Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini. Zbog svoje složenosti razvila se nauka - geomorfologija - koja je usredotočena upravo samo na reljef. Reljef se može označiti bojom, izohipsama, kotama.
Printable View
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini. Zbog svoje složenosti razvila se nauka - geomorfologija - koja je usredotočena upravo samo na reljef. Reljef se može označiti bojom, izohipsama, kotama.
Reljefni oblici :
kontinent
oblici stena
ravan i plato
vapnenačka podloga
Strminski reljef
brdo
dolina
hrbat
klif
planina
razvođe
strmina
škarpa
terasa
Obalni, morski i okeanski reljef:
bad
barijera i barijerni otok
delta
draga
estuarij
fjord
greben
hrid
klif
koraljni greben
laguna
pličina (šelf) (razlikovati od plićaka)
luk
more
obala
okean
okeanski hrbat i okeanski jarak
otok, otočić, otočni luk, otočje i atol
plaža i povišena plaža
poluotok
prevlaka
rias
rt
slana močvara
spilja
sistem dina
tesnac
tombolo
uvala, zaton i zaliv
ždrelo
Rečni reljef:
bara
bazen
brana
delta
dolina i žleb
estuarij
izvor
jezero
klif
korito
meandar
močvara
naplavna ravan
nasip
otok
plaža
potkova
provalija
razvodnica
reka
sliv
spilja
terasasti tok
tok
ušće
vododerina
vodopad
ždrelo i kanjon
Planinski i ledenjački reljef :
cirk
dolina
drumlin
drumlinsko polje
esker
fjord
isprana ravan
kame
kame delta
kotao
ledenjačka dolina
ledenjački rukavac
ledenjak
morena
pingo
planina i planinski lanac
terasasti tok
viseća dolina
Vulkanski reljef :
gejzir
grotlo
kaldera
lavasta kupola
okeanski hrbat
okeanski jarak
pepeljasti stožac
tok lave
vulkan, vulkanski štit i kompozitni vulkan (ili stratovulkan)
vulkanski otok
Erozijski reljef
Reljef koji nastaje erozijom i trošenjem obično se događa na obalama ili rekama,
te se mnogi pojavljuju iznad i ispod istih. Neki drugi reljefni erozijski oblici koji ne
spadaju u gornje kategorije uključuju:
kanjon
kuk
spilju
vapnenačku podlogu
Depozitni reljef - reljef oblikovan depozicijom tereta ili sedimenta (obično obalnog ili rečnog).
Eolski reljef - reljef oblikovan vetrom.
Fjord
Tipične karakteristike fjorda su uzak rukavac, erodirano dno duboko ispod morske površine, strme padine kopna koje ga okružuje a koje se pružaju duboko pod more i izlaz na otvoreno more.
Fjordovi su nastajali u ledeno doba kad su veliki glečeri, otapajući se putovali prema moru odnoseći zarobljene stene i svojim abrazivnim delovanjem dubili kopno. Takvim delovanjem glečera nastajali su čak do 800 metara duboki rukavci.
Najpoznatije lokacije fjordova su: Farska ostrva, Norveška, Island, Obala Britanske Kolumbije, Kanada, unutrašnjost Britanske Kolumbije, južna i zapadna obala Aljaske, jug Čilea, južna i zapadna obala Newfoundlanda, obala poluostrva Labrador, posljednjih 100 km rijeke Saguenay u Quebecu, arktički predeli Kanade, Grenland.
Najduži fjordovi na svetu su: 1. Scoresby Sund na Grenlandu - 350 km, Sognefjord u Norveškoj - 203 km, Hardangerfjord u Norveškoj - 179 km.
fjrodovi u norveškoj:
http://razbibriga.net/clear.gif
http://razbibriga.net/clear.gif
http://razbibriga.net/clear.gif
fjordovi na novom zelandu:
http://razbibriga.net/clear.gif
http://razbibriga.net/clear.gif
fjordovi u čileu:
http://razbibriga.net/clear.gif
http://razbibriga.net/clear.gif