Stranica 1 od 3 123 ZadnjaZadnja
Pokazuje rezultate 1 do 20 od 45

Tema: Hrana koju jedemo

  1. #1
    panta rhei
    Adio avatar
    Status : Adio je odsutan
    Registrovan : Dec 2010
    Pol:
    Poruke : 970
    Tekstova u blogu : 3

    Početno Hrana koju jedemo


    Realno, ovaj klip je nesto poput razotkrivanja teorije zavere, ali...
    Potpisujem da dovoljno sam luda...Potpisujem i jos da dovoljno sam jaka...jedan manje vise hir...

  2. #2

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    I, šta da uradim, konkretno?

  3. #3
    panta rhei
    Adio avatar
    Status : Adio je odsutan
    Registrovan : Dec 2010
    Pol:
    Poruke : 970
    Tekstova u blogu : 3

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Pocni da pases travu

    Salu na stranu, covek prica neke stvari koje su delimicno tacne.
    U principu u svu hranu se dodaju aditivi, boje, konzervansi itd.
    Ali ono sto je meni skrenulo paznju je podatak da jedemo klonirana goveda, sto je potpuno netacno, i ne jedemo GM kukuruz vec soju, a SAD i Argentina su najveci izvoznici GM soje, gde ljudi ni ne znaju sto je ona modifikovana, a pre svega jer je zapad zatrovan, tj zatrovali su svoju zemlju i jedini nacin da proizvode soju je taj, gde je stvorena soja koja je otporna na herbicid iz zemljista, i moze se gajiti. Mada je soja sama po sebi, kao biljka skodljiva za zdravlje.
    Druga stvar, ljudi ni ne znaju naprimer da se u mesne preradjevina stavlja surutka u prahu, koja skuplja vodu i na taj nacin logicno povecava masu tog nekog proizvoda, i samim tim, opet nije zdravo, jer mi uvozimo surutku koja susenjem postaje stetna.
    Opet, jos jedan podatak, 60% proizvodnje svih zitarica, leguminoza itd, koristi se za ishranu zivotinja na farmama, a koliko god to bilo stetno, zbog pesticida herbicida itd, na bilo koji nacin preradom dolazi opet do nas, i time se hranimo.
    Naravno da niko ne razmislja o tome dok kupuje bilo koji proizvod!
    Potpisujem da dovoljno sam luda...Potpisujem i jos da dovoljno sam jaka...jedan manje vise hir...

  4. #4

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Eto, ja sam baš u petak pojeo sto grama pečene soje..
    Hoću li umreti?

  5. #5
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Industrija hrane ugrožava zdravlje
    IZVOR: BETA

    Ban Ki Mun je na sastanku u Njujorku o neprenosivim bolestima, od kojih svake godine umre nekoliko desetina miliona ljudi, pozvao svetske lidere pred sastanak Generalne skupštine UN da se uključe u kampanje prevencije tih bolesti koje se mogu dobiti preko soli, šećera i masti i dodao da posebno misli na prehrambene kompanije.

    "Postoji sramna istorija da neki iz te industrije, a koji se ne razumeju u nauku, a ponekad ni u sopstveno istraživanje, ugroze zdravlje ljudi kako bi zaštitili svoje interese", rekao je generalni sekretar UN.
    Neprenosive bolesti, kao što su rak, kardio-vaskularne i disajne bolesti i dijabetes, uzrok su smrti 36 miliona od ukupno 57 miliona ljudi koliko ih godišnje umre u svetu. UN smatraju da će taj broj biti povećan posebno u siromašnim afričkim zemljama.

    Direktorka Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Margaret Čan je na istom sastanku osudila korišćenje duvana i upotrebu soli, šećera i masti u hrani.

    "Mi se zalažemo za drugačiji način život... Prehrambreni proizvodi puni soli, masti i šećera postali su veoma popularni u skoro celom svetu", rekla je Čanova i dodala da je takva hrana postala privlačna i zbog velikog reklamiranja.

    Svetski lideri okupljaju se od srede, 21. septembra, u Njujorku, na generalnoj debati Generalne skupštine UN posvećenoj posredovanju u rešavanju sporova mirnim putem.

    Generalnu debatu ove godine će, prvi put za 66 godina postojanja svetske organizacije, otvoriti žena - brazilska predsednica Dilma Rusef, a učesnicima će se prvi put obratiti i predstavnik Evropske unije, predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej.
    где си пошла с крмељиве очи

  6. #6
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Šta su sve Amerikanci nalazili u viršlama

    Šta se sve nalazi u viršlama mnogi ne žele da znaju ni kada su napravljene po propisima, a kada u ružičastoj mesnoj smesi ugledaju zalutali predmet sumnjivog porekla, vrlo je verovatno da više neće poželeti da ih probaju.

    Amerikanci su se ovih dana suočili sa „prljavom istinom”. Novinar „Njujork tajmsa” predao je pre dve godine zahtev američkom Ministarstvu poljoprivrede da mu, na osnovu Zakona o slobodi informacija od javnog značaja, obezbede uvid u žalbe kupaca na kvalitet viršli u periodu od 2007. do 2009. godine.

    Ministarstvo je odgovorilo tek nedavno, pa su podaci objavljeni u najnepopularnije moguće vreme za proizvođače kobasica – pred Dan rada (ove godine 5. septembra) kad Amerikanci pojedu ogromne količine ove mesne prerađevine.

    U tom periodu ministarstvo je registrovalo 64 žalbe na ovaj proizvod. Jedan potrošač je prijavio da je u pakovanju viršli našao „krilatog insekta crne boje, dužeg od 2,5 centimetara, koji liči na vilinog konjica kome su se do detalja videli glava, oči i krila”.

    U većini slučajeva, inspektori Ministarstva poljoprivrede su zaključivali da pojedinačni slučajevi nisu ukazivali na veće propuste u radu i samo su obaveštavali proizvođača o čemu se radi i da je „slučaj zaključen”. Nadležnima nije privukao posebnu pažnju ni „komad stakla dugačak jedan centimetar, koji je delovao veoma oštro”.

    U zapisniku je konstatovano da žena koja je prijavila sporan proizvod nije pretrpela povredu, da se nije javila lekaru i da će slučaj biti arhiviran, a kompanija je obaveštena o propustu.

    Žena iz Mičigena prijavila je da je deci dala za večeru viršle, a kada je krenula da ostatke da psu, videla je u njima mnoštvo malih belih crva. Inspektori su i tu samo konstatovali da nije bilo posledica po zdravlje, da nije bilo ugrožavanja života niti posete lekaru. Kontrole fabrika iz kojih su dolazili problematični proizvodi evidentirane su u zapisnicima u kojima je navedeno da „nisu ustanovljeni nikakvi propusti u radu”.

    Dokument iz marta 2008. evidentira jednu žalbu iz Njujorka. Kupac je prijavio da je u frankfurtskoj kobasici zagrizao „poveći komad kosti, zbog čega je jedan od donjih zuba počeo da mu se klati”. Posvedočio je i o poseti zubaru koji mu je rekao da će se zub stabilizovati kad mu ozdrave desni. I ovaj slučaj je zatvoren kao „izolovan”.

    U najmanje jednom slučaju, čak su i inspektori zaduženi za nadzor hrane bili predmet istrage.

    Dokument iz juna 2008. otkriva da je jedan od zaposlenih u službi za kontrolu hrane zagrizao hotdog kupljen u Merilendu, „pogledao u kobasicu i video da iz nje viri poveliki komad providne folije sa crnim štampanim slovima”.

    U SAD se godišnje pojede 20 milijardi hotdogova. Udarna sezona je između Dana sećanja koji se slavi krajem maja i Dana rada, prve nedelje septembra. U tom periodu se prema nekim podacima svake sekunde pojede 818 kobasica.

    J. Kavaja
    objavljeno: 22.09.2011. ''Politika''
    где си пошла с крмељиве очи

  7. #7
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    4 vrste hrane koja vas čini starijim


    Irena Hadžiomerović, 19. 11. 2011. 00:03 ''Blic''

    Nije uvek lako napraviti dobar izbor kada je reč o hrani. Pojedine namirnice mogu biti štetne po naš organizam, jer osim toga što utiču na taloženje suvišnih kilograma, čine da izgledamo i osećamo se starije. Nutricionista Džoj Bauer savetuje koje četiri namirnice treba da izbegavamo, kako bismo zadržali elan i izgledali lepo.

    PECIVO
    Pogačice, krofne i ostalo pecivo koje rado jedemo za doručak, ne predstavlja zdravu opciju. Kombinacija belog brašna, šećera i masti može da povisi krvni pritisak i uzrokuje zdravstvene probleme. Kao zdrava zamena može vam poslužiti hleb od celog zrna pšenice, a ako vam se jede nešto slatko uzmite voće.

    PECIVO
    Pogačice, krofne i ostalo pecivo koje rado jedemo za doručak, ne predstavlja zdravu opciju. Kombinacija belog brašna, šećera i masti može da povisi krvni pritisak i uzrokuje zdravstvene probleme. Kao zdrava zamena može vam poslužiti hleb od celog zrna pšenice, a ako vam se jede nešto slatko uzmite voće.

    PICA
    Ako odlučite da za večeru pojedete picu, imajte u vidu da u sebe unosite velike količine belog brašna i kačkavalja bogatog mastima. Pice sa debelim testom mogu da vas zavaraju, jer jedno parče takve pice sadrži podjednak broj kalorija kao tri parčeta obične. Ukoliko večerate u piceriji, izaberite picu sa tankim testom i nadevom od povrća.

    KOKICE
    Retko ko je sposoban da ostane imun na primamljiv miris kokica ispred bioskopa. Pre nego što kupite najveću kesu, pomislite na činjenicu da kokice mogu biti veoma kalorične, iako tako možda ne izgleda. Posebno treba izbegavati preterano soljenje i posipanje začinima. Ako volite kokice, radije ih napravite kod kuće, bez soli i ulja.




    где си пошла с крмељиве очи

  8. #8
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Đubre svetsko a kontejner naš – kako nas sistematski truju


    Potrošači u Srbiji godišnje su opljačkani za stotine miliona evra, nevidljivim ali podlim trikovima proizvođača i trgovaca, uz dobru pomoć države koja ne primenjuje zakone i ne sprovodi u potrebnoj meri, a često i nikako, obavezna ispitivanja uvoznih ali i domaćih proizvoda za koje je više puta utvrđeno da su doslovno opasni po život.

    Kada je pre dve godine jednim istraživanjem otkriveno da pekari u Srbiji godišnje zarade 48 miliona evra zakidajući na gramaži hleba, niko se nije ni osvrnuo na tu činjenicu osim jednog uplašenog direktora mlinsko-pekarske firme koji je nevešto objašnjavao da hleb nakon nekoliko sati izgubi na težini “jer mu voda ispari”! No, istina je malo drugačija…
    Večnost je čista sadašnjost.

  9. #9
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Na kesi i fiskalnom računu piše da taj proizvod teži 500 grama, ali ako “isparavanje” prema jednom istraživanju bude teško i do 50 grama, to je onda od svakog građanina oko sedam kilograma otetog (“isparenog”) hleba godišnje.
    Istraživanje rađeno na primerima vekne od 500 grama uzete od proizvođača poput “Pančevačke pekare” (hleb “sava”), “Klasa” i mnogih drugih širom Srbije, pokazalo je da nijedna vekna od 500 grama nije imala 500 grama, nego uvek upadljivo manje.
    Slučaj masovne prevare sa razlikom u ceni belog i žutog šećera posebna je priča, jer tu nije reč o zakidanju na težini nego u vređanju zdrave pameti…
    Jer, prema stručnim tumačenjima, energetska vrednost žutog i belog šećera je potpuno ista. Jedina razlika je u zanemarljivoj količini vitamina i minerala u korist takozvanog žutog šećera, kojem je zbog te propagande i cena viša i prodaja mu bolje ide. Mesečno su u pitanju na desetine tona samo preko jedne prodajne mreže. Zapravo, jednostavnijim rečima rečeno, žuti šećer je jedna obmana koju šire trgovci i trgovačke kompanije preko medija, mahom “ženske” štampe… Beli šećer se proizvodi od šećerne repe, a žuti od šećerne trske, tako da je tačno samo to da su sirovine različitog porekla. Ali i jedan i drugi se najvećim delom sastoje od saharoze.
    Večnost je čista sadašnjost.

  10. #10
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Osim toga, žuti šećer je poluproizvod, jer se u proizvodnji belog koristi upravo žuti šećer, pa bi baš usled činjenice da je u pitanju poluproizvod trebalo da bude jeftiniji, a ne tri puta skuplji kao što je ovde slučaj. Proizvođačima je zarada na žutom šećeru neznatno veća nego na belom, ali zato na njemu trgovci lepo zarađuju šireći propagandu o “zdravijem žutom”.
    Nažalost, u Srbiji samo pet odsto stanovništva čita deklaracije na proizvodima, ali i oni koji bi da ih pročitaju imaju problem sa namerno sitno odštampanim slovima koja ne može da pročita niko bez teške muke, ili uz pomoć optičkih sredstava. U ovom “žutom” slučaju, na deklaraciji proizvoda piše da je u pitanju rafinisani šećer “kome je dodata boja”.
    Večnost je čista sadašnjost.

  11. #11
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Umri mršav i srećan

    Među najprodavanijim artiklima na domaćem tržištu nalaze se i takozvana “energetska pića”, dodaci prehrani, začini, dečja hrana, konditorski proizvodi, džemovi, čajevi… Na njihovim deklaracijama u više od 50 odsto slučajeva napisana su lažna obaveštenje o prisutnosti “aktivnih materija” i drugih različitih sastojaka, mada ih tamo uopšte nema.
    Prodajne mreže u Srbiji prepune su uvozne dečje hrane u pahuljicama, keksa i alkoholnih pića, kojima nije izvršena analiza kao što je to slučaj u Hrvatskoj (mada su u pitanju isti proizvodi iz uvoza!) i gde je utvrđeno prisustvo rizične količine kancerogenih i halucinogenih materija štetnih za srce i krvne sudove!
    Brojni su primeri poput jeftinog kineskog cimeta, kojeg ima u slobodnoj prodaji na srpskom tržištu i koji se najčešće koristi za industrijsko spravljanje poslastičarskih proizvoda (takođe kolača i torti u kućnoj radinosti), a za koji je utvrđeno (opet ne u Srbiji nego u Hrvatskoj) da ima osam odsto nedozvoljene kancerogene materije “kumarin”. Te kancerogene materije u nedozvoljenoj količini ima i u cejlonskom cimetu koji važi za kvalitetniji i koji je, naravno, znatno skuplji.
    Večnost je čista sadašnjost.

  12. #12
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Skandal koji je pre godinu dana izbio oko takozvane “zelene kafe”, kada je zdravstveno-sanitarna inspekcija Crne Gore zabranila dalji uvoz i promet tog proizvoda (čije su promoterke u Srbiji dve ovdašnje pevačice, Jelena Karleuša i Leontina Vukomanović), otkrio je dva proizvođača iz Amerike i jednog njihovog imitatora iz Srbije, čiji “dijetetski proizvodi” nisu bezbedni za ljudsku upotrebu. Bili su to American Leptin Pharmaceuticals, Santa Fe i srpski proizvođač Elephant CO – Strong Natura…
    No, kasnije je beogradski proizvođač takozvane zelene kafe za mršavljenje nekako uspeo da se izbori za dalje prisustvo na tržištu i nastavak sporne proizvodnje.
    U jednom od najviše korišćenih energetskih pića pod imenom “guarana”, koje se može naći u svim prehrambenim i ugostiteljskim objektima u Srbiji, zvanično je glavna biološka materija kofein dobijen iz guarane. Reč je o dokazanoj obmani potrošača koju nema ko da sankcioniše. Naime, u ovom proizvodu nalazi se čisti kofein! I to je taj “energetski proizvod”.
    Večnost je čista sadašnjost.

  13. #13
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Uspešna poslovna prevara

    Česti su i prepakovani uvozni proizvodi. Uvezeni original dobije novu, srpsku nalepnicu sitno odštampane deklaracije koja uglavnom ne odgovara stvarnom stanju u zapakovanom proizvodu.
    Dokazano je i u Srbiji i u zemljama bivšeg jugoslovenskog regiona da su brojni proizvodi iz uvoza lošijeg kvaliteta od onoga na tržištu Evropske unije. Tu su u pitanju i prehrambeni i svi drugi proizvodi, poput deterdženata i kućne hemije…
    Ali, ima i proizvoda iz Srbije koji su najobičnija masovna prevara građana, i koji kao takvi ne mogu u zemlje Evropske unije. Naime, ovde se prevara podrazumeva kao oblik uspešnog poslovanja, ali se, kad se uhvati na delu, kažnjava. Reč je o sokovima, na kojima najčešće piše da su 100 odsto od voća. I to baš od onog voća čija je slika na ambalaži. Ali, u praksi nije tako. Radi se o mešavini raznog voća, i to kad ga ima. A uglavnom ga nema u onome što na tržištu prodaju kao sok.
    Nije teško ustanoviti da je u ovom slučaju reč o gruboj povredi više zakona, a pre svega Zakona o oglašavanju, Zakona o zaštiti potrošača, kao i Zakona o bezbednosti hrane. Naime, u samo jednom rutinskom ispitivanju kvaliteta sokova od dvadesetak proizvođača, utvrđeno je kršenje tih zakona. Ali, ništa više od toga. Niti je ko odgovarao, niti su proizvodi povučeni sa tržišta. Neko je dao časnu reč a neko platio gde treba da se o tome ćuti.
    Večnost je čista sadašnjost.

  14. #14
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Prevario se jedino jedan tehnički direktor aleksandrovačke Župe izjavom da je “…kontrola kvaliteta sokova rađena na osnovu tabela koje su preuzete iz EU” i da su “korišćene metodologije koje u Srbiji ne važe…” Ako je sve tako, zašto onda srpski proizvođači sokova na tržište EU ne mogu da prodaju nijedan svoj proizvod? Da nije možda zbog toga što sadrže tri puta manje voća od propisanog?
    Širokogrudi, očerupani, prevareni i neinformisani kupac u Srbiji, jedinstvena je pojava u savremenoj Evropi, koja nije objašnjiva čak ni genetikom, onom koja je nastala od pola milenijuma pod Turcima.
    Ali takav kupac svakog roga za sveću, dobro je došao i domaćim lopovima, i stranim prevarantima, i svima koji posreduju u nečasnom poslu masovne obmane i otimačine. Zbog tako krotkih podanika i postoje “državni nameštenici” u srpskim vladama, poput nekadašnjeg ministra poljoprivrede Saše Dragina ili njegove preteče Ivane Dulić-Marković, ili njihovog duhovnog praoca Dragana Veselinova, ali i mnogih drugih koji su svoja akademska znanja sticali u kompanijama koje proizvode smrt sa odloženim dejstvom.
    Tako školovani kadrovi najbolje znaju da upravljaju sudbinom mase, sugestivno izgovarajući epohalne laži o opštoj dobrobiti, dok u stvari pomažu monstruozne projekte svojih učitelja.
    Večnost je čista sadašnjost.

  15. #15
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Modifikovana g… u Ministarstvu poljoprivrede

    Divlje (ulično-pijačno) srpsko tržište, bogato je svim i svačim pa čak i ogromnim količinama genetski modifikovane soje koju, uprkos zabrani, poljoprivredne apoteke slobodno prodaju.
    Mada se u Ministarstvu poljoprivrede ponašaju kao da problem uopšte ne postoji, dokazano je da u Mačvi već punu “demokratsku” deceniju seljaci koriste ovo seme na više od 300 hektara, a neki su od pokošenih ostataka hranili i bikove na farmama! Takođe, uprkos zvaničnoj zabrani uvoza genetski modifikovane sojine sačme, ranije uvezene količine (naravno, iz Amerike) uz odobrenje Ministarstva poljoprivrede, nesmetano su na tržištu.
    Treba li pominjati kakva “svojstva” ima genetski modifikovana soja? Seljaci su izveli eksperiment još odavno: tamo gde prskaju herbicidima osuši se sve, samo ona (GM soja) koja raste nesmetano. Neće otrov na otrov. A sve je prepuno (negde i do 70 odsto sadržaja) takve soje. Sve mesne prerađevine, parizeri, viršle, šunkarice, paštete, mortadele, mesni obroci, konzervisana gotova jela…
    Večnost je čista sadašnjost.

  16. #16
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Sve do 2004. godine, ondašnji savezni fitosanitarni inspektori tražili su da nadležna ministarstva i carina poštuju zakon i spreče ulazak genetski modifikovane soje, padale su i tužbe, ali je svakom prilikom (uvek u drugostepenom postupku) intervenisala Ivana Dulić-Marković, ondašnja ministarka poljoprivrede, rudarstva i vodoprivrede, ali i direktorka bivšeg Saveznog zavoda za biljne i genetičke resurse, i kasnije potpredsednica vlade. Doslovno je ukidala ta rešenja i donosila nova, drugostepena, kojima je uvoz omogućen. Tako je samo u tri navrata, uz njenu agresivnu kampanju, u Srbiju ušlo zastrašujućih pola miliona tona genetski modifikovane sojine sačme, i sigurno još toliko od “dobrotvora” u vidu donacije, pa je ta količina deljena besplatno u Vojvodini i nekim drugim delovima Srbije (najviše Niški region).
    Otišla je Ivana Dulić-Marković još dalje, pa je tada dala dozvolu za uvoz modifikovanih sadnica šljiva, jabuka i drugog voća, zaraženog tumorima korenja. Ovaj “poklon” primili su poljoprivrednici Šumadije. Recimo da sve ovo nema veze sa činjenicom da je Ivana Dulić-Marković svojevremeno bila stipendista američke kompanije “Monsanto”, koja se bavi proizvodnjom genetski modifikovane hrane, te da joj je baš ta kompanija platila više studijskih boravaka širom sveta, ali… U Srbiji od karcinoma godišnje oboli oko 30.000 ljudi. Ako je samo jedan odsto njih umrlo od onoga što je uvezeno uz njenu pomoć, onda je reč o smišljenom zločinu.
    Večnost je čista sadašnjost.

  17. #17
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Direktor Ekološkog pokreta iz Novog Sada Nikola Aleksić raspolaže podacima da je u aprilu 2009. godine ta ista američka kompanija “Monsanto” dobila dozvolu da godinu dana vrši eksperimente sa kukuruzom u Vojvodini! Crni humor je da su se u to vreme seljaci u nekim medijima hvalili kako im je baš taj genetski modifikovan kukuruz “dobro uspeo”.
    Sadašnji ministar poljoprivrede Srbije Saša Dragin, inače “kadar” koji je tu tako reći za ruku dovela Ivana Dulić-Marković, zbog ovakvih i sličnih stvari nema kome da polaže račune. I on je prethodno bio na stručnom usavršavanju u američkoj kompaniji “Monsanto” koja, očigledno, preko svojih kadrova koje školuje, ulazi u države poput Srbije i sprovodi svoje bolesne ali profitabilne naume.
    Večnost je čista sadašnjost.

  18. #18
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Obmanjivanje kupaca:

    Ko je kažnjen po ovom zakonu (Krivični zakonik RS – “Sl. glasnik RS”, br. 85 od 6. oktobra 2005; 88/05 i 107/2005)?
    Član 244.
    Ko u nameri obmanjivanja kupaca stavlja u promet proizvode sa oznakom u koju su uneti podaci koji ne odgovaraju sadržini, vrsti, poreklu ili kvalitetu proizvoda ili stavlja u promet proizvode koji po svojoj količini ili kvalitetu ne odgovaraju onome što se redovno pretpostavlja kod takvih proizvoda ili stavlja u promet proizvode bez oznake o sadržini, vrsti poreklu ili kvalitetu proizvoda kad je ovakva oznaka propisana ili se pri stavljanju u promet proizvoda služi očigledno lažnom reklamom, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.
    Večnost je čista sadašnjost.

  19. #19
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Sita Srbija, bogata Kirgizija
    Srbija je samo u toku 2010. godine kupila i uvezla sa stranog tržišta više od 8.400 tona crnog luka i čak 25.000 tona jabuka, oko 5.000 tona pasulja, kao i više od 600 tona šargarepe, 4.800 tona paprika, krušaka, krastavaca, paradajza, belog luka, kupusa, pa čak i šljiva, i tone peršuna i drugog zelenila…
    Prema dostupnim podacima pograničnih službi, uvozi se čak i iz Kirgizije! Na spisku zemalja koje izvoze u Srbiju su još i Kina, Španija, Češka, Austrija, Bosna i Hercegovina, Egipat, Grčka, Holandija, Italija itd. Jabuke Srbija uvozi iz BiH, kupus iz Makedonije, jagode iz Grčke, pasulj iz Turske, beli luk iz Kine….

    Svinjarija

    Trgovačke prevare šire se regionom nekadašnje Jugoslavije po istom receptu. Tako je jedan pravnik iz Sarajeva odlučio da nekoga tuži jer je, prevaren, kupio kesicu želatina u listićima proizvođača “Dr Oetker” (za ramazanski kolač), pa je tek nakon detaljnog čitanja sastojaka na deklaraciji proizvoda shvatio da se radi o svinjskom proizvodu! Problem je bio u tome što je podatak da je u pitanju svinjski želatin saznao kad je slučajno pročitao i deklaraciju na srpskom jeziku, na istom pakovanju, koja je bila zamaskirana, zapravo prekrivena na pakovanju.
    Večnost je čista sadašnjost.

  20. #20
    Registrovani Član
    kojica avatar
    Status : kojica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Beograd
    Poruke : 25,900
    Tekstova u blogu : 15

    Početno Re: Hrana koju jedemo

    Riba koja se lažno predstavlja

    Do kojih granica idu masovne prevare i pljačke građana-potrošača, govori i podatak da na srpskim tržnicama traje prodaja ribe iz jugoistočne Azije, iz reke Mekong, jedne od deset najzagađenijih na svetu! Njeno ime je pangasius, a ovde je prodaju kao domaći list ili somovinu, zbog sličnosti. Količine se mere tonama, a njenu evidentnu zagađenost teškim metalima još niko nije obznanio, ili ispitivanje količine otrova uopšte nije rađeno.
    Zaleđeni pangasius košta manje od tri evra i ima ga u skoro svakoj prodavnici, mesari, pijaci, pa čak i u divljoj, uličnoj prodaji. Prevara je masovna, a najbolje uspeva u gradskim restoranima gde je nakon raznih “termičkih obrada” nemoguće utvrditi šta je somovina, šta list, a šta otrovna riba latinskog imena iz daleke i mutne reke Mekong u koju su Amerikanci u vijetnamskom ratu bacili toliko bombi i otrova, koliko je dovoljno da sve bude otrovano još hiljadu godina.
    U danima kada traju srpske posne slave, lako je zaključiti šta sve završi na stolovima miliona ljudi. Jedino nije jasno šta nadležna srpska ministarstva i pogranične službe rade, gde su ti korumpirani administrativni kanali kojima zatrovana hrana sa drugih kontinenata stiže, i koliko se novca tu obrće. Ili je sve jasno, ali samo kupcu, prodavcu i posrednicima…

    Izvor: http://zanimljivosti.omladina.net/du...ematski-truju/
    Večnost je čista sadašnjost.

Stranica 1 od 3 123 ZadnjaZadnja

Slične teme

  1. Najgora hrana koju ste jeli !!!
    Od Sagacity u forumu Svaštara
    Odgovora: 11
    Poslednja poruka: 06-08-2012, 08:57
  2. koju igru igraš?
    Od ljubičica u forumu Psihologija i Neurologija
    Odgovora: 33
    Poslednja poruka: 15-03-2012, 18:01
  3. Zima koju pamtim...
    Od kojica u forumu Ženski kutak
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 07-02-2012, 09:43
  4. Koju slavu slavite?
    Od gedza u forumu Religija
    Odgovora: 37
    Poslednja poruka: 02-08-2011, 20:54
  5. Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 26-09-2010, 17:04

Članovi koji su pročitali ovu temu: 0

There are no members to list at the moment.

Oznake za ovu temu

Dozvole

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete slati odgovore
  • Ne možete postavljati priloge
  • Ne možete izmeniti svoju poruku
  •