Kada je 1902. godine podzemni sustav hramova nazvan Hal Saflieni ili poznatiji kao Hypogeum predstavljen svijetu, izazvao je senzaciju u arheološkim krugovima. Hramovi i podzemne odaje su bukvalno urezane u kameno podzemlje. Tu su pronađene kosti preko 7000 ljudi i stoga se smatra da je Hypogeum zapravo velika grobnica.
Svi tragovi misterioznih ljudi koji su izgradili Hypogeum nestaju oko 2000. godine prije nove ere. Jednako čudni su i tragovi kolica na kamenim putovima na Malti davno prije otkrića kotača. Hypogeum je jedan od najimpresivnijih objekata na Unescovoj listi i objašnjenju navode da je riječ o ostavštini kulture s kojom se ne može usporediti nijedna druga na mediteranu i da se radi o jedinstvenoj epizodi i evoluciji čovječanstva.
Megalitski objekti na Malti poznati su još iz 16. stoljeća kada su vitezovi reda St.John prvi put posjetili otok. Otada pa u narednih 400 godina se smatralo da su hramovi ostavština mitske rase giganta.
Premda je Hypogeum toliko jedinstven, ipak su samo ulazne prostorije bile povremeno otvorene za javnost. Točnije, drugi niz godina tijekom 20. stoljeća bio je zatvoren za javnost pod izlikom „radova na konzerviranju“.
U pismu iz siječnja 1999. godine Slaw Law obavještava o mreži tunela i podzemnom svijetu poznatom kao „Hypogeum Hal Saflieni“. Tvrde da je zabilježen niz tajanstvenih nestanaka u podzemnim labirintima te da je kroz povijest učinjeno sve da se zna što manje o ovim objektima.


1940. godine National Geographic donosi članak u kojem piše da je Malta uzduž i poprijeko probušena mrežom tunela i hramova. Moguće je ispod zemlje proći s jednog na drugi kraj otoka. Ipak vlada je zatvorila sve ulaze. Razlog je navodno nestanak grupe učenika s nastavnicom koji su ušli u podzemni labirint i nikad se nisu vratili.
1998. godine njemački istraživač Werner Betz pisao je novu knjigu o Hypogeumu o koje je dosta mjesta našao za Malteške vladine predstavnike koji su davali sumnjiva objašnjenja , puna kontradikcija, o istraživanju i ponovnom otvorenju Hypogeuma. Očito je da se nešto krilo.