Stranica 1 od 7 123 ... ZadnjaZadnja
Pokazuje rezultate 1 do 20 od 128

Tema: Hej Sloveni....

  1. #1
    nikad nema cigare !!!
    Ciciban avatar
    Status : Ciciban je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Poruke : 6,206
    Tekstova u blogu : 19

    Početno Hej Sloveni....

    30 godina od Titove smrti

    Na današnji dan, pre tri decenije, umro je Josip Broz Tito, državni i politički lider nekadašnje socijalističke Jugoslavije.

    O njegovoj ulozi u formiranju i razvoju bivše Jugoslavije i danas se iznose oprečna mišljenja. U svim republikama bivše države za mnoge je simbol boljeg, sigurnijeg i uređenijeg života. Tito je umro u Kliničko bolničkom centru u Ljubljani, a sahrani, četiri dana kasnije u Beogradu, prisustvovalo je 700.000 ljudi i 209 stranih delegacija iz 128 zemalja. Prema mnogim viđenjima, sa Titovom smrću su krenuli dezintegracioni procesi u SFRJ, a u godinama pred raspad zemlje, počele su kritike i distanciranja od njegovog lika i dela.


    Josip Broz Tito - biografija
    Josip Broz rodio se u malom selu Kumrovcu na Sutli, u najzapadnijem dijelu Hrvatskog zagorja 7. maja 1892. godine kao sedmo od petnaestero djece roditelja Franje (Franceka) i Marije Broz, rođene Javeršek. Mali "nesporazum" oko toga biografskog podatka, s obzirom da se Titov rođendan slavi na dan 25. maja, objasnili su njegovi biografi činjenicom da je Josip Broz za vrijeme svoga dugogodišnjeg revolucionarnog rada bio prisiljen da se služi lažnim papirima i dokumentima, pa je tako i u jednom vojničkom dokumentu austro-ugarske vojske zabilježeno da je rođen 25. maja. A upravo na taj dan (25. V 1944.) izvršen je i desant na Drvar. Rođendan je ostao, pa ni sam Tito nije želio da se taj datum mijenja kad ga je narod već prihvatio. Sin oca Hrvata i majke Slovenke, Josip Broz nije osjećao nikakvih nelagoda zbog te okolnosti, jer između dvije susjedne zemlje nije bilo antagonizma ni netrpeljivosti. Josip Broz je mnoge dane djetinjstva proveo kod djeda Martina preko Sutle, te naučio odlično slovenski, zbog čega je imao poteškoća kada je pošao u hrvatsku osnovnu školu.

    Kada se rodio Josip Broz, život u kumrovačkoj dolini je bio težak i naporan, oskudan i jednoličan. Iako je kmetstvo odavno bilo ukinuto, seljaštvo su pritiskali teški nameti, porezi i opća oskudica, jer su im posjedi bili mali, rasparčani, a zemlja slabe kvalitete. Godina 1903. i 1904. bile su veoma burne u tim krajevima, u znaku općeg narodnog pokreta protiv madžarizacije s jedne strane, i u znaku pobune siromašnih seljaka protiv svih vrsta eksploatacije s druge strane.

    Osnovnu školu Josip Broz je pohađao u Kumrovcu od 1900. do 1905. Po svršetku osnovne škole Josip Broz je, zbog teškog stanja u obitelji, morao odložiti svoj odlazak na zanat, pa je neko vrijeme morao raditi kod svog ujaka u Sloveniji. Nakon toga je radio u jednoj sisačkoj kantini. Godine 1907. je postao šegrt mehaničarske radionice u Sisku. Po završetku šegrtske škole 1910. prvi put stiže u Zagreb gdje postaje član Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije i učestvuje u radničkim demonstracijama.

    Nakon "izleta" u Trst, gdje nije našao posao, vraća se u Zagreb gdje 1911. sudjeluje u velikim demonstracijama. Nakon toga je radio u Kamniku u Sloveniji, Čenkovu u Češkoj, u Münchenu, u tvornici automobila "Benz" u Mannheimu, u Njemačkom Ruhru, Beču, Bečkom Novom Mjestu gdje je radio u tvornici automobila "Daimler" kao probni vozač. Naučio je njemački i češki jezik, usavršio svoj i izučio nove zanate.

    Godine 1913. odlazi u vojsku. Početkom prvog svjetskog rata 1914. shvatio je da to nije njegov rat i da nema za šta da ratuje, pa je u to uvjeravao i svoje drugove u kasarni. Odveden je u Petrovaradinsku tvrđavu i tu je proveo neko vrijeme, ali nije osuđen nego je poslan na frontu u Galiciju pa zatim na Karpate.

    Na fronti je bio do 25. maja 1915. kada je ranjen i zarobljen. U ruskoj bolnici provodi trinaest mjeseci gdje mnogo čita i uči ruski jezik. Nakon izlječenja, Tito je kao zarobljenik poslan na rad u selo Kalasijevo. Pored posla nalazi vremena za čitanje a u razgovorima sa seljacima sve se češće spominje ime Lenjin.

    Krajem 1916. premješten je u Kungur gdje radi na održavanju željezničke pruge. U junu 1917. napušta Kungur i odlazi u Petrograd gdje sudjeluje u demonstracijama. Zatim bježi u Finsku. Tamo je uhapšen i poslan u zatvor u Petropavlovskoj tvrđavi, iz koje je transportiran natrag u Kungur. Iz transporta je pobjegao i dospio u Omsk, gdje se, poslije pobjede oktobarske revolucije, prijavio u odred Crvene internacionalne garde. Na proljeće 1918. zatražio je da bude primljen u Rusku komunističku partiju (boljševika). U ljeto iste godine umaknuo je pred Kolčakovom vojskom među Kirgize, gdje je radio kao strojar u jednome mlinu. Po povratku boljševika u Omsk vratio se u taj grad i tamo postao član jugoslavenske sekcije Ruske komunističke partije.

    U jesen 1920. vraća se u Zagreb gdje stupa u redove Komunističke partije Jugoslavije. Iste godine partija je zabranjena. Kada 1921. ostaje bez posla zapošljava se u mlinu u mjestu Velikom Trojstvu gdje je sa svojom suprugom živio do kasnog proljeća 1925. godine. Tu mu se rodilo troje djece. Prvo dijete umrlo mu je u Zagrebu, a u Trojstvu su mu sahranjeni sinčić Hinko, koji je umro osam dana nakon rođenja kćerkice Zlatice, čiji se život ugasio nakon 17 mjeseci. Godinu dana prije nego što napušta Veliko Trojstvo, rođen je sin Žarko, koji je jedini ostao živ od četvoro njegove djece iz prvog braka.

    Napušta mlin u Velikom Trojstvu i u kasno proljeće 1925. godine dolazi u Zagreb. Po partijskim zadacima odlazi u Kraljevicu, Beograd i u Smederevsku Palanku. U aprilu 1927. opet se vraća u Zagreb. Od suda u Ogulinu osuđen je na sedam mjeseci robije, uvjetno na četiri mjeseca, zbog komunističke propagande. Nakon izlaska iz zatvora Tito ujedinjuje Partiju koja je bila podijeljena na različit frakcije.

    Kada su u junu 1928. godine organizovane demonstracije, na letku kojim se radnici pozivaju na demonstracije stajao je potpis Josipa Broza. Velika potjera policije raspisana je 20. juna 1928. Uhapšen je 4. augusta 1928. i osuđen na pet godina robije. Početkom 1929. doveden je na izdržavanje kazne u Lepoglavu. Godinu dana poslije njega u Lepoglavu dolazi Moša Pijade, tada stari i iskusni komunist. Njih dvojica su počeli zajedno raditi na organiziranju partijskih jedinica u kaznionici. Iz toga vremena sačuvan je i jedan od dva portreta Tita što ih je izradio Moša Pijade, koji je inače bio poznati slikar.

    Početkom 1931. Josip Broza su iznenada premjestili u kaznionicu u Mariboru, koja je bila na glasu kao najgora u Jugoslaviji. Tu je izdržao kaznu ali ipak nije odmah pušten na slobodu. Odveden je u Ogulin, gdje je trebao da odleži još tri i pol mjeseca one kazne na koju je bio uvjetno osuđen. Tek potkraj marta 1934. izlazi iz zatvora, ali mu je određeno da mora boraviti u rodnom Kumrovcu i da iz njega ne smije nigdje otići.

    Već u aprilu te godine napušta Kumrovec i odlazi u Samobor. Postao je ilegalac i prvi put se spominje ime Tito. Postojalo je više priča o tome kako je dobio to ime ali je Josip Broz kasnije više puta objašnjavao da ga nikakav posebni razlog nije potakao da uzme to ime. Jednostavno, to je narodno ime, koje nije posebno rijetko. Prešavši u ilegalnost, Tito je nastavio još većom partijskom aktivnošću. Uključen je u Politički biro CK KPJ 1934. godine. Zbog partijskih zadataka povremeno odlazi u Pariz i Moskvu.

    Krajem 1937. godine Josip Broz Tito postaje generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. Poslije toga još dva puta odlazi u Moskvu 1938. i 1939. godine. Fašizam se širio Evropom, Hitlerove i Mussolinijeve armije su na granicama Jugoslavije, a vlada Cvetković-Maček ne vidi opasnost koja se bliži. Jedne od posljednjih večeri u oktobru 1940. godine u Dubravi je održana Peta zemaljska partijska konferencija. Na kraju konferencije Tito je rekao: "Drugovi, pred nama su odlučujući dani. Naprijed sada u konačnu pobjedu! Iduću konferenciju moramo održati u oslobođenoj zemlji i od tuđina i od kapitalista!"

    Okupacija Jugoslavije zatekla ga je u Zagrebu, odakle je, njegovom inicijativom, upućen proglas CK KPJ narodima Jugoslavije i radnom narodu Jugoslavije, u kojemu se ističe odlučnost Partije da u oslobodilačkom ratu ustraje u prvim redovima, u kojemu ustaje protiv potpaljivanja nacionalne mržnje i poziva radnike, seljake, omladinu, građane i sve rodoljube da se ujedine u borbi za nacionalnu nezavisnost.

    U drugoj polovici maja 1941. godine Tito odlazi u Beograd odakle usmjerava pripreme za dizanje ustanka i početak oslobodilačkog rata. Po napadu Njemačke na SSSR (22. juna) Politbiro CK KPJ je pod Titovim vodstvom ocijenio da je nastupio odlučan trenutak za početak oružanog ustanka protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača. Glavni štab Narodnooslobodilačkih i partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ) formiran je 27.juna, a Tito je postao vrhovnim komandantom NOPOJ. Pod njegovim vodstvom donesena je odluka o dizanju svenarodnog ustanka.

    Beograd je napustio 16. oktobra i otišao na oslobođeni teritorij u zapadnoj Srbiji, kamo su premješteni i GŠ NOPOJ i CK KPJ. U Stolicama je 26. i 27. novembra održano savjetovanje nacionalnih i pokrajinskih predstavnika narodnooslobodilačkog pokreta i donesene smjernice za razvoj ustanka i oslobodilačke borbe pod jedinstvenim vodstvom Vrhovnog štaba NOPOJ i glavnih štabova po zemljama i pokrajinama Jugoslavije. U oktobru iste godine Tito se sastao u Ravnoj Gori s Dražom Mihailovićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv okupatora, koji zbog stava Mihailovića završava bez uspjeha.

    U oktobru i novembru 1941. godine Tito je u Užicu, odakle usmjerava razvitak ustanka. U Rudom, u istočnoj Bosni, 22. decembra 1941. osniva Prvu proletersku brigadu. Na osnovi uspjeha postignutih u ustanku i oslobodilačkoj borbi u drugoj polovici 1942. izdaje naredbu o osnivanju prvih divizija i korpusa, što je bio temelj stvaranja Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ). Na njegovu inicijativu u Bihaću se 27. Novembra 1942. sastaju predstavnici NOB iz svih krajeva Jugoslavije i formiraju AVNOJ - Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije. Godinu dana poslije, 29. i 30. novembra 1943, u Jajcu se sastaje AVNOJ na svoje drugo zasjedanje i donosi povijesne odluke o budućem uređenju Jugoslavije kao federativne države ravnopravnih naroda i narodnosti Jugoslavije.

    Tito dobiva naslov maršala. Neko vrijeme rukovodi oslobodilačkom borbom iz Drvara, odakle, poslije neuspjelog njemačkog desanta, 25. maja 1944. godine, odlazi na Vis, gdje razvija široku djelatnost za međunarodno priznanje nove Jugoslavije. U augustu 1944. susreće se u Napulju s predsjednikom britanske vlade Winstonom Churchillom. Istodobno dok se bori za međunarodno priznanje novoga stanja na tlu Jugoslavije, rukovodi, kao vrhovni komandant, operacijama oslobođenja zemlje, koje usklađuje s operacijama savezničkih vojski. Predvečer 23. oktobra 1944. stiže u oslobođeni Beograd. Potvrđujući već izborene tekovine, Tito 7. marta 1945. godine formira vladu Demokratske Federativne Jugoslavije.

    Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije pobjednički je završena 15. maja 1945. Još u toku borbe - 19. novembra 1944. - Predsjedništvo AVNOJ-a dodijelilo je Titu naziv narodnog heroja Jugoslavije. Josip Broz Tito bio je jedini Vrhovni komandant u drugom svjetskom ratu koji je svoje borce lično vodio u bitku. Ranjen je u bitci na Sutjesci u junu 1943. godine.

    Godine 1948. odupro se diktatu Staljina, odbacivši njegovu neprijateljsku politiku prema tekovinama socijalističke revolucije u Jugoslaviji i tekovinama oslobodilačke borbe. Odbijanjem da se pokori tzv. Rezoluciji Informativnog biroa komunističkih i radničkih parija (Informbiro), koja je sadržavala agresivnu politiku Staljina prema Jugoslaviji, Tito je, u ime načela ravnopravnosti naroda i komunističkih partija svih zemalja, odbacio politiku međunarodnoga hegemonizma i diktata velike sile. U Narodnoj skupštini FNRJ 27. juna 1950. podnio je obrazloženje Osnovnog zakona o upravljanju radnim kolektivima od strane radnika, istaknuvši staro socijalističko geslo "Tvornice radnicima". Prvi put je za Predsjednika Republike izabran 14. januara 1953.

    Poslije smrti Staljina uslijedila je normalizacija odnosa sa SSSR pa je, za posjeta Hruščova Jugoslaviji, u junu 1955, potpisana Beogradska deklaracija, kojom je otvoren put normalizaciji odnosa između dviju zemalja, na osnovi priznanja načela ravnopravnosti među narodima, državama i komunističkim i radničkim partijama svih zemalja svijeta.

    Tito je od ranih 1950-ih godina pa sve do svoje smrti razvio golemu međunarodnu djelatnost, jedan je od začetnika i glavnih aktera pokreta nesvrstanosti s kojim su se identificirale mnoge novooslobođene zemlje u svijetu. Afirmirajući međunarodni položaj Jugoslavije, mir i suradnju među narodima, Tito je posjetio više od sedamdeset zemalja svijeta, na svim kontinentima. Za goleme i trajne zasluge koje je stekao za sve narode Jugoslavije i za njihovu državnu zajednicu tri puta je proglašavan narodnim herojem. Bio je biran za doživotnog predsjednika SKJ. Za izvanredan doprinos vojnoj znanosti i praksi, posebno za doprinos i zasluge u izgradnji teorije i prakse oslobodilačkog rata Tito je 1976. dobio doktorat vojnih znanosti i umjetnosti. Proglašen je i počasnim članom mnogih akademija znanosti i umjetnosti.

    Na jedanaestom kongresu SKJ - posljednjem kojemu je prisustvovao - održao je govor o snazi, ulozi i perspektivama Jugoslavije, o njezinoj vjernosti pokretu nesvrstanosti i o odsudnoj važnosti bratstva i jedinstva naroda i narodnosti Jugoslavije - govor koji je svojevrsna oporuka svim baštinicima države koja je stvorena pod njegovim vodstvom i kojoj je ostao trajnim simbolom: Titova Jugoslavija.

    4. maja 1980. u 15.05 sati na Kliničkom bolničkom centru u Ljubljani umro je najveći sin naših naroda i narodnosti, predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, predsjednik Saveza Komunista, Vrhovni Komandant oružanih snaga, Maršal Jugoslavije Josip Broz Tito. Pokopan je 8. maja 1980. u Beogradu u Kući cvijeća. Na njegovoj sahrani bilo je prisutno 209 delegacija iz 127 država svijeta. Titova sahrana bila je zvanično najposjećeniji pogreb nekog državnika u prošlom stoljeću.

    izvor : http://komunist.free.fr/tito/bio.html

  2. #2
    nikad nema cigare !!!
    Ciciban avatar
    Status : Ciciban je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Poruke : 6,206
    Tekstova u blogu : 19

    Početno Re: Hej Sloveni....


  3. #3
    nikad nema cigare !!!
    Ciciban avatar
    Status : Ciciban je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Poruke : 6,206
    Tekstova u blogu : 19

    Početno Re: Hej Sloveni....


  4. #4
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hej Sloveni....

    Sviđa mi se naziv teme..

    Pre par godina sam prvi put zaista čula reči himne.
    Hm.. opasno je dobra...
    samo bih ja sada pitala...
    hej sloveni, jestel živi...
    Večnost je čista sadašnjost.

  5. #5
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Hej Sloveni....

    mislim da je danas trebalo takođe da bude neradni dan....30 godina nije malo.
    šta znam, moji su gorepomenutog oduvek zvali ''hohštaplerom'' i nisu mi dali da učestvujem na sletu...jedva su mi opravdali te časove kada je pola škole išlo na stadion, a ja sedela kod kuće. sećam se da smo imali nedelju dana neodlaska u školu i celu noć smo džonjali da prođemo pored njegovog kovlega.....mislim, užas.
    maltretiranje do koske....ironija - moj rođendan je 25. maja.
    где си пошла с крмељиве очи

  6. #6
    nikad nema cigare !!!
    Ciciban avatar
    Status : Ciciban je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Poruke : 6,206
    Tekstova u blogu : 19

    Početno Re: Hej Sloveni....

    Slikala sam danas Titovu bistu na plostadu prekrivenu cvecem i upaljenim svecama od gradjana ali kabl mi ostao kuci

  7. #7
    Registrovani Član
    Kovač avatar
    Status : Kovač je odsutan
    Registrovan : Mar 2010
    Pol:
    Lokacija : Periferija...
    Poruke : 1,188
    Tekstova u blogu : 1

    Početno Re: Hej Sloveni....

    Citiraj Prvobitno napisano od kojica Vidi poruku
    Sviđa mi se naziv teme..

    Pre par godina sam prvi put zaista čula reči himne.
    Hm.. opasno je dobra...
    samo bih ja sada pitala...
    hej sloveni, jestel živi...
    I nije te sramota???:raz_073:

  8. #8
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Hej Sloveni....

    čekaj, u makedoniji poštuju tita, a?
    где си пошла с крмељиве очи

  9. #9
    nikad nema cigare !!!
    Ciciban avatar
    Status : Ciciban je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Poruke : 6,206
    Tekstova u blogu : 19

    Početno Re: Hej Sloveni....

    Jeste bar u Skoplju i Kumanovu

  10. #10
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Hej Sloveni....

    dobro...vidim da se i u bosni jako poštuje (naročito ovom delu koji se ne zove ''republika srpska''), ali nisam znala za makedoniju.
    где си пошла с крмељиве очи

  11. #11
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: Hej Sloveni....

    Bio je najveći švindler svih vremena i neće se naći nijedan koji će moći da mu parira.
    Ali dok je bilo dobro njemu,bilo je dobro i nama.Danas je dobro samo nekima,a nama kako bude
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  12. #12
    Registrovani Član
    milan11 avatar
    Status : milan11 je odsutan
    Registrovan : Dec 2009
    Pol:
    Lokacija : paris
    Poruke : 267

    Početno Re: Hej Sloveni....

    postuje se Tito svuda po staroj Jugoslaviji a i dalje, ziveo drug Tito!

  13. #13
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Hej Sloveni....

    jes bio maher....ne kažem.
    где си пошла с крмељиве очи

  14. #14
    Registrovani Član
    G avatar
    Status : G je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,502

    Početno Re: Hej Sloveni....

    A on je video Tita ! "HEROJ PINKI"

    BOŠKO PALKOVLJEVIĆ PINKI
    NARODNI HEROJ
    1920.-1942.




    Rođen je 14. decembra 1920. godine u selu Manđelos, kod Sremske Mitrovice. Po završetku osnovne škole u rodnom selu, pohađao je Gimnaziju u Sremskoj Mitrovici i kasnije Srednju mašinsku školu u Novom Sadu. Pinki se priključio borcima koji su se u to vreme spremali za otpor nadolazećem fašizmu.
    U vreme napada Nemačke na Kraljevinu Jugoslaviju, aprila 1941. godine, i ako nije bio vojnik, Pinki je, odazivajući se pozivu Partije, dobrovoljno stupio u vojsku i u borbi zarobljen. Pre transporta u sabirni logor, uspeo je da pobegne iz Rume, ponevši sa sobom jednu bombu, koju je uzeo prilikom istovaranja municije, a sa privremenog aerodroma u selu Veliki Radinci, uzeo je mitraljez, i naoružan stupio u partizane na Frušku goru.
    Pinki je bio jedan od organizatora bega robijaša-komunista iz zatvora u Sremskoj Mitrovici. Posle izvršenih priprema za beg, on je dobio zadatak da sa grupom naoružanih drugova sačeka begunce na izlasku iz prokopanog kanala. Kada su 22. avgusta 1941. godine, posle pola noći, trideset dva zatvorenika jedan za drugim izašli iz podzemnog kanala, kraj samog zatvora, Pinki ih je sa svojim drugovima prihvatio i odveo na Frušku goru. Pošto je bilo odlučeno da četvorica ostanu na Fruškoj gori, a ostali prebace u Srbiju, Pinki ih je prebacio u Bogatić, gde su ih prihvatili mačvanski patizani.
    Pinki je bio neustrašivi borac. Prvi voz u Sremu digao je u vazduh, minom koju je sam napravio. Odmah posle toga, usred dana, preobučen u domobransku uniformu, sa džakom na leđima, odlučio je da digne u vazduh i železnički most na Bosutu i ako su mu drugovi govorili da most čuva jaka straža, on je ipak odlučio da pokuša. Prišao je ustaškom stražaru i zamolio ga da mu da vatre da zapali cigaretu. Pošto je pred sobom video domobrana, stražar ga je pozvao da uđe unutra, u baraku. Pinki je unutra ubio stražara, a zatim i drugog koji potrčao iz susedne barake. Deset minuta kasnije, postavio je minu i digao most u vazduh.
    Pinki je bio i prvi partizanski kurir iz Srema koji je u Vrhovni štab doneo prve izveštaje o narodnooslobodilačkoj borbi u Vojvodini, posle neprijateljske ofanzive u zapadnoj Srbiji i povlačenja partizanskih jedinica prema Bosni i Sandžaku. Od početka decembra 1941. godine, kada je po zadatku pošao na put, do početka januara 1942. godine, celog meseca, Pinki se probijao kroz neprijateljsku teritoriju i bio čak zarobljavan od četnika, ali je zadatak uspeo da izvrši, i vratio se u Srem sa direktivama. Veza Vrhovnog štaba sa Sremom je bila, zahvaljujući njemu, uspostavljena.
    Kada se, 10. juna 1942. godine, vraćao sa akcije rušenja mosta, na putu Ruma-Veliki Radinci, zadržao su u selu Mala Remeta. U zoru je narod počeo da beži na sve strane jer su u selo ulazili Nemci. Pinki je zauzeo položaj i otvorio vatru, s namerom da zaustavi Nemce i omogući narodu da pobegne u šumu. Kada je pokušao da se prebaci preko jedne čistine, mitraljeski rafal mu je presekao grudi. Tih dana, u selima Srema, nisu se čule pesme za slobodnu teritoriju.
    Za narodnog heroja proglašen je 25. oktobra 1943. godine.
    Naš odred od svog osnivanja sa ponosom nosi njegovo ime!


    "Braneći svoj narod, ovde je 10. juna 1942. god. poginuo
    Boško Palkovljević - Pinki
    Narodni heroj"


  15. #15
    Registrovani Član
    Zazijavalo avatar
    Status : Zazijavalo je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Poruke : 1,951

    Početno Re: Hej Sloveni....

    Kakav bre Pinki.

    I sam prizaješ da se borio protiv švaba. Komunjara obična, znači.

  16. #16
    Registrovani Član
    G avatar
    Status : G je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,502

    Početno Re: Hej Sloveni....



    Sećam se kao da je bilo danas...

  17. #17
    Registrovani Član
    G avatar
    Status : G je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,502

    Početno Re: Hej Sloveni....



    Posle Tita Tito...

  18. #18
    Registrovani Član
    G avatar
    Status : G je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,502

    Početno Re: Hej Sloveni....




  19. #19
    Registrovani Član
    G avatar
    Status : G je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,502

    Početno Re: Hej Sloveni....


  20. #20
    Registrovani Član
    G avatar
    Status : G je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,502

    Početno Re: Hej Sloveni....


Stranica 1 od 7 123 ... ZadnjaZadnja

Slične teme

  1. Sloveni su – KoloVeni!
    Od Ometač u forumu Istorija Srba
    Odgovora: 11
    Poslednja poruka: 11-11-2011, 21:16

Članovi koji su pročitali ovu temu: 0

There are no members to list at the moment.

Oznake za ovu temu

Dozvole

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete slati odgovore
  • Ne možete postavljati priloge
  • Ne možete izmeniti svoju poruku
  •