Pokazuje rezultate 1 do 14 od 14

Tema: Božićno drvo vere, sreće i snage

  1. #1
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Božićno drvo vere, sreće i snage

    Božićno drvo vere, sreće i snage
    Piše: Slavoljub Marković


    Nema Božića bez badnjaka


    “Svečanim unošenjem mladog hrastovog drveta u kuću otpočinje kod Srba svetkovanje
    Božića. Hrastovo drvo najjače je drvo koje daje i najjaču toplotu. Jeste li namazali badnjak
    medom? Jeste li se radovali sa svojom decom njegovoj svetlosti i toploti u roju varnica?
    Drvo sreće, drvo slasti, drvo zdravlja i snage i mladosti, drvo života i ljubavi”, zapisao je
    pre sedam decenija vladika Nikolaj Velimirović.

  2. #2
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    Ovako nadahnuto pisanje o badnjaku svakako nije slučajno. Jer, u ciklusu božićnih običaja,
    jedno od najznačajnijih mesta zauzima upravo badnjak (kome crkva daje smisao ognjišta,
    toplote, ljubavi i svetlosti), odnosno njegovo spaljivanje na ognjištu. Prema predanju, to
    je drvo koje su pastiri doneli u Vitlejemsku pećinu i naložili ga kako bi ugrejali Bogomajku i
    malog Isusa. Istvovremeno, badnjak predstavlja i samog Hrista koji je svojim telesnim
    rođenjem preporodio čoveka i u njemu razbuktao plamen ljubavi prema dobru, omogućivši
    mu spasenje od greha, zla i večne smrti.

    Poreklo obreda, međutim, seže i među najstarije manifestacije ljudske religijske prakse,
    zasnovane na animističkom shvatanju sveta u koje se ubraja i poštovanje šuma, gajeva,
    drveća i bilja. Ovo verovanje bilo je poznato i kod starih Slovena, a za njega su znali
    antički narodi, pa Kelti i Germani.

  3. #3
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    Paljenje badnjaka vodi poreklo od ritualnog paljenja vatre u vreme novogodišnjih praznika
    radi obezbeđenja plodnosti na početku Nove godine. Te vatre, kao i potonje ritualno
    sagorevanje mladog hrasta, trebalo je da utiču na Sunce u vreme zimskog solsticija, kad
    ono ponovo jača.

    Pri tom se baš hrastovo drvo najčešće seče za badnjak, opet nimalo slučajno. Jer, badnjak
    treba da bude od tvrdog, “živog” drveta. Narodna poslovica kaže: “Da je svaki dan Božić,
    ne bi bilo duba (hrasta)”, jer bi svi bili isečeni za badnjake. A sa badnjakom se obično
    odseku još i dve hrastove oblice, ponegde zvane “polutke”, kojima se uveče “džara vatra
    na ognjištu ispod badnjaka”.

  4. #4
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    MOĆNA AMAJLIJA

    Ovo listopadno drvo fascinantne veličine (u visinu može da izraste i do 50 metara), od
    davnina važi za sveto u mnogim predajama, pa su mu date povlastice vrhovnog nebeskog
    božanstva. Bez sumnje zato jer privlači grom i simbolizuje uzvišenost (Zevsov hram u
    Dodini, Jupiterov u Rimu, Perunov kod Slovena…). U hrišćanstvu je atribut gromovnik
    prenesen na ognjenog sveca, svetog Iliju – gromovnika koji je, ujedno, i bog oluje i
    vremena uopšte.

    I, budući da je veoma trajno (stablo hrasta može da prevali i milenijum starosti, mada
    prosečno živi 300 do 500 godina), ljudi su ovo drvo uvek smatrali posebnim. Zato su
    običavali i da u džepu sa sobom nose plod hrasta, žir, kao amajliju namenjenu
    dugovečnosti. Žir podseća na glavu čoveka sa kapom koja štiti polovinu i više hrastovog
    ploda. Odatle i običaj da se u kasnu jesen dođe pred stablo hrasta i kaže molitva: “Pomozi
    ti meni kao što su bogovi tebi”, posle čega se žir otkida sa peteljke i od njega pravi
    navodno moćna amajlija.

    Koliko ovo drvo može da bude istrajno i dugovečno, svedoči i primer iz Stare Lazarice kod
    Kruševca, gde jedan hrast i doslovno odbrojava vekove i veruje se da je star preko 600
    godina.

  5. #5
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    Predanje, naime, kaže da je na ovo mesto često i rado dolazio i sam knez Lazar, u svoje
    vreme najveći srpski velikaš. Kad smo ga posetili, njegovo stablo bilo je opasano crvenim
    koncem i raznim cvećem, sa utisnutim krstom, što je skroman ali tradicionalni znak da se
    radi o zapisu, gde meštani pale sveće i mole se za pokoj duše umrlih i zdravlje živih. U tom
    kraju je, međutim, zabeležen i neobičan fenomen pre dve godine kad su se iz stabla hrasta
    lužnjaka u centru grada, na oko dva metra visine, pojavile suze, što se podudarilo sa
    najavama da će to drvo biti posečeno kako bi ovde prošla ulica...

    U svakom slučaju, hrast je uvek i svuda sinonim postojanosti i snage. Hrist i snaga
    iskazuju se na latinskom istom rečju: robur. Od nje potiče i izraz “robustan”, jak kao
    hrast, tvrd kao hrastovina. Po legendi, Herkulov štap bio je od hrastovog drveta. Odisej
    na povratku dva puta dolazi po savet božanskom lišću velikog Zevsovog hrasta. O hrast
    je bilo obešeno i Zlatno runo koje čuva zmaj: hrast je imao vrednost hrama.

  6. #6
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    HRAST KAO CRKVA

    Po jednima, hrast je i drvo raspeća Isusa Hrista, mada je po drugima to zelenika, a po
    trećima jasika, jer se njene grane tresu “sa stablom”.

    U svakom slučaju, stari, ogromni hrastovi predstavljali su za narod božanstvo, sveto
    mesto za okupljanje i molitvu, pa i prinošenje žrtvi. Tada se na njihovo stablo urezivao
    krst. “Niko ne sme da odseče takav hrast, niti i opalo suvo granje sa njega da gori, jer bi
    se takvom kuća ugasila ili bi mu ruka usahla”, zapisao je Veselin Čajkanović.

    Tako su nastali i zapisi, osveštano, sveto drveće oko sela. To je najčešće bio baš hrast,
    mada ne obavezno. Drvo je tabuisano u najvećoj mogućoj meri. Verovalo se da štiti
    naselje, pre svega od elementarnih nepogoda. Zapisi su u svoje vreme postajali pravi
    seoski hramovi, pod kojima se vršio obred prizivanja kiše, priređivao se kolektivan ručak,
    ljudi se molili... Osveštani hrastovi zamenjivali su crkve gde ih nije bilo, kako bi narod imao
    gde da se okuplja i sveštenici da obavljaju verske obrede.

  7. #7
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    Kult je u mnogim selima i naseljima očuvan i do naših dana i kulminira na dan seoske slave –
    zavetine, kad se kiti cvećem i plodovima, a krst urezan u njegovu koru se obnavlja i
    osveštava.

    Narodno verovanje kaže i da u blizini hrasta, kao senovitog drveta, borave vile. O sudbini lica
    koja su prekršila neku od zabrana vezanih za ovo drvo ispredane su razne priče, kakve
    beleži i etnolog DuŠan Bandić.

    Tako se u selima Belice i Temnića mnogo govorilo o jednom vilinskom hrastu na obali
    Morave. Pominje se meštanin koji je, po naređenju poslodavca, kresao hrastove grane.
    Posle nekoliko udaraca sekirom, pošla mu je krv na nos, pa je morao da obustavi posao.
    Njegov poslodavac se iznenada razboleo i umro. Nedugo zatim, grane istog hrasta kresalo
    je i jedno dete i ubrzo se udavilo u reci. Narod, svakako, sve ovo više nije smatrao
    slučajnim…

  8. #8
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    PROTIV ČINI I RADI BLAGOSTANJA

    Ostalo je zabeleženo i da se Sokrat zaklinjao hrastom kao drvetom koje proriče i sve zna,
    dok je antički istoričar Plinije pisao da su ljudi u starom Rimu i Grčkoj plod hrasta smatrali
    najdravijom hranom. Tokom magijskih rituala, kao eliskir snage i sredstvo za komunikaciju
    sa bogovima služio se žir ispečen u pepelu.

    Od srednjeg veka, plod hrasta bio je namirnica u mnogim zemljama Evrope, a tvrdi se da
    su ga na Balkanu jeli u vreme nestašice hrane, pa su zato ovdašnji narodi jedini izbegli
    epidemiju crne smrti, kuge!

    U narodu postoji verovanje da u maju, između Velike i Male gospojine, treba sakupljati
    hrastovo lišće koje, navodno, pruža zaštitu od svih nevolja. Tako, “imela sa hrasta
    sprečava epilepsiju, a sveže hrastovo lišće oslobađa od čini”. Čajkanović je zabeležio i
    verovanje da se “tri hrastove grančice upotrebljavaju u manipulacijama oko teranja uroka
    kad je dete urečeno”. Po predanju, hrastovu grančicu treba uneti u kuću kad god
    domaćinu pođe po zlu. Sledi molitva, a zatim se grana stavlja na vidno mesto kako bi
    zaštitila porodicu.

  9. #9
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    A za ritual koji se izvodi nad rascvetalim žirom, veruje se da može prizvati puno para. U
    noći mladog Meseca, pored upaljene crvene sveće, između rascvetalih “latica” žira nakapa
    se vosak i na njega se zalepi neki lak kovani novčić. Pošto se tako ukrasi svaki žir, kaže se:
    “Koliko hrast žirova imao, toliko para Bog meni podario”. Amajlija se stavlja u fioku u kojoj
    se čuva novac ili važni poslovni dokumenti.

    PRIRODNA MEDICINA

    List, kora i žir hrasta koriste se u narodnoj medicini za zaustavljanje krvarenja, lečenje
    čireva, protiv krvnih ispljuvaka, krvavog urina, belog pranja, preobilnih menstruacija,
    hemoroida, nemogućnosti zadržavanja urina, prošrenja vena, ekcema, krvarenja desni.

    Žuta imela sa hrasta sladuna, veoma čestog u Srbiji (prepoznatljiv je po krupnim listovima
    sa dubokim urezima i režnjevima i po žiru i kupoli u kojoj se širi), ima antitumorozna
    dejstva, tj. sprečava maligne tumore, pa je treba povremeno piti kao čaj ili vodeni nastoj u
    proleće – preporučuje prof. Živko Slavković u knjizi posvećenoj divljoj travi i plodovima
    kao monaškoj hrani u manastirima Studenici i Hilandaru.

  10. #10
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    I poznati narodni travar Sadik Sadiković je posvetio dosta pažnje lekovitim svojstvima
    hrasta. Njegovo mlado lišće (skuplja se u proleće) preporučio je “slabim ljudima,
    rekovalescentima i na srcu bolesnima”. Evo Sadikovićevih recepata:

    “Za čaj se uzme jedna kašika meda i prokuva sa jednom osminom zdravog crnog vina i
    osminom litra vode, vrelo se prelije preko 25 grama malo prevrnutog svežeg lišća, pusti još
    jednom da provri i ostavi da se pari 25 minuta, pa se uzima svakih pola sata do sat po
    gutljaj. Ovaj je čaj još bolji kad se 20 grama hrastovog lišća pomeša sa tri grama kantarije i
    dva grama pelina. Ovaj čaj se pije i radi čišćenja i jačanja krvi i želuca i protiv čireva svake
    vrste”.

    Takođe prema Sadikoviću, “hrastovo lišće u pola sirćeta i pola vode kuvano leči zubobolju”.

  11. #11
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    LEKOVITA KAFA OD HRASTOVOG ŽIRA

    Mnogi ne znaju da se od žira može napraviti i kafa. Žirevi se iseku na polutke i četvrtine,
    oljušti se spoljašnja semenjača, osuši se na Suncu i spakuje u vreće. Prži se kao svaka kafa,
    dok ne porumene delovi ploda, istuku se u avanu ili se samelju, a sadržina se zatim proseje
    kroz gusto sito. Dobijena kafa je tamna. Kuva se po supena kašika na četvrtinu litra i –
    veoma je ukusna. Dodaje se i mleku.

    Kafa od žira može da posluži i kao lek protiv malokrvnosti, malaksalosti, depresije,
    kostobolje, kao i protiv curenja iz ušiju.

  12. #12
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    DOPIRE I U PODSVEST

    Drveće se često pojavljuje i u našim snovima, što uopšte nije slučajno s obzirom da je
    bremenito višeznačnom simbolikom. Sanjati hrast, prema narodnom verovanju,
    nagoveštava ozdravljenje, odnosno dobro zdravlje i dug život, pun blagostanja i ljubavnih
    blagodeti. Oboreni hrast, međutim, najavljuje da će se neko umešati u vaš život i
    razočarati vas. Hrastova šuma u snu je predznak bogatstva.

    A i u zavisnosti od toga koje drvo volite, možete saznati štošta o sebi, tvrdi Bogomir
    Mihajlović u knjizi Tajni govor cveća i drveća. O ljudima koji vole hrast, Mihajlović kaže:

    “Lepi i snažni, vole da se druže i prepiru s pripadnicima istog pola. Dobrog su zdravlja i ne
    podnose prizore smrti i krvi. Uporni su i ne odustaju lako od namere, ne vole disciplinu, jer
    cene slobodu ispred svega. Gostoprimivljivi su i kao prijatelji verni do groba. U braku su
    manje verni, a za protivnike veoma opasni. Poslovi im idu od ruke. Žene imaju slične
    osobine, a brak i porodica su im svetnja.”

  13. #13
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    LJUDI - HRASTOVI

    Za druide i Kelte hrast je bio sveto drvo (Kelti su ga posvetili Degdi, tvorcu) i simbol snage
    i otpornosti. To je drvo onih koji su rođeni između 10. juna i 7. jula. Hrast im daje lepotu,
    mir i odlučnost. Ljudi-hrastovi su, prema tzv. keltskom horoskopu, strogi i dobre vođe, ali
    loše diplomate. Vole stabilnost. Osetljivi su na udar groma, pa tako preživljavaju snažne
    emocije u ljubavi. Veruju u snagu porodice.

    Poznato je da su i Gali izuzetno cenili drveće koje je za njih bilo izvor života, zaštite,
    hrane, odbrane od neprijatelja, predmet magijskih obreda. Prema galskom horoskopu,
    osobe rođene 22. marta pod uticajem su hrasta. Muškarac-hrast je jak, a žena snažnog
    karaktera i posebne lepote, bez bilo čega krhkog. U tome im pomaže zdravlje koje ih dugo
    drži – sve do duboke starosti. Mogu da budu veliki idealisti i heroji, koji poštuju tuđu
    slobodu, a svoju obožavaju. Ne podnose kritike, imaju mnogo prijatelja, ali ne vole
    putvanja i promene.

    Hrast je srećno drvo. Rođene u ovom znaku kroz život prati sreća, ali samo tamo gde su
    pustili korenje.

    Prema staroslovenskom horoskopu, hrast je drvo onih koji su rođeni 21. marta.

  14. #14
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Božićno drvo vere, sreće i snage

    I na kraju…

    Hrast je i doslovno sa čovekom i na samom kraju, odnosno kad napustimo ovaj svet. Jer,
    nadgrobni krst se, po običaju, pravi od hrastovine…

    DRVO SVETOG SAVE

    Svetovno ime najvećeg srpskog hrišćanskog sveca, svetog Save, je Rastko i ono
    najverovatnije potiče od (h)rasta: rast+ko=kao rast.

    Osobine koje se Rastku Nemanjiću, svetom Savi, pripisuju u narodnom predanju, imaju
    sličnosti sa osobinama koje se pripisuju hrastu, drvetu prema kojem naš narod ima veliko
    poštovanje. Recimo, isceliteljstvo: “Bolest se može preneti, prebaciti na hrast”.

    Hrast, inače, simbolizuje i celu godinu, na šta ukazuje i ova narodna zagonetka: “Jedan
    dub (hrast), na njemu 12 grana, na svakoj grani po četiri gnezda, u svakom gnezdu po
    sedam jaja”. Dub, naravno, predstavlja godinu, grane mesec, gnezda nedelje, a jaja dane.

Slične teme

  1. Brvnare,vikendice,drvo u enterijeru..
    Od Rosa u forumu Uređenje doma
    Odgovora: 71
    Poslednja poruka: 23-01-2019, 06:47
  2. ideje za novogodisnje i božićne praznike
    Od misticlady u forumu Uređenje doma
    Odgovora: 55
    Poslednja poruka: 11-12-2016, 20:20
  3. Svoje drvo pronadji...:)
    Od Ninani u forumu Moderna astrologija
    Odgovora: 44
    Poslednja poruka: 09-02-2012, 15:32
  4. Test - Koje ste vere?
    Od kojica u forumu Religija
    Odgovora: 56
    Poslednja poruka: 10-11-2011, 06:49
  5. Božićni običaji u svijetu
    Od Пркос u forumu Religija
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 08-11-2010, 13:52

Članovi koji su pročitali ovu temu: 0

There are no members to list at the moment.

Oznake za ovu temu

Dozvole

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete slati odgovore
  • Ne možete postavljati priloge
  • Ne možete izmeniti svoju poruku
  •