Pokazuje rezultate 1 do 20 od 20

Tema: Periodni sistem Elemenata

  1. #1
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Periodni sistem Elemenata

    Mendeljejev Periodni sistem Elemenata


    Celokupna materija na Zemlji i u vasioni izgrađena je od 92 elementa, koji se razlikuju
    međusobno po atomskoj težini i drugim osobinama. Zanimljivo je da je taj broj ujedno i
    dupli broj hromozomskog seta koji karakteriše ljudsku vrstu : ljudska vrsta ima četrdeset
    šest originalnih hromozoma koji određuju njene nasledne i funkcionalne osobine.
    Sredinom devetnaestog veka ruski hemičar Dimitrije Ivanović Mendeljejev je otkrio da
    hemijski elementi pokazuju osobinu periodičnosti kada se poređaju po rastućim atomskim
    težinama. Taj zakon je omogućio Mendeljejevu da elemente svrsta u periodni sistem
    prema atomskim težinama tako da srodni elementi zauzmu mesto u istoj koloni jedan
    ispod drugog. Tako je bio u mogućnosti da predvidi na kom se mestu u Periodnom
    sistemu nalaze još neotkriveni elementi, u kakvim se jedinjenjima moraju tražiti i mogu
    naći, i kakve su im hemijske i fizičke osobine. Naučnici koji su posle Mendeljejeva proučavali
    periodni zakon hemijskih elemenata napravili su dalji napredak objašnjavajući periodni
    zakon u skladu sa elektronskom konfiguracijom atoma i molekula.

  2. #2
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Dimitrije Ivanović Mendeljejev je rođen 07. februara 1834. godine u Tobolsku, Sibir, gde mu
    je otac bio direktor gimnazije. Bio je najmlađe od četrnaestoro dece Marije Dmitrievne
    Korniljev i Ivana Pavlovića Mendeljejeva.Mati Mendeljejeva je bila vrlo energična žena i sam
    naučnik je govorio da njoj ima da zahvali što je mogao da uči hemiju i što je bio u stanju da
    dođe do svojih velikih otkrića. Porodica Marije Korniljev doselila se u Tobolsk rane 1700- te
    godine i proizvodili su hartiju i staklo za Sibir. Dimitrijev otac, Ivan Pavlović umro je dok je
    Dimitrije bio još sasvim mlad, ostavljajući supruzi veliku porodicu. Porodica nije mogla živeti
    od male očeve penzije pa kako je Marijina porodica posedovala fabriku stakla u Aremziansku
    ona preuzima upravljanje fabrikom za skromnu platu.

  3. #3
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Dimitrije je bio majčin ljubimac i ona je je još od negovih dečačkih godina sakupljala novac da
    bi mu omogućila studiranje. Mladi Dimitrije je provodio dosta vremena u porodičnoj fabrici
    stakla gde je od hemičara učio zanat pravljenja stakla. Velik uticaj na mladića imao je muž
    njegove sestre Olge, Besargin koji ga je uveo u svet nauke.Dimitrije u 14 godini upisuje
    gimnaziju u Tobolsku. Ali te godine izgorela je porodična fabrika stakla koju oni nisu mogli da
    obnove. Majka Marija mešutim nije htela da odustane od školovanja svog najmlađeg sina i
    planova za njegovu budućnost. Na njen podsticaj u zadnjoj godini školovanja Dimitrije se
    priprema za prijemni ispit za univerzitet .

  4. #4
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    1849. godine porodica se preselila u Moskvu.U Moskvi su bili u jeku politički nemiri zbog čega
    univerzitet odlučuje da na studije ne primi nikog izvan Moskve. Mendeljejev je bio
    odbijen.Porodica se seli u Sent Petrsburg. Opet su se sreli sa sličnim problemom ali su
    pronašli porodičnog prijatelj koji je radio na pedagoškom institutu. Dimitriju je dopušteno da
    polaže prijemni ispit i on je 1850. godine primljen na izučavanje nauke sa stipendijom.Ubrzo
    posle toga od tuberkoloze Mendeljejevu umiru majka i starija sestra.Dimitrije je bio
    zadovoljan studiranjem u Sent Petersburgu. Međutim u trećoj godini studija se razboleo.

    Iako bolestan od tuberkoloze, ohrabrivan od strane profesora i studenata, onje diplomirao
    na vreme i nagrađen je medaljom kao prvi u klasi. Zbog bolesti, na savet lekara, preselio se u
    Simferopol na Krimskom poluostrvu 1855. kao direktor gimnazije. Tada je imao 21 godinu i
    kroz život ga je vodila vizija Ruskog naroda od kog je shvatio da može napredovati kroz
    nauku.

  5. #5
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata



    Pošto se na Krimu uspešno oporavio, Mendeljejev se 1856. godine vraća u Sent Petersburg
    gde je uspešno odbranio rad na temu Istraživanje i teorija širenja supstance usled toplote.
    Mendeljejev je već tada odan svom radu i studentima.1859.godine određen je od strane
    ministarstava za rad i doškolovavanje u inostranstvu. Između 1859 i 1869. Mendeljejev
    proučava gustinu gasova sa Regnaultom u Parizu i mehanizam spektroskopa sa Kirhofom u
    Hajdelbergu. Takođe izučava kapilarnost i površinski napon što kasnije rezultuje njegovom
    teorijom apsolutne tačke ključanja.

  6. #6
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Dimitrijev lični život bio je ispunjen nemirima. 1863, pod velikim uticajem svoje sestre Olge,
    Mendeljejev se ođenio sa Feozvom Nikitchnom Laschevom. Imali su dečaka po imenu Volođa i
    kći Olgu. Mendeljejev nikada nije iskreno voleo Olgu i provodio je malo vremena sa njom.
    Januara 1882 on se razveo od Feozve da bi mogao da se oženi najboljom prijateljicom svoje
    nećake, Anom Ivanovom Popovom.Ana je bila znatno mlađa od Dmitrija, ali ipak su se voleli i
    bili zajedno do njegove smrti. Imali su četvoro dece.Od prvog izdanja Hemijska analiza sa
    primerima iz Finske do poslednjeg rada iz 1906. objavio je preko 250 radova. Njegova
    najčitanija knjiga je Organska Hemija iz 1861 koja je stavila Mendeljejeva u prvu liniju
    hemijskih pedagoga Rusije. Sem radova u oblasti hemije Mendeljejev je provodio mnogo
    vremena radeći na tehničkom unapređenju Rusije.

  7. #7
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Njegov vrhunski domet koji ga je maksimalno ispunio bilo je stvaranje Mendeljejevog zakona
    i razvoj periodnog sistema elemenata. Jos u mladosti verovao je u postojanje reda među
    elementima i proveo je više od 13 godina u skupljanju podataka i stvaranju koncepta
    periodnog sistema. 1866. Njulends je objavio postojanje veze između redosleda elemenata u
    delu Zakon Oktave. Mendeljejeve ideje su bile slične a imao je više podataka i 6. marta 1869.
    predstavio je u ruskom hemijskom društvu svoj rad pod naslovom Zavisnost svojstava
    atoma od njihove atomske težine. Rad je imao osam glavnih tačaka:

  8. #8
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    1. Elementi su grupisani prema njihovoj atomskoj težini i imaju prirodnu periodičnost
      osobina.
    2. Elementi koji su slični po hemiskim svojstvima imaju atomsku težinu koja je blizu iste
      vrednosti ( na primer Pt, Ir i Os ) ili koja raste pravilno ( na primer K, Ru i Cs )
    3. Elemnti koji pripadaju istoj grupi u pogledu atomske težine imaju istu valentnost.
    4. Elementi koji su u prirodi najzastupljeniji imaju male atomske težine.
    5. Veličina atomske težine određuje karakter elementa, baš kao što veličina molekula
      određuje karakter jedinjenja.
    6. Moraju se očekivati otkrića dosada nepoznatih elemenata, na primer elemenata anlognih
      aluminijumu i silicijumu, čija je atomska težina između 65 i 75.
    7. Atomska težina može doprineti novim saznanjima o određenom elementu. Tako
      atomska težina telura mora biti između 123 i 126 i ne može biti 128. Karakteristične
      osobine elemenata određene su njihovom atomskom težinom.

  9. #9
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Otkriće galijuma novembra 1875 godine koji je Mendeljejev najavio kao eka - aluminijum ,
    odvelo je Mendeljejeva pravo na vrh naučnog sveta. Mendeljejev prima Medalju Kraljevske
    Akademije nauka Engleske 1882. a kasnije i niz drugih velikih priznanja. Ruska vlada ga
    1893 postavlja za direktora kancelarije Veličina i Mera. Bio je popularna društvena figura
    Rusije sve do smrti. Umro je 20. januara 1907. u 73.- oj godini života.

    Mendeljejev periodni sistem na prvom mestu ( tako nazvan jer je pokazivao periodično
    ponavljanje sličnih hemijskih osobina ) bio je složeniji od Njulendsovog i bliži onom što
    danas smatramo da je tačno.Tamo gde se osobine nekog elementa ne uklapaju u red
    zasnovan na atomskoj težini, Mendeljejev je smelo izmenio redosled, smatrajući da su
    osobine važnije od atomske težine. Kasnije se pokazalo da je on u ovom pogledu bio u
    pravu. Konačno, i najvažnije, tamo gde nije mogao naći drugi redosled elemenata,
    Mendeljejev se nije kolebao da ostavi prazna mesta u sistemu i objavi da se ono što je
    ličilo na neodređenu prazninu mora popuniti novootkrivenim elementima kojima ta mesta
    pripadaju

  10. #10
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Išao je i dalje. Za tri prazna mesta on je opisao elemente koji bi trebalo da ih popune,
    koristeći kao merilo osobine elemenata iznad i ispod praznine u sistemu. I ovde je
    Mendeljejev imao sreće. Sva tri njegova predskazana elementa otkrivena su još u toku
    njegovog života, tako da je bio svedok trijumfa svog sistema. Francuski hemičar Lekok de
    Buabodran (Lecoq de Bois*baudran) je 1875. godine otkrio prvi od elemenata koji su
    nedostajali u sistemu i nazva ga "galijum" (po latinskoj reči za njegovu domovinu
    Francusku). Švedski hemičar Lars Fredrik Nilson (Lars Fredrik Nilson) je 1879. godine otkrio
    drugi elemenat i nazvao ga “skandijum” (po Skandi*naviji). Konačno, 1886. godine nemački
    hemičar Klemens Aleksander Vin*kler (Clemens Alexander Winkler) izdvojio je treći elemenat i
    nazvao ga ) “germanijum” (Germanija - naziv za Nemačku). Osobine sva tri ele*menta su
    gotovo potpuno odgovarale osobinama koje je Mendeljejev pred*skazao.

  11. #11
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Otkrićem X-zrakova otpočela je nova era u istoriji periodnog sistema.

    Britanski fizičar Čarls Glover Barkla (Charles Glover Barkla) otkrio je 1911. godine da
    X-zraci koje proizvodi neki metal imaju strogo određenu snagu probojnosti, zavisno od
    metala; drugim rečima, svaki elemenat proizvodi sopstvene “karakteristične X-zrakove”. Za
    ovo otkriće je Barklu 1917. godine dodeljena Nobelova nagrada za fiziku.

    Bilo je izvesnog dvoumljenja da li su X-zraci mlazevi sićušnih čestica ili se oni sastoje od
    talasnih radijacija sličnih svetlosnim. Jedan način kako bi se to proverilo bio je da se vidi da
    li se X-zraci mogu prelamati (tj. naterati da promene pravac) pomoću jedne Лdifrakcione
    rešetkeЋ koja se sastoji od niza finih linija. Međutim, za pravu difrakciju, rastojanje
    između linija mora biti približno jednako veličini talasa u radijaciji. Linije, sa najmanjim
    rastojanjem, koje su se mogle pripremiti, dovoljne su za običnu svetlost, ali proboj na
    snaga X-zrakova čini verovatnim da, ako su X-zraci talasne prirode, oni bi trebalo da budu
    mnogo kraći od svetlosnih talasa. Zato nikakva difrakciona rešetka nije bila sposobna da
    izvrši difrakciju X-zrakova.

  12. #12
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Međutim, nemačkom fizičaru Maksu Teodoru Feliksu fon Laueu (Max Theodor Felix von Laue)
    se činilo da su kristali prirodna difrakciona rešetka mnogo finija od svake veštačke. Kristal je
    čvrst, pravilnog geo*metrijskog oblika, linije njegovih ravni čine karakteristične uglove i sa
    karakterističnom simetrijom. Ova vidljiva pravilnost je rezultat jednog ravnomernog
    rasporeda atoma koji čine njegovu strukturu. Bilo je razloga za mišljenje da prostor između
    dva sloja atoma ima približnu veličinu talasne dužine jednog X-zraka. Ako je to tako, kristali
    treba da prelamaju X-zrakove.



  13. #13
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Laue je izvršio oglede i našao da se X-zraci koji prolaze kroz kristal zaista prelamaju i
    obrazuju sliku na fotografskoj ploči koja pokazuje da oni imaju osobine talasa. U toku iste
    godine engleski fizičar Vilijam Lorens Breg (William Lawrence Bragg) i njegov isto tako
    poznati otac Vilijam Henri Breg (William Henry Bragg) razvili su preciznu metodu za
    određi*vanje talasne dužine određene vrste X-zrakova na osnovu njihove difrak* cione slike.
    I suprotno, snimci difrakcije X-zrakova su konačno upotreb*ljeni za određivanje tačnog
    položaja (pravca) slojeva atoma koji vrše di*frakciju. Tako su X-zraci otvorili vrata novom
    shvatanju strukture atoma kristala. Za svoj rad na X-zracima Laue je 1914. godine dobio
    Nobelovu nagradu za fiziku, dok su Bregovi podelili Nobelovu nagradu za fiziku 1915. godine.

  14. #14
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Mladi engleski fizičar Henri Gvin-Džefris Mosli (Henry Gwan-Jeffreys Moseley) je 1914. godine
    odredio talasne dužine karakterističnih X-zrakova proizvedenih pomoću raznih metala i time
    učinio važno otkriće da talasna dužina pravilno opada sa porastom rednog broja elementa
    tablice period*nog sistema.Ovim su sasvim precizno određeni položaji elemenata u tablici
    peri*odnog sistema. Ako zamislimo da dva elementa, jedan pored drugog, u tablici proizvode
    X-zrakove čije su talasne dužine dva puta veće ili manje od očekivane vrednosti, onda
    između njih mora da postoji praznina koja pripada nekom još nepoznatom elementu. Ukoliko
    se razlikuju za tri puta od očekivane vrednosti, onda nedostaju dva elementa. Ukoliko se, s
    druge strane, karakteristični X-zraci elemenata razlikuju samo u očeki*vanoj vrednosti,
    možemo biti sigurni da se između njih ne nalazi nijedan drugi elemenat.

    Sada je bilo moguće da se elementima daju određeni brojevi.

  15. #15
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Biološki značaj elemenata I grupe periodnog sistema elemenata


    Vodonik

    Najznačajnije vodonikovo jedninjenje je voda, koja je ujedno i najzastupljenije jedinjenje
    u prirodi. Njena uloga u organizmu je višestruka. Učestvuje u sastavu krvne plazme i na
    taj način omogućava cirkulaciju krvi. Omogućava izbacivanje štetnih materija u vidu
    mokraće i znoja. Održava temperaturu tela znojenjem, u vodi se odigravaju sve hemijske
    reakcije organizma itd.

    Litijum

    Njegov ukupan sadrzaj u našem telu je 0,004 po kg telesne mase. Nalazi se u krvi, tkivima
    i organima coveka. Posebnu ulogu litijum ima u srčanom mišiću gde se u fazi skraćivanja
    miokarda u ćelijama mišića nakupljaju joni litijuma. Koristi se u famaceutskoj industriji kao
    litijum karbonat Li2CO3 u lečenju bipolarnog poremećaja i depresije.

  16. #16
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Natrijum

    Natrijum je jedan od glavnih katjona u organizmu. Učestvuje u metabolizmu vode, reguliše
    kiselo baznu ravnotežu kao pufer, učestvuje u kontakciji mišića, omogućava prenošenje
    ugljen – dioksida do pluća gde se oslobađa. Natrijum se iz organizma gubi znojenjem i
    mokrenjem, pa se često usled velikih napora oseti potreba za nečim slanim, što ukazuje
    da postoji deficit natrijuma u ishrani. Dnevna potreba za natrijumom iznosi 2-6g. Nalazi se
    u većini namirnica.

    Kalijum

    Kalijum je najzastupljeniji unutarćelijski katjon, učestvuje u održavanju kiselo – bazne
    ravnoteže kao pufer, deluje kao kofaktor i omogućava prenošenje fosfatne grupe ATP –a
    na pirogrožđanu kiselinu, učestvuje u sprovođenju nervnog impulsa, dejstvu enzima,
    funkciji celijke membrane. Veliku ulogu ima u radu miokarda. Dnevna potreba za kalijum
    iznosi 2-4 g, a moze se naći u većini povrća, voća, u mesu itd.

  17. #17
    Registrovani Član
    Ometač avatar
    Status : Ometač je odsutan
    Registrovan : May 2010
    Pol:
    Poruke : 4,517

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Rubidijum

    Rubidijumov izotop Rb 87 koristi se pri lečenju raka.


    Cezijum

    Cezijum ima stimulativan uticaj na hormone nadbubrezne zlezde i gonada.


    Francijum

    U medicini se upotrebljava pri dijagnostici ranih stadijuma malignih oboljenja.

  18. #18
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Periodni sistem dobio tri nova elementa
    Tanjug | 06. 11. 2011. - 20:02h

    Mendeljejev periodni sistem veći je za još tri elementa. Generalna skupština Međunarodnog udruženja čiste i primenjene hemije (IUPAP), koja se održava u Institutu za fiziku u Londonu, potvrdila je imena tri nova elementa zasnovana na njihovim atomskim brojevima 110, 111 i 112 - darmštatijuma (Ds), rentgenijuma (Rg) i kopernicijuma (Cn).

    Elementi su tako veliki i nestabilni da se jedino mogu stvoriti u laboratorijskim uslovima. Reč je o super teškim elementima koji imaju tendenciju radioaktivnosti, s obzirom na činjenicu da njihovi atomi imaju više neutrona nego protona i brzo se raspadaju.

    "Imena ova tri elementa prihvaćena su u konsultacijama sa fizičarima širom sveta", kazao je dr Robert Kirbi-Haris, generalni sekretar IUPAP-a čija generalna skupština okuplja delegate nacionalnih akademija i društava fizičara iz 60 zemalja.

    Kopernicijum je nazvan po poljskom astronomu Nikoli Koperniku (1473-1543) koji je prvi formulisao teoriju o kružnom kretanju nebeskih tela. Atom je prvi put otkriven 1996. kada su nemački naučnici sudarili cink i olovo, dobivši težak, radioaktivni element.

    Rentgenijum je otkriven 1994. kada su nemački istraživači Helmholc centra kreirali tri atoma ovog elementa koji je dobio ime po nemačkom fizičaru i Nobelovcu Vilhelmu Konradu Rentgenu (1845-1923) koji je prvi proizveo i registrovao elektromagnetne zrake, danas poznate kao iks-zraci ili rendgenski zraci.


    Darmštatijum je 1994. otkrila ista grupa naučnika, a dobio je naziv po nemačkom gradu Darmštatu gde se nalazi sedište Helmholc centra.

    где си пошла с крмељиве очи

  19. #19
    starosedelac
    DaDole avatar
    Status : DaDole je odsutan
    Registrovan : Jan 2011
    Pol:
    Lokacija : Tamo daleko
    Poruke : 42,111
    Tekstova u blogu : 2

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Zamolila bih priču da mi kaže svojstva Srebrnog nitrata

  20. #20
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Periodni sistem Elemenata

    Citiraj Prvobitno napisano od DirkaSta Vidi poruku
    Zamolila bih priču da mi kaže svojstva Srebrnog nitrata
    nisam hemičar, ali ako iz donjeg linka nešto nije jasno, vrlo rado ću objasniti:

    http://bs.wikipedia.org/wiki/Srebro_nitrat
    где си пошла с крмељиве очи

Slične teme

  1. Sistem
    Od marlon u forumu Hi-fi
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 04-08-2023, 04:07
  2. Sunčev sistem
    Od причалица u forumu Astronomija
    Odgovora: 165
    Poslednja poruka: 18-10-2015, 06:56
  3. Magnetne osobine elemenata
    Od Ometač u forumu Fizika
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 06-10-2011, 08:03
  4. Magnetne osobine elemenata
    Od kojica u forumu Fizika
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 23-06-2011, 06:08
  5. Biološki značaj elemenata
    Od kojica u forumu Biologija
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 23-06-2011, 05:57

Članovi koji su pročitali ovu temu: 0

There are no members to list at the moment.

Oznake za ovu temu

Dozvole

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete slati odgovore
  • Ne možete postavljati priloge
  • Ne možete izmeniti svoju poruku
  •