Godišnjica ubistva Slavka Ćuruvije

Ni trinaest godina posle ubistva novinara i vlasnika "Dnevnog telegrafa" i "Evropljanina" Slavka Ćuruvije, nema nikakvih informacija o tome ko je izvršio to ubistvo niti ko je dao takvu naredbu.
Svake godine, na mestu gde su ubice u Ćuruviju s leđa ispalile 17 metaka, rodbina, prijatelji i kolege okupljaju se u nadi da će do sledeće godišnjice odgovorni biti pronađeni. Ipak, ni posle 13 godina, nema novih detalja.

Ljiljana Smajlović iz Udruženja novinara Srbije kaže da obećanja državnih organa da će pronaći ubice zvuče cinično. U Nezavisnom udruženju novinara smatraju da su i inspiratori i ubice poznati, ali da nema dovoljno političke volje za iskorak iz prošlosti kako bi se ta imena obelodanila.

Kako objašnjava Vukašin Obradović iz NUNS-a, toliko godina od ubistva i neotkrivanja ubica Slavka Ćuruvije samo su dokaz da su stare snage još uvek moćne i da imaju toliko uticaja u državnom aparatu da mogu da zaustave i istinu o Slavku Ćuruviji.

Ćuruvija je ubijen na Uskrs, 11. aprila 1999. godine tokom NATO bombardovanja, ispred zgrade u kojoj je živeo u Svetogorskoj ulici broj 35.

Nekoliko dana ranije u dnevnom listu Politika ekspres, koji je docnije ugašen, Ćuruvija je optužen za "priželjkivanje bombi i izdaju".

Istraga je, posle pada režima Slobodana Miloševića, utvrdila da su ga danonoćno pratili pripadnici Državne bezbednosti i da su iznenada, uoči samog ubistva, povučeni sa "zadatka".

Na osnovu zahteva Specijalnog tužilaštva, istražni sudija saslušao je više od 100 predloženih svedoka. Pored ostalih, saslušano je "27 pratilaca" pripadnika Državne bezbednosti, nekoliko bivših funkcionera te službe, obavljeno je medicinsko-balističko veštačenje, a prikupljeni su i drugi materijalni dokazi.

Porodica, prijatelji i kolege Slavka Ćuruvije veruju da ubistvo ima političku pozadinu, zbog oštrih reči i kritičkih stavova koje je taj novinar iznosio o režimu Slobodana Miloševića.

Jovo Ćuruvija, brat pokojnog Slavka, nedavno je tražio od izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Jelka Kacina da izvrši pritisak na vlasti u Srbiji da sprovedu temeljitu i ozbiljnu istragu.

U pismu Kacinu Jovo Ćuruvija ističe da je tortura režima Slobodana Miloševića, protiv njegovog brata počela 1998. godine pošto je donet novi Zakon o informisanju, a da je pojačana posle govora Slavka Ćuruvije pred Helsinškom komisijom, u Kongresu SAD, 10. decembra 1998. godine.

Izvor: rts.rs