pravda".

1940 - U baltičkim državama Litvaniji, Letoniji i Estoniji uspostavljena je sovjetska vlast.

1960 - Sirimavo Bandaranaike postala je premijer Cejlona (Šri Lanka), kao prva žena u svetu koja je došla na čelo vlade. Ona je na to mesto došla nakon ubistva njenog muža Solomona.

1967 - Pod točkovima voza poginuo je Albert Džon Lutuli (John Luthuli), južnoafrički političar, borac protiv aparthejda. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1960.

1973 - Uprkos protestima svetskog javnog mnjenja, Francuska je počela seriju nuklearnih proba na atolu Muroroa u južnom Pacifiku.

1974 - Grčka je prihvatila rezoluciju UN o prekidu vatre na Kipru, jedan dan nakon turske invazije. Narednog dana istu rezoluciju prihvatila je i Turska.

1983 - U Poljskoj je ukinuto ratno stanje, uvedeno u decembru 1981.

1985 - Umro je Zoran Radmilović, jedan od najvećih glumaca u bivšoj SFRJ. Legenda za života, upamćen je po nizu briljantnih uloga poput kralja Ibija, Radovana III, Trigorina u "Galebu", Laze Kostića u "Santa Maria della Salute".

1985 - Umro je Aleksandar Vučo, jedna od najžnačajnijih ličnosti srpske i jugoslovenske književnosti u 20. veku. Pesnik, romanopisac i aktivni učesnik nadrealističkog pokreta, smatra se i rodonačelnikom moderne poezije za decu ("Gluho doba", "Poziv na maštanje", "Mastodonti", "Ako se još jednom setim").

1993 - U poplavama i klizištima, prouzrokovanim jednomesečnim kišama, u Indiji, Bangladešu i Nepalu poginulo je oko 1.000 ljudi, a više miliona je prinuđeno da napusti svoje domove.

1994 - Ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin stigao je u Moskvu, nakon dvomesečnog putovanja po Rusiji, iz koje je pre 20 godina otišao u egzil.

1995 - Predstavnici 16 zemalja na Međunarodnoj konferenciji o Bosni u Londonu upozorili su bosanske Srbe da će, ako napadnu "zaštićenu zonu" UN Goražde, biti suočeni sa "odlučnim uzvraćanjem koje uključuje i upotrebu vazdušne sile".

1998 - Umro je američki kosmonaut Alen Šepard (Alan Shepard), prvi Amerikanac koji je poleteo u kosmos (1961) i jedini čovek koji je igrao golf na Mesecu.

2000 - Umro je jugoslovenski kompozitor Stanojlo Rajičić, član Srpske akademije nauka i umetnosti i direktor Muzikološkog instituta SANU (1958-63) (opere "Simonida", "Karađorđe", balet "Pod zemljom", šest simfonija, ciklusi pesama).

2003 - UNICEF je saopštio da je više od 1.000 dece u Iraku ubijeno ili povređeno od zaostalih i neeksplodiranih mina.

2008 - Posle 13 godina skrivanja u Beogradu je uhapšen bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i izručen Haškom tribunalu pred kojim je optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u Bosni i Hercegovini, te za progon i druge zločine, uključujući i uzimanje međunarodnih talaca.

Bisernica
24-07-2010, 12:40
22. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100719_43-ItemID-175340-lrg.jpg


356 p.n.e - Rođen je makedonski kralj Aleksandar III Veliki, legendarni grčki vojskovođa koji je za kratko vreme svoje vladavine (336-323 p.n.e) uspeo da razori hiljadugodišnja carstva, gradeći nove mermerne gradove i stvarajući novu civilizaciju. Vekovima je inspirisao likovne umetnike i pesnike.

1456 - Hrišćanska vojska pod komandom ugarskog vojskovođe Janoša Hunjadija (Janos Hunyadi) pobedila je turske snage koje su opkolile Beograd. U srpskim narodnim pesmama Hunjadi, koji je u toku borbi umro u Zemunu, spominje se kao Sibinjanin Janko.

1739 - Turska vojska je u bici kod Grocke pobedila Austrijance i primorala ih da napuste Srbiju i Beograd. Beogradskim mirom od 18. septembra Beograd i teritorije severno od Zapadne Morave su posle 21 godine ponovo pripali Otomanskom carstvu.

1784 - Rođen je nemački astronom i matematičar Fridrih Vilhelm Besel, koji je izračunao putanju Halejeve komete.

1812 - U bici kod Salamanke, u Španiji, Britanci su pod komandom vojvode od Velingtona (Wellington) porazili Napoleonovu vojsku kojom je komandovao maršal Ogist Marmon (Auguste Marmont).

1832 - U Beču je umro Napoleon II, vojvoda od Rajhštada, sin Napoleona I Bonaparte i Marije Lujze, unuk habsburškog cara. Nesuđeni car, naslednik najmoćnijeg vladara u Evropi, umro je u carskom dvorcu Šenbrun, u kojem je 22 godine ranije boravio Napoleon kao pobednik nad habsburšskim Bečom.

1852 - U Veneciji je umro francuski vojskovođa Ogist Marmon (Auguste Marmont). Kao vojvoda od Raguze (1807), proglasio je 31. januara 1808. aneksiju Dubrovačke republike, a od 1809. do 1811. bio je generalni guverner Ilirskih provincija.

1888 - Rođen je američki mikrobiolog poreklom iz Ukrajine Selman Ejbraham Vaksman (Abraham Waksman), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. za pronalazak streptomicina.

1898 - Rođen je američki vajar Aleksander Sterling Kalder (Alexander Stirling Calder), autor apstraktnih prostornih konstrukcija od metalnih elemenata povezanih žicama, koje je pomoću malih motora učinio pokretnim, pa su dobile naziv "mobili". Njegov "mobil" ogromnih razmera postavljen je 1958. ispred palate UNESKO-a u Parizu.

1933 - Američki pilot Vili Post (Willey) prvi je sam obleteo Zemlju. Let je trajao sedam dana, 18 časova i 49 minuta.

1934 - Američkog pljačkaša banaka i ubicu, "državnog neprijatelja broj jedan" Džona Dilindžera (Dillinger), u Čikagu su, nakon 13 meseci potere, ubili agenti Federalnog istražnog biroa (FBI).

1943 - Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele italijanski grad Palermo, na ostrvu Sicilija.

1944 - U Lublinu je u Drugom svetskom ratu grupa poljskih političara, poslata iz ŠSR-a, formirala Komitet narodnog oslobođenja, koji je Moskva priznala kao privremenu poljsku vladu nasuprot izbegličkoj vladi u Londonu.

1972 - Sovjetska kosmička sonda "Venera 8" spustila se na površinu Venere s koje je deset minuta, pre nego što su izgoreli instrumenti, emitovala podatke.

1981 - Turski terorista Mehmet Ali Agdža (Agca) osuđen je na doživotnu robiju zbog pokušaja atentata na papu Jovana Pavla II 13. maja. Nakon 20 godina pušten je iz zatvora i u junu 2000. predat je Turskoj.

1988 - U ekploziji automobila-bombe u blizini sirijske vojne baze u zapadnom Bejrutu poginulo je sedam, a ranjeno 48 ljudi.

1991 - Predsedništvo SFRJ izdalo je naredbu o razoružavanju i demobilizaciji svih ilegalnih vojnih formacija u Hrvatskoj.

1992 - Najveći kolumbijski krijumčar droge Pablo Eskobar (Escobar) pobegao je iz zatvora.

1996 - Ispuštanjem paketa sa hranom iz aviona, UN su počele humanitarnu pomoć za oko 700.000 ljudi u južnom Sudanu, kojima je zapretila smrt od gladi.

1997 - Italijanski sud osudio je nacističkog Š oficira Eriha Pribkea (Priebke) na pet godina zatvora za zločine počinjene u Italiji za vreme Drugog svetskog rata.

2001 - Počele su pripreme profesionalnih ronilaca za izvlačenje nuklearne podmornice Kursk, koja je u avgustu 2000, tokom vežbi u Barencovom moru, potonula na dubinu od 107 metara, a svih 118 članova posade je poginulo.

2001 - Umro je Indro Montaneli (92), doajen italijanskog novinarstva i osnivač dnevnog lista "Il Đornale Nuovo", koji danas izlazi pod imenom "Il Đornale". Postao je poznat kao ratni izveštač iz Finske tokom Drugog svetskog rata.

2003 - U napadu američkih snaga na jednu rezidenciju iračkog predsednika Sadama Huseina u Mosulu (Israk) poginula su dvojica njegovih sinova, Udaj (Uday) i Kusaj (Qusay).

2004 - Umro je američki kompozitor Džeri Goldsmit (Jerry Goldsmith), autor muzike za mnoge klasične filmove ("Paton", "Osmi putnik", "Velika pljačka voza", "Momci iz Brazila", "Totalni opoziv) i popularne TV serije ("Doktor Kilder, "Zvezdane staze").

Bisernica
24-07-2010, 12:41
23. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100722_261-ItemID-175400-lrg.jpg


1757 - Umro je italijanski kompozitor Domeniko Skarlati , virtuoz na čembalu. Komponovao je 555 sonata za čembalo koristeći novu tehniku kojom je postizao briljantne efekte.

1759 - Rusi su u Sedmogodišnjem ratu, pod komandom generala Petra Semjonoviča Saltikova, potukli prusku armiju u bici kod Kaja, na istoku Nemačke.

1828 - Vilijem Bart iz Mičigena, SAD, patentirao je "tipografer" koji se smatra prvom pisaćom mašinom.

1840 - Britanski parlament doneo je zakon o ujedinjenju Gornje Kanade, sa pretežno engleskim stanovništvom, i Donje, sa pretežno francuskim stanovništvom (Kvebek), u jednu političko-upravnu celinu sa zajedničkim parlamentom.

1875 - Umro je američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu koja je ušla u široku upotrebu.

1885 - Umro je američki general i državnik Julisiz Simpson Grant, vrhovni komandant armije Severa u građanskom ratu (1861-65) i predsednik SAD (1869-77).

1892 - Rođen je Haile Selasije I, etiopski car od 1930. Iz zemlje je izbegao 1936, nakon italijanske okupacije, vratio se 1941. i vladao do 1974, kad je zbačen državnim udarom.

1914 -Austro-Ugarska je uputila ultimatum Srbiji da sprovede istragu povodom atentata na prestolonaslednika Franca Ferdinanda 28. juna u Sarajevu, zahtevajući da u istrazi učestvuju i austrougarski policajci. Srbija je odbila zahtev, smatrajući da je to zadiranje u suverenitet države. Austro-Ugarska je 28. jula objavila rat Srbiji.

1916 - Umro je škotski hemičar Vilijam Remzi dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1904. Prvi je ustanovio nastajanje jednog elementa iz drugog (helijuma iz radijuma), otkrio je sve plemenite gasove od argona i helijuma do radona i odredio im mestu u periodnom sistemu elemenata.

1920 - Francuske trupe savladale su arapsku vojsku kralja Fejsala I, ušle u Damask i učvrstile svoj mandat nad Sirijom.

1931 - Rođen je ruski šahovski velemajstor Viktor Korčnoj, jedan od najboljih šahista 20. veka, koji je 1976. emigrirao iz tadašnjeg ŠSR-a.

1942 - Nemačke trupe počele su nadiranje prema Staljingradu (Volgograd) gde je vođena jedna od najvećih bitaka Drugog svetskog rata. Završena je 2. februara 1943. nemačkim porazom.

1943 - U eksploziji bombe podmetnute u hotelu "King David" u Jerusalemu poginulo je više od 90 osoba, mahom britanskih oficira i vojnih službenika. Odgovornost je preuzela ekstremna jevrejska cionistička organizacija "Irgun".

1948 - Umro je američki filmski režiser i producent Dejvid Vork Grifit, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca u epohi nemog filma.

1951 - U zatvoru je umro francuski maršal Anri Filip Peten, junak iz Prvog svetskog rata, koji je, međutim, tokom Drugog svetskog rata, posle kapitulacije Francuske, bio šef profašističkog režima sa sedištem u Višiju. Istog dana 1945. Peten je izveden pred sud i osuđen na doživotnu robiju.

1952 - U Egiptu je izvršen vojni puč pod vođstvom generala Mohameda Nagiba, kojim je zbačen kralj Faruk I. Na presto je stupio njegov maloletni sin Fuad II, ali je već naredne godine proglašena republika na čelu s generalom Nagibom.

1974 - Grčka vojna vlada pozvala je Konstantina Karamanlisa da se vrati iz izbeglištva u Parizu i formira vladu. To je bio kraj sedmogodišnje vladavine vojne hunte u Grčkoj.

1982 - Međunarodna komisija za lov na kitove donela je odluku o potpunoj zabrani komercijalnog lova na kitove. Zabrana je stupila na snagu 1985.

1983 - Borba za nezavisnost Tamila eskalirala je u građanski ratu Šri Lanki, kada su tamilski pobunjenici ubili 13 vojnika, a sinhaleška većina odgovorila ubijanjem hiljade tamilskih civila na jugu zemlje.

1991 - Komunistička partija ŠSR-a objavila je nacrt platforme kojom se prihvata privatna svojina, integracija ekonomije u svetsko tržište i sloboda veroispovesti.

1995 - UN su izdale naredbu o raspoređivanju Snaga za brza dejstva na području Sarajeva, "kako bi ojačale odbranu grada".

1996 - U Sarajevo je stigao prvi kontigent oružja iz američkog programa "Opremi i obuči", namenjen armiji Federacije Bosne i Hecegovine.

1997 - Savezna skupština izabrala je Slobodana Miloševića, dotadašnjeg predsednika Srbije, za predsednika SR Jugoslavije. Ispred skupštinske zgrade okupilo se više hiljada ljudi, jedni su izražavali podršku, a drugi protestovali, dok su beogradski studenti akcijom "Jedna izgubljena glava, jedna cipela" obeležili osam godina Miloševićeve vladavine tokom koje je ogroman broj mladih ljudi napustio zemlju.

1999 - Umro je marokanski kralj Hasan II, nakon 38 godina vladavine. Nasledio ga je sin Mohamed.

1999 - Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio je, boraveći u svemirskoj stanici "Mir" 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.

1999 - U selu Staro Gracko, na Kosovu, ubijeno je 14 srpskih seljaka dok su na svojim imanjima žnjeli pšenicu. To je bio prvi masakr tih razmera od ulaska Kfora na Kosovo 10. juna 1999. godine.

2000 - Lans Armstrong je drugu godinu za redom pobedio na prestižnoj trci "Tur d Frans", iako su lekari tokom njegovog lečenja 1996. godine procenili da su male šanse da prezivi galopirajući rak.

2002 - U izraelskom raketnom napadu na pojas Gaze ubijen je šef oružanog krila islamističkog pokreta Hamas za tu oblast, Salah Šehade, koji je bio meta napada. U napadu je poginulo još 14 Palestinaca, a oko 140 je radnjeno.

2003 - U Mostaru (BiH) je svečano otvoren most čija je obnova trajala sedam godina. Stari most, koji je bio simbol tog grada srušili su 9. novembra 1993. pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO). Grad je tada bio podeljen na hrvatski i bošnjački deo.

2005 - U terorističkim napadima u egipatskom letovalištu Šarmel-Šeik i u hotelima u obližnjem Nema Beju poginulo je 88, a ranjeno preko 150 osoba.

2006 - U Beču je održan sastanak predsednika i premijera Srbije Borisa Tadića i Vojislava Koštunice i Kosova Fatmira Sejdiua i Agima Čekua o statusu te pokrajine. To je prvi susret lidera Srbije i Kosova od kada je 1999. ta pokrajina prešla pod upravu UN.

2007 - Umro je bivši avganistanski kralj Mohamed Zahir Šah koji je vladao Avganistanom od 1933. do 1973. kada je svrgnut. Do 2002. živeo je u izgnanstvu u Italiji.

Bisernica
24-07-2010, 12:43
24. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100723_352-ItemID-175484-lrg.jpg


1567 - Škotska kraljica Marija Stjuart primorana je da abdicira zbog antiprotestantske politike. Naredne godine pobegla je u Englesku gde je zatvorena, a nakon 18 godina tamnovanja optužena je za učestvovanje u izdaji i pogubljena.

1701 - Antoan da la Mot Kadilac osnovao je na obali reke Mičigen trgovački centar Ponšartren, koji se kasnije razvio u grad Detroit.

1704 - Britanske snage pod komandom admirala Džordža Ruka preuzele su Gibraltar od Španaca.

1783 - Rođen je južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar. Oslobodio je najveći deo Južne Amerike od španske vlasti i bio prvi predsednik Kolumbije i Gornjeg Perua, koji je po njemu nazvan Bolivija.

1799 - Napoleon je izvojevao svoju poslednju pobedu u osvajanju Egipta, potukavši tursku vojsku kod Abukira.

1802 - Rođen je francuski pisac Aleksandar Dima Otac, koji se proslavio avanturističkim romanima sa sadržajem iz francuske istorije ("Tri musketara", "Grof od Monte Krista", "Kraljica Margo").

1804 - Srpska potera predvođena Milenkom Stojkovićem uhvatila je i pogubila na dunavskom ostrvu Ada Kale beogradske dahije Aganliju, Kučuk Aliju, Mulu Jusufa i Mehmeda Fočića.

1824 - Rezultati prvog ispitivanja javnog mnjenja u svetu objavljeni su u američkoj državi Delaver uoči predsedničih izbora u SAD.

1828 - Rođen je ruski pisac, književni kritičar i revolucionar Nikolaj Černiševski. Njegovo političko delovanje u carskoj Rusiji prekinuto je progonom u Sibir. Zalagao se da književnost bude oruđe društvene kritike, a u delu "Šta da se radi" izneo je svoje socijalističko-utopijske poglede na društvo.

1883 - Metju Veb, prvi čovek koji je 1875. preplivao kanal Lamanš, utopio se prilikom pokušaja da prepliva reku iznad Nijagarinih vodopada.

1906 - Umro je Stevan Sremac, najizrazitiji predstavnik srpske humorističke proze ("Ivkova slava", "Zona Zamfirova", "Pop Ćira i pop Spira").

1923 - U Lozani je potpisan mirovni ugovor između Turske isavezničkih sila kojim se Turska odrekla svih neturskih teritorija koje je izgubila u Prvom svetskom ratu, ali je dobila Jedrene i istočnu Trakiju, čime su definitivno određene granice evropskog dela turske države.

1943 - Bombardovanjem Hamburga, savezničko vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu počelo operaciju "Gomora".

1946 - SAD su izvele prvu podvodnu atomsku probu na koralskimostrvima Bikini u zapadnom Pacifiku.

1967 - Francuski predsednik Šarl de Gol završio je svoj govor u Montrealu usklikom "Živeo slobodni Kvebek", što je izazvalo oštar protest kanadskog premijera Lestera Pirsona. De Gol je bio primoran da skrati posetu Kanadi.

1974 - Konstantin Karamanlis je, posle sedmogodišnje vladavine vojne hunte, obrazovao u Grčkoj prvu civilnu vladu i proglasio opštu amnestiju za sve političke zatvorenike.

1974 - Umro je britanski fizičar Džejms Čedvik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935, koji je 1932. otkrio neutron, a kasnije (1943-45) radio na "Menhetn projektu" razvoja atomske bombe u Los Alamosu, SAD.

1976 - Američki svemirski brod "Viking 1" spustio se na Mars da ispita da li postoje mogućnosti za život na toj planeti.

1980 - Umro je britanski filmski glumac komičar Piter Selers, koji se proslavio filmom "Dr Strendžlav" i serijom filmova o detektivu Kluzou (Pink Panter).

1981 - U kineskoj provinciji Sečuan u poplavama je poginulo više od 700 ljudi, a milion i po je ostalo bez domova.

1991 - Umro je američki pisac, poreklom poljski Jevrej, Isa kBaševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Smatra se najznačajnijim modernim piscem na jidišu, mada se njegova dela pojavljuju isključivo u engleskom prevodu ("Rob", "Satana u Goraju", "Mađioničar iz Lublina").

1993 - Centralna banka Rusije saopštila je da će u okviru drastične monetarne reforme preduzete u borbi protiv inflacije, iz opticaja povući sve novčanice štampane pre 1992.

1996 - U predgrađu Kolomba, glavnog grada Šri Lanke, poginulo je 57, a ranjeno više od 500 ljudi u eksploziji dve bombe podmetnute u prigradski voz, za šta su optuženi tamilski pobunjenici.

2000 - Umro je francuski filmski reditelj Klod Sote, koji se proslavio filmom "Vreli asfalt". Za film "Sasvim obična priča" osvojio je 1980. Oskara za najbolji strani film.

2003 - Bosanski Srbin Darko Mrđa priznao je pred Tribunalom u Hagu krivicu za ubistvo oko 200 Muslimana i Hrvata na planini Vlašić u leto 1992, a Tužilaštvo je zauzvrat odustalo od optužbe za istrebljenje i zločin protiv čovečnosti. Osuđen je na 17. godina zatvora.

2005 - Umro je Ričard Dol britanski naučnik koji je prvi otkrio vezu između pušenja i raka pluća.

Bisernica
25-07-2010, 12:56
25. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100724_132-ItemID-175519-lrg.jpg


1261 - Mihailo VIII Paleolog povratio je Konstantinopolj (Carigrad)i ponovo ga proglasio prestonicom Vizantije. Grad su 1204. osvojili krstaši, spalili ga i opljačkali, i zajedno s Mlečanima proglasili ga prestonicom Latinskog carstva, a prestonica Vizantije premeštena je u Nikeju (Nikejsko carstvo).

1593 - Kralj Francuske Anri IV, kralj Navare pre dolaskana francuski presto 1589. i vođa francuskih hugenota, prešao je u katoličanstvo.

1712 - Vojska švajcarskih protestanskih kantona je u bici kodVilmergena potukla snage katoličkih kantona, čime su u Švajcarskoj okončani verski ratovi.

1817 - Po povratku u Srbiju, ubijen je legendarni vođa Prvogsrpskog ustanka Đorđe Petrović (Karađorđe). On je, posle sloma ustanka 1813. godine, izbegao u Austriju, a zatim u Rusiju.

1834 - Umro je engleski pesnik Semjuel Tejlor Kolridž. Njegove poeme "Stari mornar" i "Kubla Kan" smatraju se vrhunskim delima romantične, intuitivne poezije, a na njegovim teorijskim pogledina ("Književna biografija") zasnovana je englesko-američka "nova kritika".

1843 - Umro je škotski hemičar Čarls Mekintoš, pronalazač nepromočive tkanine za kišne ogrtače.

1848 - Rođen je britanski državnik Artur Džejms Balfur, premijer (1902-06) i ministar inostranih poslova (1916-19). Predložio je 1917. stvaranje nacionalne države Jevreja u Palestini (Balfurova deklaracija).

1848 - Austrijanci su u bici kod Kustoce porazili snage Sardinske kraljevine (Pijemont), suzbivši prvi značajniji napor za ujedinjenje italijanskih teritorija u jedinstvenu državu.

1878 - Prva kineska diplomatska misija u SAD stigla je uVašington.

1894 - Rođen je američki filmski glumac Volter Brenan, najčuveniji epizodista svetske kinematografije. Igrao je u više od sto filmova i dobitnik je više Oskara.

1898 - Vojska SAD je u špansko-američkom ratu okupiralaPortoriko, koji je Pariskim mirovnim ugovorom iste godine ustupljen SAD. Istog dana 1953. dobio je status pridružene države SAD.

1907 - Japan je proglasio protektorat nad Korejom sa pravom dakontroliše vladu te zemlje.

1909 - Francuski pilot Luj Blerio prvi je preleteoavionom kanal Lamanš. Razdaljinu od 40 kilometara od Lebaraka kod Kalea do Dovera preleteo je za 37 minuta.

1917 - Holanđanka Margareta Gertruda Cele, poznata kao Mata Hari, osuđena je na smrt pod otužbom da je špijunirala za Nemce tokom Prvog svetskog rata.

1934 - Nacisti su u Beču ubili austrijskog kancelara EngelbertaDolfusa.

1943 - Italijanski diktator Benito Musolini primoranje, nakon sednice Velikog fašističkog veća, da podnese ostavku. Kralj Viktor Emanuele imenovao je za premijera maršala Pjetra Badolja. Musolini je uhapšen i interniran, a 1945. je streljan.

1952 - Stupio je na snagu ugovor o Evropskoj zajednici za ugalj ičelik, što je bila prva faza stvaranja Evropske unije.

1956 - U sudaru italijanskog i švedskog broda "Andrea Dorija" i"Stokholm" ispred obala SAD u Atlantskom okeanu poginulo je 50 ljudi.

1957 - Tunis je postao republika, a za predsednika je izabran Habib Burgiba.

1963 - ŠSR, SAD i Velika Britanija zaključile su ugovor o zabraninuklearnih proba u vazduhu, pod vodom i u kosmosu.

1968 - Papa Pavle VI zabranio je vernicima rimokatoličkecrkve sve veštačke metode sprečavanja začeća.

1978 - Rođena je prva na svetu "beba iz epruvete", Luis Đoj Braun u bolnici u Lankaširu, u Velikoj Britaniji.

1982 - Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Jaser Arafat potpisao je u Bejrutu deklaraciju kojom je prihvatio rezolucije UN o postojanju države Izrael.

1986 - Umro je američki filmski režiser italijanskog porekla Vinsent Mineli, dobitnik Oskara 1958. za film "Žiži" ("Amerikanac u Parizu", "Žeđ za životom").

1991 - Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov predložio je liderimaKomunističke partije ŠSR-a novu platformu u kojoj izgradnja komunizma više nije osnovni cilj i pozvao ih da odbace "zastarele ideološke dogme".

1992 - Italijanska vlada poslala je 7.000 vojnika na Siciliju, unastojanju da razbije mafiju.

1994 - Izrael i Jordan su potpisali u Vašingtonu deklaracijukojom je okončano ratno stanje između dve države.

1995 - Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru biše Jugoslavije u Hagu podigao je optužnice protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Milana Martića i još 21 osobe, uglavnom komandanata i stražara zatvoreničkih logora u Bosni. Lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić optuženi su za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

2000 - Supersonični avion kompanije "Er Frans" srušio se blizuPariza neposredno nakon poletanja. Poginulo je 109 putnika i članova posade, i još četvoro ljudi na zemlji. To je bila prva nesreća "konkorda" od kako je počeo da leti 1969.

2001 - General Hrvatske vojske Rahim Ademi, optužen za zločinepočinjene nad Srbima 1993. u Medačkom džepu, kod Gospića u Hrvatskoj, doborovoljno se predao Haškom tribunalu. U novembru 2005. taj sud je odlučio da slučaj Ademi ustupi hrvatskom pravosuđu.

2002 - Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Rusima dozvoljava da prodaju i iznajmljuju svoje zemljišne posede, po prvi put od 1917. godine.

Bisernica
26-07-2010, 20:59
26. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100725_140-ItemID-175549-lrg.jpg


1847 - Liberija, država oslobođenih američkih robova koji su se doselili u Afriku, postala je prva nezavisna republika u Africi.

1856 - U Dablinu je rođen engleski dramski pisac, novinar i kritičar Džordž Bernard Šo. Književnu karijeru počeo je pisanjem romana i pozorišnih kritika, a proslavio se mnogobrojnim pozorišnim delima. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1925. ("Kandida", "Zanat gospođe Voren", "Major Barbara", "Pigmalion").

1858 - Lajonel Rotšild je postao prvi Jevrejin član donjeg doma britanskog parlamenta.

1875 - Rođen je švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung,osnivač "analitičke" ili "kompleksne" psihologije, u kojoj se razlikuju dva sloja podsvesnog - individualno i kolektivno ("Psihološki tipovi", "Psihologija i religija", "Simbilika duha", "Studija o arhetipovima").

1894 - Rođen je engleski pisac Oldos Haksli jedan od najistaknutijih evropskih esejista 20. veka. Njegovi "romani ideja" zasnovani su na esejističkim modelima rasprava i sukoba načela ("Kontrapunkt života", "Vrli novi svet", "Slepi u Gazi").

1908 - Rođen je čileanski državnik Salvador Aljende Gosens, osnivač Socijalističke partije i prvi marksista predsednik Čilea (1970). Ubijen je u udaru vojne hunte pod vođstvom generala Augusta Pinočea 11. septembra 1973.

1909 - Pokušaj španske vlade da u Kataloniji mobiliše rezerviste za borbe u Maroku doveo je do ustanka u Barseloni, koji je krvavo ugušen ("Krvava katalonska nedelja").

1928 - Rođen je američki filmski režiser Stenli Kjubrik koji se proslavio filmovima različitog žanra kao što su "2001 - Odiseja u svemiru", "Paklena pomorandža", "Dr Strejndžlav" i "Lolita".

1941 - Predsednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt zamrznuo je svu japansku imovinu u SAD i time obustavio američko-japansku trgovinu.

1943 - Rođen je britanski muzičar Mik Džeger osnivač i pevač rok grupe "Roling stouns".

1945 - Na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji pobedili sulaburisti i njihov lider Klement Atli zamenio je na mestu premijera Vinstona Čerčila.

1950 - Američki vojnici, tokom Korejskog rata, počinili su masakr nad stotinama nenaoružanih izbeglica u selu No Gun Ri.

1952 - Umrla je Eva Peron (33), popularna prva dama Argentine,supruga Huana Perona.

1953 - Napadom gerilaca na kasarnu Monkada u gradu Santjago deKuba, Fidel Kastro je počeo borbu protiv režima diktatora Fulhensija Batiste.

1956 - Egipatski predsednik Gamal Abdel Naser nacionalizovao je Suecki kanal, koji je bio pod kontrolom anglo-francuske komapnije.

1963 - U zemljotresu u glavnom gradu Makedonije, Skoplju, poginulo je više od hiljadu ljudi, a grad je razrušen.

1965 - Maldivska ostrva u Indijskom okeanu, britanski protektoratod 1887, stekla su nezavisnost.

1974 - Konstantin Karamanlis, novi grčki premijer, formirao jeprvu civilnu vladu, nakon sedmogodišnjeg vojnog režima u Grčkoj.

1984 - Umro je američki statističar Džordž Horas Galup, direktor i osnivač (1935) "Galupovog instituta" za ispitivanje javnog mnjenja.

1995 - Peru i Ekvador su se sporazumeli o demilitarizovanoj zoniod oko 500 kvadratnih kilometara u pograničnom amazonskom području, okončavši međusobni jednomesečni rat.

2001 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu otpečatio jeoptužnicu protiv generala Hrvatske vojske u penziji Ante Gotovine, koji je okrivljen za zločine nad Srbima za vreme i posle operacije "Oluja" 1995. u Krajini, u Hrvatskoj. Gotovina je uhapšen 8. decembra 2005. u mondenskom letovalištu na Tenerifama u Španiji i izručen Haškom tribunalu.

2002 - Umro je Badi Bejker, američki kompozitor koji je komponovao muziku za preko 200 filmova Volta Diznija.

2003 - Umro je britanski reditelj Džon Šlezinger. Njegov film "Ponoćni kauboj" nagrađen je Oskarom, a ostaće upamćen i po filmovima "Darling", "Lažov Bili", "Daleko od razuzdane gomile" i "Maratonac".

Bisernica
26-07-2010, 21:00
27. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100726_404-ItemID-175622-lrg.jpg


916 - Umro je slovenski prosvetitelj Kliment Ohridski, najpoznatiji učenik braće Ćirila i Metodija i njihov saradnik u širenju slovenske pismenosti i književnosti.

1189 - Veliki župan Stefan Nemanja ugostio je u Nišu nemačkog cara Fridriha I Barbarosu na njegovom proputovanju kroz Srbiju u Trećem krstaškom ratu, i ponudio mu savez protiv Vizantije.

1540 - Pod optužbom za veleizdaju, pogubljen je Tomas Kromvel (Thomas Cromwell), glavni savetnik engleskog kralja Henrija VIII.

1675 - U bici kod Sazbaha, u Holandskom ratu, poginuo je francuski vojskovođa Anri Tiren (Henri de Turenne), komandant francuske vojske u Tridesetogodišnjem ratu.

1789 - Kongres SAD osnovao je Odeljenje za spoljne poslove, koje je kasnije postalo Stejt department.

1830 - U Francuskoj je izbila trodnevna "Julska revolucija" izazvana odlukom kralja Šarla X Burbonskog (Bourbon) da ukine slobodu štampe, raspusti tek izabranu skupštinu i promeni izborni zakon. Kralj je abdicirao i emigrirao u Škotsku.

1832 - Rođen je Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara 19. veka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovetke i herojske poeme ("Na Liparu", "Ponoć", "Padajte braćo", "Otadžbina", "Seobe Srbalja", "Stanoje Glavaš").

1835 - Rođen je Đozue Karduči, najveći italijanski pesnik u prvim decenijama posle ujedinjenja Italije, profesor italijanske književnosti Univerziteta u Bolonji. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1906. ("Jambi i epode", "Nove rime", "Varvarske ode").

1839 - Počeo je Opijumski rat Kine i Velike Britanije kada su kineske vlasti u luci u Kantonu zaplenile i uništile 20.000 sanduka opijuma.

1841 - U dvoboju je poginuo ruski pisac Mihail Jurjevič Ljermontov, pesnik kavkaskih pejsaža i romantičnog buntovništva, jedan od najznačajnijih pesnika i prozaista ruske književnosti 19. veka ("Junak našeg doba", "Demon", "Pesma o trgovcu Kalašnikovu").

1844 - Umro je engleski hemičar i fizičar Džon Dalton (John), jedan od osnivača atomske teorije materije ("Novi sistem filozofije hemije"). Proučavao je anomaliju neprepoznavanja boja, koja je po njemu nazvana daltonizam.

1872 - Rođen je srpski kompozitor i dirigent Stanislav Binički, autor prve izvedene srpske opere "Na uranku" (na tekst B. Nušića) i "Marša na Drinu". Osnovao je Beogradski vojni orkestar (1899), a sa Stevanom Mokranjcem Srpsku muzičku školu, koja je kasnije dobila ime "Mokranjac".

1874 - U Kragujevcu je pokrenut list "Glas javnosti", glasilo socijalista Svetozara Markovića.

1905 - U Ljubotinju, u Crnoj Gori, rođen je Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih slikara 20. veka. Izlagao je na mnogim izložbama u zemlji i inostranstvu i dobitnik je mnogobrojnih nagrada. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).

1917 - Umro je švajcarski hirurg Emil Teodor Koher, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1909. Ispitivao je funkciju štitne žlezde i znatno doprineo razvoju savremene hirurgije.

1921 - Kanadski lekari Frederik Grant Benting (Frederick, Banting) i Čarls Best izolovali su insulin, što je ubrzo omogućilo efikasno lečenje dotad smrtonosne šećerne bolesti.

1953 - U Panmundžomu je potpisan sporazum o primirju u Korejskom ratu, čime je okončan trogodišnji rat u kojem je poginulo 1,6 miliona Korejaca i Kineza i preko 118.000 pripadnika trupa UN.

1954 - Velika Britanija i Egipat postigli su sporazum o okončanju 72-godišnje britanske kontrole nad Sueckim kanalom.

1955 - Austrija je obnovila državni suverenitet pošto su zemlju nakon 17 godina napustile strane trupe - nemačke po završetku Drugog svetskog rata, a savezničke 10 godina kasnije.

1967 - Umro je srpski pisac Veljko Petrović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Matice srpske u Novom Sadu, Srpske književne zadruge u Beogradu i upravnik beogradskog Narodnog muzeja ("Rodoljubive pesme", zbirke pripovedaka "Bunja i drugi u Ravangradu", "Pomerene savesti", "Prepelica u ruci").

1970 - Umro je portugalski diktator Antonio de Oliveira Salazar. Postao je premijer 1932. i vladao uz pomoć vojske i tajne policije do 1968, kada se zbog bolesti povukao sa vlasti.

1980 - U izbeglištvu u Kairu umro je bivši iranski šah Mohamed Reza Pahlavi (Mohammed). Na vlast je došao 1941, a zbačen je u Islamskoj revoluciji ajatolaha Homeinija (Khomeini) 1979.

1984 - Umro je britanski filmski i pozorišni glumac Džejms Mejsn (James Mason), koji je u dugačkoj filmskoj karijeri snimio više od 80 filmova ("Požar nad Engleskom", Čovek u sivom", "Pustinjski lisac", "Julije Cezar").

1985 - U državnom udaru u Ugandi svrgnut je predsednik Milton Apolo Obote (Apollo), koji je bio šef države od 1966. do 1971, kada ga je oborio Idi Amin Dada. Drugi put je postao predsednik 1979.

1989 - Krister Peterson proglašen je krivim i osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva švedskog premijera Olofa Palmea 1986. On je kasnije oslobođen, a ubistvo je ostalo nerazjašnjeno.

1990 - Belorusija je proglasila nezavisnost od tadašnjeg ŠSR-a.

1996 - Tokom Olimpijskih igara u Atlanti eksplodirala je bomba u zabavnom parku. Poginulo je dvoje i ranjeno 110 ljudi.

1998 - Bivša stažistikinja u Beloj kući, Monika Luinski dala je prvu izjavu istražiteljima i time prekinula šestomesečnu ćutnju u vezi sa ljubavnom aferom sa američkim predsednikom Bilom Klintonom.

2001 - SAD su produžile sankcije Iranu i Libiji na još pet godina.

2003 - Umro je slavni američki komičar Bob Houp (Hope), koji je tokom 70-godišnje karijere igrao u vodviljima, radio dramama, pozorištu, filmu i televiziji.

Bisernica
28-07-2010, 16:08
28. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100727_360-ItemID-175709-lrg.jpg


1330 - Srpski kralj Stefan Dečanski potukao je u bici kod Velbužda vojsku bugarskog cara Mihajla Šišmana, koji je poginuo u toj bici.

1586 - Tomas Heriot (Thomas Harriot) je iz Kolumbije doneo prve krompire u Englesku. Krajem XVI veka krompir je prenet i u Španiju. U početku se gajio kao ukrasna biljka, ali se zbog porasta stanovništva, ratova i gladi počeo širom Evrope koristiti za ishranu.

1655 - Umro je francuski pisac Sirano de Beržerak (Syrano, Bergerac), poznat po delu "Drugi svet", u kojem je spojio političku satiru i naučnu fantastiku. Edmon Rostan (Edmond Rostand) ga je uzeo za glavnog junaka popularne komedije "Sirano de Beržerak".

1741 - Umro je italijanski kompozitor i virtuoz na violini Antonio Vivaldi, jedan od najznačajnijih predstavnika baroka i prethodinika novog doba klasike. Iz njegovog obimnog stvaralačkog opusa najčuveniji je koncert za violinu i orkestar "Četiri godišnja doba".

1750 - Umro je nemački kompozitor Johan Sebastijan Bah. Savremenici su ga više cenili kao orguljaša, a interes za njegovu muziku i svest o njegovom značaju u istoriji muzike pojavili su se tek početkom 19. veka u doba muzičkog romantizma, naročito nakon Mendelsonovog (Mendelšohn) izvođenja Bahovog remek-dela "Muke po Mateji" (1829).

1794 - Na giljotini su pogubljeni jedan od glavnih vođa Francuske revolucije i vođa jakobinaca Maksimilijan Robespjer (Maximilien Robespierre) i njegovi sledbenici. To je bio kraj "jakobinske diktature" koja je zavedena u jesen 1793.

1821 - Peru je proglasio nezavisnost od Španije.

1858 - Prvi put je upotrebljen otisak prstiju kao znak identifikacije. Upotrebio ga je Vilijem Herčel u Indiji kada je uzeo otisak od Rađjadhara Konaija (Rajyadhar) na poleđini jednog ugovora.

1868 - Ratifikovan je 14. amandman Ustava SAD, kojim su crnci dobili pravo na američko državljanstvo.

1876 - U bici na Vučjem dolu Crnogorci su pobedili tursku vojsku pod komandom Muktar-paše i naneli joj teške gubitke - oko 4.000 mrtvih i ranjenih i 310 zarobljenih.

1899 - Rođen je srpski književni i pozorišni kritičar Velibor Gligorić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1965. do 1971. Objavio je više dela iz oblasti književne i pozorišne kritike.

1914 - Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji, mesec dana posle atentata na prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu. Dalji tok događaja doveo je do Prvog svetskog rata.

1919 - U Amsterdamu je počeo Međunarodni sindikalni kongres, na kojem je osnovan Internacionalni savez sindikata, poznatiji pod nazivom Amsterdamska sindikalna internacionala.

1937 - Japanci su u Kinesko-japanskom ratu zauzeli Peking.

1940 - Britanci su u Drugom svetskom ratu odbili nemački napad na mediteransko ostrvo Maltu.

1941 - U odmazdi za požare u nemačkim garažama, Nemci su u Beogradu u Drugom svetskom ratu streljali više od 120 ljudi, mahom Jevreja, komunista i njihovih simpatizera.

1942 - Umro je britanski arheolog Vilijam Pitri (William Petrie), koji je 1880. počeo prva naučna arheološka iskopavanja u Egiptu i vodio ih gotovo pola veka. Osnovao je Britansku arheološku školu u Egiptu (1906).

1945 - Američki bombarder B-25 je u gustoj magli udario u "Empajer stejt bilding" u Njujorku, tada najvišu zgradu u svetu. Poginulo je 14 ljudi.

1968 - Umro je nemački hemičar i nuklearni fizičar Oto Han (Otto Hahn), dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1944. Jedan je od inicijatora i potpisnika Getingenškog apela (1957) protiv atomskog naoružanja.

1976 - U zemljotresu u kojem je potpuno razoren kineski grad Tangšan poginulo je najmanje 242.000, a ranjeno 164.000 ljudi.

1984 - Predsednik SAD Ronald Regan (Reagan) otvorio je Olimpijske igre u Los Anđelesu, koje su bojkotovali ŠSR i još neke zemlje tadašnjeg sovjetskog bloka kao revanš za američki bojkot Olimpijskih igara u Moskvi 1980.

1999 - Evropski sud za ljudska prava proglasio je francusku državu krivom za torturu nad uhapšenikom osumnjičenim za rasturanje droge. To je bila prva presuda ovog suda jednoj evropskoj zemlji.

2000 - Mirovne trupe UN ušle su u delove graničnog područja između Libana i Izraela. Izrael je 24. maja, posle 22 godine, povukao svoje trupe iz okupacione zone od 15 kilometara.

2001 - Alehandro (Alejandro) Toledo preuzeo je dužnost predsednika Perua. On je prvi predsednik indijskog porekla u istoriji te zemlje.

2005 - Irska republikanska armija (IRA) zvanično je proglasila kraj svoje oružane kampanje protiv britanske vlasti u Severnoj Irskoj, koja je trajala 35 godina i saopštila da će se za svoje ciljeve boriti političkim sredstvima.

Bisernica
29-07-2010, 19:06
29. jul



http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100728_386-ItemID-175779-lrg.jpg


1526 - U pohodu na Ugarsku, turska vojska je posle tronedeljne opsade zauzela Petrovaradin. Turci su zatim osvojili susedne gradove u Sremu i kod Osijeka izgradili most na reci Dravi, prešli u Ugarsku i 29. avgusta, kod Mohača, potukli vojsku kralja Ljudevita II.

1588 - Britanska flota pod komandom lorda Hauarda (Howard) i ser Fransisa Drejka (Francis Drake) porazila je špansku "Nepobedivu armadu" od oko 125 brodova, koju je u invaziju na Englesku poslao španski kralj Filip II.

1805 - Rođen je francuski istoričar i političar Aleksis de Tokvil (Alexis Tocqueville) čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije ("Američka demokratija").

1856 - Umro je nemački kompozitor Robert Šuman jedan od najznačajnijih i najuticajnijih predstavnika muzičkog romantizma ("Koncert u a-molu za klavir i orkestar", koncerti za klavir i za violončelo, ciklusi solo pesama).

1878 - Počela je austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine, na osnovu dogovora evropskih sila na Berlinskom kongresu.

1883 - Rođen je italijanski diktator i fašista Benito Musolini, koji je vladao Italijom od 1922. do 1943. i uveo Italiju u Drugi svetski rat na strani Nemačke 1940. Italijanski partizani uhvatili su ga 1945. pri pokušaju bekstva iz zemlje i streljali.

1890 - Umro je holandski slikar Vinsent van Gog (Vincent van Gogh), dva dana pošto je pokušao samoubistvo. Jedan od najcenjenijih umetnika čije je delo presudno uticalo na evropsko slikarstvo u traženju novog likovnog izraza, za života je prodao samo jednu sliku.

1900 - Anarhista Gaetano Breši (Bresci) u Monci je ubio italijanskog kralja Umberta I. Atentator je 1901. izvršio samoubistvo.

1905 - Rođen je švedski političar Dag Hamaršeld (Hammarskjold), generalni sekretar UN od 1953. do 1961, kada je poginuo u avionskoj nesreći u Africi na jednom od svojih mirovnih putovanja (kongoanska kriza). Posthumno mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir.

1937 - Japanske trupe okupirale su u Kinesko-japanskom ratu kineski grad Tjencin.

1940 - Počela je vazdušna ofanziva Nemačke na Veliku Britaniju u Drugom svetskom ratu.

1941 - Višijevska Francuska i Japan potpisali su sporazum o "zajedničkom protektoratu" nad Indokinom. Francuska je nastavila upravljanje Indokinom, a Japan je poslao trupe.

1946 - U Parizu je počela mirovna konferencija zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu. Mirovni ugovori, usaglašeni tokom zasedanja konferencije od 29.7. do 16.10, potpisani su 10. februara 1947.

1948 - Na stadionu "Vembli" u Londonu otvorene su prve Olimpijske igre posle Drugog svetskog rata.

1967 - U Vijetnamskom ratu u požaru je oštećen američki nosač aviona "Forestal" pri čemu je poginulo 130 ljudi.

1981 - U katedrali Svetog Pavla u Londonu venčali su se naslednik britanskog prestola, princ od Velsa Čarls, i Dajana Spenser (Diana Spencer).

1983 - Umro je britanski pozorišni i filmski glumac Dejvid Niven (David) dobitnik Oskara 1958. za film "Odvojeni stolovi".

1983 - Umro je španski filmski režiser Luis Bunjuel (Bunuel) jedan od najvećih reditelja u svetskoj kinematografiji, poznat po nadrealističkim filmskim ostvarenjima ("Andaluzijski pas", "Viridijana", "Lepotica dana", "Diskretni šarm buržoazije").

1985 - Alan Garsija (Garcia) inaugurisan je za novog predsednika Perua, i sa 36 godina postao najmlađi šef države na svetu.

1992 - Bivši istočnonemački komunistički lider Erih Honeker došao je u Berlin, nakon osam meseci provedenih i Ambasadi Čilea u Moskvi, da se suoči sa optužnicom za smrt mnogih nemačkih građana koji su preko Berlinskog zida pokušali da pobegnu u tadašnji Zapadni Berlin.

1994 - Bivši premijer Italije Betino Kraksi (Bettino Craxi) osuđen je na osam i po godina zatvora pod optužbom za prevaru. Kraksi je presudu dočekao u izbeglištvu u Tunisu, gde je i umro.

1996 - Kina je izvela nuklearnu probu jačine 4,3 stepena Rihterove skale na Lop Noru, a potom obećala da će se ubuduće pridržavati moratorijuma na nuklearne probe.

1999 - U Sarajevu je počeo samit Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu. Delegacije iz 39 zemalja i predstavnici 17 međunarodnih organizacija usvojili su 30. jula deklaraciju o demokratizaciji i ekonomskoj obnovi Balkana. Srbiji, koja nije pozvana na samit, poručeno je da može da se priključi Paktu kada prihvati demokratske promene.

2001 - Umro je bivši lider poljske komunističke partije Edvard Gjerek (Edward Gierek).

Bisernica
30-07-2010, 21:50
30. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100729_342-ItemID-175850-lrg.jpg


1419 - Husiti, sledbenici pogubljenog češkog verskog reformatora Jana Husa, isprovocirani bacanjem kamenja na njihovu procesiju, upali su u Gradsku većnicu u Pragu i izbacili kroz prozor katoličke članove gradske uprave, zajedno sa gradonačelnikom. To je bio početak husitskih ratova (1419-36).

1511 - Rođen je italijanski slikar i arhitekta Đorđo Vazari, autor dela "Životi slikara, vajara i arhitekata", koje je prvi put objavljeno 1550. Vazari se smatra najznačajnijim izvorom za proučavanje italijanske renesansne umetnosti.

1771 - Umro je engleski pesnik Tomas Grej, autor pesme "Elegija napisana na seoskom groblju", koja se smatra jednom od najlepših pesama napisanih na engleskom jeziku.

1784 - Umro je francuski filozof Deni Didro, predstavnik slobodarskog duha revolucionarne buržoazije XVIII veka, jedan od pokretača i najznačajnijih autora velike francuske "Enciklopedije" ("Filozofske misli", "Razgovor Dalambera i Didroa", "Dalamberov san").

1818 - Rođena je engleska književnica irskog porekla Emili Bronte, koja se proslavila romanom "Orkanski visovi".

1898 - Umro je nemački državnik Oto fon Bizmark-Šenhauzen, ujedinitelj Nemačke. Prvi kancelar ujedinjenog nemačkog carstva, poznat kao "gvozdeni kancelar", bio je predsednik vlade punih 28 godina, do 1890. kada je na zahtev cara Vilhelma II podneo ostavku.

1898 - Rođen je Henri Mur, jedan od najvećih britanskih i svetskih vajara 20. veka. Njegove skulpture nalaze se na mnogim javnim mestima, kao što su zgrada UNESKO-a u Parizu i Linkoln centar u Njujorku.

1912 - Umro je japanski car Mucuhito, koji je tokom vladavine od 1867. ukinuo šogunate, uspostavio centralnu vlast i transformisao Japan u modernu državu.

1930 - Urugvaj je u Montevideu, pobedom u finalu Prvog svetskog fudbalskog prvenstva nad Argentinom od 4:2, postao prvi svetski šampion u fudbalu.

1935 - U Velikoj Britaniji je objavljena prva džepna knjiga, "Penguin book", prema ideji Alena Lejna da napravi "knjigu koja će imati cenu kao 10 cigareta". Prva knjiga bio je "Arijel" Andrea Moroa.

1945 - Japanska podmornica potopila je u Drugom svetskom ratu američku krstaricu "Indijanapolis". Poginulo je 800 ljudi.

1971 - Američki vasionski brod "Apolo 15" sa kosmonautima Dejvidom Skotom i Đemsom Irvinom spustio se na Mesec.

1971 - U sudaru japanskog borbenog i putničkog aviona "Boing 727" poginule su 162 osobe.

1974 - Turska, Grčka i Velika Britanija potpisale su sporazum o prekidu vatre na Kipru.

1975 - U Helsinkiju je počela Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji (KEBS) koja je okupila državnike 35 zemalja, uključujući lidere ŠSR-a i SAD Leonida Brežnjeva i Džeralda Forda. Jugoslovensku delegaciju predvodio je Josip Broz Tito. KEBS je kasnije transformisan u Organizaciju za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS).

1980 - Pacifički arhipelag Novi Hebridi stekao je nezavisnost pod nazivom Republika Vanuatu, nakon 74 godine britansko-francuske uprave.

1989 - Radikalni članovi sovjetskog parlamenta formirali su grupu za pritisak za brže reforme. Grupu su vodili Boris Jeljcin i Andrej Zaharov.

1993 - Lideri bosanskih Muslimana, Srba i Hrvata postigli su na mirovnim pregovorima u Ženevi dogovor o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine kao Saveza republika: Republike Srpske, Herceg-Bosne i Republike Bosne. I pored dogovora, rat u Bosni je nastavljen i trajao je do decembra 1995, kada je u Dejtonu potpisan mirovni sporazum.

1996 - Na Barbadosu je u 92. godini umrla Klodet Kolber, zvezda holivudskih komedija tridesetih godina.

1997 - U eksplozijama bombi dvojice arapskih bombaša-samoubica na prepunoj jerusalimskoj pijaci poginulo je 18, a ranjeno najmanje 170 ljudi.

1999 - Napuštajući obale Panamskog kanala, nakon gotovo jednog veka, SAD su zvanično zatvorile panamsku operaciju.

2001 - Kanada je prva država na svetu koja je, uprkos velikim protestima lekara, dozvolila teškim bolesnicima da uzgajaju marihuanu i koriste je za lečenje.

2002 - Predsednici Demokratske republike Kongo i Ruande, Džozef Kabila i Pol Kagame, potpisali su mirovni ugovor u cilju okončanja građanskog rata koji je počeo 1998. tokom kojeg je umrlo od gladi ili nedostatka medicinske nege više od 2,5 miliona ljudi, uglavnom civila.

2005 - Na Svetskom prvenstvu u Montrealu vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore postala je novi svetski prvak. Srebrnu medalju osvojila je Mađarska, a bronzanu Grčka.

2007 - Umro je italijanski filmski režiser Mikelanđelo Antonioni, autor klasika kao što su "Avantura", "Crvena pustinja", "Uvećanje" i "Zabriski point".

2007 - Umro je švedski režiser Ingmar Bergman, dobitnik tri Oskara za najbolji strani film i jedan od najznačajnijih filmskih režisera 20. veka, koji je u 35-godišnjoj karijeri snimio 43 filma, uključujući klasike "Prizori iz bračnog života", "Divlje jagode" i "Sedmi pečat".

Bisernica
31-07-2010, 14:04
31. jul


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100728_23-ItemID-175946-lrg.jpg


1498 - Španski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristiforo Colombo)je na trećem putovanju u Novi svet otkrio ostrvo koje je nazvao Trinidad.

1556 - Umro je Ignasio de Lojola (Ignacio, Loyola), osnivač katoličkog jezuitskog reda 1534, španski oficir i sveštenik. Sastavio je ustav jezuitskog reda i priručnik pod nazivom "Duhovne vežbe za vladavinu nad samim sobom".

1648 - U borbi s Turcima poginuo je proslavljeni srpski junak iz Ravnih Kotara Vuk Mandušić, uz Stojana Jankovića i Iliju Smiljanića najomiljeniji junak narodne uskočke epike.

1658 - Veliki mogul Aurangzeb proglasio se carem u Indiji.

1789 - Ruske i austrijske trupe, pod komandom grofa Aleksandra Suvorova i vojvode od Koburga (Coburg), pobedile su tursku vojsku kod Fokšanija u Rumuniji.

1849 - U bici kod Šegešvara poginuo je veliki mađarski pesnik i revolucionar Šandor Petefi (Sandor Petoefi), jedan od vođa nacionalnog pokreta 1848. Otac mu je bio Srbin Stevan Petrović, a Šandorovo kršteno ime bilo je Aleksandar. Smatra se najtalentovanijim i najboljim mađarskim lirskim pesnikom 19. veka i snažno je uticao na južnoslovenske pesnike, posebno na Đuru Jakšića i Jovana Jovanovića Zmaja ("Petefijeve pesme", "Apostol", "Vitez Janoš").

1886 - Umro je mađarski kompozitor, pijanista i dirigent Franc List (Franz Liszt), muzičar romantizma, pijanistički virtuoz, koji je izgradio modernu klavirsku tehniku i znatno uticao na razvoj evropske muzike 19. veka ("Sonata h-mol", simfonije "Faust", "Dante", "Mađarske rapsodije").

1912 - Rođen je američki ekonomista Milton Fridman (Friedman), dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. Stvorio je novu kvantitativnu teoriju novca i bio pobornik ideje da je čvrsta monetarna politika osnova stabilne ekonomije.

1914 - Ubijen je francuski političar i istoričar Žan Žores (Jean Jaures), jedan od osnivača Francuske socijalističke partije (1902) i osnivač i urednik "Imanitea", kasnije lista francuskih komunista.

1919 - U Nemačkoj je donet Vajmarski ustav, kojim je ukinuta carevina i uspostavljena republika. Nemački car Vilhelm II (Wilhelm) abdicirao je u novembru 1918. nakon kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu.

1941 - Nemački maršal Herman Gering (Hermann Goering) dao je pismenu direktivu šefu policije Rajnhardu Hajdrihu da sačini nacrt plana za istrebljenje evropskih Jevreja ("konačno rešenje").

1944 - Kao pilot savezničkog aviona u Drugom svetskom ratu nad Mediteranom je poginuo francuski pisac Antoan de Sent Egziperi (Antoine, Saint Exupery), autor "Malog princa", jedne od najčitanijih knjiga u svetu.

1954 - Italijanska ekspedicija koju je predvodio Ardito Desio, prva je osvojila vrh Godvin Ostin, poznat kao K2, na Karakorumu, drugi najviši planinski vrh na svetu (8611 m).

1964 - Američki vasionski brod bez ljudske posade "Rendžer 7" emitovao je prve snimke tamne strane Meseca.

1965 - Rođena je škotska književnica Džoan Rouling (Joanne Rowling), autorka bestselera o dečaku Hariju Poteru (Harry Potter), koji su prevedeni na 31 jezik i prodati u desetinama miliona primeraka.

1969 - Papa Pavle VI stigao je u Ugandu, u prvu papsku posetu Africi.

1971 - Američki astronauti Dejvid Skot (David Scott) i Džejms Irvin (James Irwin), članovi misije "Apolo 15", drugog dana boravka na Mesecu proveli su više od šest časova u vožnji lunarnim vozilom ("moon buggy"). To je bila prva vožnja po tlu Meseca.

1991 - Predsednici ŠSR-a i SAD Mihail Sergejevič Gorbačov i Džordž Buš (George Bush) potpisali su u Moskvi sporazum o ograničenju nuklearnog oružja velikog dometa (START).

1993 - Napadom Izraela na jug Libana, tokom kojeg je ubijeno 140 ljudi, a 500.000 izbeglo prema severu zemlje, prekinuto je jednonedeljno primirje na Bliskom istoku.

1994 - Savet bezbednosti UN odobrio je upotrebu sile u Haitiju, čime je dozvoljena vojna intervencija, koju su protiv vojnog režima predvodile SAD, i omogućen povratak na vlast izbeglog predsednika Žana Bertrana Aristida (Jean Bertrand Aristide).

1997 - Umro je bivši vijetnamski car Bao Daj (Dai), poslednji monarh Vijetnama, koji je kao marioneta vladao zemljom pod francuskom kolonijalnom upravom. Posle četiri decenije u izbeglištvu, umro je u vojnoj bolnici u Parizu u 83. godini.

2001 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je Stevana Todorovića na 10 godina zatvora zbog zločina nad Muslimanima i Hrvatima u Bosanskom Šamcu tokom rata u BiH (1992-95).

2001 - Umro je bivši portugalski predsednik Francisko Kosta Gomes (87). Gomesa je na funkciju predsednika postavila revolucionarna hunta, pet meseci nakon aprilske pobune 1974. kojom je okončana 50-godišnja desničarska diktatura.

2002 - Na osnovu sporazuma vlada BiH i Hrvatske u Karlovcu je osuđen bivši lider cazinskih Muslimana Fikret Abdić na 20 godina zatvora, za ratne zločine u periodu 1993-1995. u tadašnjoj Autonomnoj Pokrajini Zapadna Bosna.

2003 - Ministar odbrane Srbije i Crne Gore Boris Tadić doputovao u Izrael. To je prva poseta ministra odbrane u istoriji dve zemlje.

2003 - Haški tribunal osudio je bosanskog Srbina Milomira Stakića na duživotni zatvor zbog zločina protiv čovečnosti nad nesrbima u Prijedoru i okolini 1992. On je prvi optuženik kome je taj sud izrekao doživotni zatvor. U martu 2006. Žalbeno veće Haškog tribunala preinačilo je prvostepenu presudu u kaznu zatvora od 40 godina.

2003 - Austrijanac Feliks Baumgartner (Felix) prvi je padobranom preleteo Lamanš, padajući brzinom većom od 200 kilometara na sat.

Bisernica
01-08-2010, 08:57
1. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100731_105-ItemID-175980-lrg.jpg


10. p.n.e. - Rođen je rimski car i istoričar Klaudije, koji je 41. nasledio Kaligulu. Tokom njegove vladavine južna Engleska je postala rimska provincija, izgrađen veliki akvadukt, proširena luka Ostija. Vladao je pod velikim uticajem svojih žena Mesaline i Agripine, koja ga je, prema predanju, otrovala pečurkama da bi obezbedila presto za svog sina iz prethodnog braka Nerona.

1291 - Tri kantona Uri, Untervalden i Švic sklopili su savez za odbranu od Habsburgovaca, koji je bio osnova za stvaranje Švajcarske konfederacije.

1560 - Škotski parlament je ukinuo papsku jurisdikciju i odobrio kalvinističku veroispovest, čime je osnovana Škotska crkva.

1714 - Umrla je engleska kraljica Ana, poslednji monarh iz dinastije Stjuart, tokom čije su vladavine ujedinjene Engleska i Škotska i stvorena Velika Britanija (1707). Nasledio ju je DŽordž I iz hanoverske dinastije.

1774 - Britanski hemičar DŽozef Pristli otkrio je plin koji je nazvao "dephlogisticated air", kasnije poznat kao kiseonik.

1778 - U nemačkom gradu Hamburgu otvorena je prva štedionica u svetu.

1793 - Francuska je, kao prva zemlja u svetu, uvela metrički sistem mera.

1798 - U bici kod Abukira, blizu Aleksandrije, britanska flota admirala Horacija Nelsona uništila je francusku flotu pod komandom admirala Fransoa Brijesa. Posle tog poraza Napoleonova vojska u Egiptu ostala je odsečena od Evrope.

1806 - Na Mišarskom polju kod Šapca, srpski ustanici pobedili su Turke. To je bila najveća pobeda Karađorđeve vojske u Prvom srpskom ustanku.

1810 - Rođen je italijanski državnik grof Kamilo Benso Kavur prvi ministar predsednik ujedinjene Italije (1861). Zaslužan je za oslobođenje Italije od Austrije i njeno ujedinjenje pod Savojskom dinastijom.

1813 - U Beču je izašao prvi broj "Novina serbskih", prvog srpskog dnevnog lista. List su pokrenuli Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, a ugašen je 1822. zbog problema sa štamparijom.

1834 - Ropstvo je zabranjeno u celoj Britanskoj imperiji: u britanskim kolonijama oslobođeno je više od 770.000 robova.

1860 - Od rana zadobijenih u atentatu u Kotoru, koji je izvršio emigrant Todor Kadić, umro je crnogorski knez Danilo Petrović, naslednik vladike Njegoša i prvi svetovni vladar Crne Gore (1852). Proslavio se pobedom nad Turcima u bici na Grahovu 1. maja 1858.

1894 - Japan je objavio rat Kini zbog spora dveju zemalja oko Koreje.

1914 - Četiri dana nakon što je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, Nemačka je objavila rat Rusiji, Francuska je proglasila opštu mobilizaciju, a Italija je proklamovala neutralnost. Svetski rat postao je neizbežan.

1921 - Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donela je Zakon o zaštiti države na osnovu kojeg je zabranjen rad Komunističkoj partiji, a njenim poslanicima u Skupštini (58) poništeni mandati.

1936 - Adolf Hitler otvorio je u Berlinu XI olimpijske igre.

1944 - U Varšavi, jednom od glavnih središta poljskog pokreta otpora, izbio je ustanak protiv nemačke okupacije. Nakon dvomesečnih borbi Nemci su savladali ustanike i veliki broj otpremili u koncentracione logore.

1955 - Umro je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedna od najistaknutijih ličnosti beogradskog modernističkog pokreta posle Prvog svetskog rata, autor Manifesta ekspresionizma ("Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari sveta", "Evropska noć").

1958 - Jordanski kralj Husein poništio je federaciju Jordana sa Irakom.

1960 - Benin (Dahomej) je proglasio nezavisnost od Francuske.

1966 - U Kini je počeo XI plenum Komunističke partije na kojem je doneta odluka o "kulturnoj revoluciji", koja je trajala narednih 10 godina.

1973 - Umro je nemački državnik Valter Ulbriht, prvi sekretar Jedinstvene radničke partije Nemačke (1950). Od 1960. do 1971. bio je predsednik Državnog saveta Istočne Nemačke.

1975 - Državnici 35 zemalja, među kojima i predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito, potpisali su u Helsinkiju završni dokument Konferencije o evropskoj bezbednosti i saradnji.

1994 - Predsednik Nemačke Roman Hercog izrazio je žaljenje Poljacima zbog patnji koje su pretrpeli tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu.

2000 - Ekstremisti u Kašmiru izvršili su sedam napada u kojima je oko 90 ljudi ubijeno a više desetina ranjeno. Većina žrtava bili su hinduski hodočasnici.

2001 - Britanski premijer Toni Bler započeo zvaničnu posetu Argentini. To je bila prva poseta jednog britanskog premijera toj zemlji od Foklandskog rata 1982.

2004 - U požaru u supermarketu u trgovinskom centru u Asunsionu, prestonici Paragvaja, poginulo je preko 400 ljudi, a stotine su povređene.

2005 - Umro je saudijski kralj Fahd, koji je vladao Saudijskom Arabijom od 1982. godine. Za njegovog nasledika imenovan je njegov polubrat, princ Abdulah.

2006 - Kubanski predsednik Fidel Kastro privremeno je preneo vlast na svog brata Raula, zbog bolesti. Za šefa države Raul Kastro zvanično je izabran 24. februara 2008. Fidel Kastro se na čelu Kube nalazio od revolucije 1959. godine.

Bisernica
02-08-2010, 18:16
2. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100801_114-ItemID-176006-lrg.jpg


1100 - Engleski kralj Vilijam II, sin Vilijama I Osvajača, ubijen je strelom u šumi za vreme lova.

1552 - Dogovorom u Pasauu poništen je Augsburški Interim iz1548, a luterani (protestanti) su dobili slobodu veroispovesti u Nemačkoj, što je ozakonjeno na saboru u Augsburgu 25. septembra 1555.

1589 - Zbog prelaska na stranu hugenota, francuskog kralja AnrijaIII ubio je pristalica katoličke Svete lige, dominikanac Žak Kleman.

1788 - Umro je Tomas Genzboro, poznati engleski portretista i pejsažista i jedan od osnivača britanske Kraljevske akademije umetnosti.

1799 - Umro je francuski pronalazač Žak Etjen Mongolfje, koji je sa bratom Žozefom Mišelom 1783. konstruisao prvi vazdušni balon napunjen zagrejanim vazduhom.

1802 - Napoleon Bonaparta proglašen je "doživotnim konzulom" Francuske, što mu je dalo pravo da imenuje naslednika.

1830 - Francuski kralj Šarl X Burbonski abdicirao je pod pritiskom Julske revolucije u Parizu, koja je izbila zbog kraljeve odluke da ukine slobodu štampe, raspusti parlament i promeni izborni zakon.

1858 - Britanski parlament usvojio je zakon (India Bill) kojim jeindijska vlada stavljena pod upravu britanske krune.

1876 - Rođen je srpski lingvista Aleksandar Belić, predsednikSrpske kraljevske akademije (posle Drugog svetskog rata Srpska akademija nauka i umetnosti) od 1937. do smrti 1960, osnivač moderne dijalektologije, autor "Pravopisa srpskohrvatskog jezika".

1903 - U Makedoniji je počeo Ilindenski ustanak za oslobođen je od turske vlasti tokom kojeg je stvorena "Kruševska republika". Republika se održala samo 11 dana, a ustanak je u krvi ugušen.

1921 - Umro je italijanski operski tenor Enriko Karuzo, proslavljeni izvođač dela Verdija i Pučinija i italijanskih kancona. Jedan je od prvih pevača koji je snimio gramofonsku ploču.

1922 - Umro je Aleksandar Graham Bel,izumitelj telefona (1876).

1928 - Italija je potpisala 20-godišnji ugovor o prijateljstvusa Etiopijom.

1934 - Umro je nemački predsednik Paul fon Hindenburg, a Hitlerje sebe proglasio firerom (vođa) i preuzeo apsolutnu vlast.

1935 - Velika Britanija je donela zakon prema kojem je reformisansistem upravljanja u Indiji, odvojeni su Burma i Aden od Indije, garantovana veća lokalna samouprava u provincijama i formirano centralno zakonodavstvo u Nju Delhiju.

1936 - Umro je francuski inženjer i pilot Luj Blerio, pionir vazduhoplovstva, koji je 1909. prvi avionom preleteo Lamanš.

1939 - Albert Ajnštajn upozorio je američkogpredsednika Ruzvelta da nemački naučnici rade na proizvodnji bombe sa uranijumom, posle čega su u SAD počeli (početkom 1940) istraživački radovi za proizvodnju atomske bombe.

1945 - Završena je Potsdamska konferencija na kojoj su sovjetskivođa Staljin, predsednik SAD Truman i premijer Velike Britanije Atli postigli dogovor o demilitarizaciji i denacifikaciji Nemačke i njenoj podeli na okupacione zone posle Drugog svetskog rata.

1970 - Britanski vojnici su u Severnoj Irskoj prvi put upotrebiligumene metke radi smirivanja nereda.

1980 - U eksploziji na železničkoj stanici u Bolonji poginuloje 85 i ranjeno više od 200 ljudi. To je bio najteži teroristički napad u Evropi posle Drugog svetskog rata i izazvao je talas masovnih protesta širom Italije.

1990 - Iračka vojska napala je Kuvajt i okupirala ga za jedandan. Slanjem trupa u Kuvajt, irački predsednik Sadam Husein pokrenuo je događaje koji su doveli do Zalivskog rata i stacioniranja američkih trupa u regionu.

1992 - Alžirske snage bezbednosti uhapsile su 50 naoružanihislamskih ekstremista i oduzele njihovo skladište oružja u kojem je pronađeno 150 bombi.

1994 - Pod pretnjom pooštravanja međunarodnih sankcija SRJugoslaviji, vlada Srbije pozvala je lidere bosanskih Srba da prihvate mirovni plan Kontakt grupe za Bosnu i upozorila ih da će u suprotnom biti odgovorni za zločin protiv sopstvenog naroda.

1997 - Vođa najjače liberijske gerilske frakcije Čarls Tejlor proglašen je predsednikom Liberije, čime je posle sedmogodišnjeg građanskog rata okončana borba za vlast u zemlji.

1999 - U sudaru dva voza u istočnoj Indiji poginulo je 285, aranjeno oko 300 ljudi.

2001 - Bosanski Srbin, general Radislav Krstić osuđen je u Haguna 46 godina zatvora zbog masakra nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici 1995, najvećeg ratnog zločina u Evropi posle Drugog svetskog rata. U aprilu 2004. Žalbeno veće Haškog tribunala prvosnažno je osudilo Krstića ma 35 godina zatvora.

2002 - Snage UNITA-e su zvanično rasformirane, njenim generalimasu oduzeti činovi i oni su integrisani u vojsku Angole.

2004 - Umro je legenda francuske fotogradije i svetski priznatfotograf Anri Kartije-Breson.

Bisernica
03-08-2010, 17:30
3. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100802_29-ItemID-176089-lrg.jpg


216. p.n.e. - Kartaginski vojskovođa Hanibal je u Drugom punskom ratu kod Kane, u jugoistočnoj Italiji, naneo najteži poraz Rimljanima u istoriji Rimskog carstva. Rim je zahvatila panika, zapamćena po izreci "Hanibal ante portas" (Hanibal pred vratima).

1347 - Engleski kralj Edvard III (Edward) zauzeo je u Stogodišnjem ratu francuski grad Kale, koji je ostao pod engleskom vlašću do 1558.

1460 - Škotskog kralja Džejmsa II (James), koga su savremenici nazivali "Džejms gnevnog lica", ubili su Englezi tokom opsade zamka Roksburg.

1492 - Španski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo) isplovio je na brodu "Santa Marija" iz španske luke Palos de la Frontera na prvo putovanje prema zapadu na kojem je otkrio Ameriku.

1571 - Turci su, nakon jedanaestomesečne opsade, zauzeli grad Famagustu na Kipru i izvršili masakr stanovništva.

1675 - Francuzi su pobedili holandsku i špansku flotu kod Palerma i zauzeli Siciliju.

1770 - Rođen je Fridrih Vilijem III, pruski kralj od 1797. do 1840. Izgubivši rat sa Napoleonovom vojskom bio je prisiljen, Tilzitskim mirom (1807), da Napoleonu preda gotovo pola države. Jedan je od potpisnika saveza Sveta alijansa koji su, posle Napoleonovog pada, sklopile Rusija, Pruska i Austrija.

1778 - U Milanu je otvorena operska kuća Skala (Teatro alla Scala) delo arhitekte Đuzepea Pjermarinija (Giuseppe Piermarini).

1858 - Engleski istraživač Džon Spik (John Speake) otkrio je jezero Viktorija, izvorište reke Nil.

1872 - Rođen je Hakon VII (Haakon), norveški kralj od 1905. do smrti 1957. Odbijanjem da abdicira podstakao je svoj narod da organizuju pokret otpora nemačkoj okupaciji u Drugom svetskom ratu.

1881 - Britanske trupe okupirale su egipatski grad Suec, što je Velikoj Britaniji omogućilo da 1883. postane vlasnik čitave zone Sueckog kanala.

1884 - Završen je železnički most u Beogradu na reci Savi, a narednog meseca puštena je u saobraćaj pruga Zemun-Beograd. Most je razaran u oba svetska rata i potom obnavljan.

1903 - Rođen je tunižanski državnik Habib Ben Ali Burgiba (Bourguiba), vođa borbe za nezavisnost i prvi predsednik Tunisa od 1957. Za doživotnog predsednika proglašen je 1975, ali je u državnom udaru 1987. zbačen s vlasti.

1904 - Britanci su napali Tibet i zauzeli glavni grad Lasu, a verski vođa dalaj lama je pobegao u Urgu (Ulan Bator).

1904 - Sa Volujice, brda iznad Bara, prvi put su emitovani radio talasi na Balkanskom poluostrvu. Puštanju u rad radio-telegrafske stanice prisustvovalo je više hiljada gostiju i zvanica iz cele Crne Gore, među kojima su bili knjaz Nikola i Guljelmo Markoni (Guglielmo Marconi), jedan od pronalazača bežične telegrafije.

1914 - Nemačka je objavila rat Francuskoj, Belgija je odbacila zahtev Nemačke da njene trupe uđu u tu zemlju, a Velika Britanija je upozorila Nemačku da bi invazija na Belgiju značila opšti rat u Evropi.

1924 - Umro je engleski pisac poljskog porekla Džozef Konrad (Joseph Conrad), autor pomorskih priča i romana ("Lord Džim", "Nostromo", "Srce tame", "Tajfun").

1936 - Američki atletičar Džesi Ovens (Owens) je skokom u dalj 8,06 metara osvojio prvu od četiri zlatne medalje na Olimijskim igrama u Berlinu.

1940 - Litvanija je formalno postala deo ŠSR pod nazivom Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika.

1954 - Umrla je Gabrijel Kolet (Gabrielle Colette), jedna od najpopularnijih francuskih književnica 1940-tih godina. Bila je član Akademije Gonkur i Belgijske kraljevske akademije, a 1953. postala je oficir Legije časti.

1958 - Američka atomska podmornica "Nautilus" je pod komandom Vilijama Andersona (William) prva prošla ispod ledenog pokrivača Severnog pola.

1977 - Umro je kiparski arhiepiskop Makarios, vođa pokreta za nezavisnost od Velike Britanije i prvi predsednik Kipra od 1960. do smrti. Bio je i jedan od istaknutih lidera pokreta nesvrstanih zemalja.

1996 - UN su saopštile da je vojska plemena Tutsi u Burundiju pobila hiljade civila plemena Hutu u seriji pokolja izvršenih između aprila i jula.

2001 - U Beogradu je ubijen bivši pripadnik Službe državne bezbednosti Momir Gavrilović, što je dovelo do najteže političke krize u Demokratskoj opoziciji Srbije od njenog dolaska na vlast u oktobru 2000, kada je na izborima srušila desetogodišnji režim Slobodana Miloševića.

2002 - Predsednik Vlade Srbije Zoran Đinđić primio je u Pragu (Češka) nagradu Fondacije Vaclav Polak za doprinos razvoju demokratije u Srbiji.

2008 - Umro je ruski pisac, nobelovac i jedan od najpoznatijih sovjetskih disidenata Aleksandar Solženjicin. Zbog kritika Staljina i njegovog režima u svojim delima u kojima je pisao o zatvorima za sovjetske građane, gulazima, u bivšem Sovjetskom Savezu, 1974. mu je oduzeto državljanstvo, nakon četa je proteran iz zemlje. U Rusiju se vratio dvadeset godina kasnije, posle raspada ŠSR. Najpoznatija su mu dela "Arhipelag GULAG", "Prvi krug", "Jedan danu u životu Ivana Denisoviča", "Odeljenje za rak", "Crveni točak" i "200 godina zajedno".

Bisernica
04-08-2010, 18:45
4. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100803_334-ItemID-176159-lrg.jpg


1578 - Pokušaj Portugalije da zauzme Maroko propao je porazom u bici kod Alkazarkivira, u kojoj su poginuli portugalski kralj Sebastijan, kralj od Feza i mavarski pretendent na presto.

1704 - U ratu za špansko nasleđe, englesko-holandske snage su zauzele španski grad Gibraltar.

1789 - Parlament Francuske je, tokom Francuske revolucije, ukinuo sve privilegije feudalaca.

1791 - Potpisan je Svištovski mir kojim je određena granica između Austrije i Otomanskog carstva.

1792 - Rođen je Persi Biš Šeli jedan od najznačajnijih pesnika engleskog romantizma. Buntovnik protiv političkih, društvenih i verskih stega, napustio je Englesku i poslednje godine života proveo u Italiji, gde se 1822. utopio u brodolomu na jedrenju ("Kraljica Mab", "Oslobođeni Prometej", "Oda zapadnom vetru", "Ševa").

1859 - Rođen je norveški pisac Knut Hamsun dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. Za vreme Drugog svetskog rata, kao simpatizer Kvislingove pronemačke vlade i nacista izgubio je popularnost, a posle rata, već u dubokoj starosti, osuđen je na visoku novčanu kaznu zbog saradnje sa okupatorom ("Glad", "Pan", "Plodovi zemlje").

1875 - Umro je danski pisac Hans Kristijan Andersen. Mada prvi književni uspeh duguje romanu "Improvizator" (1835), svetsku slavu stekao je kao autor oko 200 kratkih pripovedaka, koje se smatraju najlepšim bajkama za decu.

1907 - Umro je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Grig, predstavnik poznog romantizma, koji je inspirišući se nacionalnim folklorom afirmisao norvešku muziku u svetu (klavirski koncert u a-molu, "Per Gint", "Sigrud Jorsalfar").

1914 - Nemačke trupe napale su Belgiju, Velika Britanija jeobjavila rat Nemačkoj, a SAD su proglasile neutralnost.

1916 - Danska je za 25 miliona dolara ustupila SAD deo Zapadnoindijskih ostrva, uključujući Devičanska ostrva.

1944 - Gestapo je u skrovištu u Amsterdamu uhapsio porodicu Frank i još četvoro Jevreja i deportovao ih u koncentracioni logor. Posle rata otkriven je dnevnik 14-godišnje Ane Frank, koji predstavlja jedan od najpotresnijih dokumenata o stradanju Jevreja u Drugom svetskom ratu.

1954 - Britanski supersonični borbeni avion "Elektrik LajtningP-1" izveo je svoj prvi let.

1977 - Umro je nemački filozof Ernst Bloh. U obimnom delu koje obuhvata probleme filozofije, istorije, religije i etike, posebno se bavio analizom fenomena utopije ("Duh utopije", "Tomas Mincer kao teolog revolucije", "Nasleđe ovog vremena").

1983 - Betino Kraksi je, kao prvi socijalista,preuzeo dužnost premijera Italije, postigavši rekord u dužini opstanka jedne vlade Italije posle Drugog svetskog rata.

1992 - Milioni crnaca okončali su dvodnevni generalni štrajk protiv vlade belaca u Južnoj Africi, tokom kojeg je poginulo 30 ljudi.

1993 - Japanske vlasti zvanično su se izvinile ženama koje sutokom Drugog svetskog rata bile seksualne robinje japanskih vojnika.

1993 - Snage bosanskih Srba osvojile su sve ključne položaje naplanini Igman iznad Sarajeva i zatvorile obruč oko grada.

1994 - Pošto je Skupština Republike Srpske odbila mirovni planKontakt grupe za Bosnu, SR Jugoslavija je prekinula političke i ekonomske odnose sa bosanskim Srbima i zatvorila granicu na reci Drini.

1995 - Hrvatska vojska je, u operaciji "Oluja", ušla u srpsku enklavu (Republika Srpska Krajina), zonu pod zaštitom UN. Oko 250.000 Srba napustilo je svoje domove i krenulo, u najvećem izbegličkom talasu u Evropi od Drugog svetskog rata, prema Bosni i SR Jugoslaviji.

1997 - U Arlu je umrla najstarija osoba na svetu, Francuskinja Žan Kalman. Živela je 122 godine i 164 dana.

1999 - U katastrofalnim poplavama u Kini poginulo je više od 400ljudi, a dva miliona ostalo je bez domova.

2000 - Britanska kraljica majka Elizabeta proslavila je u Londonu100. rođendan, kao prva ličnost iz kraljevske porodice koja je proživela ceo jedan vek. Ona je s balkona Bakingemske palate pozdravila okupljene građane.

2001 - Palestina je izdala zvanično saopštenje o obustavljanju oružanih napada na Izrael. Taj poziv bez presedana ukazao je na neslaganje između palestinskih zvaničnika i militantne palestinske struje oko osvete zbog izraelskih napada.

2001 - Predsednici Severne Koreje i Rusije, Kim Jong-Li iVladimir Putin, potpisali su deklaraciju po kojoj se Pjong Jang mora pridržavati moratorijuma o raketnim probama do 2003. godine.

2003 - Sud u Ruandi osudio je 100 ljudi, od kojih 11 na smrtnukaznu, zbog zločina u toj zemlji 1994. Od početka sudskih procesa za genocid u Ruandi do tada je osuđeno na smrt više od 400 ljudi.

2003 - Biskupi Episkopalne (Anglikanske) crkve u SjedinjenimAmeričkim Državama (SAD) potvrdili su imenovanje, bez presedana u istoriji te crkve, homoseksualca Džina Robinsona za biskupa u Nju Hempširu.

2005 - Umro je američki bluz-pevač, pisac i gitarista, "Mali" Milton Kembel poznat po bluz himni "The blues is alright".

2007 - Umro je slavni džez basista Art Dejvis koji je svirao sa Džonom Koltrejnom i drugim velikanima džeza. Nastupao je i sa Teloniousom Monkom, Lujem Armstrongom, Bobom Dilanom i Džudi Garland.

Bisernica
04-08-2010, 18:46
5. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100804_391-ItemID-176233-lrg.jpg


1583 - Hemfri Gilbert (Humphrey Gilbert) osnovao je prvu englesku koloniju u Severnoj Americi, u Sent Džonu na Njufaundlendu.

1716 - Austrijski princ Eugen Savojski (Eugene de Savoie) je, sa armijom od 40.000 vojnika, u bici kod Petrovaradina, naneo težak poraz turskoj vojsci od 150.000 ljudi pod komandom Darnada Ali Paše. U bici je poginulo oko 30.000 turskih vojnika. Godinu dana kasnije Eugen Savojski osvojio je Beograd, koji je ostao pod austrijskom vlašću do 1739.

1844 - Rođen je ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvršio je veliki uticaj na umetnike svoga vremena, a sovjetski socijalistički realisti smatrali su ga svojim uzorom ("Burlaci na Volgi", "Litija", "Ivan Grozni i njegov sin Ivan", "Carevna Sofija").

1850 - Rođen je francuski pisac Gi de Mopasan, jedan od najznačajnijih autora kratke forme. Objavio je oko 300 pripovedaka od kojih se veliki broj smatra remek-delima svetske književnosti ("Dunda", "Toan", "Na vodi", "Đerdan").

1895 - u Londonu je umro nemački filozof Fridrih Engels, jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marksa (Carl Marx), s kojim je 1864. organizovao Prvu internacionalu - međunarodno udruženje radnika ("Anti-Diring", "Poreklo porodice, privatne svojine i države", "Ludvig Fojerbah i kraj nemačke klasične filozofije").

1906 - Rođen je Džon Hjuston (John Huston), jedan od najpoznatijih američkih filmskih reditelja, koji se proslavio mnogobrojnim filmovima uključujući "Malteški soko", "Blago Sijera Madre", "Džungla na asfaltu".

1914 - Crna Gora objavila je rat Austro-Ugarskoj; Kuba, Meksiko, Urugvaj i Argentina proglasile su neutralnost u Prvom svetskom ratu.

1914 - Prvi električni saobraćajni signali za regulisanje različitih saobraćajnih pravaca postavljeni su u aveniji Euklid i Istočnoj 105. ulici u Klivlendu, američkoj državi Ohaju.

1915 - Nemci su u Prvom svetskom ratu okupirali poljsku prestonicu Varšavu.

1940 - Letonija je ušla u sastav ŠSR-a pod nazivom Letonska Sovjetska Socijalistička Republika.

1943 - Plotunima iz 222 artiljerijska oružja u Moskvi su, u Drugom svetskom ratu, obeležene pobede nad nemačkim trupama na Istočnom frontu. Sovjetska armija oslobodila je gradove Orel i Bjelgorod.

1949 - U zemljotresu jačine 6,75 stepeni Rihterove skale, u Ekvadoru je poginulo oko 6.000 ljudi, a oko 100.000 ostalo je bez domova.

1960 - Gornja Volta (Burkina Faso) stekla je nezavisnost od Francuske.

1962 - Američka filmska glumica Merilin Monro (Marilyn Monroe) jedna od najvećih holivudskih zvezda i seks-simbol pedesetih godina prošlog veka, izvršila je samoubistvo u 36. godini ("Džungla na asfaltu", "Autobuska stanica", "Neki to vole vruće").

1963 - ŠSR, SAD i Velika Britanija potpisali su u Moskvi sporazum o zabrani nuklearnih proba.

1974 - Predsednik SAD Ričard Nikson (Nixon) priznao je da je učestvovao u prikrivanju afere Votergejt i blokiranju istrage o upadu u sedište Demokratske stranke u poslovnom centru "Votergejt". Podneo je ostavku 9. avgusta.

1984 - Umro je britanski pozorišni i filmski glumac Ričard Barton(Burton), koji se proslavio u pozorištu u kreacijama Šekspirovih likova, a potom i na filmu ("Kleopatra", "Ko se boji Virđinije Vulf?", "Beket", "Noć iguane"). U jugoslovenskom filmu "Sutjeska" igrao je lik Josipa Broza Tita.

1994 - Avioni NATO-a bombardovali su položaje bosanskih Srba oko Sarajeva, nakon što su pripadnici Vojske Republike Srpske uzeli deo naoružanja iz skladišta mirovnih snaga UN (Unprofor) na planini Igman.

1995 - SAD i Vijetnam uspostavili su diplomatske odnose nakon višedecenijskog neprijateljstva i založili se za unapređenje međusobne saradnje.

1998 - Umro je bugarski komunistički lider Todor Živkov, sekretar Komunističke partije Bugarske od 1954, šef države (predsednik Državnog saveta) od 1971. do 1989, kada su ga reformisti unutar Komunističke partije prisilili da podnese ostavku.

2000 - Umro je britanski glumac Alek Ginis, dobitnik Oskara za film "Most na reci Kvaj" 1957. godine, i Oskara za ukupan doprinos filmskoj umetnosti 1980. ("Banda sa Lavender Hila", "Velika iščekivanja", "Oliver Tvist", "Lorens od Arabije", "Ratovi zvezda").

2001 - Talibanska vlada u Avganistanu zatvorila je osam stranih humanitarnih radnika - dva Amerikanca, četiri Nemca i dva Australijanca - pod optužbom da su širili hrišćanstvo među muslimanima.

2005 - Za generalnog guvernera Kanade imenovana je po prvi put u istoriji te zemlje, žena imigrant crne puti Mikele Žan.

2009 - Umro je američki scenarista i holivudski filmski producent Bad Šulberg. Dobitnik je Oskara za scenario filma "Na dokovima Njujorka" sa Marlon Brandom u glavnoj ulozi.

Bisernica
07-08-2010, 18:13
6. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100803_33-ItemID-176305-lrg.jpg


1637 - Umro je engleski pisac i glumac Ben Džonson (Jonson) autor satirične komedije "Valpone, ili lisica", koja se smatra jednim od najboljih dela tog žanra u renesansnoj književnosti.

1660 - Umro je španski slikar Dijego Velaskez (Diego Velasquez) jedan od najvećih u istoriji slikarstva, dvorski slikar španskog kralja Filipa IV (portreti članova kraljevske porodice, "Predaja Brede", "Venera sa ogledalom").

1661 - Portugal i Holandija potpisale su sporazum prema kojem su Portugalci zadržali Brazil, a Holanđani Cejlon (Šri Lanka).

1796 - U Cetinju je Skupština crnogorskih starešina izglasala "Stegu", prvi pisani zakonski akt u Crnoj Gori.

1806 - Car Franc I Habzburg odrekao se titule rimskog cara i proglasio se carem Austrije. Time je prestalo da postoji Sveto rimsko-nemačko carstvo.

1807 - Srpski prosvetitelj Dositej Obradović prešao je iz Zemuna u ustaničku Srbiju, gde je kao prvi Karađorđev popečitelj (ministar) prosvete ostao do kraja života (1811).

1809 - Rođen je Alfred Tenison (Tennyson), jedan od najznačajnijih pesnika engleske viktorijanske ere, zvanični dvorski pesnik (Poet Laureate) (poeme "Kraljevske slike", "Princeza", elegija "In memoriam", sonet "Crnoj Gori", zbirka lirskih pesama).

1825 - Bolivija je proglasila nezavisnost nakon gotovo tri veka španske vldavine.

1860 - Rođen je srpski političar i filolog Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske kraljevske akademije, koji je 1921. s Jašom Prodanovićem osnovao Republikansku stranku i bio njen prvi predsednik.

1881 - Rođen je engleski mikrobiolog Aleksander Fleming (Alexander), koji je 1928. otkrio penicilin. Nobelovu nagradu 1945. podelio je sa Ernstom Čejnijem i Hauardom Florijem (Howard Florey), koji su prvi primenili penicilin u lečenju infekcija.

1890 - U njujorškom zatvoru Oburn pogubljen je ubica Vilijam Kemler (William Kemmler). To je bilo prvo izvršenje smrtne kazne na električnoj stolici.

1914 - Austro-Ugarska je objavila rat Rusiji, a Srbija i Crna Gora Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.

1916 - Rođen je malteški političar Dom Mintof (Mintoff), koji je kao predsednik laburističke vlade od 1971. vodio politiku odvajanja Malte od Velike Britanije i Evrope, stvarajući bliže veze sa Libijom i arapskim svetom.

1918 - Završena je nemačka ofanziva na Marni. Poslednji veliki napad Nemaca u Prvom svetskom ratu završen je porazom, a oko 100.000 nemačkih vojnika je poginulo i ranjeno.

1926 - Američka plivačica Gertruda Ederle (Gertrude) postala je prva žena koja je preplivala Lamanš. Pivanje je trajalo 14 časova.

1928 - Rođen je američki slikar, novinar, filmski režiser i producent Endi Vorhol (Warhol), najznačajniji predstavnik pop-arta.

1932 - Otvoren je prvi venecijanski filmski festival.

1940 - Estonija je ušla u sastav ŠSR-a pod nazivom Estonska Sovjetska Socijalistička Republika.

1945 - Amerikanci su u Drugom svetskom ratu bacili prvu atomsku bombu na japanski grad Hirošimu. Grad je razoren a 13 kvadratnih kilometara pretvoreno je u pustoš. Poginulo je oko 117.000 ljudi, a od posledica bačene bombe stradalo je 217.137.

1962 - Jamajka je stekla nezavisnost posle 300 godina britanske vladavine.

1973 - Umro je kubanski diktator Fulhensio Batista i Saldivar(Fulgencio, y Zaldivar), koji je vladao Kubom od 1952. do 1959, kada je zbačen u revoluciji pod vođstvom Fidela Kastra (Castro).

1978 - Umro je papa Pavle VI, čiji je pontifikat (od 1963) obeležen nastojanjima da katoličku crkvu približi savremenom svetu. Normalizovao je odnose sa komunističkim zemljama i podržavao Pokret nesvrstanih. Nasledio ga je Jovan Pavle I.

1991 - Predsedništvo SFR Jugoslavije jednoglasno je usvojilo odluku o proglašenju potpune i bezuslovne obustave vatre na teritoriji Republike Hrvatske.

1995 - Hrvatski avioni i artiljerija gađali su srpske izbeglice koje su u kolonama napuštale teritoriju Hrvatske, nakon ofanzive hrvatske vojske na Krajinu.

1996 - Američki naučnici su objavili da su pronašli dokaz da je na Marsu davno postojao život, na osnovu ispitivanja ostataka meteora pronađenog na Atarktiku.

1997 - Boing 747 "Korean erlajnza" srušio se na putu iz Seula u blizini aerodroma Guam. Poginulo je 228 putnika i članova posade, a 26 ih je preživelo.

1999 - Predsednik Rusije Boris Jelcin zatražio je od parlamenta da ukine smrtnu kaznu u toj zemlji.

2001 - Vrhovni sud Kalifornije doneo je odluku da proizvođači vatrenog oružja ne podležu zakonskoj odgovornosti za kriminalnu upotrebu njihovog oružja.

2003 - Sud u Madagaskaru osudio je bivšeg predsednika Didijera Raciraka (Ratsiraka) na 10 godina teškog rada zbog pronevere javnih fondova vredinih osam miliona američkih dolara.

2004 - Umro je pionir fank muzike Rik Džejms (Rick James) čiji je čuveni hit iz 1981. "Super Freak".

2005 - Umro je bivši ministar inostranih poslova Velike Britanije Robin Kuk (Cook) koji je 2003. napustio vladu Tonija Blera u znak protesta zbog invazije na Irak.

2009 - Umrla je Savka Dapčević Kučar, jedna od najuticajnijih hrvatskih političarki iz vremena SFRJ i istaknuti lider "Hrvatskog proleća" sedamdesetih godina.

Bisernica
07-08-2010, 18:15
7. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100806_277-ItemID-176387-lrg.jpg


1830 - Francuska skupština izabrala je Luja Filipa za kralja Francuske, pošto je Šarl X bio prisiljen da abdicira u Julskoj revoluciji. Novi kralj je postao poznat kao "kralj građanin".

1834 - Umro je francuski pronalazač Žozef Mari Žakar koji je 1801. izumeo mehanički tkački razboj, nazvan po njemu "Žakarova mašina".

1858 - Kraljica Viktorija je za prestonicu britanskog dominiona Kanade odabrala Otavu.

1859 - Rođen je srpski glumac Ilija Stanojević, poznat kao Čiča-Ilija, najpopularniji komičar svog vremena. Napisao je komediju "Dorćolska posla", a sa Jankom Veselinovićem komediju s pevanjem "Potera".

1876 - Rođena je holandska igračica Margareta Gertruda, poznata kao Mata Hari. Pod sumnjom da je nemački špijun, Francuzi su je streljali oktobra 1917. godine. Ime Mata Hari, koje znači "jutarnje oko", uzela je dok je živela na Javi pre Prvog svetskog rata.

1895 - Otvorena je prva međunarodna izložba moderne umetnostiu Veneciji koja se otada održava svake druge godine (Bijenale).

1912 - Rusija i Japan su potpisali sporazum o podeli interesnihsfera u Mongoliji i Mandžuriji.

1938 - Umro je ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898.

1942 - Iskrcavanjem američkih pomorsko-desantnih snaga naostrvo Gvadalkanal, u grupi Solomonskih ostrva, počela je savežnička ofanziva na Pacifiku u Drugom svetskom ratu.

1947 - Ekspedicija norveškog etnologa Tora Hejerdala na splavu "Kon Tiki" stigla je, posle 101 dana plovidbe od Perua, na arhipelag Tuamotu u Polineziji.

1957 - Umro je američki filmski glumac Oliver Hardi koji je sa partnerom Stenom Lorelom (Stenlio i Olio) igrao u preko 100 filmskih komedija snimljenih između 1926. i 1950.

1959 - Američki satelit Eksplorer 6 lansiran je iz Kejp Kaneverala. To je bio prvi satelit koji je poslao fotografije Zemlje iz svemira.

1960 - Obala Slonovače je proglasila nezavisnost od Francuske.

1960 - Kubanski premijer Fidel Kastro objavio je odluko nacionalizaciji svih američkih kompanija na Kubi.

1964 - Proglašena je Narodna Republika Kongo.

1989 - Umrla je srpska pozorišna rediteljka Mira Trailović,osnivač avangardnog beogradskog pozorišta "Atelje 212" (1956) i BITEF-a (Beogradski interencionalni teatarski festival). Kao reditelj predstavila je beogradskoj publici prvi put najznačajnija imena svetske pozorišne avangarde - Joneska, Sartra, Olbija, kao i popularni hipi-mjuzikl "Kosa".

1990 - Afrički nacionalni kongres Nelsona Mandele odustao je,posle 29 godina, od oružane borbe protiv vlasti bele manjine u Južnoj Africi, a zauzvrat je vlada te zemlje prihvatila razgovore o okončanju sistema aparthejda.

1995 - Više od 20 ljudi poginulo je u ekspoloziji bombe koju je u zgradi vlade u Kolombu, u Šri Lanki, aktivirao jedan tamilski pobunjenik, bombaš-samoubica.

1996 - U Atini su se sastali predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i postigli dogovor o normalizaciji odnosa SR Jugoslavije i Hrvatske. Sporazum je ozvaničen 23. avgusta.

1997 - Kambodžanski ministar inostranih poslova Ung Huot jeformalno preuzeo dužnost prvog premijera, zamenivši zbačenog princa Norodoma Ranarita.

1997 - Ilegalna organizacija kosovskih Albanaca Oslobodilačka vojska Kosova preuzela je odgovornost za niz oružanih napada na policijske stanice na Kosovu i pozvala Albance u pokrajini da podrže oružanu pobunu protiv srpske vlasti.

1998 - U eksploziji dva automobila-bombe u američkim ambasadamau Keniji i Tanzaniji poginulo je 215 ljudi u Najrobiju i 11 u Dar es Salamu, a ranjeno je više od 5.000 ljudi. Odgovornost je preuzela do tada nepoznata grupa Islamska armija za oslobođenje svetih mesta.

1999 - U Brčkom, u Bosni i Hercegovini, održan je "Rok maraton99" na kojem su se prvi put od raspada bivše SFRJ i time uzrokovanog rata, okupile rok grupe iz bivših jugoslovenskih republika. Koncert je najavljen kao "skup visokog rizika", ali incidenata nije bilo.

2000 - Na Korzici su iz zasede ubijeni osnivač glavne gerilskegrupe na tom ostrvu Žan-Mišel Rosi i njegov saradnik Žan-Klod Fratači.

2000 - Grupa američkih i švajcarskih naučnika saopštila jeotkriće devet novih planeta koje se kreću u orbiti izvan Sunčevog sistema, što je od značaja za nastojanja naučnika da otkriju život na nekom drugom mestu u kosmosu.

2001 - Filipinska vlada i muslimanska separatistička grupa,Islamski oslobodilački front Moro potpisali su primirje što je korak napred u pravcu okončanja borbi koje traju decenijama na južnim Filipinima.

2002 - Međunarodni monetarni fond (MMF) dodelio je 30 milijardi dolara Brazilu, za poboljšanje ekonomskog stanja. To je najveća finansijska pomoć koju je MMF dao nekoj državi.

2003 - Sud u Dablinu osudio je lidera Prave IRA-e, odmetničke frakcije Irske republikanske armije (IRA) Majkla Mekevita na 20 godina zatvora zbog organizovanja bombaškog napada u gradu Oma u Severnoj Irskoj u avgustu 1998. kada je poginulo 29 ljudi, a više stotina je ranjeno.

2009 - Umro je kultni reditelj i scenarista Džon Hjuz poznat po filmovima "Sam u kući", "Ferisov slobodan dan" i filmovima o mladima i odrastanju tokom 80-tih i 90-tih, kao što su "Sixteen candles" i "Breakfast Club.

lider
07-08-2010, 19:46
2009 - Umro je kultni reditelj i scenarista Džon Hjuz poznat po filmovima "Sam u kući", "Ferisov slobodan dan" i filmovima o mladima i odrastanju tokom 80-tih i 90-tih, kao što su "Sixteen candles" i "Breakfast Club.

Meni isto nije dobro a i sam sam kod kuće.

Bisernica
13-08-2010, 18:04
8. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100808_34-ItemID-176432-lrg.jpg


117 - Umro je rimski imperator Marko Ulpije Trajan, poslednji rimski car koji je vodio osvajačke ratove. Tokom njegove vladavine, od 98. godine, Rimsko carstvo je najviše proširilo svoje teritorije, a istoričari su procenili da je u njemu tada živelo oko 70 miliona stanovnika.

843 - U Verdenu su franački vladari - car Lotar I, kralj Ludvig Nemački i kralj Karlo II Ćelavi, sklopili ugovor kojim je franačka država podeljena na tri dela: zapadni i srednji (kasnije Francuska) i istočni (kasnije Nemačka).

1217 - Krunisan je prvi srpski kralj Stefan Nemanjić (Prvovenčani). Krunu, koju je dobio od pape Honorija III (1216-1227), u Srbiju su doneli papski izaslanici.

1567 - Španski vojvoda od Albe stigao je kao vojni guverner u Holandiju sa 10.000 španskih i italijanskih vojnika. Njegova vladavina (do 1573) zapamćena je po teroru nad holandskim stanovništvom i po intenzivnom delovanju španske inkvizicije.

1786 - Francuski alpinista, doktor Mišel Gabrijel Pakar (Gabriel Pačard) i njegov nosač Žak Balma (Jacques Balmat) osvojili su prvi u svetu najviši vrh Alpa i zapadne Evrope, Mon Blan (4807).

1815 - Francuski car Napoleon I Bonaparta (Bonaparte) krenuo je u izgnanstvo na britansko ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, gde je proveo poslednjih šest godina života.

1832 - Rođen je srpski pisac i slikar Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara 19. veka. Pored poezije, koja je najvrednija u njegovom književnom opusu, pisao je pripovetke i herojske poeme ("Na Liparu", "Ponoć", "Padajte braćo", "Otadžbina", "Seoba Srbalja", "Stanoje Glavaš").

1883 - Rođen je meksički revolucionar Emilijano Zapata (Emiliano Zapata), koji je od 1910. kao vođa meksičkih seljaka stvarao burnu istoriju Meksičke revolucije pod parolom "Zemlja i sloboda". Ubijen je iz zasede u aprilu 1919.

1900 - U Bruklinu (Masačusets) počeo je prvi teniski turnir "Dejvis kup". Pobednici dvodnevnog takmičenja bili su Amerikanci.

1905 - Umro je srpski istoričar i sveštenik Ilarion Ruvarac, začetnik kritičkog istorijskog istraživanja i veliki protivnik nenaučnog prilaza istoriji i oslanjanja na narodnu tradiciju kao istorijski izvor.

1918 - Počela je Amijenska operacija (u severnoj Francuskoj), završna ofanziva savezničkih trupa protiv Nemačke u Prvom svetskom ratu.

1919 - Rođen je italijanski filmski producent Dino de Laurentis, koji je značajno doprineo svetskom uspehu italijanske kinematografije posle Drugog svetskog rata. Dobitnik je Oskara za filmove "Gorki pirinač" i "Ulica", kao najbolje inostrane filmove.

1919 - Mirovna konferencija Avganistana i Indije završena je potpisivanjem mira u Ravalpindiju.

1941 - Na Kosmaju je u Drugom svetskom ratu iz zasede ubijen srpski revolucionar Branko Krsmanović, španski borac, član Glavnog štaba Narodnooslobodilačkog pokreta Srbije i organizator prvih partizanskih jedinica u Šumadiji.

1945 - Londonskim sporazumom Velike Britanije, ŠSR-a, SAD i Francuske, kojem se kasnije priključilo još 19 zemalja, osnovan je Međunarodni vojni sud za suđenje nacističkim ratnim zločincima, na osnovu kojeg je vođen Nirnberški proces.

1963 - U spektakularnoj "Velikoj pljački voza", grupa kriminalaca upala je u poštanski voz između Glazgova i Londona i opljačkala 2,6 miliona funti. Svih 15 učesnika "pljačke stoleća" uhapšeno je i 1964. osuđeno na 25 do 30 godina zatvora. Jedan od glavnih aktera, Roni Bigs, uspeo je da pobegne iz zatvora i sa plenom otputuje u Brazil, gde je živeo do maja 2001, kada se sam predao Skotland jardu.

1967 - Ministri inostranih poslova Indonezije, Malezije, Singapura, Tajlanda i Filipina su u Bangkoku potpisali sporazum o osnivanju političko-ekonomske grupacije ASEAN (Udruženje zemalja Jugoistočne Azije), kojoj su kasnije pristupili Bruneji i Vijetnam.

1974 - Predsednik SAD Ričard Nikson (Nixon) objavio je, obraćajući se naciji preko televizije, da podnosi ostavku zbog umešanosti u aferu Votergejt.

1990 - Irak je, sedam dana posle okupacije, anektirao Kuvajt, kao svoju 19. provinciju. Predsednik SAD Džordž Buš (George Bush) poslao je trupe u Saudijsku Arabiju, a vojna akcija koja je usledila nazvana je "Pustinjska oluja".

1994 - Lideri Jordana i Izraela otvorili su prvi drumski granični prelaz i time potvrdili prestanak 46-godišnjeg neprijateljstva.

1996 - U vodenim bujicama koje su se iznenada sručile u turistički kamp u Pirinejima, u Španiji, noseći automobile i šatore, poginulo je najmanje 67 ljudi.

2000 - Od eksplozije bombe u stanici metroa ispod Puškinovog trga, u centru Moskve, poginulo je 12 osoba, a 53 su teško ranjene.

2004 - Umro je legendarni "borac protiv požara" na naftnim poljima, Red Ader (Adair), neustrašivi Teksašanin koji je gasio požare na naftnim izvorima širom sveta.

2005 - U Argentini je uhapšen Milan Lukić, haški optuženik za zločine protiv čovečnosti u višegradskom kraju (BiH) i izručen Tribunalu u Hagu, koji ga je u julu 2009. osudio na doživotni zatvor. Lukić je u Beogradu osuđen u odsustvu na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina otmice i ubistva 16 građana muslimanske nacionalnosti iz Sjeverina (Srbija) 1992. godine.

2009 - U tajfunu Morakot, koji je pogodio Tajvan i izazvao najveće poplave u poslednjih 50 godina, poginula je 461 osoba, a 192 se vode kao nestale.

Bisernica
13-08-2010, 18:05
9. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100808_110-ItemID-176459-lrg.jpg


480. pne - Persijanci pod vođstvom kralja Kserksa pobedili su u trodnevnoj bici kod Termopila vojsku spartanskog kralja Leonide. I pored te pobede, Kserks nije uspeo da pokori Grke, već je pored još nekih manjih uspeha morao da se povuče iz Grčke.

378 - U bici kod Hadrijanopolja, u kojoj su Goti teško porazili Rimljane, poginuo je istočno-rimski car Valent Flavije, rođen 338. u današnjim Vinkovcima (Cibalae).

1842 - SAD i Velika Britanija potpisale su sporazum kojim je određena granica između SAD i Kanade od Mejna do Velikih jezera.

1896 - Rođen je švajcarski psiholog Žan Pijaže (Jean Piaget), poznat po istraživanjima saznajnih funkcija kod dece. Osnovao je Međunarodni centar za genetičku epistemologiju ("Dečiji govor i mišljenje", "Uvod u genetičku epistemologiju").

1896 - Nemački inženjer i pronalazač Oto Lilijental (Otto Lilienthal), jedan od pionira avijacije, poginuo je isprobavajući planer dvokrilac koji je ranije iste godine konstruisao.

1918 - Rođen je američki filmski režiser Robert Oldrič koji se uspešno oprobao u gotovo svim filmskim žanrovima, od vesterna do psiholoških drama ("Šta se dogodilo s Bebi Dzejn?", "Vera Kruz", "Apač", "Dvanaest žigosanih", "Poljubac smrti").

1919 - Rođen je italijanski kompozitor i pisac libreta Ruđero Leonkavalo (Ruggiero Leoncavallo). Slavu mu je donela opera "Pajaci", a nijedno od kasnijih mnogobrojnih dela nije postiglo takav uspeh.

1942 - Tokom kampanje "Napustite Indiju" (Quit India) Sveindijskog kongresa, britanske vlasti su u Bombaju uhapsile indijskog nacionalnog vođu Mahatmu Gandija (Gandhi) i još 50 njegovih sledbenika. Gandi je u zatvoru 21 dan štrajkovao glađu, a pušten je iz zatvora 1944. pod pritiskom javnosti.

1945 - Amerikanci su, na kraju Drugog svetskog rata, bacili drugu atomsku bombu koja je razrušila više od polovine japanskog grada Nagasaki. Poginulo je 73.000 ljudi, a hiljade su umrle tokom narednih godina od posledica radijacije. Japan je kapitulirao 15. avgusta, čime je rat okončan.

1945 - Na trećem zasedanju u Beogradu Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) proglašeno je za privremenu Narodnu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije.

1954 - Kao odgovor na pretnje ŠSR-a i istočnog bloka Jugoslaviji, Grčka, Turska i Jugoslavija zaključile su na Bledu (Slovenija) Balkanski savez o političkoj saradnji i uzajamnoj pomoći na rok od 20 godina. Otopljavanjem sovjetsko-jugoslovenskih odnosa posle 1956. godine, taj savez je gubio na značaju, iako formalno nikada nije otkazan.

1962 - Umro je nemački pisac Herman Hese, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. Duboko saživljavanje sa savremenim problemima i otpor konvencionalnim društvenim normama učinili su ga šezdesetih godina idolom omladine na Zapadu. Smatra se pretečom i klasikom hipi-kulture ("Demijan", "Stepski vuk", "Sidarta", "Igra staklenih perli", "Narcis i Zlatousti").

1965 - Bivša britanska kolonija Singapur postala je nezavisna država u okviru Komonvelta posle otcepljenja od Malezije.

1969 - Glumica Šeron Tejt (Sharon Tate), žena filmskog reditelja Romana Polanskog, i još četiri osobe brutalno su ubijeni u njenoj kući na Beverli Hilsu.

1974 - Potpredsednik SAD Džerald Ford (Gerald) postao je predsednik, nakon što je Ričard Nikson (Nixon), zbog umešanosti u aferu Votergejt, podneo ostavku.

1975 - Umro je ruski kompozitor Dmitrij Šostakovič, jedan od velikana sovjetske i svetske muzike 20. veka. Njegov opus, pored 15 simfonija, sadrži opere, balete i kamernu muziku.

1992 - U Barseloni su završene 25. Olimpijske igre na kojima je učestvovalo 15.000 sportista iz 172 zemlje. Sportisti SR Jugoslavije, zbog sankcija UN, nisu mogli da učestvuju u ekipnim sportovima, ali su medalje izborili strelci - Jasna Šekarić srebrnu, a Aranka Binder i Stevan Pletikosić bronzanu.

1998 - U sukobu sa indijskom policijom u Kašmiru poginuo je Ali Mohamamad Dar (Mohamammad) samoproklamovani zamenik vrhovnog komandanta zabranjene separatističke islamske oružane grupe Hizb-ul-Mudžahedin, koja teži da Kašmir pripoji Pakistanu.

1998 - Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije postala je svetski šampion u košarci.

2000 - U katastrofalnim poplavama u Indiji, Nepalu, Butanu i Bangladešu život je izgubilo 300 ljudi, a milioni su ostali bez domova.

2002 - Umro je general-poručnik Tran Do (78), najpoznatniji vijetnamski disident, koji je poslednjih godina postao zagovornik političkih reformi u Vijetnamu.

2004 - Teri Nikols osuđen je u Americi na 161 doživotnu robiju bez prava na pomilovanje i skraćenje kazne, zbog postavljanja bombe u zgradi državnih organa u Oklahoma Sitiju 1995. godine, kada je poginulo 168 osoba.

Bisernica
13-08-2010, 18:06
10. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100809_344-ItemID-176553-lrg.jpg


955 - Vojska nemačkog cara Ota I (Otto) potukla je Mađare ubici kod Lehfelda, otklonivši opasnost mađarske invazije.

1627 - Francuski kardinal Rišelje je na čelu kraljevskih trupa počeo opsadu La Rošela, uporišta hugenota (francuski protestanti). La Rošel je pao u oktobru 1628, nakon 14 meseci opsade.

1675 - Po nalogu kralja Čarlsa II, položen je kamen temeljac Kraljevske opservatorije u južnom londonskom predgrađu Grinič. Zadatak opservatorije bio je da izučavanjem položaja zvezda pomaže navigaciji. Prvi kraljevski astronom bio je Džon Flemstid (John Flamsteed).

1792 - U Parizu je više od 1.000 ljudi poginulo u jurišu mase na kraljevsku palatu Tiljerije, gde su gnevni građani masakrirali kraljevu Švajcarsku gardu. Uhapšen je kralj Luj XVI i ukinuta je monarhija.

1810 - Rođen je italijanski državnik Kamilo Benso Kavur (Camillo, Cavour). Kao premijer Pijemonta (1852) pod Vitoriom Emanuelom II (Vittorio Emmanuelle) modernizovao je vojvodstvo i bio ključna ličnost u pokretu za ujedinjenje Italije pod Savojskom dinastijom.

1842 - Velika Britanija donela je zakon kojim je ženama i deci ispod 10 godina zabranjen rad u podzemnim kopovima rudnika.

1846 - U Vašingtonu je osnovan centar za naučna istraživanja "Smithsonian Institution". Danas najveća ustanova te vrste u svetu ustanovljena je prema oporuci britanskog naučnika Džejmsa Smitsona (James Smithson), koji je umro 1829, a svoj imetak od preko 100.000 funti zaveštao SAD.

1878 - Srpski knez Milan Obrenović izdao je ukaz o "ustrojstvu Vojnog muzeja" radi prikupljanja i čuvanja trofeja iz ratne istorije. Muzej je smešten u prepravljenu džamiju na platou Gornjeg grada Beogradske tvrđave na Kalemegdanu.

1878 - Rođen je srpski kompozitor i muzički pisac Isidor Bajić. Osnovao je prvu muzičku školu u Novom Sadu i pokrenuo "Srpski muzički list" (opera "Knez Ivo od Semberije", zbirka solo pesama "Pesme ljubavi", horske pesme).

1895 - U "Kraljičinom holu" u Londonu izveden je prvi promenadni koncert, kojim je dirigovao Henri Vud (Henry Wood). On je ostao glavni organizator britanskog godišnjeg festivala klasične muzike "Proms" do 1940.

1904 - Ruska flota pretrpela je u rusko-japanskom ratu teške gubitke u borbi s japanskim ratnim brodovima, pri pokušaju da se probije iz blokirane luke Port Artur.

1913 - U Bukureštu je potpisan mir između Bugarske i balkanskih saveznika Grčke, Rumunije, Srbije i Crne Gore, kojim je okončan Drugi balkanski rat. Bukureštanskim mirom Makedonija je podeljena između Bugarske, Grčke i Srbije, a Rumunija je dobila deo Dobrudže.

1914 - Francuska je, na početku Prvog svetskog rata, objavila rat Austro-Ugarskoj.

1920 - U Sevru, predgrađu Pariza, potpisan je posle Prvog svetskog rata mirovni ugovor Turske i članica Antante kojim je Turska lišena mnogih teritorija Otomanskog carstva. Ugovor je izazvao veliko ogorčenje u Turskoj i parlament je odbio da ga ratifikuje.

1945 - Japan je u Drugom svetskom ratu ponudio saveznicima predaju, pod uslovom da car Hirohito zadrži presto.

1964 - Papa Pavle VI doneo je svoju prvu encikliku (E c c l e s i a m s u a m) o pomirenju sa ostalim hrišćanskim crkvama, nehrišćanskim verskim zajednicama i spremnosti na dijalog sa svima koji to žele.

1990 - Šefovi arapskih država su većinom glasova (12 za, osam protiv) osudili iračku okupaciju Kuvajta. Irački predsednik Sadam Husein pozvao je muslimane da počnu "džihad" (sveti rat) protiv stranih trupa i korumpiranih arapskih vođa.

1998 - Princ Al-Muhtadi Bila (Al-Muhtadee Billah), stariji sin brunejskog sultana Hasana Bolkije (Bolkiah), jednog od najbogatijih ljudi u svetu, proglašen je naslednikom prestola.

1999 - Islamski gerilci proglasili su rusku pokrajinu Dagestan nezavisnom državom i pozvali na "sveti rat" (džihad) za oslobođenje.

2001 - U napadu pobunjenika iz pokreta UNITA na putnički voz južno od Luande ubijeno je oko 250 ljudi. To je bio jedan od najkrvavijih incidenata u građanskom ratu u Angoli.

2003 - Putem specijalne veze između zemlje i Međunarodne svemirske stanice venčali su se ruski kosmonaut Jurij Maljenšenko koji je u tom trenutku bio u orbiti, na oko 400 kilometara iznad Novog Zelanda i Jekaterina Dmitrijeva koja je bila u svemirskom centru u Hjustonu. To je prvo svemirsko venčanje u istoriji čovečanstva.

2004 - Libija je pristala da isplati 35 miliona dolara kao kompenzaciju porodicama oko 160 žrtava neameričkog porekla koje su poginule u bombaškom napadu na jedan noćni klub u zapadnom Berlinu 1986. godine.

Bisernica
13-08-2010, 18:07
11. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100810_297-ItemID-176634-lrg.jpg


1456 - Umro je ugarski vojskovođa Janoš Hunjadi. Kao erdeljski vojvoda uspešno je ratovao protiv Turaka, a 1456. doprineo je razbijanju turske opsade Beograda. Neposredno posle toga umro je od kuge u Zemunu. U srpskim narodnim pesmama spominje se kao Sibinjanin Janko.

1707 - Švedska i Pruska potpisale su sporazum "Večna alijansa" kojim su se obavezale na uzajamnu vojnu pomoć u slučaju napada treće zemlje.

1712 - Ugovorom u Argauu, kojim je garantovana dominacija protestantskih nad rimokatoličkim kantonima, okončan je građanski rat u Švajcarskoj.

1858 - Rođen je holandski lekar Kristijan Ajkman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1929, pronalazač uzroka bolesti beri-beri. Nobelovu nagradu je dobio za otkriće vitamina B.

1863 - Uspostavljen je protektorat Francuske u Kambodži.

1919 - Umro je američki industrijalac škotskog porekla Endru Karnegi koji je veliko bogatstvo uložio u dobrotvorne svrhe, većinom u osnivanje javnih biblioteka u SAD i Velikoj Britaniji. Karnegijeva zadužbina je 1926. sa 100.000 dolara pomogla izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu.

1935 - U Nemačkoj su počele masovne demonstracije nacista protiv Jevreja.

1952 - Princ Husein proglašen je za kralja Jordana pošto je njegov otac Talal svrgnut s prestola zbog senilnosti.

1954 - Formalnim proglašnjem mirovnog sporazuma, u Indokini je okončan rat koji su Vijetnam, Laos i Kambodža vodili više od sedam godina protiv kolonijalne vlasti Francuske. Francuska i SAD su potom u Savetu bezbednosti UN vetom sprečile prijem Severnog i Južnog Vijetnama u UN.

1956 - U automobilskoj nesreći je poginuo američki slikar Džekson Polok, začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog ekspresionizma.

1960 - Afrička država Čad stekla je nezavisnost od Francuske.

1966 - Sporazumom potpisanim u Džakarti, okončana su trogodišnja neprijateljstva Indonezije i Malezije.

1969 - Predsednik Zambije Kenet Kaunda nacionalizovao je rudnike bakra, ključnu privrednu delatnost koja je donosila više od 50 odsto prihoda te zemlje.

1990 - Partija Slobodnih demokrata zapadnonemačkog ministra inostranih poslova Hansa Ditriha Genšera ujedinila se sa istočnonemačkim liberalima, formirajući prvu svenemačku političku partiju od podele Nemačke posle Drugog svetskog rata.

1996 - Umro je češki dirigent i kompozitor Rafael Jeronim Kubelik koji je sa 20 godina, 1934, debitovao kao dirigent Češke filharmonije. Otišao je u izbeglištvo kada su komunisti došli na vlast 1948, a u domovinu se vratio 1990. da bi dirigovao koncertom kojim je otvoren Praški prolećni muzički festival.

1999 - Potpuno pomračenje sunca videlo se u delovima Evrope, Bliskog istoka i Azije. Videlo se i iz Srbije.

2000 - Banka Japana je po prvi put za 10 godina podigla kamate i time bez presedana odbila vladin zahtev da povećanje odloži.

2000 - Mađarski zarobljenik iz II svetskog rata Andraš Tamaš (75) koji je bio zatvoren u ruskoj psihijatrijskoj bolnici i 50 godina zaboravljen, vratio se u domovinu.

2003 - NATO je preuzeo komandu nad 5.000 vojnika međunarodnih mirovnih snaga u Kabulu (Avganistan). To je prva akcija Alijanse izvan Evrope od osnivanja NATO 1949. godine.

2003 - Pod pritiskom SAD predsednik Liberije Čarls Tejlor je podneo ostavku i napustio zemlju, zatraživši azil u Nigeriji. 2006 - U tajfunu Saomai, najjačem koji je pogodio Kinu za 50 godina, poginulo je najmanje 436 ljudi.

Bisernica
13-08-2010, 18:08
12. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100811_363-ItemID-176723-lrg.jpg


1450 - Englezi su u Stogodišnjem ratu predali Francuzima lučki grad Šerbur čime je francuski kralj Šarl VII završio osvajanje Normandije.

1503 - Rođen je danski kralj Kristijan III. Napresto je došao 1534. tokom građanskog rata protestanta i katolika. Kao pobornik Reformacije, ustanovio je Luteransku crkvu u Danskoj.

1687 - Austrijska i mađarska vojska pod komandom Ludviga Vilhelma Badenskog (Ludwig Wilhelm von Baden) pobedila je u odlučujućoj bici kod Mohača tursku vojsku Mohameda IV (Mohammed).

1759 - Ruske trupe generala Saltikova i austrijske pod Landonom porazile su u bici kod Kunersdorfa u Sedmogodišnjem ratu prusku armiju, koju je predvodio kralj Fridrih II Veliki. Drezden je pao u austrijske ruke.

1813 - Austrija je objavila rat Napoleonu.

1827 - Umro je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk(William Blake), pesnik intuicije i mašte. Književnu slavu stekao je zbirkama "Pesme iskustva" i "Pesme nevinosti", a kao slikar poznat je po 21 ilustraciji za "Knjigu o Jovu" i ilustracijama Čoserovih (Ćauser) "Kanterberijskih priča".

1848 - Umro je engleski inženjer i pronalazač Džordž Stivenson (George Stephenson). Razvio je i unapredio konstrukciju parne lokomotive, a njegova lokomotiva "Rokit" vukla je 1825. prvi putnički voz u svetu na pruzi Stokton-Darlington. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva.

1849 - Austrijska vojska uz pomoć Rusije ugušila je Mađarsku revoluciju, a nacionalni lider Lajoš Košut napustio je zemlju.

1898 - Potpisivanjem protokola, kojim je Španija ustupila SAD-u Kubu i Portoriko, završen je Špansko-američki rat. SAD su istovremeno anektirale Havaje.

1900 - Umro je austrijski velemajstor Vilhelm Štajnic (Wilhelm Steinitz), prvi zvanični svetski šampion u šahu. Titulu svetskog prvaka osvojio je 1886. pobedom nad Johanesom Cukertortom (Johannes Zukertort) rezultatom 10:5, uz pet remija. Objavio je 1889. "Udžbenik modernog šaha".

1914 - Velika Britanija je u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

1914 - Počela je Cerska bitka, završena 20. avgusta pobedom srpske vojske nad austrougarskom. To je bila prva srpska i prva saveznička pobeda u Prvom svetskom ratu.

1922 - Umro je irski političar Artur Grifit (Arthur Griffith) jedan od osnivača nacionalnog republikanskog pokreta Šin Fejn 1905. Godine 1921. predvodio je delegaciju koja je sa Velikom Britanijom zaključila sporazum o nezavosnosti Irske, a 1922. izabran je za prvog predsednika Irske Republike.

1925 - Rođeni su britanski blizanci Noris i Ros Mekverter (McWhirter), koji su osnovali Ginisovu knjigu rekorda. Rosa je 1975. ubio pripadnik Irske republikanske armije.

1944 - Proradio je prvi naftovod pod morem kojim je ispod Lamanša nafta isporučivana savezničkim snagama u Francuskoj. Kroz naftovod je dnevno prolazilo 700 tona nafte.

1955 - Umro je nemački pisac Tomas Man (Thomas Mann), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Po dolasku nacista na vlast u Nemačkoj 1933. emigrirao je u Švajcarsku, a 1939. u SAD ("Čarobni breg", "Budenbrokovi", "Doktor Faustus", "Smrt u Veneciji".

1960 - SAD su lansirale prvi komunikacijski satelit "Eho I".

1970 - U okviru "nove istočne politike" nemački kancelar Vili Brant ((Willy Brandt) potpisao je u Moskvi sporazum kojim su se Zapadna Nemačka i ŠSR odrekle sile u međusobnim odnosima i priznale postojeću granicu između dve nemačke države.

1976 - Pripadnici libanske desnice, nakon jednomesečne opsade i žestokih borbi, osvojili su palestinski logor Tel-El Zatar.

1978 - Japan i Kina potpisali su u Pekingu sporazum o miru iprijateljstvu.

1982 - Umro je američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda(Henry). Igrao je u više od 80 filmova, a Oskar je dobio za ulogu u svom poslednjem filmu "Na zlatnom jezeru".

1984 - U Los Anđelesu su završene 23. Olimpijske igre na kojima je učestvovalo 140 zemalja. Reprezentacija SFR Jugoslavije osvojila je sedam zlatnih medalja, četiri srebrne i sedam bronzanih.

1985 - U avionskoj nesreći "Boinga 747" japanske kompanije "Jal" na planini Osutaka u blizini Tokija, preživelo je samo četvoro od 524 putnika i članova posade.

1992 - SAD, Kanada i Meksiko postigli su sporazum o stvaranjujedinstvene zone slobodne trgovine, čime je stvoren najveći svetski trgovinski blok.

2000 - U Barencovom moru je potonula ruska nuklearna podmornica Kursk, nakon dve eksplozije prouzrokovane kvarom. U ovoj nesreći poginulo je svih 118 članova posade.

2001 - Kralj Kambodže Norodom Sihanuk parafirao je zakon kojim je ustanovljen specijalni kambodžanski sud "međunarodnog karaktera" za suđenje bivšim vođama Crvenih Kmera za zločine protiv čovečnosti, koje su počinili tokom vladavine od 1975. do 1979.

2001 - Više od 11.000 stanovnika japanskog ostrva Okinava evakuisano je pre demontiranja američke bombe teške 36 kilograma, preostale iz II svetskog rata.

2004 - Umrla je Džulija Čajld, poznata velika dama američkih televizijskih emisija o kuvanju i međunarodna kulinarska zvezda.

Bisernica
13-08-2010, 18:09
13. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100812_330-ItemID-176810-lrg.jpg


1521 - Španski osvajač Ernan Kortes zauzeo je i razorio, nakon tromesečne opsade, asteški grad Tenočtitlan.

1624 - Francuski kralj Luj XIII (Louis) postavio je za prvog ministra kardinala Rišeljea.

1792 - Francuski revolucionari su uhapsili članove kraljevske porodice, tri dana nakon ukidanja monarhije i zbacivanja kralja Luja XVI.

1814 - Holanđani su ustupili Velikoj Britaniji Rt Dobre Nade.

1820 - Rođen je britanski muzikolog Džordž Grov, autor "Rečnika muzike i muzičara" (4 knjige 1879-89).

1826 - Umro je francuski lekar Rene Teofil Jasint Lenak, koji je 1819. izumeo stetoskop.

1863 - Umro je francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao je Geteovog (Goethe) "Fausta" i napisao "Dnevnik" u kojem je izložio zapažanja o umetnosti ("Danteova barka", "Ulazak krstaša u Carigrad", "Na barikadama 28. jula 1830.").

1868 - U Peruu i Ekvadoru je počela serija zemljotresa u kojima je poginulo oko 25.000 ljudi.

1871 - Rođen je nemački revolucionar Karl Libkneht, jedan od osnivača i vođa Komunističke partije Nemačke. Kao poslanik u Rajhstagu istupao je protiv nemačkog i međunarodnog imperijalizma i jedini je glasao protiv ratnih kredita u decembru 1914. Bio je jedan od vođa Novembarske revolucije u Nemačkoj 1918, ali je posle gušenja revolucije uhapšen i u januara 1919. ubijen zajedno s Rozom Luksemburg.

1899 - Rođen je engleski filmski režiser Alfred Džozef Hičkok. Proslavio se kriminalističkim filmovima i filmovima strave, koji su postali klasika u tom žanru ("Ptice", "Psiho", "39 stepenica", "Sever-severozapad").

1902 - Rođen je nemački inženjer Feliks Vankl, izumitelj rotacionog motora, koji je po njemu dobio naziv. Prvu ideju za taj motor patentirao je 1929, a 1939. avion Mešeršmit 209 sa eksperimentalnim Vanklovim motorom postigao je svetski rekord u brzini.

1910 - Umrla je engleska medicinska sestra Florens Najtingel, koja je u Krimskom ratu (1853-56) organizovala prvu ekipu za negu ranjenika, a potom osnovala prvu školu za bolničarke.

1912 - Umro je francuski kompozitor Žil Masne, autor više od 20 opera ("Manon", "Verter", "Don Kihot").

1913 - Rođen je kiparski arhiepiskop Makarios III, vođa pokreta za nezavisnost Kipra od Velike Britanije i prvi predsednik te mediteranske zemlje od 1960. do smrti 1977. Bio je i jedan od istaknutih lidera pokreta nesvrstanih zemalja.

1914 - Francuska je u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

1923 - Mustafa Kemal Ataturk, postao je prvipredsednik Turske. Tokom vladavine do smrti 1938. sproveo je radikalne reforme u zemlji približivši Tursku Evropi.

1927 - Rođen je kubanski revolucionar i državnik Fidel Ruz Kastro, pod čijim je vođstvom na Kubi svrgnuta diktatura Fulhensija Batiste (Fulgencio) i izvedena socijalistička revolucija.

1961 - Vlasti Istočne Nemačke zatvorile su granicu izmeđuIstočnog i Zapadnog Berlina kod Brandenburške kapije i počele izgradnju 155 kilometara dugačkog zida prema granici sa Zapadnom Nemačkom, koji je u narednih 38 godina bio simbol podeljene Nemačke i hladnoratovski simbol podeljenog sveta. Zid je probijen u novembru 1989, nakon čega se Nemačka ponovo ujedinila.

1964 - U Velikoj Britaniji izvršene poslednje smrtne kazne vešanjem dvojice zatvorenka u Liverpulu i Mančesteru, osuđenih na smrt zbog ubistva.

1993 - Više od 120 ljudi je poginulo kada se u Tajlandu srušio šestospratni hotel.

1998 - Švajcarske banke i jevrejske grupe postigle su sporazum kojim je predviđena suma od milijardu i 250 miliona dolara kompenzacije za žrtve holokausta u Drugom svetskom ratu.

2001 - Politički lideri Makedonaca i Albanaca potpisali su u Ohridu mirovni sporazum kojim su okončani višemesečni sukobi ove dve etničke zajednice u Makedoniji.

2003 - Libija i porodice žrtava bombaškog napada na Pan Am-ov avion nad jezerom Lokerbi postigli su dogovor o nadoknadi štete u visini od 2,7 milijardi dolara. U eksploziji tog aviona stradalo je 270 ljudi.

2009 - Umro je američki legendarni gitarista Les Pol koji je svojom električnom gitarom promenio tok muzike. Dobitnik je dva Gremija za album "Les Pul & Friends: American Made, World Played".

Bisernica
13-08-2010, 18:10
14. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100813_378-ItemID-176886-lrg.jpg


1385 - Pobedom u bici kod Alžubarote, Portugalci su sprečili pokušaj invazije kralja Kastilje Huana I (Juan), čime je osigurana nezavisnost Portugala.

1457 - Gutenbergova štamparija u Majncu izdala je prvu štampanu knjigu u boji. "Majnciški psaltir" bio je štampan u crvenoj i crnoj boji.

1777 - Rođen je danski fizičar Hans Kristijan Ersted (Oersted), osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje i po njemu je nazvana jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu (Oe).

1784 - Na ostrvu Kodijak pored Aljaske osnovana je prva ruska kolonija. SAD su od Rusije 1867. kupile Aljasku za 7,2 miliona dolara.

1867 - U pokušaju da stvori veliki balkanski savez protiv Otomanskog carstva, knez Srbije Mihailo Obrenović sklopio je ugovor sa Grcima.

1893 - U Francuskoj su, prvi put u svetu, uvedene registarske tablice za motorna vozila.

1900 - Snage evropskih velesila, SAD i Japana, zauzele su Peking, čime je okončan "Bokserski ustanak" u Kini. Cilj ustanka je bio proterivanje stranaca iz Kine i domaćih hrišćana kao eksponenata stranih ugnjetača.

1920 - U Beogradu je potpisan ugovor o stvaranju "Male Antante", vojno-odbrambenog saveza Čehoslovačke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca protiv restauracije Habsburgovaca i revizionističkih težnji Mađarske posle Prvog svetskog rata. Savezu je 19. avgusta pristupila i Rumunija.

1934 - U prvi nacistički koncentracioni logor Dahau, kod Minhena, stigli su prvi zatvorenici, protivnici režima Adolfa Hitlera. Kasnije je, u Drugom svetskom ratu u tom logoru ubijeno 70.000 zatočenika iz okupirane Evrope.

1941 - Britanski premijer Vinston Čerčil i predsednik SAD Frenklin Rozevelt (Franklin Roosevelt) potpisali su "Atlantsku povelju", kojom su se založili za pravo svakog naroda da izabere vlast u svojoj zemlji i da se izjašnjava o teritorijalnim promenama. Ta povelja kasnije je uključena u Povelju UN.

1945 - Japan je prihvatio savezničke zahteve za bezuslovnu kapitulaciju, čime je okončan Drugi svetski rat. Kapitulacija je potpisana 2. septembra na američkom bojnom brodu "Misuri" u Tokijskom zalivu.

1947 - Formirana je država Pakistan, nastala po završetku britanske vladavine u regionu i podele azijskog potkontinenta na islamski Pakistan i Indiju naseljenu pretežno Hindusima. Pakistan je bio podeljen na dva dela, Zapadni i Istočni, koji je kasnije postao nezavisna država Bangladeš.

1949 - U Zapadnoj Nemačkoj su održani prvi izbori posle Drugog svetskog rata. Konrad Adenauer je postao prvi kancelar Zapadne Nemačke.

1956 - Umro je nemački pisac Bertolt Breht, jedan od najvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. veka. Svetsku slavu stekao je "Prosjačkom operom", za koju je muziku napisao nemački kompozitor Kurt Vajl (Weill). Po povratku u Nemačku 1949, koju je napustio 1933. kada su nacisti došli na vlast, osnovao je u tadašnjem Istočnom Berlinu čuveno pozorište "Berlinski ansambl" ("Kavkaski krug kredom", "Majka hrabrost").

1969 - Vlada Velike Britanije odobrila je ulazak britanskih trupa u Severnu Irsku da bi sprečila eskalaciju sukoba između katolika i protestanata.

1970 - SFR Jugoslavija i Vatikan obnovili su pune diplomatske odnose posle 18-godišnjeg prekida.

1980 - Počeo je štrajk radnika u poljskom brodogradilištu u Gdanjsku. Radnički protesti ubrzo su se proširili na celu zemlju i doveli do velikog društvenog preokreta u Poljskoj, a značajno su uticali i na promene u ostalim komunističkim zemljama istočne Evrope.

1986 - U Pakistanu je izbila pobuna protiv vlasti predsednika Zije ul Haka (Zia ul-Haq). Nekoliko ljudi je ubijeno, a lider opozicije Benazir Buto (Bhutto) je uhapšena.

1988 - Umro je italijanski konstruktor sportskih automobila Enco Ferari (Enzo Ferrari).

1996 - Južnoafrička Nacionalna partija, nosilac politike aparthejda u Južnoj Africi, u parlamentu je prešla u opozicione klupe, posle 48 godina.

2000 - Ruska pravoslavna crkva proglasila je za svece poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova i članove njegove porodice, koji su ubijeni tokom Oktobarske revolucije, 1918. godine.

2000 - Savet bezbednosti UN doneo je rezoluciju o formiranju posebnog suda za zločine počinjene tokom građanskog rata u Sijera Leoneu.

2004 - Umro je poljski pisac i nobelovac Česlav Miloš (Czeslaw Milosz) koji je skoro 30 godina proveo u egzilu. Zbirka eseja o totalitarizmu "Zarobljeni um" donela mu je svetsku slavu i priznanje.

Bisernica
15-08-2010, 11:38
15. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100814_139-ItemID-176930-lrg.jpg


1057 - Ubijen je škotski kralj Magbet (Macbeth), koji je 17 godina
ranije osvojio presto ubivši kralja Dankana (Duncan). Magbetova
vladavina inspirisala je Šekspira (Shakespeare) da napiše jednu od
svojih najpoznatijih drama.

1534 - Španski monah Ignasio de Lojola (Ignacio, Loyola) osnovao je u
Parizu rimokatolički jezuitski red, kojeg je papa Pavle III priznao
šest godina kasnije.

1688 - Rođen je kralj Prusije Fridrih Vilhelm, koji je tokom
vladavine (1713-40) centralizovao administraciju i formirao jaku i
disciplinovanu vojsku, pa se smatra utemeljivačem pruskog
militarizma.

1769 - U Ajačiju, na Korzici, rođen je vojskovođa i car Napoleon
Bonaparta (Bonaparte) čiji su ratni uspesi omogućili političku i
ekonomsku prevlast Francuske nad većim delom Evrope. Nakon poraza kod
Vaterloa 1815. prognan je na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu
gde je umro 1821.

1771 - Rođen je škotski pisac Volter Skot (Walter Scott), autor
istorijskih romana "Rob Roj", "Ajvanho", "Veverli". Skupljao je i
narodne pesme i pisao epove iz istorije Škotske. Izdao je u engleskom
prevodu i srpsku narodnu pesmu "Hasanaginica".

1834 - Britanski parlament usvojio je zakon o kolonizaciji Južne
Australije.

1843 - U Kopenhagenu je otvoren park Tivoli.

1888 - Rođen je engleski pukovnik Tomas Edvard Lorens (Thomas Edward
Lawrence), arheolog, istraživač, pisac i ratnik. Postao je poznat
kao "Lorens od Arabije", kada je u Prvom svetskom ratu (1917-18) poveo
Arape u rat protiv Turske.

1914 - Prolaskom broda "Ankon" otvoren je Panamski kanal, dugačak
81,6 kilometara, koji u najužem delu srednje Amerike spaja Atlantski
i Tihi okean. Kanal je zvanično otvoren tek u julu 1920.

1916 - U bici na Somi u Prvom svetskom ratu prvi put je upotrebljen
britanski tenk poznat kao "Veliki Bili".

1918 - SAD su prekinule diplomatske odnose sa Rusijom, nakon
uspostavljanja boljševičke vlasti.

1944 - Iskrcavanjem savezničkih trupa u južnoj Francuskoj u Drugom
svetskom ratu počela je operacija "Dragon" čime je otvoren drugi
front po iskrcavanju saveznika u Normandiji u junu.

1945 - Koreja je oslobođena japanske kolonijalne vlasti posle
kapitulacije Japana u Drugom svetskom ratu. Poluostrvo je zatim
podeljeno na komunistički sever i kapitalistički jug.

1947 - Stupio je na snagu akt o nezavisnosti Britanske Indije kojim
su, posle 180 godina kolonijalne vladavine Velike Britanije, formirane
Indijska Unija i Pakistan.

1948 - Južna Koreja je postala nezavisna država pod nazivom
Republika Koreja, a za predsednika je izabran Singman Ri (Syngman
Rhee).

1950 - Od zemljotresa u severoistočnoj indijskoj državi Asam
poginulo je više od hiljadu ljudi.

1960 - Proglašena je nezavisnost afričke države Kongo-Brazavil koji
je od 1886. bio francuska kolonija pod nazivom Srednji Kongo.

1962 - Probijen je drumski tunel ispod Mon Blana, kojim je francuski
grad Šamoni povezan sa italijanskom dolinom Aosta.

1965 - Koncert Bitlsa u Njujorku okupio je 55.600 ljudi čime je
postavljen svetski rekord u broju posetilaca i zaradi na pop-koncertu.

1971 - Bahrein je stekao nezavisnost posle 150 godina britanske
kolonijalne vlasti.

1975 - U vojnom puču je ubijen predsednik Bangladeša šeik Mudžibur
Rahman (Mujibur), prvi premijer posle sticanja nezavisnosti u januaru
1972.

1990 - Predsednik Mihail Sergejevič Gorbačov vratio je sovjetsko
državljanstvo dobitniku Nobelove nagrade za književnost, Aleksandru
Solženjicinu koji je 1974. pod pritiskom vlasti emigrirao na Zapad.

1994 - U Sudanu je uhapšen i izručen Francuskoj jedan od
najpoznatijih svetskih terorista Iljič Ramires Sančes, poznat kao
"Karlos Šakal" (Carlos).

1995 - Japan je, 50 godina nakon završetka Drugog svetskog rata, prvi
put jasno izrazio žaljenje zbog ratnih akcija u regionu.

1996 - Posle četiri godine ponovo je otvoren sarajevski aerodrom za
komercijalne letove. Na aerodrom su tokom rata u Bosni (1992-95)
sletali samo službeni avioni i avioni sa humanitarnom pomoći.

1998 - U jednom od najtežih terorističkih napada u Severnoj Irskoj
tokom gotovo 30 godina nasilja, u eksploziji automobila-bombe u mestu
Omag, poginulo je 29 ljudi.

2000 - Američki predsednik Bil Klinton svečano je predao rukovodeću
funkciju u Demokratskoj partiji potpredsedniku Alu Goru.

2001 - Potpukovnik Vojske Republike Srpske Dragan Jokić dobrovoljno
se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine koji ga je osumnjičio
za ratne zločine počinjene nad Muslimanima u Srebrenici u julu 1995.

2001 - Makedonski parlament odobrio je dolazak 3.500 vojnika NATO u
cilju razoružanja albanskih ekstremista.

2002 - Policija u Zimbabveu je počela da hapsi bele farmere koji su
se oglušili o vladino naređenje da napuste svoju zemlju kako bi ona
bila dodeljena crncima bezemljašima.

2005 - Posle 38 godina izraelske okupacije zvanično je počela
evakuacija jevrejskih naselja u pojasu Gaze, što bi trebalo da
omogući formiranje palestinske države.

2005 - U Helsinkiju je potpisan mirovni ugovor Indonezije i pripadnika
pobunjenika pokreta Aceh, čime je završen sukob koji je trajao više
od 30 godina i u kojem je preko 12.000 ljudi izgubilo živote.

Bisernica
16-08-2010, 06:07
16. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100815_96-ItemID-176957-lrg.jpg


1717 - U bici kod Beograda u austrijsko-turskom ratu, u kojoj se na strani Austrijanaca borilo i 6.000 Srba iz Vojvodine, princ Eugen Savojski (Eugene de Savoie) potukao je tursku vojsku i zauzeo Beograd. Požarevačkim mirom, koji je usledio 1718. Austriji je pripala severna Srbija, Banat i severna Bosna. Beograd je ostao pod austrijskom vlašću do 1739, kada su ga ponovo preuzeli Turci.

1819 - U talasu protesta engleskih radnika i pripadnika srednje klase, koji su tražili parlamentarne i druge reforme, u Mančesteru je ubijeno više ljudi, a nekoliko stotina ranjeno kada su vladine trupe poslate da rasture protestni miting.

1832 - Rođen je nemački psiholog, filozof i lingvista Vilhelm Vunt (Wilhelm Wundt), osnivač eksperimentalne psihologije ("Principi fiziološke psihologije", "Uvod u psihologiju", "Psihologija naroda"- deset tomova).

1845 - Rođen je francuski fizičar Gabrijel Lipman (Gabriel Lippmann), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1908, koji je pronašao proces fotografisanja u prirodnim bojama. Konstruisao je i kapilarni elektrometar i zasnovao princip o održanju elektriciteta.

1858 - Predsednik SAD DŽejms Bjukenen i britanska kraljica Viktorija (Victoria) razmenili su telegrafom čestitke povodom puštanja u rad prekookeanskog telegrafskog kabla. To su bile prve poruke poslate telegrafom preko okeana.

1913 - U Poljskoj je rođen izraelski državnik Menahem Begin, jedan od osnivača partije Likud. Kao premijer Izraela (1977-1983) potpisao je prvi mirovni ugovor sa Egiptom 1977, a 1978. dobio je Nobelovu nagradu za mir koju je podelio sa egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom.

1919 - Obrazovana je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pod predsedništvom Ljube Davidovića, sastavljena od predstavnika Demokratske stranke (zajednice) i Socijaldemokratske partije.

1921 - Umro je kralj Petar I Karađorđević, kralj Srbije od 1903. do 1918. i potom do smrti, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Sahranjen je u porodičnoj grobnici Karađorđevića na Oplencu. Nasledio ga je sin Aleksandar I.

1949 - Umrla je američka novinarka Margaret Mičel autor popularnog romana "Prohujalo sa vihorom" koji je godinama bio bestseler i po kojem je snimljen istoimeni film.

1953 - U Iranu je pokušan državni udar, a šah Mohamed Reza Pahlavi (Mohammed) je pobegao iz zemlje. Posle tri dana premijer Mohamed Mosadek je srušen, a šah se vratio na presto uz angloameričku pomoć.

1956 - Umro je američki filmski glumac mađarskog porekla Bela Blaško (Blasko), poznat kao Bela Lugoši (Lugosi), tumač niza uloga Drakule u filmovima strave. Sahranjen je u Drakulinom ogrtaču.

1958 - Rođena je američka pevačica i glumica Madona Luiz Veronika Čikone (Madonna Louise Veronica Cičone), poznata kao Madona, jedna od najpopularnijih pevačica krajem 20. veka.

1960 - Kipar je stekao nezavisnost, a arhiepiskop Makarios postao je prvi predsednik Republike.

1973 - Umro je američki mikrobiolog poreklom ukrajinski Jevrejin Selman Ejbraham Vaksman (Abraham Waksman), dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. za pronalazak streptomicina.

1974 - Stupio je na snagu prekid vatre, postignut posredstvom UN, između kiparskih Grka i turskih snaga koje su 20. jula izvršile desant na severni deo ostrva. Jedna trećina Kipra ostala je pod turskom vlašću.

1977 - U Memfisu (Tenesi) je u 42. godini umro američki muzičar Elvis Aron Prisli (Presley), "kralj roka", izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina 20. veka. Prodao je više od 150 miliona ploča i igrao u dvadesetak filmova.

1984 - Umro je srpski pisac Dušan Radović, urednik dečjih redakcija Radija i Televizije Beograd i autor popularne emisije Studija B "Beograde, dobro jutro". Njegovom zaslugom obnovljen je čuveni dečji list "Poletarac" (zbirke pesama "Poštovana deco", "Smešne reči", "Vukova azbuka", "Pričam ti priču", "Kapetan Džon Piplfoks").

1994 - Uprkos optužbi za teške izborne prevare, Hoakin Balager(Joaquin Balaguer) je sedmi put stupio na dužnost predsednika Dominikanske Republike.

1995 - Stupio je na snagu mirovni sporazum u Čečeniji, nakon što su manje grupe čečenskih pobunjenika predale oružje, a ruske trupe počele povlačenje sa linije fronta.

1997 - Nemačka policija uhapsila je oko 220 ljudi, učesnika demonstracija koje su širom Nemačke organizovali neonacisti povodom 10-godišnjice smrti nacističkog lidera Rudolfa Hesa.

1999 - SAD su otvorile konzulat u bivšem Sajgonu, 25 godina nakon dramatične evakuacije njene ambasade u tom gradu na završetku Vijetnamskog rata.

2002 - U glavnom gradu Iraka Bagdadu pronađeno je telo palestinskog gerilskog vođe Sabri al-Bana, poznatijeg kao Abu Nidal (65). Bio je zakleti neprijatelj palestinskog predsednika Jasera Arafata. Njegova frakcija Revolucionalni front al-Fataha se 1974. godine izdvojila iz Arafatove Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), uz obrazlozenje da je PLO postao suviše umeren.

2002 - Monsunske poplave u Južnoj Aziji odnele su živote više od 900 ljudi, a preko 25 miliona ljudi je raseljeno, jer su ostali bez kuća.

2003 - U pismu Savetu bezbednosti (SB) UN Libija je zvanično priznala odgovornost za teroristicki napad iznad škotskog mesta Lokerbi 1998. u kome je poginulo 270 ljudi. To priznanje je bilo uslov da se Libiji ukinu sankcije koje je SB uveo nakon tog napada.

2003 - U Saudijskoj Arabiji umro je u egzilu bivši ugandski diktator Idi Amin Dada. Za vreme njegove osmogodišnje diktature (1971-1979) masakrirano je oko 400.000 civila, mahom iz manjinskih etničkih zajednica, a optuživan je i za kanibalizam.

2005 - U avionskoj nesreći u zapadnoj Venecueli poginulo je svih 160 putnika, mahom turista.

2006 - U Brazilu je u egzilu umro bivši paragvajski diktator Alfredo Stresner. Na vlast u Paragvaju došao je vojnim udarom 1954. i tom zemljom je vladao do 1989. godine kada je svrgnut. Prema navodima humanitarnih organizacija, za vreme njegove vladavine najmanje 900 osoba je nestalo, a više hiljada ljudi je mučeno.

Bisernica
19-08-2010, 06:43
17. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100816_322-ItemID-177031-lrg.jpg


1552 - U Beogradu je štampana prva knjiga ćirilicom, poznata kao "Beogradsko četvorojevanđelje". Knjigu, koja predstavlja dragocen izvor za upoznavanje prilika u Beogradu sredinom 16. veka, štampao je Trojan Gundulić, pripadnik dubrovačke kolonije u Beogradu.

1629 - Rođen je Jan Sobjeski, poljski kralj (1674-96), nacionalni heroj koji se uspešno borio protiv Švedske, Turske, Tatara i Kozaka. Slavljen je kao spasitelj Evrope, kada je 1683. oslobodio Beč turske opsade i time sprečio prodor Turske u srednju Evropu.

1743 - Mirom u Abou, kojim je Rusiji pripao južni deo Finske, okončan je rusko-švedski rat (1741-43).

1753 - Rođen je češki slavista Jozef Dobrovski (Josef Dobrovsky), najznačajnija ličnost češkog narodnog preporoda, autor gramatike češkog jezika i "Udžbenika staroslavenskog jezika" (1822), prve naučne gramatike staroslavenskih jezika.

1786 - Rođen je američki nacionalni junak i političar Dejvi Kroket (Davy Crockett), član Kongresa SAD od 1827. do 1831. i od 1833. do 1835. Poginuo je u martu 1836. braneći tvrđavu Alamo od Meksikanaca.

1786 - U Potsdamu je umro pruski kralj Fridrih II Veliki (Friedrić der Groše), koji je tokom vladavine od 1740. do smrti stvorio od Pruske evropsku silu. Nasledio ga je Fridrih Vilhelm II.

1850 - Danska je prodala Velikoj Britaniji sva utvrđenja i vlasnička prava nad Zlatnom obalom u Africi.

1879 - Osnovana je Francuska kompanija za izgradnju Panamskog kanala na čelu sa Ferdinandom de Lesepsom (Lešepes). Kompanija je bankrotirala 1889. izazvavši veliki politički skandal u Francuskoj, a gradnju kanala nastavile su SAD, nakon što su 1902. otkupile francusku koncesiju, dotad izvršene radove i znatan deo opreme za 40 miliona dolara i osnovale Zonu Panamskog kanala (1903).

1878 - Rođen je Isidor Bajić, istaknuti kompozitor i pedagog, osnivač jedne od najstarijih srpskih muzičkih škola sa sedištem u Novom Sadu, koja nosi njegovo ime.

1887 - Rođen je Karlo I, poslednji austrijski car (1916-18) i ugarsko-hrvatski kralj (1916-19), naslednik Franca Jozefa I. Nakon neuspelih pokušaja da u toku Prvog svetskog rata sklopi separatni mir i monarhiju reformiše u federalnu državu, bio je prinuđen da se odrekne prestola i emigrira u Švajcarsku.

1896 - Džorž Karmak (George Carmack) otkrio je zlato u pritoci reke Klondajk u Kanadi, izazvavši jednu od najmasovnjih "zlatnih groznica".

1908 - Umro je srpski pisac Radoje Domanović, majstor političke satire, koja u njegovim najboljim pripovetkama ("Stradija", "Vođa", "Danga") doseže nivo univerzalne kritike ljudske naravi i društvenih institucija.

1941 - Nemci su u Drugom svetskom ratu obesili na Terazijama u centru Beograda tela petorice srpskih rodoljuba.

1943 - Savezničke snage uspostavile su, u Drugom svetskom ratu, kontrolu na Siciliji.

1945 - Vođa indonežanske borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno proglasio je nezavisnost Indonezije od Holandije i osnivanje jedinstvene Republike Indonezije. Holandija je priznala suverenitet Indonezije tek 1949, nakon četvorogodišnjeg indonežansko-holandskog rata.

1960 - Afrička država Gabon stekla je nezavisnost od Francuske.

1962 - Čuvari Berlinskog zida ranili su 18-godišnjeg Petera Fehtera (Peter Fećter) kada je pokušao da pobegne preko Berlinskog zida i pustili ga da umre od gubitka krvi. Taj slučaj postao je simbol tragedije do koje je dovelo podizanje zida između Istočne i Zapadne Nemačke, a dvojica čuvara optuženi su u julu 1996. za ubistvo bez predumišljaja.

1976 - U zemljotresu koji je izazvao ogromne talase, na filipinskom ostrvu Mindanao poginulo je oko 8.000 ljudi.

1985 - U eksploziji automobila-bombe u hrišćanskom delu Bejruta poginulo je 60 i povređeno 100 ljudi.

1987 - Nemački ratni zločinac Rudolf Hes (Heš), zamenik Adolfa Hitlera, izvršio je samoubistvo u 93. godini u berlinskom zatvoru Špandau, u kome je izdržavao kaznu doživotne robije na koju je osuđen u Nirnberškom procesu 1946.

1988 - Od eksplozije bombe podmetnute u vojni avion poginuo je pakistanski diktator, general Mohamed Zija ul Hak (Mohammed Zia, Haq). Sa predsednikom Pakistana poginuo je i ambasador SAD u Islamabadu Arnold Rafel (Raphel).

1990 - Nakon najave Srpskog nacionalnog veća da će raspisati referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj, specijalne snage hrvatske policije napale su policijske stanice u srpskim opštinama Obrovac i Benkovac. Srbi su odgovorili podizanjem barikada na saobraćajnicama, čime je počela pobuna Srba u Kninskoj krajini.

1996 - Sa kosmodroma u Bajkonuru u vasionu je poletela prva Francuskinja, Klaudija Andre Dešaj (Claudie, Deshays), koja je potom provela 16 dana u naučnoj misiji na ruskoj svemirskoj orbitalnoj stanici "Mir".

1999 - U najtežoj prirodnoj katastrofi u istoriji Turske, u zemljotresu sa epicentrom kod grada Izmit, 150 kilometara zapadno od Istanbula, poginulo je više od 30.000 ljudi.

2001 - Nezadovoljna radom vlade Srbije, Demokratska stranka Srbije donela je odluku da povuče svoje predstavnike iz vlade. Bio je to početak ozbiljne krize u Demokratskoj opoziciji Srbije (DOS) koja je izbornom pobedom u septembru 2000. srušila desetogodišnji režim Slobodana Miloševića.

2004 - Umro je Žerard Suzej (Gerard Souzay) jedan od najvećih francuskih baritona.

2005 - Umro je bolivijski fotograf Fredi Alborta (Fredy) koji je 1967. snimio čuvenu fotografiju ubijenog legendarnog gerilskog vođe Če Gevare (Će Guevara).

Bisernica
19-08-2010, 06:44
18. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100817_285-ItemID-177102-lrg.jpg


1649 - Turski sultan Ibrahim je smenjen i ubijen. Nasledio ga je Muhamed IV.

1708 - Britanci su zauzeli Sardiniju.

1805 - Srbi su na brdu Ivankovac kod Ćuprije, u jednoj od najvećih bitaka tokom Prvog srpskog ustanka, prvi put potukli tursku vojsku.

1812 - Napoleon Bonaparta (Bonaparte) je u bici kod Smolenska porazio rusku vojsku i nastavio da napreduje prema Moskvi.

1830 - Rođen je Franc Jozef I (Franz Josef), austrijski car od 1848, a od 1867. car Austro-Ugarske monarhije do smrti u septembru 1916. Godine 1878. okupirao je, a potom anektirao Bosnu i Hercegovinu. Atentat na njegovog bratanca nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. iskoristio je kao povod da objavi rat Srbiji, što je bio i povod početku Prvog svetskog rata.

1831 - Rođen je srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, poznat po zapisima i harmonizacijama srpskog crkvenog pojanja, koje je dotada bilo sačuvano samo usmenom tradicijom. Izdao je šest svezaka "Srpskih narodnih pesama", koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir, ili samo za klavir.

1850 - Umro je francuski pisac Onore de Balzak (Honore, Balzac), čije se opsežno delo "Ljudska komedija", sastavljeno od oko 100 romana, smatra svojevrsnim dokumentom francuskog društva u prelomnim godinama njegove istorije ("Evgenija Grande", "Čiča Gorio", "Izgubljene iluzije", "Seljaci", "Rođaka Beta").

1870 - U najvećoj bici u Francusko-pruskom ratu kod Gravelota Prusi su pobedili Francuze i naneli im teške gubitke (više od 30.000 poginulih).

1872 - Umro je srpski pisac Petar Preradović, uz Vraza i Mažuranića najveći pesnik ilirskog pokreta u Hrvatskoj (zbirke pesama "Prvijenci", "Nove pjesme").

1896 - Francuska je okupirala Madagaskar i proglasila ga kolonijom. Madagaskar je nezavisnost stekao 1960.

1897 - Rođen je crnogorski slikar Milo Milunović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od osnivača i prvih predavača na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu (1937). Posle Drugog svetskog rata osnovao je Umetničku školu u Cetinju.

1914 - Nemačka je objavila rat Rusiji; presednik SAD Vudro Vilson (Woodrow Wilson) je proklamovao neutralnost SAD u Prvom svetskom ratu.

1933 - Rođen je američki filmski režiser poljskog porekla Roman Polanski, dobitnik Oskara za film "Kineska četvrt". Proslavio se filmom "Nož u vodi" posle čega je otišao iz Poljske u SAD i postao jedan od najpoznatijih režisera ("Rozmarina beba", "Makbet", "Tesa").

1948 - U Beogradu je potpisana Dunavska konvencija, kojom je dogovoreno da u upravljanju Dunavom i njegovom plovidbom učestvuju samo priobalne zemlje. Osnovana je i Dunavska komisija sa sedištem u Budimpešti.

1954 - Džejms Vilkins (James Wilkins) je postao prvi crnac u američkoj istoriji koji je učestvovao u zasedanju vlade SAD. Sednici je prisustvovao kao pomoćnik ministra rada, jer su ministar i njegov zamenik bili odsutni.

1960 - U Ilinoisu u SAD plasirana je na tržište prva oralna pilula za kontracepciju "Enovid 10".

1964 - Sportistima Južne Afrike zabranjeno je da učestvuju na Olimpijskim igrama zbog politike aparthejda u toj zemlji.

1990 - Jugoslavija je treći put postala svetski prvak u košarci na 11. svetskom šampionatu u Argentini. Prvi put je osvojila titulu 1970. u Ljubljani, a drugi put 1978. u Manili.

1993 - SAD su optužile Sudan da podržava međunarodni terorizam i isključile tu zemlju iz najvećeg broja programa američke pomoći.

1999 - U Tel Avivu u 56. godini umro je vodeći izraelski dramski pisac Hanoh Levin. Majstor igre rečima hebrejskog jezika i alegorije napisao je 34 dramska dela od kojih je najpoznatije "Kraljica od Batuba".

2000 - Indijansko pleme za koje se verovalo da je nestalo pre 80 godina, locirano je u džunglama amazonske države Akre u Brazilu.

2001 - U velikim požarima, posle višenedeljne suše u državi Vašington, izgorelo je vise od 37.200 hektara širom istočnog dela zemlje.

2005 - Umro je najbogatiji čovek Čilea i rudarski magnat Androniko Lukšić (Andronico Luksic).

2009 - Umro je bivši južnokorejski predsednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Kim Dea-Jung, koji je zaslužan za istorijski samit Severne i Južne koreje 2000. i susret sa severnokorejskim liderom Kim Džong-Ilom iste godine.

kraj)

Bisernica
19-08-2010, 06:46
19. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100816_21-ItemID-177207-lrg.jpg


14 - Umro je rimski državnik Oktavijan Avgust, prvi rimski car,usvojeni sin Gaja Julija Cezara. Tokom vladavine od 31. p.n.e uveo je novi oblik vladavine i administracije poznat kao principat (centralizacija vlasti), a Rimsko carstvo je u njegovo vreme doživelo procvat u kulturi i umetnosti ("Zlatni vek").

636 - Arapi su u bici kod Jarmuka u Siriji pobedili vizantijsku vojsku i potom osvojili sve persijske oblasti koje je držala Vizantija.

1587 - Sigismund III, sin švedskog kralja Džona III i Katarine Jagelo, postao je kralj Poljske. Nakon očeve smrti (1592) pripala mu je i švedska kruna. Njegovo nastojanje da stvori uniju Poljske i Švedske izazvalo je rat između dve države, a posle poraza Sigismundove vojske 1598. bio je primoran da se odrekne nasledstva na švedski presto.

1601 - Ubijen je rumunski nacionalni junak Mihajlo Hrabri, gospodar Vlaške od 1593, a kasnije Transilvanije (1599) i Moldavije (1600). Uz pomoć rimsko-nemačkog cara Rudolfa oslobodio je zemlju od Turaka. Ubijen je po nalogu carskog generala Baste.

1691 - Austrijanci pod komandom Ludviga Badenskog (Ludwig) potukli su Turke kod Slankamena i naneli im teške gubitke. U bici je poginuo i veliki vezir Mustafa Ćuprilić.

1819 - Umro je škotski inženjer i fizičar Džejms Vat (James Watt), pronalazač parne mašine 1765. Uveo je jedinicu za merenje snage, koju je nazvao "konjska snaga" (horse power) i koja se nije znatnije razlikovala od kasnije uvedene KS. U Sohou kod Birmingena osnovao je 1782. prvu fabriku parnih mašina.

1871 - Rođen je američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt(Orville Wright), koji je 1903. sa bratom Vilburom (Wilbur), u avionu njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva.

1878 - Posle žestokih uličnih borbi austrougarske trupe ušle su u Sarajevo i uspostavile svoju upravu. Odlukom Berlinskog kongresa 13. jula, Austro-Ugarska je dobila pravo da na 30 godina okupira Bosnu i Hercegovinu, a 1908. ju je anektirala.

1883 - Rođena je francuska modna kreatorka Gabrijela "Koko" Šanel, koja je gotovo šest decenija suvereno vladala pariskom visokom modom.

1910 - U Cetinju je puštena u rad prva električna centrala u Crnoj Gori. Svečano puštanje u rad centrale upriličeno je povodom krunisanja kralja Nikole, a služila je za osvetljenje Dvora, Zetskog doma, glavne cetinjske ulice i nekoliko kuća viđenijih Crnogoraca.

1929 - Umro je ruski koreograf i režiser Sergej Pavlovič Đagiljev, osnivač grupe "Ruski balet", koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929. Posebno oduševljenje izazivale su njegove izvedbe baleta "Posvećenje proleća" i "Žar ptica" Igora Stravinskog.

1936 - Pripadnici Frankove civilne garde streljali su u Granadi, na početku Španskog građanskog rata, Federika Garsiju Lorku (Federico Garcia Lorca), jednog od najvećih španskih pesnika. Pripadao je grupi pesnika koja je u špansku poeziju unela novi, moderan izraz ("Ciganski romansero", "Pesnik u Njujorku").

1942 - Britanske i kanadske trupe izvele su desant na francusku luku Đep, gde su, uz velike gubitke, razorili nemačke vojne objekte. Od oko 6.000 savezničkih vojnika, više od 4.000 je poginulo, ranjeno ili zarobljeno.

1945 - U Vijetnamu je pod rukovodstvom Ho Ši Mina (Minh) i oslobodilačkog pokreta "Vijetmin" počela "avgustovska revolucija" protiv francuskih kolonijalnih trupa.

1946 - Rođen je američki državnik Bil Klinton (Bill Clinton) koji je kao kandidat Demokratske stranke bio predsednik SAD 1992. i ponovo 1996. Prethodno je bio guverner Arkanzasa.

1953 - U vojnom udaru, uz podršku SAD zbačen je iranski premijer Mohamad Mosadek, a šah Mohamad Reza Pahlavi vratio se iz egzila u Italiji da preuzme vlast.

1960 - Pilot američkog špijunskog aviona "U-2" koji je oboren iznad sovjetske teritorije, Geri Pauers (Gary Powers) osuđen je na 10 godina zatočeništva. Pauers se spasio iskakanjem iz aviona, ali je potom uhapšen i osuđen, a 1962. je razmenjen za jednog sovjetskog špijuna.

1979 - Ruski kosmonauti Vladimir Ljakov i Valerij Rjumin vratili su se na Zemlju vasionskim brodom "Sojuz 34" posle rekordnih 175 dana provedenih u svemiru.

1991 - U Sovjetskom Savezu je izveden državni udar kojim su pristalice tvrde linije pokušale da zbace sa vlasti Mihaila Gorbačova, tvorca sovjetske "glasnosti" i "perestrojke". Ključnu ulogu u suzbijanju udara odigrao je tadašnji predsednik Rusije Boris Jeljcin, koji je potom postao Gorbačovljev glavni politički rival.

1995 - U saobraćajnoj nesreći na Igmanu, blizu Sarajeva, poginuli su izaslanik SAD za bivšu Jugoslaviju Robert Frejžer (Frasure) i trojica njegovih saputnika.

1996 - Šest ruskih, francuskih i američkih kosmonauta susrelo se na ruskoj kosmičkoj stanici "Mir", uključujući Klaudiju Andre Dešaj (Claudie, Deshays), prvu Francuskinju u kosmosu, koja je tog dana na rusku kosmičku stanicu stigla ruskom raketom "Sojuz-U".

1999 - Ispred zgrade Skupštine SR Jugoslavije u Beogradu održan je jedan od najvećih opozicionih mitinga na kojem su zatražene demokratske promene u Srbiji i smenjivanje predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

2000 - Posmrtni ostaci, za koje se veruje da potiču od 14 Amerikanaca koji su proglašeni nestalim u Korejskom ratu, vraćeni su američkim vojnim vlastima.

2001 - Najmanje 50 ljudi poginulo od podzemne eksplozije metana i ugljene prašine u Ukrajini.

2003 - U bombaškom napadu na sedište Ujedinjenih nacija u Bagdadu(Irak) 23 lica je poginulo, među kojima i izaslanik UN za Irak Seržo Vjeiro de Melo. Odgovornost za napad preuzela je teroristička organizacija Osame bin Ladena Al Kaida.

2005 - Bivši lider pobunjenika Hutu, Pjere (Pjer) Nkurunziza pobedio je na predsedničkim izborima u Burundiju, što predstavlja krunu mirovnog plana kojim je okončan 12-godišnji rat u toj zemlji.

2009 - Umrla je operska pevačica Hildegard Berens (Behrens) jedna od najboljih izvođača Vagnerovog repertoara svoje generacije, koja je smatrana za jednu od najboljih glumica na operskoj sceni.

Bisernica
20-08-2010, 07:02
20. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100819_302-ItemID-177287-lrg.jpg


1741 - Ruski moreplovac danskog porekla Vitus Jonas Bering otkrio je Aljasku.

1854 - Umro je nemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling, jedan od tvoraca nemačkog idealizma ("Ideje za filozofiju prirode", "Filozofija mitologije", "Filozofija i religija").

1860 - Rođen je francuski državnik Rejmon Poenkare (Raymond Poincare), predsednik Francuske od 1913. do 1920, član Francuske akademije nauka. Bio je premijer i ministar inostranih poslova 1912-13. i ponovo premijer 1922-24 i 1926-29.

1872 - Prestao je da izlazi list "Danica", najznačajniji književni časopis srpskog romantizma, koji je od februara 1860. tri puta mesečno štampan u Novom Sadu. List, koji je okupljao mlade srpske pesnike romantičare, Jakova Ignjatovića, Đuru Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Lazu Kostića, pokrenuo je i uređivao pisac i pravnik Đorđe Popović.

1877 - Rođen je srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske kraljevske akademije.

1884 - Nakon četiri godine gradnje, svečano je otvorena zgrada Beogradske železničke stanice sa koje je nekoliko dana kasnije krenuo prvi voz tek izgrađenom prugom Beograd-Niš.

1901 - Rođen je italijanski pesnik Salvatore Kvazimodo (Quasimodo), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. ("Vode i zemlje", "Dati i imati", "Miris eukaliptusa", "Život nije san").

1940 - U Meksiko Sitiju smrtno je ranjen ruski revolucionar Lav Davidovič Bronštajn, poznat kao Lav Trocki, jedan od vođa Oktobarske revolucije. Ubistvo je planinarskim pijukom (cepinom) izvršio španski komunista Ramon Merkader, po Staljinovom nalogu. Trocki, koji je po dolasku Staljina na vlast bio njegov blizak saradnik, a potom žestok protivnik, podlegao je ranama narednog dana.

1941 - U Požarevcu je rođen Slobodan Milošević, od 1997. do 2000. predsednik SR Jugoslavije. Bio je predsednik Srbije u vreme raspada bivše SFR Jugoslavije i krvavih ratova koje je taj raspad izazvao u Hrvatskoj i Bosni (1991-1995). Juna 2001. isporučen je Međunarodnom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu gde je i umro 2006 godine.

1944 - Rođen je indijski državnik Radživ Gandi (Rajiv Gandhi), premijer Indije od 1984. do novembra 1989. kada je izgubio na izborima. Ubijen je 21. maja 1991. u atentatu tokom predizborne kampanje, podelivši tako sudbinu majke Indire koja je kao indijski premijer ubijena u atentatu 1984. godine.

1949 - Mađarska skupština prihvatila je sovjetski model državnog uređenja i promenila naziv države u Narodna Republika Mađarska.

1968 - Trupe ŠSR i drugih članica Varšavskog pakta ušle su u Čehoslovačku da bi onemogućile sprovođenje reformi Aleksandra Dubčeka ("Praško proleće").

1975 - SAD su lansirale iz Kejp Kanaverala vasionski brod "Viking I" na Mars, gde je stigao u julu 1976.

1980 - Italijanski alpinista nemačkog porekla Rajnhold Mesner je prvi uspeo da se sam popne na najviši vrh sveta Mont Everest bez upotrebe kiseonika. Mesner je jedan od retkih alpinista koji je osvojio svih 14 vrhova viših od 8.000 metara - koliko ih ukupno ima na svetu.

1983 - Umro je Aleksandar Ranković, nekadašnji potpredsednik SFRJ, šef službe Državne bezbednosti i član najvišeg državnog i partijskog rukovodstva. Ranković je do Brionskog plenuma (1. jula 1966) kada je smenjen sa svih funkcija, bio jedan od najbliskijih saradnika Josipa Broza Tita.

1988 - U Titogradu (Podgorici) i Kolašinu počeli su masovni mitinzi protiv tadašnjeg komunističkog rukovodstva Crne Gore. Narednih meseci masovni protesti zahvatili su celu republiku, partijsko i republičko rukovodstvo podnelo je ostavke u januaru 1989, a na vlast su došli Momir Bulatović, Milo Đukanović i Svetozar Marović.

1988 - Stupio je na snagu sporazum o prestanku osmogodišnjeg rata Irana i Iraka, koji su posrednici UN postigli sa zaraćenim stranama 8. avgusta.

1991 - U Moskvi je uveden policijski čas, Boris Jeljcin ukazom je preuzeo komandu nad oružanim snagama ŠSR lociranim u Rusiji, nakon što su antireformske snage pokušale da u noći između 19. i 20. avgusta izvrše državni udar i obore s vlasti poslednjeg lidera ŠSR Mihaila Gorbačova.

1991 - Baltička republika Estonija proglasila je nezavisnost od ŠSR.

1994 - U Parizu je umro poznati jugoslovenski reditelj Aleksandar Saša Petrović (65) dobitnik specijalne nagrade Kanskog festivala 1967. za film "Skupljači perja". Sedamdesetih godina 20. veka pripadao je grupi umetnika "crnog talasa" koji su bili pod snažnim pritiskom tadašnjeg komunističkog režima.

1994 - Na Palama, Republika Srpska i Republika Srpska Krajina proglasile su ujedinjenje i usvojile dokument o prisajedinjenju SR Jugoslaviji.

1996 - Ruske trupe opkolile su Grozni, hiljade izbeglica napustile su glavni grad Čečenije. Rat u Čečeniji počeo je u decembru 1994. kada je Boris Jeljcin poslao trupe da uguše pokret za nezavisnost te bivše sovjetske republike.

1996 - U udesu transportnog aviona "Iljušin 76" ruske kompanije "Sper erlajnz" blizu piste beogradskog aerodroma u Surčinu, poginulo je svih 12 ljudi u letelici. Prethodno je avion, koji je iz Beograda poleteo ka Malti, zbog otkazivanja navigacione opreme i sistema radio veza, kružio nad gradom oko tri sata, pokušavajući da se oslobodi goriva, ali je prilikom prinudnog sletanja promašio pistu.

1998 - SAD su bombardovale jednu fabriku u Sudanu i nekoliko poligona za vojnu obuku u Avganistanu, tvrdeći da su mete povezane sa terorističkim napadima na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji 13 dana ranije u kojima je poginulo najmanje 226 ljudi.

1999 - U bolnici u Minsteru u nemačkoj pokrajini Severna Rajna-Vestfalija umrla je Raisa Gorbačov, supruga poslednjeg lidera ŠSR Mihaila Gorbačova.

2003 - Argentinski Senat poništio je amnestije vojnim oficirima koji su mučili i ubijali levičare u periodu od 1976-1983.

2006 - Umro je fotograf Džo Rozental (Joe Rosental), autor jedne od najpoznatijih ratnih fotografija sa Ivo Džime, koja pokazuje kako američki vojnici na tom ostrvu, pred kraj Drugog svetskog rata, podižu zastavu. Za taj snimak Rozental je 1945. dobio Pulicerovu nagradu.

Bisernica
22-08-2010, 17:19
21. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100820_366-ItemID-177369-lrg.jpg


1690 - Austrijski car Leopold I doneo je ukaz, poznat kao "Privilegij" kojim su Srbi na teritoriji Austrije dobili određene povlastice. "Privilegij" je garantovao slobodu vere, upotrebu Julijanskog kalendara i pravo izbora arhiepiskopa i drugih sveštenika.

1780 - Rođen je slovenački slavista Jernej Bartol Kopitar. Za srpsku kulturu značajan je kao pomagač i zaštitnik Vuka Stefanovića Karadžića kojeg je podstakao da sakuplja narodne umotvorine i da napiše gramatiku i rečnik srpskog jezika.

1897 - Engleski lekar Ronald Ros otkrio je vrstu komaraca koji prenose malariju što je bilo presudno za suzbijanje te bolesti koja je uzrokovala smrt miliona ljudi. Ros je jedan od prvih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu (1902).

1911 - Italijanski konobar Vićenco Peruđa (Vicenzo Perruggia) ukrao je iz pariskog muzeja "Luvr" sliku "Mona Liza" Leonarda da Vinčija. Slika je nađena i vraćena u muzej 1913. godine.

1941 - Umro je Rabindranat Tagore (Rabindranath), indijski pisac i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. ("Gradinar", "Gitandžali").

1944 - U Dambarton Ouksu kod Vašingtona počela je konferencija predstavnika ŠSR, SAD, Velike Britanije i Kine o osnivanju glavnih organa UN - Saveta bezbednosti, Generalne skupštine, Međunarodnog suda pravde i stalnih sekretarijata.

1958 - Umro je srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent u Narodnom pozorištu, direktor Opere, član Srpske akademije nauka i umetnosti i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije (balet "Ohridska legenda", opera "Suton", scenska muzika).

1959 - Bagdadski pakt, vojno-politički savez Turske, Velike Britanije, Irana i Pakistana, pod vođstvom SAD, koji je stupio na snagu 1955, promenio je naziv u CENTO pakt (Central Treaty Organizasion) pošto se Irak povukao iz saveza.

1960 - Džomo Kenijata (Jomo Kenuyatta), nacionalni lider Kenije, pušten je na slobodu posle devet godina zatvora na šta su ga osudile britanske vlasti pod optužbom da je vođa nacionalističke organizacije Mau Mau. Po povratku u Najrobi postao je predsednik Kenijske afričke nacionalne unije, a po proglašenju nezavisne Republike Kenije (12. decembra 1964) postao je predsednik i premijer.

1964 - Umro je italijanski političar Palmiro Toljati (Togliatti), jedan od osnivača Komunističke partije Italije 1921. i njen generalni sekretar od 1927. do 1964. godine. Koncepcijom "italijanskog puta u socijalizam" radikalno je raskinuo sa staljinističkom verzijom socijalizma.

1968 - Trupe članica Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, okupirale su Čehoslovačku. Oko 200.000 vojnika zauzelo je sve značajne punktove u toj zemlji. Time je ugušeno "Praško proleće", pokušaj Komunističke partije ČSR sa Aleksandrom Dubčekom na čelu da reformiše sistem. Tom okupacijom ustoličen je princip "ograničenog suvereniteta" istočnoevropskih komunističkih zemalja.

1975 - SAD su ukinule 12-godišnju zabranu izvoza na Kubu, ali je embargo na direktnu trgovinu Kube i SAD ostao na snazi.

1983 - Vođa filipinske opozicije Beninjo Akino (Benigno Aquino) ubijen je po izlasku iz aviona na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD. Ubistvo je organizovao filipinski diktator Ferdinand Markos uklonivši tako najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984. godine.

1990 - Na centralnom gradskom trgu u Pragu 100.000 ljudi prvi put je slobodno obeležilo godišnjicu invazije Varšavskog pakta na Čehoslovačku (1968).

1991 - Masa demonstranata sukobila se u Moskvi sa specijalnim jedinicama koje su napale zgradu ruskog parlamenta. Demonstranti su razbijali prozore na zgradi KGB, Ljubjanki i srušili spomenik Feliksu Đeržinskom. Posle 60 sati u kućnom pritvoru na Krimu, sovjetski predsednik Mihail Gorbačov vratio se u Moskvu i preuzeo kontrolu nad državom nakon neuspelog državnog udara pristalica tvrde struje sovjetskih komunista.

1991 - Letonija je proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

1991 - Hrvatske vlasti počele su blokadu kasarni JNA u Hrvatskoj i uskratile im snabdevanje strujom, hranom i vodom. U narednim danima eskalirali su sukobi između JNA i hrvatske vojske u mnogim delovima Hrvatske.

1993 - Mirovne snage UN ušle su, prvi put nakon dva meseca, u muslimanski deo Mostara (BiH), gde su zatekle 55.000 ljudi na ivici gladi. Borbe između hrvatskih i muslimanskih snaga u Mostaru počele su u maju 1993. godine.

1999 - Načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, general armije Dragoljub Ojdanić izjavio je da su u agresiji NATO na SR Jugoslaviju poginula 524 pripadnika VJ, a da se 37 vode kao nestali.

2000 - Slovenački plivač Martin Strel, koji je pod motom "Za mir, prijateljstvo i čiste vode" plivao Dunavom od izvorišta u Nemačkoj do ušća u Crno more, oborio je rekord i ušao u Ginisovu knjigu sa više od 2.900 preplivanih kilometara. Strel je u taj pohod krenuo 25. juna.

2000 - Predsednik Demokratske Republike Kongo Loran Kabila proglasio je privremenu skupštinu, prvo zakonodavno telo od kad je on preuzeo vlast, u maju 1997. godine.

2001 - Arhiva Nacionalne bezbednosti, istraživačke organizacije sa sedištem u SAD, objavila je dokument koji pokazuje da su zvaničnici SAD znali za umešanost vlade Ruande u genocid 1994. godine kada su Huti ubili oko 800.000 Tutsija. Mnoge zapadne zemlje su tada odbile da intervenišu.

2002 - Nekada najtraženiji palestinski terorista na svetu, Abu Nidal, izvršio je, kako se tvrdi, samoubistvo u Iraku, gde je u poslednje vreme ilegalno boravio.

2003 - Specijalno tružilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv 44 lica koja su direktno ili indirektno povezana sa ubistvom premijera Srbije Zorana Đinđića.

2005 - Bivši predsednik Poljske, general Vojčeh Jeruzelski izvinio se, prvi put posle gotovo četiri decenije, zbog toga što je naredio vojnicima da učestvuju u intervenciji Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj 1968. godine.

Bisernica
22-08-2010, 17:21
22. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100821_151-ItemID-177413-lrg.jpg


1485 - U bici sa trupama Henrija VII (Henry) kod Bosvorta poginuo je
engleski kralj iz dinastije Jork, Ričard III. Time je okončan "Rat
dveju ruža", a Henri VII postao je prvi kralj dinastije Tjudor
(Tudor). Ričard III je glavni junak istoimene Šekspirove
(Shakespeare) tragedije.

1567 - Španski vojvoda od Albe Fernando Alvares de Toledo (Alvarez)
započeo je, kao vojni namesnik Holandije, vladavinu poznatu kao
"Albin teror", čime je rasplamsao oslobodilački rat, okončan
oslobađanjem od Španije (1581) i potom osnivanjem Holandije.

1642 - U Engleskoj je počeo građanski rat između pristalica krune i
parlamenta, posle izjave kralja Čarlsa I Stjuarta (Stuart) da su
članovi parlamenta izdajnici. Rat je okončan 1645. porazom kralja,
koji je na osnovu presude revolucionarnog suda pogubljen 1649.

1854 - Rođen je Milan Obrenović, srpski knez (1872-82) i kralj
(1882-89). Za vreme njegove vladavine Srbija je stekla međunarodno
priznanje, na Berlinskom kongresu 1878. U spoljnoj politici oslanjao
se na Austro-Ugarsku sa kojom je sklopio Tajnu konvenciju 1881.
Zapamćen je kao autokrata, a za njegovu ličnost vezani su brojni
skandali po evropskim prestonicama koje je posećivao.

1859 - Zbog ratnih neuspeha, finansijskog sloma i policijskog nasilja
u svim krajevima Habsburške monarhije, car Franc Jozef (Franz Josef)
smenio je svemoćnog ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Baha,
poznatog po sprovođenju apsolutističke i centralističke politike
("Bahov apsolutizam").

1862 - Rođen je francuski kompozitor Klod Debisi, tvorac muzičkog
impresionizma i jedan od utemeljivača moderne muzike ("Popodne jednog
fauna", "Nokturno").

1864 - Potpisana je Ženevska konvencija o zaštiti ranjenika za vreme
trajanja ratnih dejstava, koja je bila uvod u osnivanje Međunarodnog
crvenog krsta.

1883 - U Parizu je umro ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan
od prvih ruskih pisaca čija su dela prodrla na Zapad. Za života je
uživao mnogo veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim
krugovima. Autor je romana "Očevi i deca", "Lovački zapisi", "Uoči
novih dana", "Prolećne vode".

1904 - Rođen je kineski državnik Deng Sisijan (Xixian), poznat kao
Deng Sjaoping (Xiaoping), pokretač privrednih reformi i ekonomskog
uspona Kine krajem 20. veka. Na čelu Kine bio je od 1978, povukao se
1990. zadržavši presudan uticaj na kinesku politiku do smrti u
januaru 1997.

1910 - Japan je anektirao Koreju nakon pet godina protektorata nad tom
zemljom.

1914 - Austro-Ugarska je u Prvom svetskom ratu objavila rat Belgiji.

1941 - Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu počele opsadu
Lenjingrada. Bitka za grad je okončana u februaru 1944. pobedom
Crvene armije. Tokom opsade poginulo je ili umrlo od gladi 620.000
stanovnika Lenjingrada.

1942 - Umro je ruski baletski igrač, koreograf i pedagog Mihail
Mihajlovič Fokin, koji je novim izrazom značajno uticao na reformu
klasičnog baleta u 20. veku.

1958 - Umro je francuski pisac Rože Marten di Gar (Roger Martin du
Gard), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1937. ("Žan Boroa",
"Porodica Tibo" (11 knjiga, objavljenih između 1922. i 1940).

1971 - Predsednika Bolivije generala Huana Hosea Toresa Gonsalesa
(Juan Jose Torres Gonzalez) u vojnom udaru oborio je pukovnik Ugo
Banser Suares (Hugo Banzer Suarez).

1978 - Umro je predsednik Kenije Džomo Kenijata (Jomo Kenyatta),
jedan od najistaknutijih afričkih boraca protiv kolonijalizma,
predsednik Kenijskog afričkog saveza koji je 1963. izborio
nezavisnost zemlje od Velike Britanije, zatim premijer, a od 1964.
šef države.

1991 - Predsednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov ukinuo je
vanredno stanje i smenio članove pučističkog komiteta. Ministar
unutrašnjih poslova Boris Pugo izvršio je samoubistvo. Predsednik
Rusije Boris Jeljcin dobio je dopunska punomoćja od vanredne sednice
Vrhovnog Sovjeta Ruske Federacije.

1991 - Nakon što je 25. juna Hrvatska proglasila nezavisnost od
jugoslovenske federacije, predsednik Hrvatske Franjo Tuđman uputio je
pismeni zahtev Predsedništvu SFR Jugoslavije da se JNA povuče u
kasarne najkasnije do 31. avgusta.

1995 - Parlament Etiopije je izabrao Negasa Gidadu za šefa države
pod novim imenom Savezna Demokratska Republika Etiopija.

1996 - Konferencija 61 države u Ženevi o razoružanju okončana je
neuspešno pošto je Indija blokirala sporazum o sveobuhvatnoj zabrani
nuklearnih proba.

2001 - Umro je britanski astronom i matematičar Fred Hojl (Hoyle),
jedan od najvećih naučnika 20. veka. S Tomasom Goldom (Thomas) i
Hermanom Bandijem postavio je teoriju o konstantnoj gustoći svemira
(steady-state theory, 1948). Pored naučnih dela namenjenih
popularizaciji astronomije, pisao je i romane naučne fantastike
("Crni oblak", "A kao Andromeda").

2002 - Slika venecijanskog majstora Ticijana, vredna više od pet
miliona funti (7,6 miliona dolara) pronađena je u plastičnoj kesi na
ulici u Londonu, sedam godina nakon što je ukradena iz kuće Longlit
u zapadnoj Engleskoj.

2003 - Umro je Džon Lensdejl (John Lansdale), bivši šef bezbednosne
i obaveštajne službe Projekta Menhetn, koji je tokom Drugog svetskog
rata, u Los Alamosu (SAD) napravio prvu atomsku bombu.

2006 - Leh Valensa, legendarni vođa "Solidarnosti", prvog slobodnog
sindikata komunističkog sveta, napustio je tu organizaciju.
"Solidarnost" je igrala ključnu ulogu u rušenju komunizma u Poljskoj
i čitavoj Evropi krajem 1989. godine.

2006 - U avionskoj nesreći ruskog aviona Tu-154, koji se srušio u
Ukrajini poginulo je svih 170 putnika, uključujući 39-toro dece i
deset clanova posade.

Bisernica
22-08-2010, 17:22
23. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100822_62-ItemID-177432-lrg.jpg


1305 - U Londonu je obešen Vilijam Volas, vođa Škota u borbi protiv Engleza.

1514 - Turski sultan Selim I pobedio je u bici kod Čaldirana persijskog šaha Ismaila, potom je osvojio Siriju (1516).

1754 - Rođen je Luj XVI (Louis), francuski kralj od 1774. Nakon izbijanja Francuske revolucije 1789. doveden je sa porodicom iz Versaja u Pariz. U septembru 1792. Žirondinski konvent svrgnuo ga je sa prestola, u decembru iste godine osuđen je na smrt pod optužbom za izdaju. U januaru 1793. je pogubljen na giljotini.

1775 - Kralj Engleske Džordž II (George) proglasio je američke koloniste, koji su u aprilu počeli borbe za nezavisnost američkih država, pobunjenicima i unajmio 20.000 nemačkih plaćenika da se obračunaju s njima. Američki rat za nezavisnost završen je pobedom kolonija 1783.

1821 - Meksiko je proglasio nezavisnost od Španije.

1839 - Na početku Opijumskog rata sa Kinom, Velika Britanija je zauzela Hongkong.

1863 - Umro je ruski glumac Mihail Semjonovič Ščepkin, najznačajniji umetnik tadašnjeg ruskog i svetskog pozorišta, koji je bio uzor generacijama glumaca.

1864 - Rođen je grčki državnik Elefterios Venizelos (Eleutherios). Kao premijer (1910-33) reformisao je radničko i agrarno zakonodavstvo i reorganizovao kopnenu armiju i ratnu mornaricu. Sklopio je Balkanski savez i ušao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912.

1912 - Rođen je američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji mjuzikla. Uspešno je spajao klasični balet sa modernom igrom ("Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Poziv na igru" i "Helo, Doli!").

1914 - Japan je objavio rat Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.

1926 - Umro je američki glumac italijanskog porekla Rudol fValentino, najpopularnija filmska zvezda početkom 20. veka. Njegova iznenadna smrt u 31. godini izazvala je masovnu histeriju, posebno ženske publike. Proslavio se u nemim filmovima ulogama zavodnika, stekavši milione obožavateljki ("Četiri jahača apokalipse", "Dama s kamelijama", "Šeik", "Šeikov sin", "Krv i pesak", "Mladi radža").

1939 - Ministri inostranih poslova Nemačke i ŠSR Joahim fon Ribentrop (von Ribbentrop) i Vjačeslav Mihajlovič Molotov potpisali su u Moskvi sporazum o nenapadanju, kojim je Hitleru otvoren put da napadne Poljsku.

1942 - Počela je bitka za Staljingrad, najveća bitka u Drugom svetskom ratu. Završena je 2. februara 1943. katastrofalnim porazom Nemaca i njihovih saveznika, koji je označio prekretnicu Drugog svetskog rata na evropskom ratištu.

1944 - Savezničke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile francuski grad Marsej.

1944 - Rumunija je, u Drugom svetskom ratu, prekinula savezništvo sa Hitlerovom Nemačkom i pridružila se Saveznicima. Kralj Mihail I objavio je rat Nemačkoj i naredio da se uhapsi pronacistički lider Jon Antonesku (Ion Antonescu).

1945 - Privremena Narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donela je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, kojim je oduzet "višak" zemlje i poljoprivredne imovine seljacima, crkvama i manastirima i tzv. nezemljoradnicima.

1962 - Američki telekomunikacioni satelit "Telstar" emitovao je prvi televizijski prenos između SAD i Evrope.

1973 - Pljačkaš banke u Stokholmu uzeo je četvoro ljudi za taoce. Tokom šest dramatičnih dana između pljačkaša i zarobljenika razvilo se prijateljstvo koje je kasnije opisano i analizirano kao "Stokholmski sindrom".

1979 - Prvak Boljšoj baleta Aleksandar Godunov zatražio je i dobio politički azil u SAD.

1989 - Umro je srpski vajar Nebojša Mitrić koji je na reljefima ovekovečio mnoge glumce i znamenite ličnosti. Njegovo poslednje delo je krst na hramu Svetog Save na Vračarskom platou u Beogradu.

1990 - Sovjetska republika Jermenija objavila je nezavisnost, a Estonija je počela pregovore o odvajanju od tadašnjeg ŠSR-a.

1992 - Oko 200 mladih neonacista je u prisustvu stotina oduševljenih pristalica napalo hostel za izbeglice u nemačkom gradu Rostok i sukobilo se sa policijom.

1996 - Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije i Hrvatske Milan Milutinović i Mate Granić potpisali su u Beogradu, u Palati federacije, sporazum o normalizaciji odnosa. Sporazumu je prethodio susret predsednika Srbije i Hrvatske Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, 7. avgusta u Atini.

1996 - U Beogradu je otvorena kancelarija za vezu haškog Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Kancelarija je otvorena na osnovu sporazuma koji su vlasti SRJ i predstavnici UN, posle višemesečnih pregovora, potpisale u Njujorku.

1999 - Ruski kosmonaut Sergej Avdejev postavio je, boraveći u svemirskoj stanici "Mir" 712 dana, novi rekord u neprekidnom boravku u svemiru.

1999 - Umro je marokanski kralj Hasan Drugi (70).

2000 - Avion "erbas A320" kompanije "Galf er" sa 135 putnika i osam članova posade srušio se u vode Zaliva, na pet kilometara severno od obale Bahreina. Uzrok pada bio je požar u jednom od motora. U udesu nije bilo preživelih.

2001 - Japanski sud doneo je odluku da centralna vlada mora da plati odštetu od 375.000 dolara petnaestorici Korejanaca koji su odmah po završetku Drugog svetskog rata preživeli eksploziju na japanskom brodu.

2003 - Džon Gogan (John Geoghan), ražalovani bostonski sveštenik i centralna figura u sex skandalu koji je potresao Katoličku crkvu, prebijen je na smrt u zatvoru, u kome je od 2002, kada je osuđen zbog seksualnog zlostavljanja maloletnika.

2005 - Umro je američki glumac Brok Piters (Brock Peters) koji je tumačio ulogu crnca nevino optuženog za silovanje u čuvenom filmu "Ubiti pticu rugalicu".

2009 - Umro je legendarni austrijski skijaš Toni Sajler (Anton Engelbert "Toni" Sailer) koji je na zimskim Olimpijskim igrama 1956. osvojio zlatne medalje u sve tri discipline - spustu, slalomu i veleslalomu.

Bisernica
24-08-2010, 06:49
24. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100823_326-ItemID-177517-lrg.jpg


79 - U erupciji vulkana Vezuv nestali su rimski gradovi Pompeja, Herkulanum i Stabija, a hiljade ljudi je poginulo. Pompeja je dobro očuvana ispod vulkanskog pepela i lave, pa je ostala kao svedočanstvo o životu i kulturi Rimljana tog vremena.

410 - Vizigotski kralj Alarik ušao je u Rim i nakon tri dana pljačke nastavio ka južnoj Italiji sa namerom da pređe u Afriku, ali je na tom putu umro.

1572 - U noći praznika Svetog Vartolomeja u Parizu je otpočeo pokolj hugenota (francuski protestanti), u kojem je do septembra pobijeno oko 70.000 ljudi širom Francuske. Smatra se da je nalog za pokolje u "Vartolomejskoj noći" dala Katarina Mediči (Catherine de Medicis), majka francuskog kralja Šarla IX u dogovoru s papom Grgurom XIII.

1814 - Britanci su u drugom anglo-američkom ratu zauzeli Vašington i spalili i razorili grad.

1872 - Rođen je engleski pisac i karikaturista Maks Birbum (Max Beerbohm), majstor satire i ironije ("Zulejka Dobson", "Božićni venac", "Srećni licemer").

1893 - Požar u južnom delu Čikaga ostavio je bez domova 5.000 ljudi.

1899 - Rođen je argentinski pisac Horhe Luis Borhes (Jorge, Borges), jedan od najvećih pisaca 20. veka, koji je presudno obeležio hispanoameričku literaturu i snažno uticao na mnoge pisce u celom svetu ("Univerzalna istorija beščašća", "Maštarije", "Devet eseja o Danteu").

1914 - Završena je Cerska bitka u kojoj je srpska vojska pod komandom Stepe Stepanovića potukla vojsku Austrougarske i odnela prvu savezničku pobedu u Prvom svetskom ratu. Stepa Stepanović je dobio čin vojvode.

1922 - Arapske zemlje su na sastanku u Nablusu odbacile odluku Društva naroda da Velikoj Britaniji poveri mandat za Palestinu.

1929 - Rođen je vođa Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Jaser Arafat (Yašer), koji se posle dugogodišnje terorističke aktivnosti opredelio za rešavanje palestinsko-izraelskog sukoba pregovorima. Zajedno s Abu DŽihadom osnovao je 1964. Fatah, koji je postao najjača frakcija u okviru PLO. Pet godina kasnije izabran je za predsednika Izvršnog komiteta PLO.

1936 - U staljinističkim čistkama streljan je ruski revolucionar Lav Borisovič Rozenfeld (Kamenjev), pošto je prethodno na montiranom procesu proglašen "neprijateljem naroda". Bio je jedan od glavnih lidera Sovjetske Rusije posle Oktobarske revolucije 1917. Posthumno je rehabilitovan.

1954 - Predsednik Brazila Žetulio Vargas (Getulio) izvršio je samoubistvo tokom teške političke krize u zemlji, do koje je došlo zbog pokušaja ubistva istaknutog opozicionara Karlosa Laserde (Carlos Lacerda).

1954 - Predsedik SAD Dvajt Ajzenhauer (Dwight Eisenhower) potpisao je akt o stavljanju van zakona američke Komunističke partije.

1968 - Francuska je izvela prvu probu hidrogenske bombe u južnom Pacifiku i postala peta nuklearna sila u svetu.

1975 - Smrtna presuda šefu grčke vojne hunte Georgiosu Papadopulosu (Papadopoulos) i još dvojici vođa vojnog udara 1967. zamenjena je doživotnom robijom.

1976 - Dvojica sovjetskih kosmonauta su se spustila na Zemlju posle 48 dana provedenih u njenoj orbiti, tokom kojih su u specijalnoj kosmičkoj laboratoriji izveli niz opita.

1989 - Premijer Poljske postao je Tadeuš Mazovjecki (Tadeusz Mazovwiecki), prvi nekomunistički premijer u zemljama sovjetskog bloka od 1940.

1991 - Parlament Ukrajine proglasio je nezavisnost od S S S R.

1991 - Predsednik ŠSR Mihail Sergejevič Gorbačov dao je ostavku na mesto šefa Komunističke partije i zatražio da Centralni komitet donese odluku o raspuštanju partije osnovane pre 93 godine, koja je u tom trenutku imala 16 miliona članova.

1994 - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija postigli su sporazum da Palestinci na okupiranoj Zapadnoj obali dobiju autonomiju u oblastima obrazovanja, zdravstva, poreske politike, socijalne zaštite i turizma.

1998 - Hiljade angolskih vojnika ušlo je u Kongo da pomogne trupama predsednika Lorana Kabile (Laurent) u borbi protiv pobunjenika predvođenih pripadnicima plemena Tutsi.

2003 - Umro je Vilfred Teziger (Wilfred Thesiger), čovek koji je prešao pustinje Arabije na kamili i ucrtao na mape kretanja Maršanskih Arapa u Iraku.

2004 - U svojoj bazi, Gvantanamo Bej na Kubi, SAD su formirale svoj prvi sud za ratne zločine od Drugog svetskog rata i formalno optužile Salima Ahmeda Hamdana, Jermenca, koji je navodno bio vozač Osame bin Ladena, za saučesništvo u ubistvima i terorističkim akcijama.

Bisernica
25-08-2010, 07:25
25. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100824_346-ItemID-177604-lrg.jpg


325 - U Nikeji je završen Prvi vaseljenski crkveni sabor, koji je sazvao rimski car Konstantin Veliki. Nikejski sabor osudio je različite jeresi, posebno aleksandrijskog sveštenika Arija, uspostavio doktrinu o "svetom trojstvu" i reformisao Julijanski kalendar.

1270 - Umro je francuski kralj Luj IX (Louis), koji je tokom vladavine od 1226. ojačao dotad slabu kraljevsku vlast i predvodio Šesti i Sedmi krstaški rat.

1530 - Rođen je ruski car Ivan IV Vasiljevič, poznat kao Ivan Grozni. Nadimak Grozni dobio je zbog grubog načina na kojim je suzbijao samovolju boljara. Osnovao je grad Arhangelsk i pripojio Sibir Rusiji, a za njegove vladavine počela je da radi prva štamparija u Rusiji (1553).

1718 - Francuski iseljenici u Americi, u Luizijani su osnovali grad Nju Orleans, po francuskom vojvodi od Orleana.

1744 - Rođen je nemački pisac, filozof i protestantski teolog Johan Gotfrid von Herder. Svojim delom uticao je na nemački romantizam, posebno na mladog Getea i književni pokret "Šturm und drang". U zbirku "Glasovi naroda u pesmama" uvrstio je i četiri srpske narodne pesme među kojima je "Hasanaginica" u Geteovom prevodu.

1819 - Rođen je američki detektiv škotskog porekla Alen Pinkerton (Allan), koji je 1850. osnovao Nacionalnu detektivsku organizaciju "Pinkerton".

1822 - Umro je engleski astronom nemačkog porekla Vilijam Heršel. Otkrio je 1781. planetu Uran, što mu je obezbedilo članstvo, a potom i položaj predsednika u Londonskom kraljevskom društvu.

1825 - Urugvaj je objavio nezavisnost od Španije.

1839 - U Užicu je osnovana gimnazija. Tu gimnaziju pohađali su neki od prvaka socijalističkog pokreta u Srbiji krajem 19. i početkom 20. veka, Radovan Dragović, Dimitrije Tucović i Dušan Popović i druge istaknute ličnosti kao što su Ljubomir Davidović i Milan Predić.

1842 - U Kragujevcu su ustavobranitelji predvođeni Tomom Vučićem Perišićem podigli bunu seljaka nezadovoljnih povećanjem poreza i oborili sa vlasti kneza Mihaila Obrenovića. Vučić je potom, kao "predvoditelj naroda", u Beogradu za kneza proglasio Aleksandra Karađorđevića. Mihailo Obrenović ponovo je bio knez Srbije od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku.

1867 - Umro je engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej (Faraday), koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, a 1883. dva osnovna zakona elektrolize.

1875 - Kapetan Metju Veb (Matthew Webb) je postao prvi čovek koji je preplivao kanal Lamanš.

1900 - Umro je nemački filozof poljskog porekla Fridrih Niče. Otac nihilizma, filozofije života bez svrhe i značaja, umro je mentalno bolestan i paralizovan od sifilisa. Njegovo delo značajno je uticalo na filozofiju 19. i 20. veka ("Tako je govorio Zaratustra", "S onu stranu dobra i zla", "Volja za moć", "Slučaj Vagner", "Sumrak idola", "Antihrist", "Ljudsko, odviše ljudsko").

1921 - SAD su potpisale s poraženom Nemačkom mirovni ugovor, čime je formalno okončano ratno stanje dveju država u Prvom svetskom rata.

1930 - Rođen je škotski filmski glumac Šon Koneri (Sean Connery) koji se proslavio filmovima o tajnom agentu Džejmsu Bondu snimanim prema pričama engleskog pisca Jana Fleminga (Ian).

1940 - Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu bacilo prve bombe na Berlin. Do završetka rata 1945. na Berlin je palo oko 80.000 tona savezničkih bombi.

1944 - Savezničke snage su oslobodile Pariz u Drugom svetskom ratu.

1961 - Predsednik Brazila Žanio Kvardos (Janio Quadros) je posle samo sedam meseci na tom položaju neočekivano podneo ostavku, navodeći kao razlog neidentifikovane "okultne snage".

1964 - Kenet Kaunda (Kenneth) je postao prvi predsednik Zambije.

1965 - Snežna lavina koja se sručila s glečera u švajcarskim Alpima zatrpala je 108 ljudi.

1972 - Kina je prvi put upotrebila veto u Savetu bezbednosti UN i usprotivila se prijemu Bangladeša u svetsku organizaciju.

1989 - Posle 12 godina i šest milijardi pređenih kilometara, američki vasionski brod bez ljudske posade "Vojadžer 2" dospeo je do planete Neptun i njenog satelita Triton i poslao na Zemlju snimke tih nebeskih tela.

1999 - Na osnovu tajne optužnice Haškog tribunala za zločine protiv čovečnosti, u Beču je uhapšen načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske general-pukovnik Momir Talić. Uhapšen je u sali u kojoj je u toku bio seminar o vojnoj doktrini.

2000 - U Beogradu je nestao Ivan Stambolić, bivši predsednik Predsedništva Srbije, blizak prijatelj predsednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića krajem osamdesetih kada je Milošević počinjao svoju političku karijeru, a potom jedan od njegovih najvećih kritičara. Telo ubijenog Stambolića pronađeno je 28.marta 2003. godine na Fruškoj Gori.

2001 - Mete-Marit Tjesem Hojbi, samohrana majka i bivša kelnerica, udala se u Oslu za norveškog prestolonaslednika, princa Hakona.

2003 - U Ruandi su održani prvi višestranački predsednički izbori od sticanja nezavisnosti 1962. i skoro deset godina od genocida u toj zemlji u kojem je život izgubilo više stotina hiljada ljudi. Na tim izborima pobedio je dotadašnji predsednik Ruande Pol Kagame (bivši vođa pobune plemena Tutsi).

2003 - U eksploziji dva automobila bombe u Bombaju, finansijskom centru Indije, poginulo je 52, a povređeno najmanje 150 osoba.

2004 - Južnoafrička policija uhapsila je Marka Tačera sina bivše britanske premijerke Margaret Tačer, zbog sumnje da je umešan u puč u Ekvatorijalnoj Gvineji. U dogovoru sa tužiocima Tačer je priznao krivicu, nakon čega je osuđen na četiri godine uslovno i 500.000 dolara kazne, čime je izbegao zatvor.

Bisernica
27-08-2010, 09:56
26. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100825_322-ItemID-177695-lrg.jpg


1346 - U bici kod Kresija u Stogodišnjem ratu engleska vojska pod Edvardom III (Edward) porazila je znatno nadmoćnije francuske teške oklopnike kralja Filipa VI (Philippe). Englezi su u toj bici prvi put upotrebili samo pešadiju i ogromne lukove, nazvane "longbouz", koji su izbacivali strele na izuzetno veliku daljinu.

1541 - Turski sultan Sulejman II osvojio je Budim i anektirao Mađarsku koja je potom do 1686. bila turska provincija Budimski pašaluk.

1676 - Rođen je engleski državnik Robert Volpol (Walpole), prvi britanski premijer (1721-42) u modernom smislu. Politikom izbegavanja ratova i održavanja dobrih međudržavnih odnosa ojačao je prekomorsku trgovinu i finansijski položaj Velike Britanije.

1740 - Rođen je francuski pronalazač Žozef Mišel Mongolfje (Montgolfier), koji je sa bratom Žakom Etjenom (Jacques Etienne) 1783. konstruisao prvi vazdušni balon napunjen zagrejanim vazduhom.

1743 - Rođen je francuski hemičar Antoan Lavoaz je (Antoine Lavoisier), osnivač moderne hemije. Formulisao je zakon o neuništivosti materije i otkrio proces oksidacije. Osumnjičen kao monarhista, pogubljen je giljotinom u maju 1794. tokom Francuske revolucije.

1839 - Osnovana je Prva beogradska gimnazija kroz koju su prošle mnoge istaknute ličnosti srpske istorije, nauke, umetnosti i kulture, među kojima Petar Karađorđević, Živojin Mišić, Stepa Stepanović, Jovan Cvijić, Mihajlo Petrović Alas, Jovan Skerlić.

1883 - Počela je erupcija vulkana Krakatau na istoimenom indonežanskom ostrvu između Jave i Sumatre, u kojoj je tokom dva dana dve trećine ostrva odletelo u vazduh, a u ogromnim talasima na zapadnoj Javi poginulo 36.000 ljudi.

1896 - Jermenski revolucionari napali su Otomansku banku u Carigradu, što je dovelo do trodnevnih sukoba sa vlastima u kojima je poginulo 6.000 Jermena. U suzbijanju jermenskih težnji za oslobođenje tokom 1895-96. turske vlasti ubile su oko 100.000 Jermena.

1899 - Rođen je srpski pesnik Radojko Jovanović, poznat kao Rade Drainac, boem i buntovnik ("Modri smeh", "Erotikon", "Lirske minijature", "Dah zemlje").

1906 - Rođen je američki virusolog, poreklom poljski Jevrej, Albert Brus Sejbin, (Bruce Sabin) pronalažač vakcine protiv poliomielitisa (1955).

1910 - Umro je američki filozof i psiholog Vilijam Džejms (William James), tvorac personalističke verzije pragmatizma i jedan od utemeljivača američke naučne psihologije.

1914 - Počela je bitka kod Tananeberga u Prvom svetskom ratu, u kojoj su Nemci tokom četiri dana gotovo uništili Drugu rusku armiju. Poginulo je više od 30.000 ruskih vojnika.

1920 - Ratifikovan je 19. amandman Ustava SAD kojim su žene dobile pravo glasa.

1939 - Jugoslovenski premijer Dragiša Cvetković i vođa Hrvatske seljačke stranke Vlatko Maček potpisali su sporazum kojim je ustanovljena Banovina Hrvatska, a lider HŠ postao je potpredsednik jugoslovenske vlade.

1944 - Bugarska, koja je u Drugom svetskom ratu bila na strani Sila osovine, saopštila je da istupa iz rata i zatražila primirje od saveznika.

1945 - U Beogradu je održano treće zasedanje Antifašističkog veća narodnog oslobođenja (AVNOJ) na kojem je Veću promenjen naziv u Privremena narodna skupština. Doneta je i rezolucija o teritorijalnim pravima Jugoslavije na krajeve koji su posle Prvog svetskog rata priključeni Italiji.

1972 - Otvorene su 20. olimpijske igre u Minhenu, upamćene po napadu pripadnika terorističke palestinske organizacije "Crni septembar" na Olimpijsko selo i ubistvu 11 izraelskih sportista.

1974 - Umro je američki pilot Čarls Lindberg (Lindbergh), koji je 1927. prvi sam avionom preleteo Atlantski okean.

1990 - U eksploziji u jami "Dobrnja-jug" rudnika Kreka u Tuzli, koja je izazvala dotada najveću katastrofu u jugoslovenskom rudarstvu, poginulo je 180 rudara.

1991 - Počele su borbe u Vukovaru između hrvatskih snaga i Jugoslovenske narodne armije. Nakon tromesečnih borbi, jedinice JNA ušle su 18. novembra u potpuno razrušeni grad.

1993 - Predsednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin osudio je invaziju armija Varšavskog pakta na Čehoslovačku 1968. i potpisao je sporazum o prijateljstvu sa Češkom.

1996 - Južnokorejski sud osudio je bivšeg predsednika Južne Koreje Čun Du Hvana (Doo Hwan) na smrt pod optužbom da je 1979. izveo vojni udar kojim je prigrabio vlast, a njegovog naslednika Ro Te Vua (Tae Woo) na 22,5 godine zatvora zbog podrške pučistima.

1997 - Frederik Vilem de Klerk (Willem), poslednji belac predsednik Južne Afrike, dao je ostavku na funkciju šefa opozicione Nacionalne partije i povukao se iz političkog života.

2000 - Novi parlament Somalije u egzilu je, nakon devetogodišnje anarhije u toj zemlji, izabrao političkog veterana Abdikasima Salada Hasana za predsednika.

2001 - Prvog dana akcije prikupljanja naoružanja od albanskih pobunjenika u Makedoniji, koja je po odobrenju NATO trajala oko mesec dana pod nazivom "Suštinska žetva", etnički Albanci su predali dosta mašinki, ručnih minobacača i drugo teško naoružanje.

2002 - Prvi put u istoriji Novog Zelanda za predsednika parlamenta izabran je Musliman Ašraf Čudaru. On je zakletvu položio nad svojim ličnim Kuranom.

2003 - Na predsedničkim izborima u Ruandi, prvim nakon genocida 1994, pobedio je predsednik Pol (Paul) Kagame.

2005 - Bivši lider Hutu pobunjenika Pjer Nkurunziza postao je predsednik Burundija, uz obećanje da će poštovati mirovni ugovor koji ga je doveo na vlast, kojim je okončan 12-godišnji građanski rat u kome je poginulo 300.000 ljudi.

Bisernica
27-08-2010, 09:57
27. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100826_312-ItemID-177762-lrg.jpg


55. p.n.e. - Rimski konzul Gaj Julije Cezar (Caius Iulius Caesar) iskrcao se na tlo Engleske sa 10.000 vojnika Sedme i Desete rimske legije.

1576 - Umro je venecijanski slikar Ticijan Večeli (Tiziano Vecelli). Raskošan kolorit i veština upotrebe nove uljane tehnike učinili su ga jednim od najvećih majstora renesanse ("Venera Urbinska", "Bahanal", "Jupiter i Antiopa").

1664 - Umro je španski slikar Fransisko de Surbaran (Francisco, Zurbaran) jedan od najznačajnijih umetnika španskog baroknog slikarstva.

1770 - Rođen je nemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel najznačajniji i najuticajniji predstavnik nemačke idealističke filozofije ("Fenomenologija duha", "Filozofija istorije", "Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije").

1789 - Parlament Francuske usvojio je Deklaraciju o pravima čoveka i građanina.

1813 - U bici kod Drezdena Napoleon Bonaparta (Bonaparte) je sa 130.000 vojnika porazio udružene austrijske, ruske i pruske snage od 200.000 ljudi.

1828 - Urugvaj je zvanično postao nezavisna država na osnovu mirovnog ugovora sklopljenog u Rio de Žaneiru posle okončanja rata između Brazila i Argentine.

1884 - Rođen je američki filmski producent poreklom poljski Jevrejin Šmuel Gelbfiš (Shmuel Gelbfisz), poznat kao Semjuel Goldvin (Samuel Goldwyn), jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju "Semjuel Goldvin Prodakšns", koja se 1924. udružila s još dve filmske kuće u kompaniju "Metro-Goldvin-Majer".

1890 - Rođen je američki slikar i fotograf Emanuel Radinski(Emmanuel) poznat kao Men Rej (Man Ray), koji je 1915. sa francuskim vajarom i slikarom Marselom Dišanom osnovao dadaizam.

1907 - Kralj Srbije Petar I Karađorđević položio je kamen temeljac za zgradu parlamenta u Beogradu po projektu arhitekte Jovana Ilkića. Gradnja je trajala gotovo 30 godina, a prvo zasedanje skupštine Jugoslavije u njoj održano je 20. oktobra 1936.

1908 - Rođen je američki državnik Lindon Bejnz Džonson (Lyndon Baines Johnson), potpredsednik SAD od 1960, predsednik od 1963, nakon ubistva DŽona Kenedija (John Kennedy). Na izborima 1964. ponovo je izabran za predsednika, pošto je pobedio republikanca Barija Morisa Goldvotera (Barry Morris Goldwater).

1910 - U Skoplju je rođena misionarka Majka Tereza, koja je u Kalkuti 1950. osnovala družbu "Sestre misionarke ljubavi". Oko 2000 redovnica raznih nacionalnosti posvetile su se siromašnim, bolesnim i umirućim ljudim (posebno gubavcima) u Indiji i na svim kontinetima. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1979. Umrla je u septembru 1997. u 87. godini.

1916 - Italija je u Prvom svetskom ratu objavila rat Nemačkoj a Rumunija Austro-Ugarskoj.

1921 - Velika Britanija je postavila Fejsala (Faisal) sina Šerifa Huseina, vođe arapskih pobunjenika protiv Turaka, za kralja Iraka.

1928 - U Parizu je potpisan Brajan-Kelogov pakt kojim su se zemlje potpisnice odrekle rata kao sredstva nacionalne politike i rešavanja međudržavnih sukoba i obavezale da će sporna pitanja rešavati mirnim putem. Među 63 države potpisnice bila je i Kraljevina Jugoslavija.

1936 - Postignut je sporazum o okončanju britanske okupacije Egipta, izuzev zone Sueckog kanala u kojoj su ostale trupe Velike Britanije.

1945 - Američke trupe su na kraju Drugog svetskog rata počele iskrcavanje na tlo Japana.

1946 - Francuska i Laos su zaključili sporazum kojim je Laos postao kraljevina pod francuskom dominacijom.

1975 - U zatočeništvu je umro zbačeni car Etiopije Haile Selasije I (Selašie), koji je 1928, posle smrti Menelika II, imenovan za regenta i kralja, a za cara krunisan 1930. Svrgnut je u vojnom udaru 1974. Postoje sumnje da je ubijen nekoliko dana pre nego što je zvanično objavljena njegova smrt.

1991 - Moldavija je proglasila nezavisnost od ŠSR.

1992 - U Londonu je završena dvodnevna Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji, na kojoj su predstavnici bosanskih Srba prihvatili da teško naoružanje stave pod kontrolu UN.

1995 - Izrael i PLO su u Kairu potpisali sporazum o proširenju palestinske autonomije i na Zapadnu obalu. Autonomija je dotad bila predviđena samo za oblast Gaze.

1999 - Umro je Helder Kamara (Helder Camara), bivši brazilski katolički nadbiskup, poznati borac za ljudska prava. Dobitnik više međunarodnih nagrada za mir umro je u 90. godini.

2000 - U Moskvi je u požaru izgoreo televizijski toranj Ostankino, jedan od simbola grada. Toranj, visok preko petsto metara, sagrađen je 1967. prema planovima arhitekte Nikolaja Nikitina.

2001 - U izraelskom raketnom napadu na Zapadnu obalu ubijen je lider Narodnog fronta za oslobođenje Palestine Abu Ali Mustafa.

2002 - Sud u Tokiju doneo je odluku kojom se priznaje da je Japan tokom II svetskog rata bio umešan u biološki rat u Kini, kao i da je vršio eksperimente nad kineskim ratnim zarobljenicima, što japanska vlada nikada nije zvanično potvrdila.

2004 - Vrhovni sud u Čileu odlučio je da oduzme imunitet bivšem diktatoru Augustu Pinočeu u sklopu istrage o Planu Kondor (programu južnoameričkih diktatora u sklopu kojeg su od 1970-1980. likvidirani njihovi politički protivnici). Pinoče je bio na vlasti 17 godina.

Bisernica
28-08-2010, 06:45
28. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100827_402-ItemID-177848-lrg.jpg


430 - Umro je biskup Aurelije Avgustin (Aurelius Augustinus) Sveti Avgustin, jedan od najznamenitijih crkvenih učitelja. Napisao je oko 90 dela od kojih je najpoznatije "O Božijoj državi". Imao je niz sledbenika, a u katoličkoj crkvi postoji više redova i kongregacija nazvanih po biskupu Avgustinu.

1619 - Ferdinand II postao je rimsko-nemački car. Njegova vladavina je obeležena borbom protiv protestantizma, što je podstaklo širenje Tridesetogodišnjeg rata.

1645 - Umro je holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus (Grotius), osnivač škole prirodnog prava i nauke o međunarodnom pravu. Njegovo delo "O pravu plena" (De jure praedae), napisano 1604-05, a izdato 1868. smatra se početkom samostalnog razvoja nauke o međunarodnom pravu.

1749 - Rođen je nemački pisac Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang Goethe), jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti nemačke i svetske književnosti. Pored književnosti, gde se ogledao u gotovo svim rodovima, bavio se i filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru ("Faust", "Verter", "Vilhelm Majster", "Ifigenija na Tauridi" "Egmont").

1849 - Austrijske trupe pod komandom Johana Jozefa Radeckog (Johann Joseph Radetzky) savladale su otpor Danijela Manina i zauzele Veneciju, koja je u martu 1848. proglasila nezavisnost. Austrijska vlast održala se do 1866. kada je područje Venecije pripojeno Kraljevini Italiji.

1850 - U Vajmaru je prvi put izvedena opera Riharda Vagnera (Wagner) "Loengrin". Orkestrom je dirigovao Franc List (Franz Liszt).

1910 - Na svečanoj sednici Narodne skupštine u Cetinju, kneževina Crna Gora je proglašena kraljevinom, a knez Nikola I Petrović kraljem.

1916 - Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila rat Rumuniji, a Italija Nemačkoj.

1922 - Radio stanica WEAF u Njujorku emitovala je, prvi put u svetu, reklamni oglas koji je trajao 10 minuta.

1944 - Poslednji nemački vojnici u Marseju u Francuskoj predali su se u Drugom svetskom ratu Saveznicima; oslobođen je Tulon.

1960 - Umro je pisac Sima Pandurović, jedan od najznačajnijih pesnika srpske moderne sa početka 20. veka ("Posmrtne počasti", "Dani i noći", "Tamne ispovesti")

1963 - Borac za ljudska prava Martin Luter King (Luther) održao je pred 200.000 učesnika protestnog "Marša slobode" na Vašington čuveni govor pod nazivom "I have a dream".

1975 - Francuska je poslala vojsku i policiju na Korziku da uguše demonstracije na kojima je tražena autonomija. Francuzi su kupili Korziku od Đenove 1768. i od tada je deo francuske države izuzev perioda 1794-96, kada je ostrvo bilo pod britanskom okupacijom. Šezdesetih godina 20. veka ojačao je pokret za autonomijom.

1987 - Umro je američki filmski režiser Džon Hjuston (John Huston), jedan od najistaknutijih američkih sineasta 20. veka ("Malteški soko", "Blago Sijera Madre", "Afrička kraljica").

1990 - Irak je proglasio okupirani Kuvajt 19. provincijom Iraka.

1991 - Umro je bivši poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh German. Kao Hranislav Đorić zamonašio se 1951. u manastiru Studenica, a za crkvenog poglavara je izabran 1958, posle smrti patrijarha Vikentija. Nakon što se razboleo na njegovo mesto je 2. decembra 1990. izabran patrijarh Pavle.

1994 - Na referendumu u Republici Srpskoj 94 odsto bosanskih Srba izjasnilo se protiv prihvatanja mirovnog plana Kontakt grupe za Bosnu i Hercegovinu.

1995 - Od eksplozije granate na sarajevskoj pijaci Markale poginulo je 37, a ranjeno 85 ljudi. Predstavnici UN u Sarajevu optužili su bosanske Srbe za masakr civila, a dva dana kasnije avioni NATO bombardovali su postrojenja Vojske Republike Srpske.

2001 - Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je da je iz masovnih grobnica u Srbiji iskopano više od 340 leševa za koje se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu 1999. godine.

Bisernica
29-08-2010, 16:28
29. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100828_65-ItemID-177865-lrg.jpg


1189 - Dubrovnik je sklopio ugovor sa bosanskim banom Kulinom kojim se Dubrovčanima daje sloboda trgovanja u Bosni bez ikakvih ograničenja i nameta. Ugovor je jedan od najstarijih sačuvanih dokumenata u regionu.

1521 - Turci su pod komandom sultana Sulejmana II Veličanstvenog osvojili Beograd i proglasili ga za sedište Smederevskog sandžaka. Beograd je postao pogranična tvrđava iz koje je turska vojska napadala Ugarsku i Austriju.

1526 - U bici kod Mohača turska vojska pod komandom Sulejmana II Veličanstvenog pobedila je trupe mađarskog kralja Ludvika II (Ludwik), koji se prilikom povlačenja utopio u reci. Ugarska država se raspala na tri dela: jedan je potpao pod Turke, drugim je zavladao ugarski vladar Ivan Zapolja, a treći je došao pod vlast Habsburga, koji su nakon Zapoljine smrti 1540. preuzeli ugarski presto.

1619 - Rođen je francuski državnik Žan Batist Kolber (Jean Baptiste Colbert), ministar finansija kralja Luja XIV (Louis) od 1661, koji je merkantilističkom politikom učinio Francusku evropskom privrednom silom.

1632 - Rođen je engleski filozof Džon Lok (John Locke) jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije, čije je delo presudno uticalo na razvoj evropske filozofske i društveno-političke misli ( "Ogled o ljudskom razumu", "Pisma o toleranciji", "Dve rasprave o vladi", "Vaspitanje").

1756 - Napadom na Saksoniju, pruski kralj Fridrih II je otpočeo Sedmogodišnji rat, prvi oružani sukob svih evropskih sila koji se potom preneo na ratišta u Aziji i Severnoj Americi. Završen je 10. februara 1763. mirom u Parizu.

1820 - U Oportu u Portugaliji je počela građanska revolucija koja je prisilila kralja Žoaoa VI (Joao) da 1821. donese liberalni ustav, kojim su ukinuti inkvizicija i privilegije feudalaca.

1825 - Portugalija je priznala nezavisnost Brazila pod carem Pedrom I.

1842 - Završen je prvi Opijumski rat između Kine i Velike Britanije sporazumom o miru u Nankingu, prema kojem je Kina morala da otvori svoje luke za evropsku trgovinu pod eksteritorijalnom režimu, a Hong Kong da prepusti Britancima.

1871 - Rođen je francuski državnik Alber Lebren (Albert Lebrun), predsednik Francuske od 1932. do 1940. Kao poslednji predsednik Treće republike, posle nacističke okupacije u Drugom svetskom ratu bio je prisiljen da vlast preda marionetskoj vladi maršala Anrija Filipa Petena (Henri Philippe Petain).

1885 - Nemački inženjer Gotlib Dajmler (Gottlieb Daimler) patentirao je prvi motocikl.

1915 - Rođena je švedska glumica Ingrid Bergman, koja je svetsku slavu stekla filmovima snimljenim u SAD. Dobitnik je tri Oskara za filmove - "Plinsko svetlo", "Anastasija" i "Kazablanka".

1943 - U pobuni protiv nemačke okupacije Danska je u Drugom svetskom ratu potopila svoju flotu od 30 ratnih brodova i nekoliko podmornica.

1944 - Na zahtev izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije kralj Petar II Karađorđević posebnim ukazom oduzeo je komandu generalu Draži Mihajloviću i pozvao vojsku da se stavi pod komandu Josipa Broza Tita. Kraljeva odluka objavljena je preko radija 12. septembra.

1945 - Trupe SAD pod komandom generala Džordža Maršala (George Marshall) počele su u Drugom svetskom ratu iskrcavanje na tlo poraženog Japana.

1949 - ŠSR je u tajnosti izveo prvu eksploziju atomske bombe. Vest o tome objavile su 22. septembra SAD, Velika Britanija i Kanada.

1960 - Jordanski premijer Haza el Madžali poginuo je u eksploziji podmetnute bombe sa još 10 ljudi, za šta su optuženi teroristi iz Sirije.

1965 - Američki vasionski brod "Džemini V", sa astronautima Gordonom Kuperom (Cooper) i Čarlsom Konradom (Conrad) spustili su se u Atlantik nakon rekordnih osam dana provedenih u žemljinoj orbiti.

1975 - Umro je irski državnik Emon de Valera (Eamon), učesnik irskog ustanka 1916, jedan od lidera Šin Fejna. Kao premijer (1937-48) rešio je sporazumno mnoga sporna ekonomska, politička i vojna pitanja. Predsednik Republike Irske bio je od 1959. do 1973.

1978 - Predsednik CK kineske Komunističke partije Hua Kuo-Feng posetio je Rumuniju, Jugoslaviju i Iran. To je označilo prekid izolacije Kine iz međunarodnih aktivnosti, koja je počela odlukom o "kulturnoj revoluciji" u toj zemlji u avgustu 1966.

1991 - Sovjetski parlament je suspendovao Komunističku partiju i zamrzao njene bankovne račune, pod optužbom da je bila umešana u pokušaj državnog udara (19-22. avgusta).

1995 - Pod snažnim međunarodnim pritiskom, rukovodstva SR Jugoslavije i Republike Srpske dogovorila su se o formiranju jedinstvene delegacije koja će učestvovati u mirovnom procesu u Bosni, a predsednik Srbije Slobodan Milošević ovlašćen je da pregovara u ime cele delegacije.

1996 - Ruski avion "Tupoljev 154", koji je prevozio rudare na udaljeno arktičko ostrvo, udario je u jedan planinski vrh u Norveškoj. U toj najtežoj avionskoj nesreći na norveškom tlu poginuli su svi putnici i članovi posade (141).

1997 - Ubistvo 300 ljudi u jednom alžirskom selu jedno je od najgorih krvoprolića koje su izvršili islamisti u toj zemlji.

1999 - Stanovnici Istočnog Timora su, uprkos strahu od nasilja, izašli na istorijski referendum, na kojem se 99 odsto izjasnilo za odvajanje od Indonezije.

2001 - Vrhovni sud SAD osudio je trojicu direktora jedne elektronske firme iz okruga Marin (Kalifornija) za ilegalnu prodaju opreme Indiji, koju bi ona mogla upotrebiti za pravljenje nuklearnog oružja.

2003 - U eksploziji automobila bombe ispred džamije Imam Ali u iračkom gradu Nadžafu poginulo je najmanje 80 osoba, među kojima i lider muslimanskih šiita, ajatolah Mohamed Bakir al-Hakim.

2003 - U Francuskoj je u prve dve nedelje avgusta, tokom talasa velikih vrućina umrlo 11.435 osoba. Od velikih vrućina koje su zahvatile Evropu tog meseca umrlo je blizu 20.000 ljudi.

2005 - U naletu uragana Katrina koji je pogodio južne države SAD najviše je stradao grad Nju Orleans, u kome je život izgubilo 1.330 osoba.

Bisernica
29-08-2010, 16:29
30. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100829_29-ItemID-177907-lrg.jpg


30. p.n.e. - Umrla je egipatska kraljica Kleopatra. Prema predanju,Kleopatra je izvršila samoubistvo pustivši da je ugrize zmija
otrovnica. Njenom smrću ugasila se dinastija Ptolomeja, a Egipat jepostao rimska provincija.

1483 - Umro je francuski kralj Luj XI (Luis), koji je tokom vladavine od 1461. uspeo da pobedi Ligu feudalaca i da ojača centralnu
kraljevski vlast. Nasledio ga je sin Šarl VIII.

1645 - Holanđani i američki Indijanci sklopili su primirje u Nju Amsterdamu (Njujork).

1748 - Rođen je Žak Luj David (Jacques Louis), najznačajniji predstavnik klasicizma u francuskom slikarstvu, dvorski slikar Napoleona Bonaparte. Izvršio je veliki uticaj na likovnu umetnost, ali su njegovi sledbenici uglavnom završili u šablonu akademizma("Zakletva Horacija", "Napoleonovo krunisanje", "Porodica Žerar","Ubijeni Mara", "Gospođa Rekamje").

1757 - Ruska armija je u Sedmogodišnjem ratu, pod komandom maršala Stepana Fjodoroviča Apraksina, porazila pruske trupe u bici kod Gros Jegersdorfa.

1797 - Rođena je engleska knjizevnica Meri Šeli (Mary Shelley)autorka romana "Frankeštajn", supruga pesnika Persi Biš Šelija.

1871 - Rođen je britanski fizičar Ernest Raterford (Rutherford)dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908. Otkrio je alfa i beta zrake u radijumu, a bombardujući azot alfa česticama izveo je prvu transmutaciju jednog elementa u drugi (1919).

1881 - Francuski inženjer Kleman Ader (Clement) patentirao je u Nemačkoj prvi stereofonski zvučni sistem.

1914 - U bici kod Tanenberga u Prvom svetskom ratu nemačka Osma armija pod komandom generala Paula fon Hindenburga potukla je Drugu rusku armiju generala Aleksandra Samsonova, koja je izgubila oko 30.000 ljudi. General Samsonov je izvršio samoubistvo.

1918 - Prilikom posete fabrici "Miheljson" u atentatu je ranjen Vladimir Ilić Lenjin. U lidera sovjetske Rusije pucale su pripadnice Socijal-revolucionarne partije Fanja Kaplan i njena sestra Dora.

1929 - Umro je dubrovački književnik Ivo Vojnović, autor drama "Dubrovačka trilogija i "Ekvinocij", koje su više decenija bile na repertoarima jugoslovenskih pozorišta.

1940 - U Beču su završeni razgovori predstavnika Nemačke, Italije, Rumunije i Mađarske (Bečka arbitraža) na kojima su Nemačka i Italija prisilile Rumuniju da ustupi Bugarskoj južnu Dobrudžu, a Mađarskoj deo Transilvanije.

1940 - Umro je engleski fizičar Džozef Džon Tomson (Joseph John Thomson), koji je 1897. otkrio elektron. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1906.

1942 - Ustaše su u Sremskoj Mitrovici u Drugom svetskom ratu streljale Savu Šumanovića, jednog od najboljih srpskih slikara između dva rata. Njegove velike kompozicije "Doručak na travi" i "Pijana lađa" ubrajaju se među najznačajnija dela modernog srpskog slikarstva.

1944 - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu zauzela naftna polja u Ploeštiju u Rumuniji, čime je nemačku vojsku lišila važnog izvora snabdevanja gorivom.

1945 - Velika Britanija je ponovo uspostavila svoju vlast u Hongkongu, nakon tri godine i sedam meseci japanske okupacije.

1957 - Senator Strom Turmond (Thurmond) iz Južne Karoline postavio je novi rekord u opstrukciji američkog Kongresa govoreći više od 24 sata protiv predloga zakona o građanskim pravima.

1963 - Između sedišta vlada ŠSR i SAD, Kremlja i Bele kuće, lideri Nikita Hruščov i Džon Kenedi (John Kennedy) uspostavili su posle
kubanske krize, koja je zapretila opštim nuklearnim sukobom, direktnu telefonsku vezu, poznatu kao "crveni telefon".

1973 - Kenija je zabranila lov na slonove i trgovinu slonovačom.

1974 - Kod Zagreba se dogodila teška železnička nesreća u kojoj je izgubilo život oko 150 ljudi. To je bila najveća železnička nesreća u istoriji jugoslovenskog saobraćaja.

1981 - U Teheranu su u eksploziji bombe podmetnute u kancelariji premijera poginuli predsednik Irana Mohamad Ali Radžai (Mohammad,Rajai) i premijer Mohamad Džavad Bahonar (Mohammad Javad).

1991 - Sovjetska republika Azerbejdžan je objavila nezavisnost od Moskve i počela formiranje sopstvene armije.

1992 - Prekinuta je petomesečna srpska opsada Goražda. U skladu sa dogovorom u Londonu komanda bosanskih Srba povukla je oko 1.000 svojih vojnika, a zajedno sa njima povlačila se i kolona civila izbeglica srpske naconalnosti. U napadu "zelenih beretki" (bosanski Muslimani) na kolonu poginulo je 22, a ranjeno oko 50 ljudi.

1995 - Avioni NATO-a počeli su seriju napada na srpske položaje u Bosni u pokušaju da prisile rukovodstvo bosanskih Srba da prihvati mirovni plan za BiH. Napadi su usledili dva dana nakon što je u minobacačkom napadu na Sarajevo ubijeno 37 ljudi, a obustavljeni su 14. septembra, kada su Srbi potpisali sporazum o povlačenju teškog naoružanja na 20 kilometara od Sarajeva.

1997 - U automobilskoj nesreći u Parizu, poginula je britanska princeza od Velsa Dajana Spenser (Wales, Diana), bivša supruga britanskog prestolonaslednika princa Čarlsa. U nesreći su život izgubili i njen pratilac Dodi al Fajed (Fayed) i njihov vozač Henri Pol.

2001 - Oko 438 izbeglica, mahom iz Avganistana, koji su spašeni sa feribota koji je tonuo, nastavilo je da umire na norveškom teretnom brodu, jer im Australija nije dozvolila ulazak u tu zemlju.

2003 - U Severnom moru potonula je ruska atomska podmornica. Od deset članova posade, jedan čovek je spašen.

2003 - Umro je američki glumac Čarls Bronson, zvezda akcionih filmova iz 1960-ih i 1970-tih.

2004 - Na Ilidži kod Sarajeva uhapšen je Ramiz Delalić-Ćelo, osumnjičen da je 1. marta 1992. na svadbi na Baščaršiji ubio jednog od svatova Srbina Nikolu Gardovića. To ubistvo produbilo je poremećene međunacionalne odnose i ubrzalo početak rata u Bosni i Hercegovini.

2006 - Umro je egipatski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za knjiženost 1988. Nagib Mahfuz (Naguib Mahfouz).

Bisernica
30-08-2010, 18:04
31. avgust


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100830_271-ItemID-177996-lrg.jpg


12 - Rođen je rimski car Kaligula zapamćen kao jedan od najgrotesknijih istorijskih likova. Njegove ekstravagancije poput navodne namere da svog konja proglasi konzulom, doprinele su da ga smatraju ludim. Vladao je od 37. do 41. godine, kada je ubijen u zaveri pretorijanaca.

1290 - Kralj Edvard I (Edward) objavio je proklamaciju o progonu Jevreja iz Engleske.

1422 - Umro je engleski kralj Henri V (Henry), koji je tokom vladavine od 1413. do smrti nastavio Stogodišnji rat sa Francuskom. Pobedio je Francuze 1415. kod Azenkura i osvojio Pariz. U Francuskoj je i umro, a nasledio ga je devetomesečni sin Henri VI.

1811 - Rođen je francuski pisac Teofil Gotje (Theophile Gautier), preteča parnasovaca i protagonist doktrine "umetnost radi umetnosti" (l'art pour l'art). Zahtev za autonomijom umetnosti izneo je u predgovoru romana "Gospođica de Mopen" (1836).

1867 - Umro je Šarl Bodler (Baudelaire), jedan od najvećih francuskih pesnika 19. veka, čija je poezija otvorila nove puteve lirike i afirmisala nove oblike pesničkog shvatanja sveta. Njegova zbirka "Cveće zla" (1857) smatra se jednim od najznačajnijih lirskih dela 19. veka.

1876 - Dvorska klika smenila je turskog sultana Murata V pod izgovorom da je lud, nekoliko meseci nakon što je došao na vlast i dovela na presto njegovog brata Abdula Hamida II.

1887 - Osnovan je Streljački savez Srbije, 36 godina posle formiranja prve streljačke družine. Savez je 1909. postao član Međunarodne streljačke unije, a strelci iz Srbije su prvi put učestvovali na međunarodnim takmičenjima u Londonu i Hamburgu.

1888 - U Londonu je pronađeno telo Meri En "Poli" Nikols, prve žrtve DŽeka Trboseka.

1898 - Rođen je književnik Dušan Matić jedan od najznačajnijih srpskih nadrealističkih pesnika, član Srpske akademije nauka i umetnosti (zbirke pesama "Buđenje materije", "Knjiga ritula", zbirka eseja "Anina balska haljina").

1907 - U Petrogradu je potpisan englesko-ruski sporazum kojim su Velika Britanija i Rusija podelile interesne sfere u Persiji, Avganistanu i Tibetu.

1920 - Prve radio vesti emitovane su na stanici 8MK u Detroitu u Mičigenu.

1944 - Sovjetske trupe i tenkovi ušli su, u Drugom svetskom ratu, u glavni grad Rumunije, Bukurešt, gde su ih građani oduševljeno pozdravili.

1957 - Malaja (Malezija) je stekla nezavisnost.

1962 - Trinidad i Tobago su postali nezavisna država u okviru Britanskog Komonvelta.

1962 - Umro je francuski slikar Žorž Brak (Georges Braque), jedna od dominantnih ličnosti Pariske slikarske škole. Paralelno sa Pikasom (Picašo) uveo je likovni izraz "kubizam" (1908).

1969 - U avionskoj nesreći je poginuo američki bokser Roki Marćano (Rocky Marciano), bivši svetski šampion u teškoj kategoriji. Titulu je osvojio 1952. pobedom nad američkim bokserom Džoe Volkotom, a sa ringa se povukao nepobeđen 1956.

1973 - Umro je američki filmski režiser Džon Ford (John), autor više od 200 filmova i dobitnik četiri Oskara za filmove "Potkazivač", "Plodovi gneva", "Kako je bila zelena moja dolina" i "Miran čovek".

1977 - Predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito doputovao je u prvu posetu Kini.

1980 - Poljski radnički lideri potpisali su, nakon dvomesečnog štrajka, sporazum sa vladom o pravu na štrajk i priznavanju sindikata "Solidarnost", a Poljska je postala prva zemlja Sovjetskog bloka u kojoj je dozvoljen rad jednog nezavisnog sindikata.

1983 - U Manili je sahranjen vođa filipinske opozicije Beninjo Akina (Benigno Aquino) uz prisustvo više od milion ljudi. Ubijen je deset dana ranije na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD, čime je filipinski diktator Ferdinand Markos (Marcos) uklonio najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984.

1986 - Umro je Urho Kekonen (Kekkonen), najistaknutiji finski političar posle Drugog svetskog rata. Kao predsednik Finske (1956-1982) i pobornik miroljubive politike i svestrane saradnje među državama, značajno je doprineo održavanju Konferencije o evropskoj bezbednosti i saradnji (KEBS, kasnije OEBS) 1975. u Helsinkiju.

1986 - Umro je Henri Mur (Henry Moore), jedan od najvećih engleskih vajara 20. veka. Njegove skulpture nalaze se na mnogim javnim mestima kao što su zgrada Uneska (UNESCO) u Parizu i Linkoln centar u Njujorku. Bio je inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti.

1991 - Uzbekistan i Kirgistan proglasili su nezavisnost od ŠSR, čime se broj republika koje su izašle iz Sovjetskog Saveza popeo na deset.

1994 - Trupe bivšeg ŠSR formalno su okončale poluvekovno vojno prisustvo u bivšoj Istočnoj Nemačkoj i na Baltiku, ceremonijom kojoj su prisustvovali predsednik Rusije Boris Jeljcin i kancelar Nemačke Helmut Kol (Kohl).

2003 - Kenija je ukinula zabranu rada "Mau mau" pokretu, koji je pedesetih godina prošlog veka inicirao proteste protiv britanskih kolonista.

2005 - Bezmalo 1.000 ljudi je poginulo, a više od 460 je povređeno u panici koja je izbila među šiitskim vernicima na mostu preko reke Tigar, zbog glasina da će bombaš samoubica aktivirati eksploziv.

Bisernica
03-09-2010, 15:14
1. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100831_397-ItemID-178101-lrg.jpg


1159 - Umro je papa Adrijan IV, rođen kao Nikolas Brejkspir, jedini Englez koji je biran za poglavara katoličke crkve. Izabran je 1154.

1531 - U Švajcarskoj je počeo rat Ciriha, centra švajcarske reformacije, i katoličkih kantona. Nakon što su bolje organizovani katolički kantoni pobedili u bici kod Kapela, sedište protestantizma premešteno je u Ženevu.

1715 - Umro je francuski kralj Luj XIV, nazvan "Kralj Sunce". Na presto je stupio 1643. kao petogodišnjak, regentkinja je bila njegova majka Ana Austrijska, ali je stvarnu vlast vršio do svoje smrti (1661) kardinal Mazaren. Tokom njegove vladavine Francuska je postala ekonomska i kolonijalna sila i centar evropske kulture. Sagradio je Versaj, simbol apsolutističke monarhije.

1822 - Rođen je američki političar i sveštenik Hajram Rouds Revels, prvi crnac koji je postao član Kongresa SAD.

1870 - U bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu, Prusi su pod komandom Helmuta fon Moltkea naneli težak poraz trupama francuskog cara Napoleona III, što je dovelo do pada Drugog carstva.

1875 - Rođen je američki pisac Edgar Rajs Barouz, poznat po seriji popularnih pustolovnih romana o Tarzanu, prevedenih na oko 60 jezika.

1900 - Velika Britanija je anektirala Južnoafričku Republiku.

1916 - Bugarska, kao saradnik Nemačke u Prvom svetskom ratu, objavila je rat Rumuniji.

1923 - U zemljotresu koji je potpuno razorio japanski grad Jokohamu i gotovo uništio Tokio, poginulo je najmanje 142.000 ljudi, a 2,5 miliona je ostalo bez domova.

1928 - Albanija je proglašena kraljevinom sa Zoguom I na prestolu.

1939 - Nemačka je bez objave rata napala Poljsku i time započela Drugi svetski rat, koji je trajao šest godina uz učešće 61 zemlje. Poginulo je oko 50 miliona ljudi, a ranjeno više od 35 miliona.

1945 - Skupština Srbije usvojila je Zakon o administrativnoj podeli Srbije, čime je uspostavljena autonomna pokrajina Vojvodina i Kosovsko-metohijska oblast.

1953 - U avionskoj nesreći je poginuo francuski violinista Žak Tibo, član čuvenog trija sa Alfredom Kortoom i Pablom Kazalsom.

1961 - U Beogradu je počela Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja, kojoj su prisustvovali predstavnici 25 zemalja i 40 antikolonijalnih i oslobodilačkih pokreta. Posle šest dana rada skup je usvojio dokumente o principima nesvrstavanja kao nezavisnog vanblokovskog činioca.

1962 - U zemljotresu u severozapadnom Iranu razoreno je preko 300 sela, a poginulo je 12.000 ljudi.

1967 - Umro je ruski književnik Ilja Grigorjevič Erenburg. Njegov roman "Kravljenje" (1954) smatra se jednim od prvih dela koje je nagovestilo destaljinizaciju u ruskoj književnosti, a elemente polemike sa Staljinovim vremenom sadrže i opsežni memoari "Ljudi, godine život" (1961-63).

1969 - Grupa oficira s pukovnikom Moamerom Gadafijem na čelu oborila je sa vlasti kralja Libije Idriza I i proglasila republiku.

1972 - Američki velemajstor Robert Fišer je u meču u Rejkjaviku pobedio ruskog velemajstora Borisa Vasiljeviča Spaskog rezultatom 12,5:8,5 i postao 11. prvak sveta u šahu. Titulu je izgubio bez meča 3. aprila 1975, kada je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, a za prvaka sveta proglašen je ruski velemajstor Anatolij Karpov.

1974 - Anastasio Somoza je izabran za predsednika Nikaragve.

1982 - Umro je bivši poljski lider Vladislav Gomulka, vođa Poljske radničke partije od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970.

1983 - Sovjetski borbeni avion je blizu poluostrva Sahalin oborio južnokorejski avion "Boing 747", u kojem je poginulo svih 240 putnika i 29 članova posade.

1993 - U Ženevi su propali pregovori o okončanju 17-mesečnog rata u Bosni i Hercegovini, pošto su predstavnici bosanskih Muslimana odbacili mirovni plan međunarodnih posrednika.

1999 - UNHCR je saopštio da je od juna, kada su okončani sukobi na Kosovu, oko 200.000 Srba i Roma napustilo tu srpsku pokrajinu, a da se na Kosovo vratilo 772.300 Albanaca izbeglih tokom višemesečnih sukoba.

2000 - Na predizbornoj konvenciji u beogradskom centru "Sava", pred više od 3.000 građana, lideri Demokratske opozicije Srbije (DOS) potpisali su dokument "Ugovor sa Srbijom" kojim su se obavezali da će, ukoliko dođu na vlast, uspostaviti demokratsku vlast u Srbiji.

2003 - Holandija je postala prva država na svetu u kojoj je marihuana u slobodnoj prodaji i ona se može kupiti kao lek za bolesnike od raka ili AIDS-a.

2004 - U Beslanu u Severnoj Osetiji (Rusija) grupa otmičara zauzela je školu i za taoce uzela učenike, nastavnike i roditelje. U trodnevnoj drami i akciji oslobađanja talaca stradalo je više od 300 civila od toga 172 deteta, a više od 1.200 osoba je povređeno.

2004 - Haški tribunal osudio je bosanskog Srbina Radoslava Brđanina na 32 godine zatvora, zbog učešća u etničkom čišćenju bosanskih Hrvata i Muslimana u Bosanskoj Krajini 1992.

Bisernica
03-09-2010, 15:16
2. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100901_339-ItemID-178190-lrg.jpg


31. p.n.e. - U velikoj pomorskoj bici kod Akcijuma u Jonskom moru Oktavijan je pobedio flotu rimskog vojskovođe Marka Antonija i egipatske kraljice Kleopatre.

1666 - Četvorodnevni požar gotovo uništio London. Stradale su mnoge građevine među kojima i katedrala Svetog Pavla.

1752 - Na osnovu odluke Parlamenta, u Velikoj Britaniji i njenim kolonijama je Julijanski kalendar zamenjen Gregorijanskim. Drugi septembar bio je poslednji dan po Julijanskom kalendaru.

1807 - Britanska mornarica je bombardovala Kopenhagen da bi sprečila Napoleona Bonapartu da protiv Britanaca upotrebi dansku flotu.

1829 - Sklopljen je Jedrenski mir između Rusije i Otomanskog carstva, kojim su se Turci obavezali da Srbiji vrate šest nahija oslobođenih u Prvom srpskom ustanku i da priznaju autonomiju Grčke.

1838 - Rođena je havajska kraljica Liliuokalani, poslednji suveren Havaja, od 1891. do 1893, pre nego su ta pacifička ostrva 1898. anektirale SAD.

1866 - Na Kritu je izbila pobuna protiv Turaka i proglašeno je ukidanje turske vlasti i ujedinjenje sa Grčkom, ali je autonomija uspostavljena tek 1897. uz intervenciju evropskih sila, a Londonskim sporazumom 1913. Krit je postao deo Grčke.

1872 - U Hagu je počeo Peti kongres Prve internacionale na kojem je odlučeno da se sedište Internacionale premesti u SAD gde su postojali uslovi za legalno delovanje. Zbog frakcijskih borbi, na konferenciji u Filadelfiji 15. jula 1876, doneta je odluka o raspuštanju te prve masovne međunarodne organizacije radničke klase, osnovane 1864. u Londonu.

1898 - U bici kod Omdurmana anglo-egipatske trupe pod komandom Horacija Kičenera pobedile su vojsku mahdista, posle čega su Britanci zauzeli sve strateške ključne položaje u Sudanu.

1910 - Umro je francuski slikar Anri Ruso, zvan "Carinik", jedan od najpoznatijih slikara-naivaca. Njegovo slikarstvo postalo je cenjeno tek nakon njegove smrti, kada je nastala prava jagma za njegovim slikama koje su dospele i u Luvr i druge velike svetske zbirke.

1930 - Avionom "Znak pitanja" francuski piloti Diedon Kost i Moris Belont završili su prvi neprekidni let između Evrope i SAD.

1937 - Umro je francuski istoričar i pedagog Pjer de Kuberten, inspirator i osnivač modernih Olimpijskih igara koje su prvi put održane u Atini 1896. Osnovao je Međunarodni olimpijski komitet, Olimpijski muzej i Olimpijski institut u Lozani.

1945 - Proglašena je Demokratska Republika Vijetnam sa predsednikom Ho Ši Minom.

1945 - Na palubi američkog ratnog broda "Misuri" u Tokijskom zalivu, Japanci su zvanično potpisali bezuslovnu kapitulaciju u Drugom svetskom ratu.

1973 - Umro je britanski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin, autor trilogije "Gospodar prstenova" i romana "Hobit".

1989 - Tokom demonstracija protiv aparthejda u Kejptaunu, u Južnoj Africi, policija je uhapsila više od 400 demonstranata.

1996 - Vlada Filipina je potpisala mirovni ugovor sa muslimanskim pobunjenicima, posle 24-godišnjeg građanskog rata na južnom ostrvu Mindanao, tokom kojeg je poginulo 125.000 ljudi.

1996 - Lideri tri opozicione partije - Srpskog pokreta obnove, Demokratske stranke i Građanskog saveza Srbije, potpisali su u Beogradu sporazum o formiranju koalicije "Zajedno" koja je pobedila na lokalnim izborima u novembru, čime je uzdrmana do tada neprikosnovena vlast Slobodana Miloševića.

2001 - Na Kipru je umro južnoafrički kardiolog Kristijan Bernar, koji je 1967. izvršio prvo uspešno presađivanje srca.

Bisernica
03-09-2010, 15:18
3. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100902_301-ItemID-178287-lrg.jpg


1189 - Ričard I Plantagenet, poznat kao Ričard Lavljeg srca, krunisan je u Vestminsterskoj opatiji u Londonu za kralja Engleske.

1658 - Umro je engleski državnik i vojskovođa Oliver Kromvel(Cromwell) vođa parlamentarnih snaga u engleskom građanskom ratu. Nakon pobede nad rojalistima, ukinuo je monarhiju i 1653. postao lord-protektor Engleske, Škotske i Irske. Dve godine posle njegove smrti monarhija je obnovljena.

1759 - Iz Portugala je počelo proterivanje rimokatoličkih jezuita.

1783 - Velika Britanija i SAD potpisale su u Parizu mirovni ugovor kojim je završen Američki rat za nezavisnost. Britanija je priznala SAD kao slobodne suverene i nezavisne države. Rat američkih država za nezavisnost počeo je u aprilu 1775. borbama kod Leksingtona i Konkorda.

1791 - Francuska skupština usvojila je ustav kojim je uspostavljena ustavna monarhija.

1806 - Srbi su, u Prvom srpskom ustanku, kod Deligrada pobedili tursku vojsku, a vojvoda Stanoje Glavaš oslobodio je Prokuplje.

1821 - U Beogradu je umro rumelijski beglerbeg i beogradski vezir Marašli Ali-paša. Tokom Drugog srpskog ustanka postigao je sporazum sa ustanicima o prekidu neprijateljstava, a 1815. je sa knezom Milošem Obrenovićem sklopio sporazum prema kome su Srbi dobili ograničenu samoupravu.

1826 - U Moskvi je Nikolaj I Pavlovič Romanov krunisan za cara Rusije.

1869 - Rođen je srpski arheolog Miloje Vasić, profesorBeogradskog univerziteta do 1955, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Na osnovu iskopavanja preistorijskog lokaliteta u Vinči došao je do zaključka da podunavska kultura potiče iz Sredozemlja (Egejska kultura) i prednje Azije, a ne iz nordijskih zemalja.

1877 - Umro je francuski državnik i istoričar Luj Adolf Tjer (Louis Adolphe Thiers), prvi predsednik Treće republike (1871-1873). Kao šef versajske vlade 1871. u krvi je ugušio Parisku komunu ("Krvava nedelja").

1883 - Umro je ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma. Prvi je ruski pisac čija su dela prodrla na Zapad gde je bio veoma popularan i imao je veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima ("Očevi i deca", "Lovčevi zapisi", "Uoči novih dana").

1884 - Iz Beograda je krenuo prvi putnički voz na pruzi Beograd-Niš, prvoj u Srbiji. Početak gradnje 21. juna 1881. obeležio je srebrnim budakom knez Milan Obrenović. Ispraćaju voza, iskićenog cvećem i srpskim trobojkama, pored velikog broja građana, prisustvovali su ugledni gosti iz Beča, Budimpešte i Pariza. Voz je krenuo u 8.30, a u Niš je stigao u 18.23.

1931 - Kralj Jugoslavije Aleksandar I Karađorđević proglasio je oktroisani Ustav kojim je ozakonjena monarhistička diktatura, zavedena 6. januara 1929.

1939 - Dva dana posle nemačkog napada na Poljsku, Velika Britanija i Francuska su objavile rat Nemačkoj.

1939 - Na kružnoj stazi oko Kalemegdana, u Beogradu su održane do tada najveće međunarodne automobilske trke u Jugoslaviji.

1943 - Iskrcavanjem na Siciliju Osme britanske armije pod komandom fildmaršala Bernarda Loa Montgomerija (Law Montgomery), počeo je napad savezničkih trupa na Italiju u Drugom svetskom ratu.

1948 - Umro je Eduard Beneš (Benes), predsednik Čehoslovačke od 1935. do 1938. i od 1946. do 1948, kada je, po dolasku komunista na vlast, dao ostavku. Bio je vođa Narodne stranke i najbliži saradnik prvog predsednika Čehoslovačke Tomaša Gariga Masarika (Tomas Garrigue Masaryk). Tokom Drugog svetskog rata bio je predsednik izbegličke vlade u Londonu.

1969 - Umro je Ho Ši Min, predsednik Demokratske Republike Vijetnam od njenog proglašenja 1945, jedan od osnivača Komunističke partije Indokine 1930. Tokom Drugog svetskog rata bio je vođa gerilaca u borbi protiv Japana, a potom jedan od lidera otpora protiv kolonijalnih trupa Francuske u Indokini (1946-54).

1976 - Američki vasionski brod bez ljudske posade "Viking 2" spustio se na Mars i počeo da šalje fotografije sa te planete.

1991 - Umro je američki filmski režiser italijanskog porekla Frenk Kapra (Frank Capra), dobitnik tri Oskara za filmove "Dogodilo se jedne noći", "Gospodin Dids ide u grad" i "Ne možete to poneti sa sobom".

1992 - Tokom rata u Bosni, italijanski avion sa humanitarnom pomoći za Sarajevo oboren je kod Jasenika, 34 kilometra zapadno od Sarajeva. Poginula su četiri člana posade, a u narednih mesec dana prekinuto je dostavljanje humanitarne pomoći preko sarajevskog aerodroma.

1994 - Rusija i Kina proglasile su završetak međusobnih neprijateljstava i dogovorile se da uklone nuklearne rakete koje su bile usmerene iz jedne zemlje prema drugoj.

1999 - Misija UN na Kosovu suspendovala je jugoslovenski valutni zakon i uspostavila carinsku kontrolu na granici Kosova i Makedonije.

2001 - SAD i Izrael su povukle svoje delegacije sa konferencije OUN o rasizmu u Durbanu, u znak protesta zbog pokušaja da se Izrael označi kao rasistička zemlja.

2003 - Sud u Džakarti osudio je indonežanskog muslimanskog poglavara Abu Bakara Bašira na četiri godine zatvora, zbog učestvovanja u zaveri usmerenoj na obaranje vlade.

2004 - Najstariji češki zatvorenik, osamdesetogodišnji Karel Hofman (Hofman) oslobođen je daljeg izdržavanja kazne zatvora od četiri godine iz zdravstvenih razloga. On je bio jedini osuđeni Čeh za pomaganje sovjetske okupacije Čehoslovačke 1968.

2010 - nakon 40 godina,u Ivanjici obnovljena Nušićijada pod geslom "Vidjen si za Nušićijadu" .

Bisernica
04-09-2010, 07:35
4. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100903_295-ItemID-178372-lrg.jpg


1669 - Venecija je predala Turcima grčko ostrvo Krit, neuspevši da odbrani grad Heraklion, koji je bio pod turskom opsadom od 1648.

1768 - Rođen je francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan,prvi romantičar u francuskoj književnosti. Kao tvorac francuskog modernog stila, bio je uzor novim generacijama pisaca ("Duh hrišćanstva", "Načeze", "Memoari s onu stranu groba").

1781 - Španski naseljenici su osnovali "Grad naše gospe kraljice anđela" (El Pueblo de Nuestra Senora La Reina de Los Angeles), današnji Los Anđeles.

1823 - Rođen je Mihailo Obrenović, knez Srbije od 1839. do1842. i od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku. Tokom vladavine izvršio je značajne reforme u državnoj upravi i vojsci, osnovao je Narodni muzej i Narodno pozorište.

1824 - Rođen je austrijski kompozitor i orguljaš Anton Brukner(Bruckner), kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van Betovena (Ludwig Beethoven) i Riharda Vagnera (Wagner).
Komponovao je devet simfonija, osam misa, kantate.

1870 - Francuska je postala republika, čime je okončano Drugo carstvo Šarla Luja Napoleona III. Car je svrgnut sa vlasti nakon teškog poraza u bici kod Sedana 2. septembra u francusko-pruskom ratu.

1886 - Poglavica Apača Džeronimo (Geronimo), vođa poslednje velike pobune američkih Indijanaca protiv belih porobljivača, predao se u Skeleton kanjonu u Arizoni američkom generalu Nelsonu Majlsu (Miles).

1907 - Umro je norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig (Grieg), koji je afirmisao norvešku muziku u svetu (orkestarska svita "Per Gint", Klavirski koncert u a-molu).

1929 - Nemački dirižabl "Grof Cepelin" je okončao putovanje oko sveta. Let je trajao devet dana 20 sati i 23 minuta, a na vazdušnom brodu je bilo 40 članova posade i 14 putnika.

1944 - Britanske i kanadske trupe oslobodile su u Drugom svetskom ratu belgijske gradove Brisel i Antverpen.

1963 - Umro je francuski državnik i finansijski stručnjak Rober Šuman, tvorac "Šumanovog plana" 1950, na osnovu kojeg je 1952. osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, prethodnica Evropske unije.

1965 - U Gabonu je umro alzaški lekar, filozof, teolog, muzičari humanista Albert Švajcer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952. za humanitarni rad. Kao muzičar doprineo je novoj interpretaciji Bahove muzike.

1970 - U Čileu je Salvador Aljende Gosens (Allende)kao prvi marksista u zapadnoj hemisferi izabran za predsednika države. Ubijen je u septembru 1973. u puču čileanske armije.

1972 - Na Olimpijskim igrama u Minhenu američki plivač Mark Špic (Spitz) osvojio je sedmu medalju i time postavio rekord u osvojenim medaljama na jednoj Olimpijadi.

1974 - SAD su kao poslednja zapadna zemlja uspostavile diplomatske odnose sa Nemačkom Demokratskom Republikom.

1975 - Izrael i Egipat su u Ženevi potpisali sporazum o povlačenju izraelskih trupa sa Sinaja i uspostavljanju tampon zone UN na poluostrvu.

1989 - Umro je francuski pisac Žorž Simenon (Georges), autor kriminalističkih romana o inspektoru Megreu (Maigret).

1992 - Bivši predsednik Bugarske Todor Živkov, koji je smenjen 1989, osuđen je na sedam godina zatvora pod optužbom za proneveru državnih fondova.

1995 - Pod geslom "Ujedinjeni Jerusalim je naš", Izrael je započeo 15-mesečnu proslavu 3000. godišnjice proglasa kralja Davida o tom gradu kao prestonici jevrejskog naroda.

1997 - U eksploziji tri bombe u Jerusalimu poginulo je sedam i ranjeno oko 200 ljudi.

1998 - Tribunal UN za ratne zločine u Ruandi osudio je bivšeg premijera Žana Kambanda (Jean) na doživotni zatvor zbog njegove uloge u genocidu tokom rata 1994.

1999 - Na referendumu o budućem statusu Istočnog Timora 78,5 odsto stanovništva glasalo je za nezavisnost od DŽakarte, dok je svega 21 odsto podržalo autonomiju pod indonežanskom upravom. Proindonežanske snage su potom izazvale sukobe u kojima je stradalonekoliko stotina ljudi, a desetine hiljada napustile su glavni grad Dili.

2001 - Mahendra Čadri, prvi etnički Indijanac koji je bio premijer Fidžija, izabran je za poslanika parlamenta, zajedno sa Džordžom Spejtom (George Speight), koji je 16 meseci ranije oborio Čadrijevu vladu.

2002 - Umro je francuski pijanista poljskog porekla Vlado Perlemuter. Zapažen je po izvođenju dela čuvenih francuskih kompozitora Morisa Ravela (Maurice Ravel) i Gabriela Forea (Faure), sa kojima je studirao.

2008 - Umrla je čuvena francuska fotoreporterka Fransoaz Demilder (Fransoise Demulder) prva žena koja je osvojila nagradu za fotografiju godine World Preš Photo 1977. Pokrivala je ratove u Vijetnamu, Kambodži i Libanu.

Bisernica
05-09-2010, 09:09
5. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100904_117-ItemID-178393-lrg.jpg


1514 - Turski sultan Selim I ušao je u Tabriz u Persiji.

1568 - Rođen je italijanski filozof, dominikanac Tomazo Kampanela, zastupnik utopijske filozofije. Optužen da širi jeretičku nauku, osuđen je 1599. na doživotni zatvor. Oslobođen je nakon 27 godina na intervenciju pape Urbana VIII. Svoj ideal države opisao je u delu "Grad sunca" koje je postalo udžbenik utopijske filozofije.

1600 - Poveljom engleske kraljice Elizabete osnovana je "Istočnoindijska kompanija" koja je dobila monopol na trgovinu sa Istokom, čime je počela britanska trgovačka, a potom i kolonijalna ekspanzija indijskog podkontinenta.

1774 - U Filadelfiji je počeo Prvi kontinentalni kongres nakojem su se predstavnici 13 američkih kolonija usprotivili britanskom uticaju u Severnoj Americi, što je bio uvod u Američki rat za nezavisnost u aprilu 1775.

1791 - Rođen je nemački kompozitor Jakob Libman Ber, poznat kao Đakomo Majerber. Živeo je u Parizu gde je komponovao svoja glavna dela i odigrao značajnu ulogu u stvaranju francuske velike opere ("Hugenoti", "Afrikanka", "Robert Đavo", "Prorok").

1800 - Britanci pod komandom admirala Nelsona preuzeli su od Francuza Maltu. Pariskim mirom 1814. Britanija je i zvanično dobila Maltu koja je postala važna britanska baza na putu prema Indiji.

1857 - Umro je francuski filozof i matematičar Ogist Kont, jedan od osnivača filozofije pozitivizma i sociologije ("Kurs pozitivne filozofije", "Sistem pozitivne politike").

1864 - Flote Velike Britanije, Francuske i Holandije napale suJapance u tesnacu Šimonoseki, za odmazdu zbog odluke Japana da zatvori svoje luke i istera strance.

1888 - Rođen je indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan, predsednik Indije od 1962. do 1967, profesor filozofije na indijskim univerzitetima i na Oksfordu. U svojim delima zastupa filozofski univerzalizam i ideju integracije istočne i zapadne filozofije ("Indijska filozofija", "Istočna religija i misao Zapada", "Istorija istočne i zapadne filozofije").

1899 - Umro je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić,vođa desnog krila Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata 19. veka. Uspešno je vodio pregovore s Turcima o oslobađanju srpskih gradova, bio je predstavnik Srbije na Berlinskom kongresu 1878, dva puta regent i tri puta premijer. Napisao je "Diplomatsku istoriju Srbije 1875-1878".

1905 - Mirom u Portsmutu (Nju Hempšir), uz posredovanjeameričkog predsednika Teodora Ruzvelta završen je Rusko-japanski rat. Rusija je predala Japanu Port Artur i priznala japanske interese u Koreji.

1939 - SAD su proglasile neutralnost u Drugom svetskom ratu, alisu kasnije zakonima "Cash and Carry" (Plati pa nosi) i "Leand-Lesa Act", Zakon o zajmu i najmu) pomagali oružjem savezničke snage. Amerikaci su ušli u rat 7. decembra 1941. kada su japanske trupe napale američku pomorsku bazu Perl Harbur.

1960 - Predsednik Konga (Zair) Žozef Kasavubu smenio je vođu nacionalnooslobodilačkog pokreta i prvog kongoanskog premijera Patrisa Lumumbu.

1972 - Pripadnici palestinske terorističke organizacije"Crniseptembar" kidnapovali su, a potom ubili 11 izraelskih sportista, učesnika Olimpijskih igara u Minhenu. U 24-časovnoj pucnjavi na aerodromu, poginula su i četvorica terorista i jedan zapadnonemački policajac.

1977 - Zapadnonemački teroristi su oteli predsednika Federacijezapadnonemačke industrije Hansa Martina Šlejera, čije je telo pronađeno 19. oktobra 1977. u Francuskoj.

1990 - Premijeri Severne i Južne Koreje susreli su se u Seulu,na prvim zvaničnim razgovorima na visokom nivou između dveju zemalja podeljenih posle Korejskog rata 1953.

1995 - Francuska je izvela prvu u seriji atomskih proba na pacifičkom ostrvu Mururoa, što je izazvalo osudu širom sveta i masovne proteste, posebno u Australiji i na Tahitiju.

1997 - U Kalkuti je umrla Majka Tereza, misionarka koja ježivot posvetila siromašnim i bolesnim. Za svoj humanitani rad dobila je 1979. Nobelovu nagradu za mir. Albanka rođena u Skoplju, stupila je 1928. u družbu Majke Božije od Loreta u Irskoj, a potom je u Kalkuti 1950. osnovala novu družbu Sestre misionarke ljubavi.

2000 - U Beogradu je umro Slavko Leovac, predsednik Akademijenauka i umetnosti Republike Srpske, jedan od najistaknutijih književnih kritičara i istoričara srpske književnosti u drugoj polovini 20. veka (zbirke eseja "Svetlo i tamno", "Mit i poezija", "Metamorfoze").

2001 - Državni tužilac Perua podigao je optužnicu protivbivšeg predsednika Alberta Fudžimorija zbog umesanosti u dva masakra koje su izvršili paramilitarni odredi ranih devedesetih.

2002 - U eksploziji automobila bombe u Kabulu (Avganistan) poginulo je 26 a povređeno 150 osoba. U Kandaharu pokušan atentat na predsednika Avganistana Hamida Karzaia.

2003 - Sjedinjene Američke Države su zamrznule finansijskasredstva desetorici članova azijske terorističke grupe Džema Islamija, koja se dovodi u vezu sa mrežom iste orijentacije Osame bin Ladena Al Kaida.

2005 - U padu aviona Boing 737-200 indonežanske aviokompanije Mandela na naseljeno područje na severu ostrva Sumatra poginulo je 149 osoba. Pad aviona preživelo je 15 putnika.

Bisernica
06-09-2010, 20:08
6. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100905_115-ItemID-178429-lrg.jpg


1522 - Španski moreplovac Huan Sebastijan del Kano završio je prvo putovanje oko sveta, koje je 1519. započeo Fernando Magelan sa pet brodova i 270 mornara. Del Kano je preuzeo komandu kada su 1521. Magelana ubili filipinski urođenici i vratio se u Španiju sa jednim brodom i 18 mornara.

1566 - Umro je turski sultan Sulejman II Veličanstveni. Tokomnjegove 46-godišnje vladavine Otomansko carstvo dostiglo je vrhunac moći i najveće teritorijalno proširenje. Umro je prilikom opsade Sigeta u trećem pohodu na Beč.

1688 - Austrijska vojska pod komandom bavarskog knezaMaksimilijana Emanuela, uz pomoć srpskih dobrovoljaca, savladala je otpor Turaka i ušla u Beograd. Turci su ga ponovo zauzeli 1690.

1729 - Rođen je nemački pisac i filozof racionalizma Mozes Mendelson, osnivač jevrejskog prosvetiteljskog pokreta u Nemačkoj i tvorac prve moderne jevrejske filozofije religije.

1757 - Rođen je francuski general i državnik Mari Žozef, markiz od Lafajeta, nazvan "herojem dva sveta" u Američkom ratu za nezavisnost gde se borio protiv Britanaca (1777-81). Po povratku u Francusku bio je predstavnik plemstva u skupštini i zastupnik liberalnih ideja.

1860 - Rođena je američka pacifistkinja i društveni reformatorDžejn Adams, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931. Bavila se praktičnim rešavanjem socijalnih problema i bila predsednik Međunarodne ženske lige za mir i slobodu.

1898 - Holandska kraljica Vilhelmina stupila je na presto. Na isti dan 1948. kraljica je abdicirala u korist kćerke princeze Julijane.

1901 - U Bufalu je anarhista Leon Čolgos izvršioatentat na predsednika SAD Vilijema Mekinlija. Mekinli je od zadobijenih rana umro nedelju dana kasnije, a 14. septembra novi predsednik SAD postao je Teodor Ruzvelt.

1914 - Francuske trupe su uz pomoć britanskog ekspedicionogkorpusa krenule u kontraofanzivu na frontu širokom 500 kilometara, čime je počela prva velika bitka na reci Marni u Francuskoj u Prvom svetskom ratu, u kojoj je za četiri dana nemačka vojska pretrpela težak poraz.

1914 - Na zahtev saveznika da posle pobede na Ceru u Prvomsvetskom ratu preduzme ofanzivu preko granice, srpska vojska je počela operacije protiv Austrijanaca u Sremu i istočnoj Bosni, poznate kao Bitka na Drini. Borbe su trajale do 11. novembra, kada je srpska vojska bila prisiljena da se povuče.

1940 - Rumunski kralj Karol II Hoencolern je u Drugom svetskom ratu pod pritiskom Sila osovine abdicirao u korist sina Mihajla.

1965 - Napadom indijske avijacije na pakistanski grad Lahorpočeo je rat između Indije i Pakistana zbog Kašmira. Sukob je okončan 25. septembra posredstvom UN.

1966 - Skupštinski kurir Dimtrik Cafondas ubio je južnoafričkog premijera Hendrika Frenša Fervuda za vreme parlamentarne debate u Kejptaunu. Kao premijer od 1958. Fervud je doneo najveći broj zakona sistema aparthejda u Južnoj Africi.

1968 - Afrička kraljevina Ngvani stekla je nezavisnost od Velike Britanije, čiji je posed bila od 1881.

1970 - Palestinski teroristi su oteli četiri aviona koja suletela iz Evrope u Njujork. Narednog dana u Kairu je zapaljen "Boing 747" kompanije "Pan ameriken", a dva "Boinga 707" dignuta su u vazduh 12. septembra u Jordanu. Četvrti avion se spustio u London, a otmičarka Lejla Kaled (Leila Khaled) je uhapšena.

1975 - U zemljotresu u istočnoj Turskoj 2.350 ljudi jepoginulo, a ranjeno oko 3.000.

1988 - Jedanaestogodišnji dečak Tomas Gregori postao je najmlađa osoba koja je preplivala Lamanš. Plivanje je trajalo 11 sati i 54 minuta.

1991 - ŠSR je priznao nezavisnost Litvanije, Letonije iEstonije; Lenjingradu je vraćeno ime Sankt Peterburg.

1994 - Premijer Irske Albert Rejnolds prvi put se sastao sa vođom Šin Fejna, političkog krila IRA-e Džerijem Adamsom i razgovarao o političkom rešenju dugogodišnje krize i sukoba katolika i protestanata u Severnoj Irskoj.

1997 - Britanska princeza Dajana, koja je poginula 31.avgusta u saobraćajnoj nesreći u Parizu, sahranjena je na porodičnom imanju, posle pogrebne ceremonije koju je posredstvom TV prijemnika pratilo više od 2 milijarde ljudi širom sveta.

1998 - Umro je japanski filmski reditelj Akira Kurosava, koji jeproslavio japansku kinematografiju filmovima "Rašomon", "Sedam samuraja", "Ran". Dobitnik je dva Oskara za najbolji inostrani film.

2000 - U sedištu UN u Njujorku otvoren je "Milenijumski samit UN", najveći skup svetskih lidera u istoriji na kojem je učestvovalo 150 kraljeva, predsednika i premijera. Od svetskih lidera samitu nisu prisustvovali samo predsednici Iraka Sadam Husein, SR Jugoslavije Slobodan Milošević i Libije Moamer Gadafi.

2001 - Vrhovni sud Kazahstana osudio je bivšeg premijeraAkezana Kazegeldina na deset godina zatvora zbog korupcije, ilegalnog posedovanja oružja i zloupotrebe položaja.

2002 - Ruske vlasti su otkrile masovnu grobnicu u Čečeniji, ublizini granice sa Ingušetijom. Sedam od ukupno 15 pronađenih tela su Čečeni koji su nestali kada je ruska vojska "prošla" kroz njihovo selo.

2007 - Umro je čuveni svetski tenor Lučano Pavaroti, čija jekarijera trajala 46 godina. Debitovao je 1961. u Pučinijevim "Boemima", a omiljene opere bile su: "Lučija de Lamermur", "Turandot", "Bal pod maskama", "Rigoleto", "Madam Baterflaj" i "Magbet".

Bisernica
06-09-2010, 20:10
7. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100906_18-ItemID-178516-lrg.jpg


1533 - Rođena je engleska kraljica Elizabeta I (Elizabeth), kćerka kralja Henrija VIII (Henry) i njegove druge žene Ane Bolen (Anne Boleyn). Za vreme njene vladavine (1558-1603) postavljeni su temelji buduće britanske imperije. Podržavala je razvoj nauke i umetnosti, a specifičan stil arhitekture iz njenog vremena, mešavina gotike i renesanse, nazvan je elizabetanskim stilom.

1566 - U bici za Siget, koji je opsedala turska vojska Sulejmana II Veličanstvenog, poginuo je hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski.

1701 - U Hagu je potpisan sporazum Engleske, Austrije i Holandije protiv Francuske, poznat kao "Druga velika alijansa".

1714 - Car Karlo VI potpisao je u Rahstatu sa Francuzima "Badenski mir" kojim je okončan Rat za špansko nasleđe, a Francuzima su pripali Alzas i Strazbur.

1764 - Za kralja Poljske krunisan je ruski štićenik Stanjislav II Ponjatovski (Stanislaw Poniatowski), poslednji poljski monarh. Tokom njegove vladavine (do 1795) Rusija, Pruska i Austrija izvršile su tri deobe Poljske, koja je kao nezavisna država obnovljena 1918.

1788 - Turci su zarobili a potom ubili vođu srpskih dobrovoljaca u austrijsko-turskom ratu Koču Anđelkovića, poznatog kao Koča kapetan. Po njemu je borba srpskih dobrovoljaca u ovom ratu nazvana Kočcina krajina.

1812 - Završena je Borodinska bitka, blizu Moskve, jedna od najkrvavijih bitaka u Napoleonovim ratovima, u kojoj su Rusi pod komandom Kutuzova izgubili 44.000 vojnika, a Napoleon 50.000 među kojima i 23 generala. Nedelju dana kasnije Napoleon je ušao u Moskvu.

1813 - Prvi put je upotrebljen naziv "Ujka Sem" za SAD, u uvodniku njujorškog lista "Troj Post".

1822 - Guverner Brazila, princ Pedro, proglasio je nezavisnost od Portugalije i proglasio se za cara. Portugal je priznao nezavisnost Brazila 1828.

1860 - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi (Giuseppe) je sa svojim "crvenokošuljašima" zauzeo Napulj, u ratu za oslobođenje zemlje od Austrijanaca i ujedinjenje Italije.

1901 - Potpisan je Pekinški protokol kojim je okončan "Bokserski ustanak" u Kini. Pobunu protiv stranaca ugušile su evropske sile, Japan i SAD, a Kina je primorana da plati odštetu za njihovu imovinu uništenu tokom ustanka.

1909 - Rođen je američki filmski i pozorišni režiser Elija Kazan, dobitnik nekoliko Oskara ("Tramvaj nazvan želja", "Viva Zapata", "Istočno od raja", "Bebi Dol").

1914 - Rođen je američki fizičar Džejms Alfred van Alen (James, Allen). Pomoću Gajger-Milerovih brojača postavljenih 1958. na veštačke satelite "Eksplorer 1" i "Eksplorer 2" otkrio je dva pojasa pojačanog zračenja oko planete Zemlje koji su kasnije nazvani "Van Elenovi radijacioni pojasevi".

1940 - Nemačka avijacija pod komandom Hermana Geringa (Hermann Goering) počela je bombardovanje Londona. Prvog dana poginulo je više od 300 ljudi.

1949 - Umro je meksički slikar Hose Klemente Orosko (Jose Clemente Orozco). Smatra se najvećim slikarom murala u 20. veku, dekorisao je mnoge zgrade u Meksiku i SAD.

1964 - U mestu Sip na jugoslovenskoj i u Gura Vaji na rumunskoj obali Dunava, uz prisustvo predsednika Jugoslavije i Rumunije Josipa Broza Tita i Georgi Georgiju Deža (Gheorghe Gheorghiu Dej), postavljen je kamen temeljac na gradilištu hidroelektrane Đerdap.

1975 - Završeno je preseljavanje Turaka na Kipru. Pod nadzorom UN, oko 9.000 ljudi prebačeno je sa juga na sever zemlje.

1986 - Biskup Dezmond Tutu (Desmond) postao je nadbiskup Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crnac poglavar južnoafričkih anglikanaca.

1990 - Kao odgovor na reviziju Ustava Srbije 1989. kojom je značajno smanjena autonomna vlast u pokrajinama Vojvodini i Kosovu, 144 albanska delegata Skupštine Kosova proglasili su u Kačaniku Ustav Republike Kosovo.

1991 - U Hagu je počela sa radom Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji. U radu konferencije učestvovali su svi članovi Predsedništva SFR Jugoslavije, predsednik savezne vlade i šestorica predsednika jugoslovenskih republika. Predsedavajući Konferencije, na kojoj je usvojena Deklaracija o mirnom rešenju jugoslovenske krize, bio je lord Karington (Carington).

1994 - U komandi američke vojske u Berlinu poslednji put je spuštena američka zastava, čcime je, nakon skoro pola veka, formalno okončano američko vojno prisustvo u Berlinu.

1997 - U egzilu u Maroku umro je Mobutu Sese Seko, predsednik i diktator Zaira od 1965. do 1997. kada ga je sa vlasti zbacio Loran Kabila (Laurent).

1999 - U zemljotresu u blizini Atine, jednom od najjačih u Grčkoj u poslednjih više od 40 godina, poginulo je 101 lice.

2001 - U nigerijskom gradu Džos izbili su hrišćansko-muslimanski sukobi tokom kojih su zapaljene crkve i džamije. Prema podacima Crvenog krsta, za nepunih nedelju dana nasilja, ubijeno je najmanje 500 ljudi, a stotine povređeno.

2004 - Umro je Bejer Naud (Beyers Naude), južnoafrički sveštenik, jedan od retkih belaca koji je bio simbol otpora tokom godina aparthejda.

2005 - Na izborima u Egiptu pobedio je predsednik Hosni Mubarak kome će to biti peti mandat na mestu šefa države. Na tim izborima po prvi put učestvovalo je više kandidata.

Bisernica
07-09-2010, 21:16
8. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100907_406-ItemID-178617-lrg.jpg


1157 - Rođen je engleski kralj Ričard I Plantagenet, Lavlje srce, junak srednjovekovnih legendi, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu. Vladao je od 1189. do smrti 1199.

1331 - Na državnom saboru u Svrčinu (Kosovo) arhiepiskop Danilo II krunisao je 23-godišnjeg Dušana Stefana Nemanjića za kralja srpskih i pomorskih zemalja. Za prvog srpskog cara Dušan Nemanjić krunisan je 1346. u Skoplju, tada srpskoj prestonici.

1380 - Veliki moskovski knez Dimitrije Ivanovič Donski je u bici kod Kulikova potukao tatarsku vojsku. To je bila prva pobeda Rusa nad Tatarima koji su u 13. veku zagospodarili većim delom Rusije.

1565 - Španski doseljenici osnovali su na Floridi, na mestu današnjeg St. Avgustina, prvo katoličko naselje u Americi.

1645 - Umro je španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas (Francisco Gomez, Quevedo y Villegas), jedan od velikana Zlatnog veka španske književnosti i jedan od najznačajnijih satiričara u svetskoj književnosti ("Snoviđanja", "Život lupeža").

1664 - Predvođeni pukovnikom Ričardom Nikolsom (Nićolls), Englezi su zauzeli holandsko naselje na američkom kontinentu Novi Amsterdam, potom nazvano Njujork - u čast vojvode od Jorka (York), budućeg engleskog kralja Džejmsa II (James).

1731 - Bački episkop Visarion Pavlović otvorio je u Novom Sadu latinsko-slovensku školu, koja je imala rang niže realne gimnazije. Škola je doprinela formiranju prvih naraštaja srpske građanske inteligencije u Vojvodini.

1760 - U Sedmogodišnjem ratu, koji se iz Evrope proširio i na Severnu Ameriku, Britanci pod komandom Džefrija Amhersta (Jeffrey) porazili su Francuze i zauzeli Montreal.

1799 - Rođen je srpski pisac, prevodilac i političar Jovan Hadžić, poznat i kao Miloš Svetić, jedan od autora Građanskog zakonika Kneževine Srbije, prvi predsednik Matice srpske. Poznat je i kao protivnik jezičkih i pravopisnih reformi Vuka Karadžića.

1831 - Ruske trupe pod komandom generala Paskeviča su u bici za Varšavu pobedile Poljake koje je predvodio general Henrik Dembinjski (Henryk Dembinski). U trodnevnoj bici poginulo je više od 9.000 Poljaka. To je bio i kraj Poljskog ustanka.

1841 - Rođen je češki kompozitor Antonjin Dvoržak (Antonin Dvorak), jedan od tvoraca češke nacionalne škole. Iz njegovog bogatog opusa se izdvaja devet simfonija od kojih je najpoznatija "Simfonija iz novog života", Koncert za čelo i "Slovenske igre".

1856 - Mirovnim ugovorom u Parizu završen je Krimski rat Rusije protiv Turske (1853-56) i njenih saveznika - Velike Britanije i Francuske (od 1854) i Kraljevine Sardinije (od 1855) za prevlast na Balkanu, Dardanelima i Bliskom istoku. Rusija je izgubila deo Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama i pravo držanja ratne flote u Crnom moru.

1900 - Uragan je u teksaškom gradu Galveston razrušio više od 2.500 kuća, a poginulo je najmanje 8.000 ljudi.

1926 - Društvo naroda je jednoglasno primilo Nemačku u članstvo.

1941 - Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli blokadu Lenjingrada. Opsada grada, tokom koje je od iscrpljenosti i gladi umrlo 620.000 ljudi, okončana je u januaru 1944. pobedom sovjetske, Crvene armije.

1943 - Objavljena je bezuslovna kapitulacija Italije u Drugom svetskom ratu.

1944 - Prva nemačka raketa "Fau 2", ispaljena iz Haga, u Drugom svetskom ratu pala je na London. Nemci su do kraja rata na Veliku Britaniju ispalili više od 1.000 tih raketnih bombi, od kojih je 660 palo na London.

1949 - Umro je nemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere, autor popularnih opera "Kavaljer s ružom", "Kapričo", "Arabela" i simfonijske poeme "Tako je govorio Zaratustra" koja je korišćena u filmu "Odiseja 2001".

1951 - U San Francisku je potpisan mirovni ugovor Japana i 49 zemalja. Tim ugovorom Japanu su oduzete sve teritorije koje je osvojio u prethodnih 80 godina.

1954 - U Manili su SAD, Filipini, Australija, Novi Zeland, Tajland, Pakistan, Velika Britanija i Francuska osnovali SEATO pakt, zamišljen kao kariku u američkoj globalnoj strategiji okruživanja ŠSR-a. Prestankom hladnog rata taj pakt je izgubio značaj.

1991 - Makedonci su se na referendumu izjasnili za suverenu Republiku Makedoniju čime je ona postala treća od šest republika SFR Jugoslavije koja je izabrala samostalnost.

1995 - Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine prihvatili su u Ženevi mirovni plan za Bosnu, što je bio uvod u okončanje najtežeg sukoba na tlu Evrope od Drugog svetskog rata.

1997 - U blizini zapadne obale Haitija poginulo je 150 ljudi kad je potonuo pretrpani feribot "La Fierte Gonavienne" (Ponos Gonave) koji je plovio ka ostrvu Gonava.

1999 - Od eksplozije podmetnute bombe u stambenoj zgradi u Moskvi poginule su 94 osobe. U seriji eksplozija narednih dana u više gradova u Rusiji poginulo je oko 300 ljudi.

2001 - Više od 1.000 ljudi, uključujući i Nelsona Mandelu, okupilo se na sahrani oca južnoafričkog predsednika Taboa Mbekija. Govan Mbeki (91) je sahranjen među običnim ljudima.

2002 - Na svetskom prvenstvu u košarci u Indijanopolisu (SAD) Jugoslavija je po drugi put postala prvak sveta.

2003 - Izraelski premijer Ariel Šaron (Sharon) doputovao je u zvaničnu posetu Indiji. To je prva poseta jednog izraelskog premijera toj zemlji od 1992, kada su te dve države uspostavila pune diplomatske odnose.

2003 - Umrla je nemačka rediteljka i fotograf Leni Rifenštal (101) čija je karijera dostigla vrhunac u vreme nacističke vladavine, zahvaljujući propagandnim nacističkim filmovima koje je režirala. Najpoznatije njeno ostvarenje je "Trijumf volje" sa poznatim scenama hiljada nacista koji slave Hitlera.

2003 - Studentski pokret Otpor, poznat po akcijama protiv režima bivšeg predsednika SR Jugoslavije i Srbije Slobodana Miloševića zvanično je pristupio Demokratskoj stranci.

Bisernica
08-09-2010, 18:42
Da dodam pre nego nastupi novi dan ....

Srbija napucala Španiju u košarci ......OLEEEEEEEE ....ko kaže da su MATADORI u Španiji :igrac:



http://www.youtube.com/watch?v=4bJYOFRKQQk

Bisernica
08-09-2010, 19:06
9. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100908_278-ItemID-178693-lrg.jpg


1087 - Umro je normanski vojvoda i engleski kralj Vilijam I(William) poznat kao Vilijam Osvajač. Nakon pobede nad kraljem Haroldom u bici kod Hestingsa 1066. postao je kralj Engleske. Tokom njegove vladavine romanizovani Normani počeli su se stapati sa pokorenim Anglosasima u englesku naciju. Uveo je 1085. prvi imovinski katastar (Domesday Book).

1513 - U bici protiv Engleza kod Fludena poginuo je škotski kralj Džejms IV (James) zajedno sa nekoliko hiljada Škota, među kojima je bilo gotovo celo plemstvo.

1585 - Rođen je francuski državnik, kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, koji je kao ministar kralja Luja XIII (Louis) (od 1629) vršio stvarnu vlast u Francuskoj i podigao moć francuske krune. Osnovao je 1635. Francusku akademiju.

1737 - Rođen je italijanski lekar i fizičar Luiđi Galvani(Luigi), koji je 1789, vršeći eksperimente sa žabljim mišićima, otkrio vrstu elektriciteta, koja je kasnije po njemu nazvana galvanski elektricitet.

1772 - Rođen je srpski književnik i pozorišni pisac Joakim Vujić, koji je 1835. u Kragujevcu osnovao prvo srpsko pozorište, gde je prenosio romantičarski duh Evrope prikazujući dela domaćih i stranih autora.

1776 - Američki Kontinentalni kongres uveo je zvaničan naziv države Sjedinjene Američke Države umesto Ujedinjene kolonije.

1828 - Rođen je ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od velikana svetske književnosti, autor čuvenih romana "Rat i mir" i "Ana Karenjina". Zbog kritičkog odnosa prema društvu i crkvi, dolazio je u sukob sa vlastima, a Ruska pravoslavna crkva ga je 1901. ekskomunicirala.

1894 - Kineski revolucionar Sun Jat-sen (Yat-sen) osnovao je Društvo za preporod Kine i počeo da organizuje ustanak u Kantonu, nakon poraza Kine u ratu sa Japanom. Ustanak nije uspeo, a učesnici su uhvaćeni i pogubljeni. Sun Jat-sen je uspeo da pobegne iz zemlje i do revolucije 1911. živeo je u inostranstvu.

1898 - Umro je francuski pisac Stefan Malarme (Stephane Mallarme) uz Remboa (Rimbaud) i Verlena (Veraline) najznačajniji pesnik frnacuskog simbolizma. Njegova pesma "Popodne jednog fauna" inspirisala je Debisija (Debušy) da komponuje čuveni preludij.

1901 - Umro je francuski slikar i grafičar Anri Tuluz Lotrek (Henri Toulouse Lautrec) majstor litografije, slikar boema, atmosfere i likova iz pariskog noćnog života na kraju 19. veka.

1914 - U Prvom svetskom ratu okončana je prva velika bitka na Marni u Francuskoj, tokom koje su ukupni nemački gubici procenjeni na 800.000 ljudi. U julu 1918. vođena je druga bitka na Marni i to je bila poslednja nemačka ofanziva u Prvom svetskom ratu.

1944 - Dan nakon ulaska sovjetskih trupa u Bugarsku, bugarski komunisti preuzeli su vlast u zemlji.

1945 - Trupe SAD iskrcale su se na kraju Drugog svetskog rata u Južnoj Koreji, sovjetske su od Japana preuzele Severnu Koreju, a 38. paralela je postala linija podele dveju korejskih država.

1948 - Posle povlačenja sovjetske vojske, na severu korejskog poluostrva proglašena je Narodna Demokratska Republika Koreja sa glavnim gradom Pjongjangom.

1976 - Umro je kineski revolucionar i državnik Mao Cedung (Zedong) jedan od osnivača Komunističke partije Kine, koji je 1949. u Pekingu proglasio Narodnu Republiku Kinu i do smrti bio njen neprikosnoveni lider. Njegove misli i ideje objavljene su u cuvenoj "Crvenoj knjižici". Godine 1966. pokrenuo je "Veliku proletersku kulturnu revoluciju" tokom koje je smenjen veliki broj partijskih funkcionera, među kojima i njegovi najbliži saradnici.

1987 - Iračko ratno vazduhoplovstvo započelo je seriju udara na iranske električne centrale i naftna postrojenja.

1991 - Sovjetska republika Tadžikistan proglasila je nezavisnost.

1993 - Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija sporazumeli su se o međusobnom priznanju, otvarajući put ka okončanju sukoba Arapa i Jevreja.

1996 - U tajfunu koji je pogodio priobalna područja ekonomski najrazvijenije kineske provincije Guangdong poginulo je više od 130 ljudi, a hiljade je povređeno.

2001 - Lider avganistanske opozicione "Severne alijanse" Ahmad Šah Masud, koji je predvodio borbu protiv talibana, smrtno je ranjen u njegovoj kancelariji kada su dva bombaša samoubice aktivirali bombe. Masud je preminuo tri dana kasnije.

2001 - Na predsedničkim izborima u Belorusiji, u mandatu od pet godina, pobedio je Aleksandar Lukašenko, koji se već na toj funkciji nalazi sedam godina.

2002 - Viši sud u Bijelom Polju osudio je Nebojšu Ranisavljevića iz Despotovca na 15 godina zatvora, zbog učešća u otmici i likvidaciji putnika, pretežno Muslimana, iz voza na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci (RS) u februaru 1993.

2003 - Umro je američki naučnik Edvard Teler (Edward Teller) jedan od tvoraca hidrogenske bombe i jedan od učesnika u projektu Menheten koji je doveo do proizvodnje atomske bombe tokom drugog svetskog rata.

2004 - U Minhenu je počelo suđenje 86-godišnjem Ladislavu Nižnjanskom, optuženom za nacističke zločine 1945. u Čehoslovačkoj, gde je 1962. u odsustvu osuđen na smrt. On je posle Drugog svetskog rata skoro 60 godina neometano živeo u Minhenu gde je radio kao dokumentarista i prevodilac u američkoj radio-stanici Radio Slobodna Evropa.

2009 - Umro je Majk Bonđorno (Mike Bongiorno) popularni TV voditelj i simbol nacionalne televizije RAI. Nazvan "kraljem kviza" on je bio jedna od omiljenih i najdugovečnijih televizijskih ličnosti u Italiji.

Bisernica
12-09-2010, 09:47
10. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100909_309-ItemID-178779-lrg.jpg


1526 - Turski sultan Sulejman II Veličanstveni je, posle pobede nad Mađarima na Mohačkom polju, zauzeo Budim, koji je postao sedište Budimskog pašaluka, provincije Otomanskog carstva u narednih 150 godina.

1721 - Švedska i Rusija su mirom u Nistadu u Finskoj okončale Veliki severni rat, započet 1700, u kojem je ruski car Petar Veliki potukao Šveđane i dobio izlaz na Baltičko more. Rusiji je pripala teritorija od Finskog do Riškog zaliva i gradovi Riga, Revel i Narva.

1839 - Rođen je američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs(Sanders Peirce), osnivač pragmatizma, filozofskog pravca kojeg je kasnije razvio Vilijam Džejms (William James).

1855 - Rođen je nemački arheolog Robert Koldevej (Koldewey) koji je od 1899. do 1917. istraživao Vavilon i dokazao da je taj biblijski grad na reci Eufrat, južno od Bagdada, stvarno postojao.

1890 - Rođen je austrijski pisac Franc Verfel (Franz Werfel) pesnik ekspresionizma, esejist, dramski pisac i pripovedač ("Prijatelj sveta", "Mi jesmo", "Pavle među Jevrejima", "Pesma o Bernadeti", "Proslava mature", "Verdi").

1898 - U Ženevi je ubijena austrougarska carica Elizabeta, žena Franca Jozefa. Atentat je izvršio anarhista Luiđi Lućeni (Luigi).

1906 - Izašao je prvi broj humorističko-satiričnog lista "Šabačka čivija". List je izlazio do 1909.

1919 - U dvorcu Sen Žermen kod Pariza predstavnici Austrije, pobedničkih sila u Prvom svetskom ratu i država naslednica Austro-Ugarske potpisali su mirovni ugovor kojim je formalno prestala da postoji austrougarska monarhija. Priznate su novonastale države među kojima i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Mirovnim ugovorom Austriji je zabranjeno da se ujedini sa Nemačkom, a na ime reparacija Saveznicima je predala svoju mornaricu.

1927 - Rođena je peruanska pevačica indijansko-španskog porekla Ima Sumak (Yma Sumac), koja se proslavila glasom jedinstvenog raspona, od visokog soprana do dubokog alta.

1939 - Kanada je objavila rat Nemačkoj, čime je sukob u Evropi prerastao u svetski rat. Kanadske jedinice su se u Drugom svetskom ratu borile u sastavu britanske armije.

1942 - Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svetskom ratu napalo Diseldorf sa 476 aviona, koji su izbacili 100.000 bombi na taj nemački grad.

1943 - Posle kapitulacije Italije u Drugom svetskom ratu, Nemci su okupirali Rim i stavili pod protektorat Vatikan.

1945 - Vidkun Kvisling (Quisling) šef marionetske vlade Norveške (1942-45) proglašen je krivim za izdaju i osuđen na smrt zbog saradnje sa nacističkom Nemačkom u Drugom svetskom ratu.

1967 - Građani Gibraltara odbacili su na referendumu pripajanje Gibraltara Španiji i opredelili se da ostanu pod britanskom upravom.

1974 - Na osnovu sporazuma postignutog u Alžiru, Portugalija je priznala nezavisnost Gvineje Bisao pod vođstvom predsednika Luisa Kabrala (Luiz Cabral).

1976 - U sudaru putničkih aviona "Trajdent" britanske kompanije "Britiš ervejz" i "DC-9" jugoslovenske kompanije JAT severno od Zagreba, poginulo je svih 176 ljudi u oba aviona.

1981 - Slika "Gernika" Pabla Pikasa vraćena je u Španiju. Naslikana 1937, posle nacističkog bombardovanja baskijskog mesta Gernika u Španskom građanskom ratu, "Gernika" je od 1939. bila u Njujorku. Prema Pikasovom zavetu, slika nije mogla biti vraćena dok se u Španiji ponovo ne uspostavi demokratska država.

1989 - Mađarska je otvorila granicu prema Zapadu i dopustila odlazak oko 7.000 izbeglica iz Istočne Nemačke u Zapadnu Nemačku. Taj masovni egzodus doveo je do pada Berlinskog zida.

1994 - Papa Jovan Pavle II stigao je u Hrvatsku, u prvu posetu poglavara rimokatoličke crkve regionu bivše Jugoslavije. Papa se založio za mir na Balkanu.

1995 - Tokom vazdušne operacije protiv bosanskih Srba, NATO je, sa američkog broda "Normandija" u Jadranskom moru, krstarećim raketama "tomahavk" počeo da gađa protivvazdušna postrojenja u okolini Banja Luke.

2000 - U sukobima pristalica različitih političkih opcija tokom lokalnih izbora u Makedoniji ranjeno je nekoliko desetina ljudi. Napetost između etničkih Albanaca i Makedonaca eskalirala je u proleće 2001. u sukobe koji su zemlju doveli na ivicu građanskog rata.

2001 - Savet bezbednosti UN ukinuo je embargo na prodaju oružja SR Jugoslaviji. Embargo je uveden 31. marta 1998. zbog, kako je obrazloženo, nasilja koji režim Slobodana Miloševića sprovodi na Kosovu.

2002 - Švajcarska je postala 190-ta članica Organizacije ujedinjenih nacija (UN) u kojoj je od 1948. imala status posmatrača.

2003 - Hrvatski predsednik Stjepan Mesić doputovao je u Beograd. To je prva poseta jednog hrvatskog predsednika Srbiji i Crnoj Gori od početka rata u bivšoj Jugoslaviji 1991. godine.

2006 - U Crnoj Gori su održani parlamentarni izbori, prvi od proglašenja nezavisnosti. Ubedljivu pobedu odnela je koalicija Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i Socijaldemokratske partije (SDP) Ranka Krivokapića.

Bisernica
12-09-2010, 09:48
11. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100910_374-ItemID-178874-lrg.jpg


1524 - Rođen je francuski pisac Pjer de Ronsar najznačajniji pesnik renesansne pesničke škole "Plejada", koja je izvršila preokret u francuskoj poeziji i utemeljila novi poetski izraz i jezik.

1709 - Anglo-holandsko-austrijske trupe pod komandom vojvodeod Marlboroa i princa Eugena Savojskog pobedile su Francuze u bici kod Malplakea, poslednjoj velikoj bici u Ratu za špansko nasleđe (1701-14).

1773 - Ubijen je Šćepan Mali, lažni ruski car Petar III kojise nametnuo Crnogorcima kao vladar. Tokom vladavine od 1767. izmirio je plemena, uveo sud, započeo popis stanovništva i imovine i počeo da gradi puteve. Prema predanju ubio ga je sluga, mletačko-turski agent po nalogu skadarskog paše.

1830 - Proglašena je republika Ekvador kao deo konfederacije Kolumbije.

1855 - Nakon jedanaest meseci opsade, britanske, francuske iturske trupe zauzele su Sevastopolj, najznačajniju rusku bazu u Crnom moru. Time je okončana najveća operacija u Krimskom ratu.

1870 - Kralj Sardinije Viktor Emanuel napaoje Papsku državu u Rimu, a 1871. preselio je svoju prestonicu u Rim i uselio se u palatu Kvirinal. Papa se povukao u Vatikan i od tada je njegov suverenitet ograničen samo na vatikanske palate.

1880 - Rođen je srpski glumac Dobrica Milutinović, prvak Dramenacionalnog teatra više od pola veka. Muzej pozorišne umetnosti i Savez dramskih umetnika Srbije ustanovili su 1980. nagradu za životno delo u oblasti glume koja je po njemu nazvana "Dobričin prsten".

1883 - Rođen je ruski revolucionar Grigorij Jevsejevič Zinovjev, jedan od boljševičkih lidera i organizatora Oktobarske revolucije. Od 1919. do 1926. bio je predsednik Izvršnog komiteta Kominterne. Streljan je 1936. u Staljinovim čistkama.

1885 - Rođen je engleski pisac Dejvid Herbert Lorens, koji se smatra nosiocem duhovne opozicije viktorijanskim načelima britanskog društva. Njegov roman "Ljubavnik ledi Četrli" skandalizovao je puritansko britansko društvo i dugo bio zabranjivan u zemljama engleskog govornog područja.

1917 - Rođen je filipinski državnik Ferdinand Markos.Jedan od najpopularnijih predsednika Filipina kada je izabran 1965, zaveo je 1972, pre isteka drugog mandata, vanredno stanje i diktaturu u zemlji. Zbačen je sa vlasti 1986, a umro je 1989. u izbeglištvu na Havajima.

1921 - Osnovan je Jugoslovenski atletski savez.

1922 - Liga naroda je, uprkos protestima Arapa, potvrdilabritanski mandat nad Palestinom.

1962 - Britanska pop grupa "Bitlsi" snimila je prvi singl "Loveme do". Producent Džordž Martin smatrajući da bubnjar Ringo Star nema dovoljno iskustva, zamenio ga je Endi Vajtom.

1971 - Umro je ruski državnik Nikita Sergejevič Hruščov, šefsovjetske Komunističke partije od 1953. do 1964, koji je počeo proces destaljinizacije u Sovjetskom Savezu. Potpisao je sa Josipom Brozom Titom 1955. Beogradsku i 1956. Moskovsku deklaraciju, kojima su normalizovani odnosi Jugoslavije i ŠSR-a posle perioda Informbiroa.

1973 - U Čileu je u vojnom udaru ubijen predsednik Čilea Salvador Aljende, prvi levičar marksista izabran na izborima za šefa države u zapadnoj hemisferi. Vlast je, uz podršku SAD, preuzela vojna hunta na čelu sa Augustom Pinočeom, koji je vladao Čileom sledećih 17 godina. Prema zvaničnom saopštenju, Aljende je izvršio samoubistvo odbijajući da se preda pučistima.

1979 - Tokom posete Moskvi, umro je angolski državnik i pesnikAgostinjo Neto, prvi predsednik Angole, predvodnik borbe za oslobođenje zemlje od portugalske kolonijalne vlasti, uspešno okončane 1975.

1995 - Hiljade ljudi demonstriralo je ulicama Pariza u znakprotesta zbog obnavljanja francuskih nuklearnih proba u južnom Pacifiku.

1997 - Škoti su na referendumu prihvatili plan britanske laburističke vlade za uspostavljanje parlamenta Škotske, prvi put posle gotovo 300 godina.

2000 - Ruski i američki kosmonauti Jurij Malenčenko i Edvard Lu(Edward) uspešno su okončali šestočasovni izlazak u otvoreni kosmos na Međunarodnoj kosmickoj stanici, nakon što su spojili dva bloka stanice sa uređajem koji fiksira magnetsko polje zemlje.

2001 - U samoubilačkom terorističkom napadu otetim avionima naSvetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Vašingtonu, poginule su 2.752 osobe. Zgrada Pentagona je znatno oštećena, a dva tornja visine 410 metara u njujorškoj poslovnoj četvrti Menhetn su potpuno srušena. Optuživši Osamu Bin Ladena, lidera islamskih ekstremista koji se krio u Avganistanu, za organizovanje napada, SAD su 7. oktobra počele bombardovanje Avganistana.

2003 - U Švedskoj je preminula ministarka inostranih poslova AnaLind, dan nakon što je teško ranjena nožem u tržnom centru u Stokholmu. Ubica Mijailo Mijailović osuđen je 23. marta 2004. na kaznu doživotnog zatvora. Viši sud u Stokholmu preinačio je presudu i doneo odluku da je Mijailović mentalno bolestan i da ga treba uputiti na psihijatrijsko lečenje.

2004 - U udesu grčkog vojnog helikoptera, nedaleko od SveteGore, poginulo je 17 putnika i članova posade, među kojima i patrijarh aleksandrijski i sveafrički Petros (56).

2007 - Umro je legendarni džez klavijatursta i kompozitor DžoZavinul koji je svetsku slavu stekao svirajući klavijature na albumima Majlsa Dejvisa, "Bitćes Brew" i rok grupe "Veder Riport", čiji je jedan od osnivača.

2009 - Umro je američki televizijski i filmski scenarista LariGelbart najpoznatiji po radu na hit seriji "M.A.C.H" i "Tutsi". Dobitnik je nagrade Toni i Emi.

Bisernica
12-09-2010, 09:50
12. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100911_119-ItemID-178902-lrg.jpg


490. p.n.e. - Na istočnoj obali Atike kod Maratona Atinjani su pobedili deset puta brojniju vojsku persijskog cara Darija (9.000 prema 100.000). U bici su poginula 192 grčka vojnika, a Persijanaci su imali oko 6.000 mrtvih. Vest o pobedi u Atinu je doneo glasnik Filided pretrčavši 40 kilometara, nakon čega je umro od premora. Po tom događaju se u modernom vremenu zove najduža trka u atletici.

1494 - Rođen je francuski kralj Fransoa I, koji je tokom vladavine (1515-47) osvojio Milano, ali nije uspeo da se učvrsti u Italiji. Njegovu ambiciju da postane rimsko-nemački car sprečio je Karlo V, sa kojim je potom Fransoa I vodio četiri rata.

1583 - Rođen je italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi, najveći majstor svog vremena, koji je kompozicije za orgulje obogatio novim izražajnim sredstvima. U Italiji nije imao značajnije sledbenike, ali je presudno uticao na austrijske i nemačke barokne majstore, kao i na Baha.

1683 - Poljski kralj Jan III Sobjecki potukao je tursku vojsku i razbio dvomesečnu drugu opsadu Beča, čime je sprečen prodor Turske u srednju Evropu.

1733 - Umro je francuski kompozitor i orguljaš Fransoa Kupren, centralna ličnost muzičkog života Pariza početkom 18. veka, dvorski klavsenista i muzički učitelj. Napisao je metodiku "Umetnost sviranja na klavsenu".

1772 - Rusija je osvojila persijsku oblast uz Kaspijsko more,uključujući i grad Baku.

1801 - Ruski car Aleksandar I anektirao je gruzijsku kraljevinu. Istočna gruzijska kraljevina, stvorena četiri decenije ranije, posle oslobođenja od Persijanaca, prihvatila je ruski protektorat 1783. Rusija je 1810. anektirala i zapadnu Gruziju, koja je do tada bila pod vlašću Otomanskog carstva.

1848 - Švajcarska je usvojila novi ustav kojim je postala federalna unija s jakom centralnom vlašću.

1876 - Rođen je srpski političar, pozorišni i književni kritičar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. U Drugom svetskom ratu bio je član jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji, a od marta do avgusta 1945. potpredsednik vlade Demokratske Federativne Jugoslavije.

1878 - Egipatski obelisk poznat kao "Kleopatrina igla",napravljen od mermera iz Asuana oko 1475. p.n.e, postavljen je u Londonu.

1890 - Britanska Južnoafrička kompanija osnovala je gradSolzberi (Harare) koji je postao glavni grad Rodezije. Naziv je dobio po imenu tadašnjeg britanskog premijera lorda Solzberija.

1913 - Rođen je američki atletičar Džesi Ovens, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Njegov trijumf naljutio je Adolfa Hitlera, koji je napustio počasnu ložu kako bi izbegao da se rukuje s njim zato što je crnac.

1916 - Na Kajmakčalanu je počela ofanziva srpske vojske protivBugara i Nemaca u Prvom svetskom ratu. Završena je 3. oktobra 1916, kao prva pobeda srpske vojske nakon povlačenja preko Albanije.

1919 - Italijanska armija sastavljena od dobrovoljaca podkomandom pesnika Gabrijela D'Anuncija zauzela je Rijeku. Grad je ostao pod italijanskom vlašću do kraja Drugog svetskog rata.

1940 - Tražeći izgubljenog psa, grupa tinejdžera otkrila jepećinu Lesko, kod mesta Montinjak u Dordonji čuveni arheološki lokalitet sa crtežima iz paleolita.

1943 - Nemački komandosi su u Drugom svetskom ratu, na osnovunaredbe Adolfa Hitlera, oteli bivšeg italijanskog diktatora Benita Musolinija, kojeg su nove italijanske vlasti stavile u zatvor.

1953 - Nikita Hruščov izabran je za prvog sekretara Centralnogkomiteta KP ŠSR.

1968 - Albanija je saopštila da napušta Varšavski pakt.

1970 - Palestinski otmičari su u Jordanu digli u vazduh triaviona oteta šest dana ranije posle poletanja iz Njujorka ka Evropi. Prethodno su oslobodili putnike u zamenu za palestinske zatvorenike, među kojima i otmičara četvrtog aviona Lejlu Kaled (Leila Khaled).

1974 - Vojnim pučem svrgnut je sa vlasti etiopski car HaileSelasije, koji je 1928. posle smrti Menelika II postao kralj, a 1930. car Etiopije.

1980 - U vojnom puču pod vođstvom generala Kenana Evrena uTurskoj je oborena vlada Sulejmana Demirela.

1989 - U poljskom parlamentu prihvaćena je vlada jednog odlidera pokreta "Solidarnost" Tadeuša Mazovjeckog, čime je formalno okončana vladavina komunista u Poljskoj.

1994 - U Poljskoj su održane prve zajedničke vojne vežbesnaga NATO i bivšeg Varšavskog pakta.

1998 - U atentatu u Tirani ispred sedišta opozicioneDemokratske partije ubijen je jedan od njenih vođa Azem Hajdari.

1999 - Indonezija je prihvatila raspoređivanje mirovnih snagaUN u Istočnom Timoru.

2000 - U eksploziji automobila koji je uleteo u podzemnu garažuu zgradi Berze u Džakarti, 15 ljudi je poginulo, a više desetina je povređeno.

2001 - NATO se prvi put u svojoj 52 godine dugoj istoriji pozvaona član 5. Povelje NATO o zajedničkoj odbrani, čime je stvorena mogućnost kolektivnog vojnog odgovora na terorističke napade u SAD. U govoru naciji američki predsednik Džordž Buš rekao da je Amerika napadnuta i da će iskoristiti sva svoja odbrambena sredstva kako bi terorizam bio pobeđen.

2003 - Rezolucijom Saveta bezbednosti UN Libiji su ukinute sankcije uvedene nakon terorističkih napada na američki i francuski avion krajem osamdesetih godina. Prethodno je sa Fondacijom Gadafi postignut sporazum o isplati odštete porodicama žrtava oborenog francuskog aviona.

2003 - Umro je američki kantri muzičar Džoni Keš, "Čovek u crnom". Tokom 50-godišnje karijere najviše je pevao o rudarima, nadničarima, osuđenicima i kaubojima.

2005 - Umro je nemački sportista Fric Šilgen, koji je upalio olimpijsku vatru na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu.

Bisernica
14-09-2010, 19:10
13. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100912_113-ItemID-178945-lrg.jpg


1506 - Umro je italijanski slikar i graver Andrea Mantenja, najznačajniji predstavnik visoke renesanse u Padovi i Mantovi, autor čuvenih fresaka u crkvi Eremitani u Padovi, uništene u Drugom svetskom ratu.

1592 - Umro je francuski pisac i filozof Mišel Ejkem de Montenj, obnovitelj intelektualnog skepticizma i vesnik slobodne misli u 17. i 18. veku (tri knjige "Eseja", "Dnevnik putovanja").

1598 - Umro je Filip II, napuljski kralj (1554), gospodar Holandije (1555), a nakon povlačenja svog oca Karla V (1556), kralj Španije, Sicilije i Sardinije. Apsolutista i fanatični katolik svojom politikom izazvao je ustanak u Holandiji, koji je doveo do nezavisnosti severne pokrajine (1581). Pobedio je tursku flotu kod Lepanta 1571, ali je pohod njegove "nepobedive armade" (1588) na Englesku završio katasrofalnim porazom.

1759 - Britanci su u presudnoj bici u blizini Kvebeka pobediliFrancuze i osigurali britansku supremaciju u Kanadi.

1788 - Njujork je proglašen prvom federalnom prestonicom SAD.Grad su osnovali 1626. holandski doseljenici i nazvali ga Novi Amsterdam, a dvadesetak godina kasnije zauzeli su ga Englezi i dali mu naziv Njujork u čast vojvode od Jorka, kasnije engleskog kralja.

1819 - Rođena je nemačka pijanistkinja Klara Šuman, koja je koncertnu karijeru počela u devetoj godini i postala jedan od najvećih klavirskih majstora 19. veka.

1842 - Narodna skupština kneževine Srbije, u kojoj suustavobranitelji imali većinu, proglasila je za kneza Aleksandra Karađorđevića, sina vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Ustavobranitelji su prethodno zbacili kneza Mihajla Obrenovića, koji je potom izbegao u Austriju.

1874 - Rođen je austrijski kompozitor Arnold Šenberg. Kao začetnik Bečke atonalne škole, pobornik ekspresionizma u muzici i tvorac novog načina komponovanja - dodekafonije, bitno je uticao na razvoj muzike 20. veka (opera "Mojsije i Aron", simfonijska poema "Peleas i Melisandra", kantate "Gurelider" i "Preživeli iz Varšave").

1882 - Tokom Egipatskog ustanka britanske trupe porazile suegipatsku vojsku kod Tel el Kebira i nastavile osvajanje Egipta i Sudana.

1908 - Probnom vožnjom od Virpazara do Bara Crnom Gorom jeprošao prvi voz. Redovni železnički saobraćaj uspostavljen je 2. novembra.

1922 - U Al Aziziji u Libiji izmerena je najviša temperaturavazduha u hladu - 58 stepeni Celzijusa.

1923 - General Migel Primo de Rivera izvršio je, uzodobrenje kralja Alfonsa XIII, državni udar u Španiji i zaveo vojnu diktaturu.

1955 - ŠSR i Zapadna Nemačka uspostavili su diplomatske odnose.

1971 - U njujorškom zatvoru Atika poginuli su 31 zatvorenik i 11zatvorskih čuvara, kada su pripadnici američke policije i Nacionalne garde intervenisali da smire petodnevnu pobunu u zatvoru.

1977 - Umro je američki dirigent poljskog porekla LeopoldStokovski. Vodio je Njujoršku filharmoniju od 1946. do 1950, a 1962. osnovao je Američki simfonijski orkestar. Napisao je knjigu "Muzika za sve nas", koja je prevedena na skoro sve svetske jezike.

1989 - U Kejptaunu su održane do tada najveće demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi. Demonstrante koji su uz pesmu i igru prolazili kroz centar grada predvodio je nadbiskup Dezmond Tutu.

1991 - ŠSR i SAD su se sporazumeli da obustave snabdevanjeoružjem zaraćene strane u Avganistanu.

1992 - Umro je američki filmski glumac Entoni Perkins dobitnik Oskara za film "Prijateljsko ubeđivanje".

1993 - Izrael i Palestinska oslobodilačaka organizacija (PLO)potpisali su u Vašingtonu mirovni sporazum kojim je predviđena palestinska samouprava na okupiranim teritorijama.

1998 - Na drugim posleratnim opštim izborima u Bosni i Hercegovini ponovo su pobedile nacionalne političke partije bosanskih Muslimana, Srba i Hrvata. Trogodišnji rat, koji su vodili lideri nacionalnih grupa, završen je u decembru 1995. potpisivanjem mirovnog ugovora u Dejtonu, u SAD, a prvi posleratni izbori održani su 1996.

1999 - U Beogradu su umrli doajen srpskog novinarstva PredragMilojević i istaknuti filmski reditelj Vladimir Pogačić.

1999 - U četvrtoj velikoj, od serije eksplozija koje su dvenedelje potresale Moskvu, srušena je stambena zgrada, a poginulo 118 ljudi.

2000 - Naturalizovani Amerikanac tajvanskog porekla Ven Ho Li,istraživač u vladi SAD pušten je iz zatvora uz izvinjenje sudije. On je u samici proveo devet meseci, zbog optužbi američke vlade da predstavlja pretnju za nacionalnu bezbednost.

2001 - Američki državni sekretar Kolin Pauel potvrdio da jevođa Al Kaide Osama bin Laden, za koga se verovalo da se krije u Avganistanu, glavni osumnjičeni za terorističke napade u SAD 11. septembra.

2006 - Bombaš samoubica usmrtio je u Bagdadu 114 osoba,uletevši svojim kombijem u gomilu šiitskih Muslimana.

Bisernica
14-09-2010, 19:11
14. septebmar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100913_316-ItemID-179010-lrg.jpg


1219 - Proglašena je autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, koju je kod romejskog (vizantijski) cara Teodora I Laskarisa i nikejskog patrijarha Manojla I Haritopula izdejstvovao Sava Nemanjić, potom prvi srpski arhiepiskop, sa sedištem u manastiru Žiča. Car Dušan je 1346. uzdigao srpsku crkvu u rang patrijaršije.

1262 - Kralj Kastilje Alfonso zauzeo je luku Kadiz na obali Atlantskog okeana, okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grada.

1321 - Umro je Dante Aligijeri (Alighieri) najveći italijanski pesnik, koji je u svom delu sintetizovao srednjevekovnu kulturu i nagovestio novi duh koji će se afirmisati u renesansi. Bio je i prozni pisac, književni teoretičar, filozof i političar. Njegova "Božanstvena komedija" smatra se jednim od najznačajnijih dela u svetskoj književnosti.

1812 - Francuske trupe pod Napoleonom Bonapartom ušle su u Moskvu, koju su Rusi u povlačenju zapalili.

1829 - Potpisan je Jedrenski mirovni ugovor kojim je okončan rusko-turski rat. Srbija je na osnovu Jedrenskog mira 1830. dobila hatišerif o samoupravi, a Grčka nezavisnost.

1852 - Umro je engleski fildmaršal, vojvoda Artur Velzli Velington (Arthur Wellesley Wellington), koji se proslavio pobedom nad Napoleonom 1815. kod Vaterloa.

1852 - Rođen je srpski pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma ("Bakonja fra Brne", "Uskok", zbirke pripovedaka "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče").

1860 - U Beogradu je umro srpski knez Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka 1815. Izborio je Srbiji autonomiju 1830, a za sebe naslednu titulu kneza. Zbačen je 1839, ali se vratio na srpski presto 1858.

1911 - Ruski premijer Petar Arkadijevič Stolipin smrtno je ranjen u atenatu u pozorištu u Kijevu. Umro je četiri dana kasnije.

1927 - Isidora Dankan (Duncan), slavna američka igračica, koja se smatra začetnikom modernog baleta, umrla je u Nici kada se ešarpa koju je imala oko vrata zaplela u točkove otvorenog automobila kojim je upravljala.

1930 - Nacional-socijalistička partija Adolfa Hitlera postala je druga partija po veličini u nemačkom parlamentu (Reićstag).

1937 - Umro je češki državnik i filozof Tomaš Garig Masarik (Tomas Garrigue Masaryk), profesor Praškog univerziteta. Osnivač i ideolog liberalne Češke narodne stranke (1900-20) koja se borila za autonomiju Češke u okviru Austro-Ugarske. Bio je prvi predsednik Čehoslovačke od 1918. do 1935.

1939 - Helikopter "VS-300" ruskog konstruktora Igora Ivanoviča Sikorskog, koji je emigrirao u SAD, izveo je prvi uspešan let.

1959 - Sovjetska "Luna 2" je bila prvi vasionski brod koji se spustio na Mesec.

1960 - U Kongu je izvršen vojni udar pod vođstvom pukovnika Žozefa Mobutua (Joseph), a premijer Patris Lumumba (Patrice) stavljen je u kućni pritvor u Leopoldvilu.

1960 - Na sastanku predstavnika zemalja proizvođača nafte u Bagdadu osnovana je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK).

1975 - U Amsterdamu jedan nezaposleni učitelj je kuhinjskim nožem isekao "Noćnu stražu", jednu od najdragocenijih Rembrantovih slika.

1982 - Dan nakon saobraćajne nesreće, umrla je princeza Grejs od Monaka (Grace), bivša američka filmska glumica Grejs Keli (Kelly), dobitnica Oskara za ulogu u filmu "Provincijalka".

1982 - U eksploziji bombe podmetnute u sedište hrišćanske partije Falange u istočnom Bejrutu, poginuli su predsednik Libana Bašir Džemajel (Bashir Gemayel) i još 20 ljudi.

1992 - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o povećanju broja i proširenju mandata međunarodnih mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini (Unprofor).

1996 - Kambodžanski kralj Norodom Sihanuk (Sihanouk) dao je amnestiju jednom od lidera Crvenih Kmera Jengu Sariju (Ieng Sary) zbog njegove uloge u periodu "polja smrti" (1975-78), kada je u Kambodži ubijeno između milion i dva miliona ljudi.

1996 - U Bosni su održani prvi opšti izbori posle potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu u decembru 1995. Pobedile su tri nacionalne stranke, Srba, Hrvata i Muslimana, čiji su ih lideri predvodili i tokom troipogodišnjeg oružanog sukoba.

2001 - Senat SAD usvojio je rezoluciju kojom se predsedniku Džordžu Bušu odobrava da "preduzme sve neophodne i odgovarajuće mere" povodom terorističkih napada 11. septembra. Predsednik Buš odobrio je mobilizaciju 50.000 rezervista.

2001 - Ahmad Šah Masud, legendarni komandant avganistanske gerile u borbi protiv Talibana, umro je od posledica ranjavanja u napadu bombaša-samoubice, 9. septembra.

2003 - Na referendumu u Švedskoj građani su se izjasnili protiv priključenja te zemlje Evropskoj monetarnoj uniji.

2009 - Haški tribunal osudio je Florans Artman, bivšu predstavnicu glavne tužiteljske tog suda Karle del Ponte na kaznu od 7.000 evra, proglasivši je krivom za nepoštovanje suda, jer je objavila dve poverljive odluke suda iz procesa protiv Slobodana Miloševića.

Bisernica
14-09-2010, 19:13
15. septembar


http://www.nadlanu.com/Uploads/Beta-News/20100914_353-ItemID-179106-lrg.jpg


1776 - Tokom Američkog rata za nezavisnost, britanske trupe pod komandom generala Vilijama Haua zauzele su Njujork.

1810 - U Meksiku je počeo ustanak protiv španske vlasti koji jes prekidima trajao do 1820, kada je proglašena nezavisnost Meksika od Španije.

1821 - Španske kolonije Gvatemala, San Salvador i Kostarika proglasile su nezavisnost.

1822 - Britanske trupe zauzele su Kairo, a Rabi-paša, koji se predao Britancima, proteran je na Cejlon. Kairo je ostao pod britanskom kontrolom do 1922, kada je Egipat proklamovao nezavisnost a grad postao prestonica države.

1830 - Rođen je meksički general i državnik Porfirio Dijaz, predsednik Meksika od 1877. do 1880. i od 1884. do 1911, kada ga je sa vlasti oborio vođa meksičke revolucije Fransisko Madero. Umro je 1915. u emigraciji u Parizu.

1864 - Tokom lova na jarebice, nesrećnim slučajem se ubioengleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je u avgustu 1858. video afričko jezero Viktorija, tvrdeći da je ono izvorište Nila.

1890 - Rođena je engleska književnica Agata Kristi, autor popularnih kriminalističkih romana i pozorišnih komada, jedan od najuspešnijih pisaca svih vremena sa dve milijarde prodatih knjiga ("Ubistvo u Orijent ekspresu", "Mišolovka", "Vašar zločina").

1904 - Rođen je italijanski kralj Umberto II, poslednji vladar Italije, koji je na presto stupio u maju 1946. posle abdikacije svog oca Vitorija Emanuela III (Vittorio Emmanuele). Abdicirao je mesec dana kasnije, u junu 1946, kada su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.

1916 - U bici na Somi u Prvom svetskom ratu Britanci su prviput upotrebili tenkove, napravljene prema projektu Ernesta Svintona.

1935 - Nemački Rajhstag na vanrednom zasedanju u Nirnbergu doneoje zakon o oduzimanju državljanstva Nemcima jevrejskog porekla i zakon o zaštiti nemačke krvi i časti kojim je bilo zabranjeno sklapanje brakova između Nemaca i Jevreja i zapošljavanje Nemaca kod jevrejskih poslodavaca.

1946 - Proglašena je Narodna Republika Bugarska, nakon što suse Bugari na referendumu izjasnili protiv monarhije.

1949 - Konrad Adenauer je izabran za prvog kancelara ZapadneNemačke, a Teodor Hojs za prvog predsednika Republike.

1967 - Komandant egipatskih snaga u šestodnevnom ratu sa Izraelom u junu 1967, Abdel Hakim Amer, izvršio je samoubistvo. U tom ratu Izrael je gotovo uništio egipatsko vazduhoplovstvo, zauzeo Sinaj i prodro do Sueckog kanala.

1972 - Španija i Sovjetski Savez potpisali su ugovor o trgovini,prvi ugovor dve zemlje od okončanja Španskog građanskog rata (1936-39).

1973 - Umro je švedski kralj Gustav VI Adolf (90), a nasledio gaje unuk Karl XVI Gustav.

1987 - Nemački hakeri poznati kao "Haos klub" upali su ukompjuterski sistem Nase i instalirali program nazvan "Trojanski konj".

1999 - Savet bezbednosti UN odobrio je formiranje međunarodnih snaga za Istočni Timor zbog talasa nasilja koji su izazvale proindonežanske snage, nakon referenduma na kojem su se stanovnici te indonežanske pokrajine izjasnili za nezavisnost.

2000 - U Sidneju su otvorene 27. Olimpijske igre. Jugoslovenski sportisti su na tim igrama osvojili tri medalje - zlatnu odbojkaši, srebrnu Jasna Šekarić u gađanju iz vazdušnog pištolja, a bronzanu vaterpolisti.

2002 - Na parlamentarnim izborima u Makedoniji, četvrtim odosamostaljenja te bivše jugoslovenske republike, pobedila je opoziciona koalicija "Za Makedoniju-zajedno", predvođena Socijaldemokratskim savezom (SDS) Branka Crvenkovskog.

2003 - U požaru u najvećem zatvoru u Saudijskoj Arabiji,al-Hairu u Riadu, poginulo je 67 a povređeno 23 zatvorenika. To je najsmrtonosniji požar u istoriji te zemlje.

2006 - Umrla je Orijana Falači italijanska novinarka i nekadašnji ratni izveštač, poznata po beskompromisnim intervjuima sa svetskim liderima i provokativnim stavovima.