Pogledaj Punu Verziju : Grčki bogovi - mitologija
U pocetku bijase Kaos (Haos).
Iz njega je nastala Geja (Zemlja),Tartar (tamni ponor pod Zemljom) i Eros (Ljubav).
Geja je iz sebe rodila Urana (Nebo),Gore i Ponta (More),a sa Uranom Titane,jednoke Kiklope i storuke Hekatonhire.
Od Titana su nastali Kron i Reja (pra roditelji olimpijskih Bogova).
Buduci da je Uran mrzio svoju djecu i prognao ih u tamno krilo Zemlje,nagovorila je Geja svog najmladjeg sina Krona da se sebicnog oca ostrim srpom osakati i da mu otme vlast.
Iz kapi krvi sto su iz ranjenog Urana pali na Zemlju ,nastadose Ernije(Furije,Srde osvetnice),Jasenove nimfe (bozice ubistva) i strasni Giganti.
Kada je Kron oslobodio svoju bracu i vlast prigrabio u svoje ruke,ozenio se Rejom,koja mu rodi tri kceri,Hestiju,Demetru i Heru,i dva sina,Hada i Posidon.
Ali je Kronu otac Uran prorekao da ce i njemu njegova djeca spremiti istu sudbinu kakvu je on spremio ocu,zato je Kron svako djete cim se rodilo odmah progutao.
Kada je Reja trebala roditi treceg sina sisla je na otok Kretu gdje je u jednoj pecini rodila Zeusa i tamo ga sakrila.
Zeus je u svom skrovistu brzo odrastao i uz pomoc Geje i Okeanide Metide(Mudrost) na lukav nacin prisilo Krona da povrati progutanu djecu.
BOGOVI NEBA
Zeus (rimski Jupiter),sin Krona i Reje najvisi je bog,vrhovni gospodar bogova i ljudi.On saziva skupstine bogova i vodi u njima glavnu rijec.Stanuje na najvisem vrhu Olimpa,salje na Zemlju kisu,snijeg i vjetra ,sakuplja oblake,baca munje i glasno grmi u visinama.Blagoslov i napredak,smrt i propast dolaze ljudima iz Zeusove svemocne ruke;on stiti pravo i poredak,kaznjava zlocince.Kao upravljac bitaka drzi u ruci svetu vagu na kojoj vaze smrtonosne grijehe.Zeusa prikazuju obicno sa zezlom i munjom,a uz njega stoji njemu posveceni orao.
Hera (rimska Junona) Zeusova starija sestra i zakonita zena,velicanstveno lijepa nebeska kraljica,podlozna je muzu,ali dostojanstvom i mocu natkriljuje ostale bogove.U citavu njezinu bicu vlada ponosna strogost.Kao zastitnica braka pomaze zenama u casu poroda,a nevjeru i preljub kaznjava.Posvecen joj je mogranj,a od ptica paun.
Atena (rimska Minevra),miljenica kci Zeusova,iskocila iz njegove glave i zato mu je dusevno najbliza.Ona je iza vladarskog para najuglednije bozanstvo,istice se mudroscu,smionoscu,strogom ljepotom i djevicanskom cistocom.Ona upravlja sudbinom naroda u boju i ratu.Egida i koplje njezine u ratnicke oznake.Umjetnost i znanost,pravo i sudovanje pod njezinom su posebnom zastitom,a jednako i zenske vjestine,posebno predenje i tkanje.Posvecena joj je sova i maslina.
http://img293.imageshack.us/img293/9121/atenaxx0.jpg
Apolon sin Zeusa i Lete,blizanac i brat Artemidin.Medju muskim bozanstvimaon je uz Zeusa najplemenitiji i najcistiji lik,ozbiljan i strog,strasan kao osvetnik zla,a ipak pruza mnogostruki blagoslov i djelotvornu zastitu.On je najpre bog smrti koji ubija mladice i muzeve i kao takav nosi neizbjezive strijele i srebrni luk.Ali on je i bog svjetla posebno suncanog svjetla,bog lijecnistva i prorocanstva;izumitelj,ucitelj pjevanja.Posvece mu je lovor,a od zivotinja labud i pliskavica.
http://img293.imageshack.us/img293/338/apolonnn2.jpg
Artemida (rimska Dijana),kci Zeusa i Lete,Apolonova sestra blizanka u mnogom je slicna svom bratu:i ona ima uza se luk i neizbjezive strijele,ona je bozica smrti i bozica lova.Ljudima se pokazuje kao zastitnica stada i divljaci,ali uopste je stroga,cak okrutna i tvrda.Pojavom je vitka,krasna djevicanska bozica s kojom se cesto porede najlepse zene.
http://img166.imageshack.us/img166/7641/artemidaru9.jpg
Ares (rimski Mart),sin Zeusa i Here,strasni bog bitki,sasvim je razlicit od mudre ratne bozice Atene.Divlje ubijanje ljudi njegovo je veselje,i zato mu je zapravo svedno na cijoj se strani bori.Ostali bogovi ga mrze.
http://img245.imageshack.us/img245/7936/aresdq4.jpg
http://img167.imageshack.us/img167/8560/afle0.jpg
Afrodita (rimska Venera),kci je Zeusa i Dione.Po nekim pricama rodila se iz morkse pjene.Onaj je bozica zenske ljepote i ljubavi,najdrazesnija medju nebesnicima,koja u svom pojasu skriva sve cari ljubavi.Posveceni su joj bili golub i vrabac,a od biljaka mirta,ruza,jabuka.U njezinoj se pratnji nalaze ljupke Haripe (Gracije),njezin sin Eros (Amor) i druga umiljata bica.
Afrodita (Ἀφροδίτη, Aphrodítê = rođena iz morske pjene) božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti. Afroditin je pandan u rimskoj mitologiji Venera.
Njezino je porijeklo nejasno. Prema Homeru ona je bila kći vrhovnog boga Zeusa i boginje kiše Dione.
Prema Heziodu u Teogoniji rodila se iz morske pjene, koju je oplodio bog neba Uran, nakon što je odrezao genitalije svom ocu Kronu. Izašla je iz mora na otok Cipar.
Zahvaljujući svojoj ljepoti i čarolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmoćnijih boginja. Ni bogovi, ni ljudi joj nisu mogli odoljeti. Budući da ljubav u životima bogova i ljudi ima jako važnu ulogu, Afrodita je bila jako cijenjena. Onaj tko joj je iskazivao počasti i prinosio žrtve, mogao je biti siguran u njenu naklonost. Samo je bila pomalo nestalna, a sreća koju je pružala često je bila i prolazna. Ponekad je činila čuda kakva može učiniti samo ljubav: ciparskom kiparu Pigmalionu oživjela je mramorni kip u koji se on zaljubio. Svoje je ljubimce štitila na bojištima, u morskim olujama i od spletaka neprijatelja. Znala je i mrziti, jer mržnja je rođena sestra ljubavi. Ali sama nije imala sreće u ljubavi: nije znala zadržati nijednog svog ljubavnika. Ni brak joj nije bio sretan. Zeus joj je za muža odredio najneuglednijeg, hromog i vječito oznojenog božanskog kovača Hefesta. Kao naknadu za to tražila je utjehu kod živahnog boga rata Aresa, s kojim je imala petero djece (Erosa, Anterosa, Dima, Foba i Harmoniju), zatim kod boga vina Dioniza (s kojim je imala sina Prijapa), uz ostale i kod boga Hermesa. Utjehu je tražila i kod običnih smrtnika, dardanskog kralja Anhiza (kojem je rodila sina Eneju) i kod lijepog Adonisa, strastvenog lovca, za kojega je od Zeusa izmolila besmrtnost.
http://img166.imageshack.us/img166/1637/afrodita1uv4.png
Boginja ljepote i ljubavi, štitila je ljubav i sve zaljubljenje, dok joj je najdraža zabava bila da natjera bogove da se zaljube u smrtne žene. Voljela je da pravi mnoge intrige, da bogove baca u ljubavne zagrljaje naročito Zeusa koji je svaki čas bio umješan u neku ljubavnu peripetiju.
Afroditin omiljeni cvjet bila je ruža dok je njene kočije vukao par golubova, ptice koje je najviše voljela.
http://img215.imageshack.us/img215/1553/afrjz7.png
Hefest (rimski Vulkan),sin Zeusa i Here,bio je ruzan i hrom.One je bog vatre i kovacke umjetnosti.Na Olimpu je njegova cudotvorna radionica,ali se ona cesto takodje zamislja u unutrasnjosti Etne,gdje su Kiklopi njegovi pomagaci.Njegova je zena drazesna Harita (bozica ljupkosti) ili sama Afrodita bozica ljubavi.
http://img183.imageshack.us/img183/8500/canywfjhoy5.jpg
Hermo (rimski Merkur) sin Zeusa i Maje.On je najlukaviji i najspretniji medju bogovima.Kao glasnik Zeusov saobraca izmedju bogova i ljudi vodi covjeka sigurno kroz opasnosti ,a ujedno vodi duse pokojnika u Podzemni svijet.Ljudima pomaze pribavljati bogatstvo,osobito u stadima,on je zastitnik puteva i prometa,trgovaca,varalica i kradljivaca,on je izumitelj mnogih umjetnosti i vjestina.Prikazivali su ga kao vitka mladica kojemu tek probija brada,na glavi katkad ima putnicki sesir,na nogama sandale s krilima koje su ga brzinom vjetra nosile kroz zrak.U rukama mu je cesto zlatna palica kojom uspavljuje ljude,ali mu ujedno sluzi kao glasnicki stap.
http://img183.imageshack.us/img183/9194/hermes01uy8.gif
BOGOVI VODA
Vladar mora je Posejdon (rimski Neptun),sin Krona i Reje,brat Zeusa i Hada,skojima je podijelio vlast svijeta.Svojim trozubom udara u valove,potresa zemlju i cjepa stjene;lako je razdrazljiv i veoma ljut bog.Duboko u valovima stoji njegova kristalna palata Ega.Odatle sasvojom konjskom spregom vozi na sjajnim valovima preko povrsine morske,a oko njega se igraju ostala bozanstva i nemani morske.Zena mu je drazesna Amfitritia,jedna od kceri Nerejevih.Njihov sin je Triton,mocni morski bog s ljudskim gornjim tijelom,a ribljim repom.Posidon je smatran tvorcem konja,koju me je posvecen.Osim toga su mu posveceni bik i omorika.
Okean,nasjtariji medju Titanima,gospodar je velike Svjetske rijeke,koja okruzuje zemlju i more,a zove se takodje okean.On,casni starac,stanuje sa svojom uzvisenom zenom Tetijom tiho i povuceno u svojoj palati na krajnjoj ivici Zemlje.Ima hiljade sinova(rijecni bogovi),a isto toliko i kceri(Okeanide).
http://img84.imageshack.us/img84/3356/0000at6.jpg
BOGOVI PODZEMNOG SVETA I ZEMLJE
Had ili Pluton,sin Krona i Reje,gospodar je mrtvackog carstva,strogi,neumoljivi bog,neprijatelj svakoga zivota i zato mrzak bogovima i ljudima;iz njegove jezovite pustosi nema povratka.Uz njega stoji njegova casna zena Perzefona,kci Zeusa i Demetre,ozbiljna i stroga kao njezin muz s kojim djeli vlast nad carstvom mrtvih.
Podzemnom svijetu pripadaju jos i:Tanat (Smrt),njegov brat blizanac Hipno (San),zatim Ernije,grozne kceri Noci (tri Ernije:Alekta,Tizifona i Megera,ili samo Hekata).Treba jos spomenuti troglavog psa Kerbera,sa zmijskom kosom,cuvara podzemnog svijeta;pastira Menetija,koji pase stada Hadova;gorostasnog vozaca Harona,koji prevozi duse pokojnika preko jezera ili rijeke Aheronta (Rijeka uzdisaja);sudce pokojnika Minoja i Radamanta.
http://img374.imageshack.us/img374/4187/had20i20persefonaan1.jpg
Had
Demetra (Majka Zemlja),kci Krona i Reje,u neku je ruku podmladjena Geja,koja se ipak postovala kao posebna bozica.Ljudi je slave kao prijatnu bozicu koja daje napredak cvijecu,bilju i poljskim plodovima,kao zacetnicu poljoprivrede i time takodje uredjena zivota,gradjanskih zakona i obicaja.
http://img114.imageshack.us/img114/8678/demetralq3.jpg
Veliku moc ima Bog vina Dionis(Bakho),sin Zeusa i Kadmove keci Selene,kojisvojim darom,vinovom lozom,razveseljuje srca ljudska.Postovali su ga u divljim zanosnim svetkovinama i zamisljali ga okruzena od pijane drudzbe zena (Menade,Bakhatnice) i objesnih Satera sa siljatim usima i kozjim repicem.
http://img399.imageshack.us/img399/1530/dionis6qd.jpg
Poljski bog Pan slican je Satirima,
samo ima jos jedan par jarciih nogu.
Taj krivonosi,dlakavi izumitelj siringe stiti stada na pasi ali inace provodi veseo,bezbrizan zivot medju nimfama brijegova i suma iaktkad uzasnom rikom plasi usamljena putnika.
http://img123.imageshack.us/img123/4296/godpan2bv.jpg
Bozice drugog reda su Nimfe(Vile),drazesne kceri Zeusove,kojima su bili ozivljeni izvori i rijeke,sume i pecine,brijegovi i doline.Razlikuju se Nejade (nimfe rijeka,izvora i jezera),Oreade (gorske nimfe) i Drijade ili Hamadrijade (nimfe stabala).
http://img144.imageshack.us/img144/624/awbouguereausatyre3by.jpg
Kratak spisak grčkih Bogova:
Zevs - bog neba, groma i vladar celog sveta
Hera - boginja žena braka i suvladarica celog sveta
Posejdon - bog mora i ima vlast nad svim morskim bogovima
Amfrita - boginja mora
Had - bog Podzemlja i mrtvih
Perzefona - boginja Podzemlja
Demetra - boginja Poljoprivrede i plodnosti
Hestija - boginja kućnog ognjišta
Afrodita - boginja Ljubavi i lepote
Ares - bog rata i ratnog poklica
Hefest - bog vatre i zanata
Artemida -b oginja lova, suma, zivotinja,Mesecevog sjaja i zastitica prirode
Apolon - bog umetosti, sunceve svetlosti, nepogresivi strelac i zastitnik lekara
Atina - boginja mudrosti, mudrog vodenja rata zasitnica umetnosti i pravednosti
Hermes - bog trgovine, lopova, naucnika, hodocasnika i glasnik bogova
Dioniz - bog vina i vinogradarstva
Hekata - troglava i trotijelna boginja magije vestica i cudovisnih bica
Selena - boginja meseca
Helios - bog sunca
Eos - boginja zore i jutarnjeg rumenila
Geja - boginja zemlje(majka priroda)
Nikta - boginja noci
Himer - bog strastvene ceznje
Pot - bog ljubavne ceznje
Peitu - boginja udvaranja i ljubavnog nagovora
Eros - bog svezivotne ljubavi
Himen - bog zenidbe
Erineje - boginje osvete
Apata - boginja obmane
Askelepsije - bog lekara
Higija - boginja zdravlja
Ata - boginja zaslepljenosti i fotomorgane
Atlant - nosilac nebeskog svoda
Borej - bog severnog vetra
Eur - bog istocnog vetra
Zefir - bog zapadnog vetra
Not - bog juznog vetra
Okean - bog spoljasnjeg mora(okeana)
Tetija - boginja spoljasnjeg mora
Muze-Boginje umetnosti: Euterpa (lirske poezije), Erato (ljubavne poezije), Talija (Komedije), Kaliopa (epske knjizevnosti), Melpomena(tragedija), Klio (Istorija) Terpsihora (plesa)
Uranija (astronomije), Polihimnija (Horskog pevanja)
Britomartida - boginja ribara i lovaca
Fosfor-bog zvezde danice
Dim i Fobos - bogovi ratnog straha
Diona - boginja kise i izvora
Taumant - bog prirodnih pojava na moru
Ereb - bog vecne tmine
Erida - boginja svade
Eter - bog svetla
Fantas - bog maste
Forkije - cuvar mora i cudovista
Harite - boginje drazesti i lepote
Mojre(sudaje) - boginje sudbine
Heba - boginja vecne mladosti
Hemera - boginja svetlog dana
Anatola - boginja proleca
Tala - bogijnja leta
Karpa - boginja jeseni
Auksa - boginja rasta
Hlorida - boginja cveca
Ejrena - boginja mira
Astreja - ucila ljude pravdi
Dika - boginja pravde
Adikija - boginja nepravde
Temida - boginja zakonitog poretka
Eunomija - boginja zakonitosti
Litija - boginja porodaja
Lite - boginje molbe
Prometej - zastitnik ljudi i veliki dobrocinitelj
Hipnos - bog sna
Jasion - bog plodne unutrasnjosti zemlje
Kairos - bog trenutne srece
Kere - boginje nasilne smrti
Uran - prvi bog neba
Kron - bog vremena
Metida - boginja razboritosti
Leta - boginja stocara
Leta2 - boginja podzemne reke
Mom - bog gluposti i sramote
Nemeza - boginja omazde i kaznjavala po zasluzi
Nika -b oginja pobede
Zel - bog castoljublja i gostoprimstva
Bija - boginja snage
Kratos - bog moci
Stiks - boginja istoimene reke podzemlja kunjenje u nju je bila najveca zakletva
Pan - bog suma i pastira
Plut - bog bogastva
Pont - bog morskih dubina
Rea - ne mogu da se setim, dopisacu (pominje se priroda a kasnije i magija)
Tantos - bog smrti
Tartar - bog najdubljeg dela podzemlja
Tetida - nema neku posebnu duznost ali toliko je puta spasila bogove (Hefesta,Dionisa,Zevsa...)
Tiha - boginja srecnog slucaja
Aheloj - bog istoimene reke
Nil - bog istoimene reke
Istar-bog Reke Dunav
ZEVS - dopuna
Zevs je glavni bog, vođa bogova i ljudi, bog neba i groma u grčkoj mitologiji koji prebiva na Olimpu.
Zevs jeste Dyeus u indo-evropskoj mitologiji (Zevs je "uzet" iz ove mitologije), Jupiter u rimskoj mitologiji, Tir u nordijskoj mitologiji...
http://img157.imageshack.us/img157/6814/statueofzeuswd1.jpg
Statua ZevsaZevs je najmlađi sin Krona i Reje. Pre Zevsa rodili su se: Demetra, Hera, Hestija, Had, Posejdon. Međutim, kad god bi se Reja porodila Kron bi progutao dete jer se bojao da će ista sudbina zadesiti i njega kao i njegovog oca. Kada je Zevs trebalo da se rodi, Reja je zatražila pomoć od Urana i Geje, jer nije želela da i on bude progutan. Reja se porodila na Kritu, a Kron dade kamen umotan u odeću koji on proguta. Onda ona Zevsa sakrije na planini Ida. Postoji par verzija o odrastanju Zevsa.
1. Odgojila ga je Geja
2. Odgojila ga je Amaltea
3. Odgojila ga je nimfa Adamantea. Kako je Hronos vladao zemljom, nebesima i morem, ona ga je zavezala tako da je visio sa drveta ne nalazeći se ni na nebu, ni na zemlji ni na moru, već između njih i tako Kron ne uspe da ga vidi.
4. Odgojila ga je nimfa Kinosura. U znak zahvalnost, Zevs ju je postavio među zvezde nakon njene smrti.
5. Odgajila ga je Melisa koja ga je hranila kozijem mlekom
Kada je odrastao Zevs je naterao oca da ispljune decu suprotnim redom od onog kojim ih je gutao: prvo kamen, zatim ostale. Jedna verzija je i da je Zevs rasekao Kronov stomak. Nakon što je oslobodio braću i sestre, Zevs je oslobodio kiklope, gigante, storuke divove i braću Kronovu, koji su prvo od ruke Urana zatvoreni u Tartar, a zatim i od Kronove, a ovi mu dadoše munju. Nakon ovoga Zevsova braća i sestra zajedno sa kiklopima i ostalim bićima povedoše rat protiv Krona i ostalih titana. Kada su ih pobedili, Krona i ostale titane baciše u Tartar, najdublje mesto na zemlji. Zevs tamo takođe zatvori kiklope i storuke divove, one koji su mu dali munju i pomagali u ratu.
Nakon pobede nad titanima, Zevs je podelio svet sa njegova dva brata. Hadu je dao podzemni svet, a Posejdonu more.
Ruševine Zevsovog hrama u OlimpijiZevs je bio brat i muž Here. Osim dece sa njom, Zevs je imao mnogo afera i vanbračne dece. Imao je afere sa boginjama (Demetra, Latona, Maja..), sa smrtnicama (Evropa, Leda..), kao i sa mnogim nimfama. Hera je bila ljubomorna i stalno je proganjala Zevsove ljubavnice i njihovu decu.
Zevs je bio veoma poštovan. Najpoznatiji hram u njegovu čast nalazio se u Olimpiji.
http://img157.imageshack.us/img157/2339/templeofzeuslm6.jpg
Helena
Njena majka Leda bila je žena spartanskog kralja Tindareja, s kojim je imala dvoje dece, kćer Klitemnestru i sina Kastora. Svojom lepotom Leda je očarala i samog Zevsa i imala s njim dvoje dece, kćer Helenu i sina Polideuka. Tindarej nije imao ništa protiv Zevsovog uplitanja u proširivanje porodice pa je sopstvenu decu i pastorke odgajao podjednako. Sa sinovima nije imao poteškoća. Obojica su postali slavni junaci i dospeli na nebo gde i danas sjaje kao Blizanci ili Dioskuri. Ni s Klitemnestrom nije bilo problema, bar dok se nije udala. Zatim ju je otac dao za mikenskog kralja Agamemnona. S Helenom je bilo gore.
Bila je još mlada devojka, a o njenoj lepoti se već nadaleko pričalo, pa je za njom čeznuo atinski kralj Tezej i oteo je uz pomoć svog prijatelja Piritoja. Oslobodila su je braća Kastor i Polideuk i vratila kući. Uskoro su se u Sparti pojavili novi Helenini prosci. S vremenom su se tamo našli svi ahejski kraljevi i kraljevski sinovi koji su nameravali da se žene. Njihove svađe oko Helene dovele su Grčku gotovo na rub rata. Katastrofu je sprečila domišljatost itačkog kralja Odiseja. On je Tindareju dao sasvim originalan savet: neka ostavi sve dinastičke i političke obzire po strani i dozvoli Heleni da odabere muža po sopstvenom ukusu. Prosci su se s tim složili i zakletvom se obavezali da će njen izbor bez pogovora priznati, da pobednika neće ubiti niti ga na bilo koji način uvrediti, nego će mu u svemu biti od pomoći.
Srećnim ili nesrećnim slučajem njen izabranik je bio Agamemnonov brat Menelaj. Nakon venčanja rodila im se kći Hermiona, a kad je Tindarej umro, Menelaj je postao njegov naslednik na spartanskom prestolu. Sve je bilo u najboljem redu, a ni Menelaj ni Helena nisu slutili šta im sudbina sprema.
U to vreme se u pećini kentaura slavila svadba ftijskog kralja Peleja s morskom boginjom Tetidom, na kojoj su učestvovali svi bogovi. Jedino nije bila pozvana boginja svađe Erida da im ne bi pokvarila zabavu. Uvređena, Erida je iz osvete među boginje Afroditu, Heru i Atenu bacila zlatnu jabuku na kojoj je pisalo "najlepšoj". Boginje su odmah kao jedna posegnule za jabukom jer je svaka od njih, razumljivo, smatrala sebe najlepšom. Zbog toga je među njima izbila svađa, u koju nije želeo da se upliće ni sam Zevs. Želeo je da ima svoj mir, pa je naredio bogu Hermesu da uzme jabuku i odvede boginje na planinu Idu nedaleko od Troje, gde živi pastir po imenu Paris i da on reši taj spor.
Paris je bio sin trojanskog kralja Prijama. Za to što je živeo u planini, a ne u kraljevskoj palati, postojao je dobar razlog. Pre Parisovog rođenja, njegova majka je sanjala da je rodila goruću baklju koja je zapalila Troju. Vrač je san protumačio tako da će dečak kojeg će kraljica roditi biti uzrok propasti Troje. Zbog toga je kralj Prijam naredio da se dete odmah posle rođenja odnese na Idu i tamo ostavi. Dečaka je prihvatila i dojila medvedica, a zatim ga je našao pastir Agelaj i odgajao ga kao svog sina. O tome da je Paris kraljev sin znao je samo Zevs.
Kad je Paris ugledao Zevsovog glasnika Hermesa, hteo je da pobegne glavom bez obzira, ali mu je u istom trenutku palo na pamet da će ga Hermes svakako stići i tako je, savladavši strah, saslušao njegovu zapovest. Paris je uzeo jabuku iz Hermesovih ruku i počeo da posmatra boginje. Činilo mu se da su sve tri podjednako lepe. Dugo je razmišljao, a odlučio se onda kad su boginje uticale na njega na način koji ljudski zakoni i sudovi u osnovi ne dopuštaju. Zevsova žena Hera obećala mu je vlast nad celom Azijom, boginja rata Atena ratničku slavu, a boginja ljubavi i lepote Afrodita najlepšu ženu na svetu. Paris je jabuku dosudio Afroditi.
Da postoji prelepa Helena, Paris u tom času nije znao, ali je Afrodita učinila da je što pre upozna. Putevima sudbine Paris je ubrzo dospeo u Troju, gde ga je prepoznala njegova sestra Kasandra, slavna čarobnica i proročica. Kralj Prijam, koji je dugo žalio što je odbacio sina, primio ga je s velikom radošću i uveo u kraljevsku palatu. Tu je Afrodita savetovala Parisu da sagradi lađu i otplovi u Spartu, poznatu po lepoti svojih žena. Paris ju je poslušao na veliki bes Here i Atene, koje su, zbog svoje povređene sujete, njemu, kao i čitavoj Troji, želele sve najgore.
Kralj Menelaj primio je Parisa i njegovog prijatelja Eneju, koji ga je pratio, kako i dolikuje gostima iz slavne Troje. Priredio je u njihovu čast gozbu i predstavio ih svojoj ženi Heleni. Čim je Paris stao licem u lice s najlepšom od svih smrtnih žena, zaljubio se u nju na prvi pogled. I on se njoj dopao. Drugog dana se Menelaj izvinio svojim gostima jer je zbog neodloživog posla morao da ode na Krit. Poželeo im je prijatan boravak, a Heleni rekao da im u svemu ugodi. Za to što je Helena muževljeve reči shvatila poprilično široko, kriva je boginja Afrodita. Razbuktala je u Heleni takvu ljubav prema Parisu da je zaboravila na svog muža, kćer i otadžbinu i s Parisom krišom otplovila u Troju.
Prema tome, Helena je s Parisom otišla dobrovoljno. Druga verzija tvrdi da ju je Paris na to prisilio, čak i nasilno odveo. Nije poznato jesu li otplovili pravo u Troju. Kako se čini, pošli su najpre na svadbeno putovanje u Egipat, zatim su neko vreme proveli u Sidonu, a u Troju došli posle nekoliko godina. Bilo kako bilo, Helena je nestala iz Sparte, a s njom i kraljeva riznica.
Menelaj, svakako, preko svega toga nije mogao da pređe kao da se ništa nije dogodilo. Otišao je u Mikenu svom bratu Agamemnonu i zamolio ga za pomoć. Agamemnon ga je savetovao da s itačkim kraljem Odisejem pođe u Troju i zamoli trojanskog kralja Prijama da vrati Helenu. Ako Prijam ne bude voljan da ispravi Parisov čin, neka mu zapreti ratom. Prijam je odbio Menelajevu molbu i Agamemnon je sa pretnje prešao na delo. Zamolio je za pomoć sve ahejske kraljeve koji su nekada Menelaju obećali da će mu, kao Heleninom mužu, u svemu pomoći. Tu su pomoć obećali i ostali ahejski vladari. Svi su se odazvali lično ili su poslali svoje sinove, i doveli vojsku svako prema svojim mogućnostima. Pod Agamemnonovim vođstvom krenula je najzad protiv Troje vojska od sto hiljada Ahejaca.
Tako je zbog Helene i Parisa planuo dugotrajan i krvav trojanski rat koji se završio uništenjem Troje i pogibijom najboljih ahejskih junaka. Helena je ubrzo zažalila zbog svog čina koji je i njenoj staroj i njenoj novoj otadžbini doneo tolike patnje. Kraj Prijam joj, doduše, nikada ništa nije prebacio, ali je ona znala da je cela Troja mrzi kao povod ratu i svaka žena koja je u ratu izgubila muža ili sina dala joj je to na znanje svojim pogledom. Uz sve to, od ljubavi prema Parisu brzo se otreznila. Bio je lep i pazio je na svoj izgled, ali ni po čemu drugom nije mogao da se uporedi sa njenim prvim mužem. Njena osećanja prema Parisu u toku rata su izbledela i na kraju se pretvorila u prezir. U borbi je često znao da se ponaša kao kukavica, a muškarac koji se ne ponaša onako kako mu dolikuje, u očima žena vrlo brzo gubi svako dostojanstvo.
Paris je u ratu postigao i neke uspehe, ali nijedan svojom hrabrošću. Čak je ubio i najvećeh ahejskog junaka Ahila, ali ne u ravnopravnoj borbi, nego izdajničkom strelom, odapetom s trojanskih bedema, koju je usmerio bog Apolon. I sam je poginuo na sličan način. Kad je šetao bedemima, pogodila ga je otrovna strela ahejskog strelca Filokteta i zadala mu smrtnu ranu. Pateći od strahovitih bolova, Paris je napustio Troju i otišao na planinu Idu da umre napušten od svih. Njegovi drugovi pronašli su ga tamo sklupčanog u grmlju i priredili mu skroman pogreb. Helena nije prišla njegovoj lomači. U međuvremenu je našla utehu u društvu njegovog brata, mladog Dejfoba. S njim nije dugo uživala. Pri zauzimanju Troje ubio ga je u njegovim odajama kralj Menelaj.
Ponovni susret Helene i Menelaja bio je za nju neočekivano povoljan. Menelaj, naime, nikada nije poverovao da bi ona dobrovoljno otišla s Parisom, i bio je uveren da je uništenjem Troje svoju ženu oslobodio dugotrajnih patnji. Razume se da ga je Helena podržala u tom uverenju i nije skrivala bezgraničnu radost što ju je napokon oslobodio. S velikim slavljem se ukrcala na Menelajevu lađu i otplovila s njim u Spartu.
Svoj rodni kraj Helena je ugledala nakon punih sedam godina lutanja. Tik iza ostrva Lezbosa bura je raspršila Menelajeve brodove, kod rta Sunion izgubio je kormilara, pred rtom Malejom opet ga je zahvatila bura i odnela njegovu lađu čak do ušća Nila. Helena se tako opet našla u Egiptu koji je upoznala na bračnom putovanju sa Parisom. Godinama je lutala s Menelajem obalama Nila, Libijom, Fenikijom i drugim zemljama, a našla se i u Sidonu. Na kraju se opet vratila u Egipat, gde je Menelaj bogatom žrtvom bogovima otkupio sretnu plovidbu u otadžbinu. Pre njihovog odlaska egipatska kraljica Polidamna dala je Heleni čudotvorni lek napravljen od pepela čarobnih biljki. Ko bi ga popio u vinu, zaboravio bi sve brige i nevolje. Dovoljna je bila jedna čaša i Helena je zaboravila svoje bračne nevolje i nesreću u Troji, a Menelaj muke koje je zbog nje pretrpeo.
U Sparti, nakon povratka, Helena je živela u sreći s Menelajem. Bili su opet vezani nepomućenom ljubavlju do kraja života, a zatim i posle smrti jer su ih bogovi oboje preneli u Elizijum, gde provode dane u večnom blaženstvu.
Artemida (rimska Dijana),kci Zeusa i Lete,Apolonova sestra blizanka u mnogom je slicna svom bratu:i ona ima uza se luk i neizbjezive strijele,ona je bozica smrti i bozica lova.Ljudima se pokazuje kao zastitnica stada i divljaci,ali uopste je stroga,cak okrutna i tvrda.Pojavom je vitka,krasna djevicanska bozica s kojom se cesto porede najlepse zene.
http://razbibriga.net/
Od malena,zatrazila je od svog oca Zeusa da ostane neudana,te je naoruzana lukom i strelom,obilazila sume u drustvu svojih omiljenih srna i jelena. Ona je bila osvetoljubiva bozica koja bi kaznjavala sve one koji bi pokazali nepostovanje.Istovremeno,stitila je lovce i neiskvarene ljude. Poznata je prica o njenoj osveti Niobi koju je sprovela uz pomoc svog brata Apolona. Nioba se stalno hvalisala kako je rodila četrnaestero djece,za razliku od Lete, koja je rodila samo njih dvoje. Kada su za to čuli Apolon i Artemida,odlucili su da se osvete za uvredu koja je naneta njihovoj majci,te su strelama poubijali svu njenu djecu. Jos jedna zrtva osvete ove bozice bio je i Aktajon. Bozica je na njega bila besna jer ju je jednom vidio kako se na nekom izvoru kupala gola. Njena osveta je bila surova. Njega je pretvorila u jelene,a besnilom je zarazila pedeset njegovih pasa, koji su ga na kraju i rastrgli.
Atena (rimska Minevra),miljenica kci Zeusova,iskocila iz njegove glave i zato mu je dusevno najbliza.Ona je iza vladarskog para najuglednije bozanstvo,istice se mudroscu,smionoscu,strogom ljepotom i djevicanskom cistocom.Ona upravlja sudbinom naroda u boju i ratu.Egida i koplje njezine u ratnicke oznake.Umjetnost i znanost,pravo i sudovanje pod njezinom su posebnom zastitom,a jednako i zenske vjestine,posebno predenje i tkanje.Posvecena joj je sova i maslina.
http://razbibriga.net/
Nakon pobjede,koju su odnijeli bogovi sa Olimpa u Titanomahiji, Zeus je obljubio Metidu,kcerku Oceana i Tetije.Tada su mu,Uran i Gea priopcili da æe se iz te veze,prvo roditi Atena,koja ce mu biti slicna po hrabrosti i mudrosti,a kasnije,i sin,koji æe ga nadmasiti po sposobnostima,tako da je postojala opasnost da ga,jednog dana,svrgne sa prijestolja.Da bi izbjegao takav dogadjaj,Zeus je progutao Metidu.Medjutim,priblizavao se cas Ateninog rodjenja,pa je Zeus naredio Prometeju,da mu svojom sjekirom otvori lubanju. Tada su,svi,zaprepasteni i iznenedjeni,ugledali kako iz Zeusove glave iskace naoruzana Atena,masuci svojim kopljem.Nova bozica je,pridruzivsi se ocu tijekom Gigamahije,uspjela pobijediti Enhelada, koga je oborila na zemlju,a zatim bacila na njega cijelu Siciliju,koja ga je prekrila.Iako je bila bozica rata,ona nije bila ratnicki raspolozena.Bila je mudra,pametna,i oduvijek je pomagale heroje,Perseja,Ahileja,Odiseja i mnoge druge,a ljubav koju je prema njima osjecala nije podrazumijevala nista erotsko.Atena ja,isto kao i Artemida,odlucila da u brak ne stupi cak ni sa bogom,vec da zauvijek ostane djevica.
Hera (rimska Junona) Zeusova starija sestra i zakonita zena,velicanstveno lijepa nebeska kraljica,podlozna je muzu,ali dostojanstvom i mocu natkriljuje ostale bogove.U citavu njezinu bicu vlada ponosna strogost.Kao zastitnica braka pomaze zenama u casu poroda,a nevjeru i preljub kaznjava.Posvecen joj je mogranj,a od ptica paun.
Hera, kcerka Kronosa i Ree, Zeusova supruga i sestra, majka Aresa, Hebe, Ejlejtije i Hefesa, bila je zastitnica braka i udanih zena. Njena vaza sa Zeusom zapocela je mnogo prije njihovog braka, pa su se sastajali krijuci se od svojih roditelja. Kasnije,kada su se uskladili odnosi bogova sa Olimpa i Zeusa,i nakon Zevsovog ustolicenja, sklopljen je brak. Hera se pojavljuje u brojnim mitovima,a pored svoje,podize i mnogo druge djece, kaznjava nevjeru i surovo se sveti ljubavnicama svoga muza. Letu, kada je ona nosila Apolona i Artemidu, jurila je sve do otoka Del, koje je do tad bilo pokretno ostrvo. Iju, koju je Zeus volio, pretvorila je u kravu. Heru su posebno obožavali u Argu, pa je zbog toga ova boginja bila zastitnica tog grada.Za vrijeme trojanskog rata štitila je Grke, i sudjelovala je u mnogim dogadjajima, koji su utjecali na ishod rata. Hera je obozavana i slavljena u cijeloj Grckoj, a najvaznija procesija koja je organizirana u njenu cast, predstavljala je sjecanje na njeno i Zeusovo vjencanje.
Ares (rimski Mart),sin Zeusa i Here,strasni bog bitki,sasvim je razlicit od mudre ratne bozice Atene.Divlje ubijanje ljudi njegovo je veselje,i zato mu je zapravo svedno na cijoj se strani bori.Ostali bogovi ga mrze.
http://razbibriga.net/
...bog koji je volio borbu, uvijek se prikazuje sa kacigom, u ratnoj opremi, spreman za borbu.Gdje god je rat, krvoproliæe ili neki oruzani sukob, Ares je prisutan.To je bio razlog sto ga ljudi nisu slavili i obozavali kao ostale bogove, pa se i gradovi koji bi ga smatrali svojim zastitnikom, nigdje ne spominju. Sin Zeusa i Here, cesto bi dolazio u sukob sa ostalim bogovima pa cak i sa ocem. U Tebi je bio slavljen, kao predak kraljevske loze jer je njegova kcerka koju je imao sa Afroditom, Harmonija, bila žena Tebanskog kralja Kadma. I zaista,ovaj strasni bog imao je vezu sa njeznom i pozudnom Afroditom, sa kojom, je pored Harmonije imao i još Erosa, Foba i Dejma. Osim njih Ares je imao i drugu djecu. Neka od njih su Kiknio,Diomed i Liakon.
Hefest (rimski Vulkan),sin Zeusa i Here,bio je ruzan i hrom.One je bog vatre i kovacke umjetnosti.Na Olimpu je njegova cudotvorna radionica,ali se ona cesto takodje zamislja u unutrasnjosti Etne,gdje su Kiklopi njegovi pomagaci.Njegova je zena drazesna Harita (bozica ljupkosti) ili sama Afrodita bozica ljubavi.
http://razbibriga.net/
....bog vatre,metalurgije i umjetnosti,bio je sin Zeusa i Here.Njegova radionica nalazila se na Lemnu,ali i gdje god su postojali vulkani i vatra. Njegova ramena i ruke bile su veoma snazne,dok su mu noge bile slabe. Hefes je bio i hrom i o tome keko se povrijedio postoje dve verzije: po prvoj, prilikom jedne svadje izmeðu Zeusa i Here, posto je Hefes, sudjelujuci u raspravi drzao stranu svoje majke, Zeus se naljutio, zgrabio ga za nogu i bacio ga sa Olimpa. Hefes je pao na otok Lemno gdje su ga stanovnici odnjegovali, ali je ostao hrom. Po drugoj verziji, Hefes se rodio hrom, Hera je odluèila, stideæi ga se, da prikrije njegovo roðenje, pa ga bacila sa Olimpa. Hefes je pao u ocean odakle su ga izvadile Tetida i Eurinoma. Kasnije je poslao majci, da bi joj se osvetio zlatno prijetsolje koje je sam napravio. Meðutim, samo što je Hera sjela na prijestolje,nasla se vezana i samo ju je Hefes mogao osloboditi. Hefes je vracen na Olimp a Zeus mu je u zelji da se iskupi dao Afroditu za zenu.
HESTIJA, boginja porodičnog mira
Ova boginja je bila olicenje porodičnog doma.Prvorodjena kcerka Krona i Ree, zatrazila je od svog brata Zeusa da zauvijek ostane djevica, iako su je Posejdon i Apolon trazili za suprugu. Njen smireni zivot i stabilan polozaj u kuæi na Olimpu, razlog je, što se ne spominje ni u kakvom dogadjaju, za razliku od ostalih bogova, a njeno prisustvo je mnogo znacajnije u svijetu maste.
Demetra (Majka Zemlja),kci Krona i Reje,u neku je ruku podmladjena Geja,koja se ipak postovala kao posebna bozica.Ljudi je slave kao prijatnu bozicu koja daje napredak cvijecu,bilju i poljskim plodovima,kao zacetnicu poljoprivrede i time takodje uredjena zivota,gradjanskih zakona i obicaja.
http://razbibriga.net/
DEMETRA (DEMETER),bozica zitnih polja
Demetra je bila bozica plodnosti,majka zastitnica polja,koja je stitila sve obradjene povrsine,a pogotovo zitnih polja.Pored toga smatra se i boginjom koja je sudjelovala u stvaranju svijeta, pa sve sto na zemlji zivi,cvjeta i donosi plod,svoje postojanje duguje Demetri i njenoj brizljivosti.Demetra je bila veoma privrzena svojoj kcerki Persefoni,koju je dobila sa Zeusom,i za koju je bila jako vezana.Persefona je sretno rasla pored majke i ostalih bozica,sve dok se u nju nije zaljubio Had,koji ju je oteo.Demetra je,cim je saznala za nestanak voljene kceri,krenula u potragu za njom.Kada joj je Helie otkrio istinu,bozica se toliko naljutila da je napustila Olimp,zapostavila sve svoje duznosti,i prerusivsi se u staricu,otisla u službu kod Keleje.Za to vrijeme,zemlja je ostala neobradjena,poljoprivreda unazadjena,nista iz zemlje nije izniklo,niti dinosilo plodove.Vidjevsi sve to,Zeus je naredio Hadu da Demetri vrati Persefonu.Had je pristao da svoju zenu dovede u Gornji svijet,i vrati je majci,ali je prije toga lukavstvom natjerao da pojede zrno sipka.To jedno zrno,bilo je dovoljno,da Persefonu veze za Podzemni svijet.Sklopljen je sporazum sa Hadom:Persefona je osam mjeseci godisnje provodila sa majkom, a ostala cetiri sa Hadom.
Kako je Atena dobila ime
Mora se na pocetku reci da Atenjani, u vrijeme kada ih je zadesila iznenadna sreca, uopce jos nisu bili Atenjani nego, valjda, Kekropljani ili tako nekako. Grad koji se danas zove Atena zvao se, prema legendi, Kekropija, jer ga je sagradio Kekrop, polucovjek-polubog, poznat jos i po tome sto je imao zmajev rep.
Dodje tako Kekrop jednog dana na planinu Olimp, sjediste bogova, da se pozali najmocnijem, vrhovnom bogu, Zeusu, kako je htio da svom novo sagradjenom gradu potrazi zastitnika medju bogovima, ali su se bogovi oko toga posvadjali. Najzesca svadja izbila je izmedju Atene, bozice mudrosti i ratnickih vjestina i Posejdona, boga morskih voda. E, sad se Zeus duboko zamisli i smisli da je najbolje da Kekropu prepusti da sam izabere. Kekrop, kao mudar vladar, predlozi slijedece: neka svaki kandidat za zastitnika njegovog lijepog grada iznese darove, pa ce onom ciji dar gradu i zemlji bude korisniji, pripasti cast da grad bude nazvan njegovim imenom. I Posejdon i Atena su ovo odusevljeno prihvatili jer je, naravno, svatko od njih bio ubijedjen da ce bas njegov dar biti taj koji ce Kekropa i njegove sugradjane oboriti s nogu. Atenjane je, kao što je bilo lako pogoditi, usrecila bozica Atena, i to tako sto im je poklonila jedno malo, kvrgavo drvce sivozelenog lisca. Drvce je, meðutim, pravilo lijepu hladovinu koja je postajala sve veca kako je ono raslo a, što je najvaznije, radjalo je male zelene plodove koji ne samo da su bili ukusni za jelo nego se iz njih moglo cijediti mirisno i hranljivo ulje. Atenjani su se, dakle, opredijelili za naizgled skroman, ali zato veoma praktican poklon, mada ih je Posejdonov dar u prvi mah mnogo vise odusevio. Posejdon je udarcem trozupca o stijenu uèinio da iz nje potekne voda. Atenjani su, onako ozednjeli pod Suncem, okusili prve gutljaje i shvatili da je voda-SLANA.
HADOVA RACUNICA/ nastanak godisnjih doba
HAD bio gospodar mracnog podzemnog svijeta, carstva mrtvih. No, kako ni bogovi nisu od kamena, Hadu se, eto, desilo da se zaljubi. Izabranica njegovog srca bila je prelijepa Persefona, kcerka bozice Demetre,zastitnice bilja i zemljoradnje. HAD, naravno, nije bio vican udvaranju pa je Persefonu naprosto oteo i odveo je sa sobom u podzemni svijet.
Demetra,i zbezumljena od boli i brige, dugo je lutala trazeci svoju kcerku, a kada je saznala da je oteta, toliko se naljutila da je Zemlju kaznila strasnom kaznom: sve biljke su prestale da rastu i radjaju plodove, tako je zaprijetila sveopcta glad i smrt. Onda je mocni Zeus naredio Hadu da Persefonu vrati majci. Had je medjutim, toliko volio svoju zenu da niposto nije htio da se rastane od nje, ali o Zeusovo naredjenje ni on se nije smio oglusiti. I onda je smislio rjesenje kojim su, donekle, bili zadovoljni svi: i on, i Persefona, i Demetra. Posto sa Zeusom nije bilo sale, HAD je morao poslusati i Persefonu vrati majci. Ipak, posto ni sam nije htio ostati bez nje, posluzio se malim trikom: dao joj je da pojede jedan plod sipka, za koji se vjerovalo da strahovito pojacava ljubav zene prema muzu i poslao je natrag, u gornji svijet. I Persefona i njena majka Demetra bile su presretne, a na Zemlji je sve ponovo ozivjelo: biljke su listale, cvjetale, rasle i davale plodove, a zivot je nastavio da tece kao i ranije. Ipak, poslije nekog vremena, Persefona je pocela tugovati za mužem koga je, eto, ostavila samog i tuznog u mracnom i hladnom carstvu mrtvih. Konacno, rekla je majci da joj Had strasno nedostaje i da ce otici kod njega na neko vrijeme, pa ce se opet vratiti njoj.Tako je i bilo. Otada je Persefona stalno isla tamo-amo, a stari Grci su vjerovali da se upravo zbog toga smijenjuju godisnja doba: proljece, ljeto i rana jesen kada sve raste, buja, cvjeta i daje plodove, i kasna jesen i zima, kada sve na zemlji zamire, ali su Had i Persefona u podzemnom svijetu sigurno sretni.
PANDORINA KUTIJA
Kako je Zeus kaznio ljudski rod
Zeus,vrhovni gospodar cijelog svijeta, nije bio taj koji je stvorio ljude.Tvorac ljudskog roda bio je Prometej, moæni Titan koji je Zeusu u nevolji pomogao da zagospodari svijetom. Zato se Zeus, i pored svoje moæi, pomalo plašio i Prometeja i ljudi. Zeus je tek toliko da se zna ko je gazda kaznio ljudski rod jednim strasnim lukavstvom.
Najprije je svom sinu Hefestu, majstoru svih zanata, naredio da nacini djevojku ljepsu od svih. Zatim je sazvao ostale bogove i naredio im da djevojku obdare svim darovima.Tako joj je Hera udahnula zelju za sretnim brakom i darovala joj prekrasne haljine i nakit, Ateni, koja je imala udjela u Prometejevom stvaranju covjeka, cijela ta Zevsova namjera nije bila bas sasvim po volji pa je djevojci, umjesto mudrosti, usadila lukavost i mrznju; Hermes ju je obdario podmuklim i laskavim govorom, darom za laganje i spletkarenje i ljubavlju prema ogovaranju; najzad, Afrodita, bozica ljubavi, obdarila je djevojku zavodljivoscu i neodoljivom privlacnoscu.
Posto su je bogovi tako bogato darovali, Zeus joj dade ime Pandora ("obdarena svim darovima") i, kao svoj poklon, dade joj cvrsto zatvorenu kutiju od srebra i zlata pa reèe: "Pazi dobro, ne otvaraj je dok ne doðeš meðu ljude!" Pod cvrsto zatvorenim poklopcem Pandorine kutije nalazilo se sve najstrasnije što se moze zamisliti: bolesti, poplave, suše, pozari, zemljotresi, glad i neimastina, mrznja i zavist medju ljudima, bol, tuga i jad. Pandora to, doduse, nije znala, ali je ipak sprovela u djelo strasnu Zeusovu namjeru.
Kad joj je dao kutiju ,Zeus ju je poslao medju ljude i to pravo u zagrljaj Prometejevom bratu Epimeteju. I, kako rece pjesnik, za minutu ili nesto vise, njih se dvoje ludo zaljubise...pa vec koliko sutradan napravise veliku svadbu. Poslije vjenèanja,meðu poklonima ugleda Pandora svoju vec skoro zaboravljenu kutiju. Rece muzu da je kutiju dobila od Zeusa i predlozi mu da zajedno pogledaju sto je unutra, ali je Epimetej zelio da ipak sacekaju njegovog brata. Posto Prometej nikako nije dolazio, radoznalost nadvlada Pandoru, te ona sama otvori tajanstvenu kutiju.
Vidjevsi kako iz kutije kuljaju napolje sva zla ovog svijeta i ogromnom se brzinom sire medju ljudima, Pandora se silno uplasi i zalupi poklopac! Time je, nazalost, ucinila i vise nego sto je Zeus zamislio. On je, naime, na samo dno kutije stavio NADU, da ljude utjesi kad im bude najteze! Pogodjeni silnim nevoljama, a bez tracka nade (koja je ostala cvrsto zatvorena pod poklopcem Pandorine kutije), ljudi su bili potpuno bespomocni i ponovo prepusteni na milost i nemilost Zeusu i drugim olimpskim bogovima. "A to je upravo ono što sam i htio!" mislio je zadovoljno Zeus,gledajuci kako se prema Olimpu uzdize dim sa mnogobrojnih zrtvenika koje su ljudi palili da umilostive mocne gospodare-Bogove
MIT O SIZIFU
Najtezi posao na svijetu
Kao sto je veæ poznato Zeus nije volio da mu se bilo tko suprotstavlja-ni bogovi a jos manje ljudi. Onaj koji je to najvise osjetio na svojoj kozi bio je Sizif, lukavi gospodar grada Korinta. Ono sto Zeus nikako nije mogao da mu oprosti bilo je to sto se, jednom za njega naroèito nezgodnom prilikom, Sizif pokazao kao prava tuzibaba: kada je Zeus oteo Eginu, kcerku rijecnog boga Azopa, Sizif je smjesta otrcao i tuzio ga njenom ocu. Zeus mu je odmah poslao Tanatosa, boga smrti, da ga vodi u podzemni svijet. Sizif je naredio svojoj zeni da ne prinosi posmrtnu zrtvu za njega. Kad su se bogovi zbog toga naljutili, Sizif ih je ubijedio da ga posalju da opomene zenu na red. Ali kad je stigao kuci vise nije htio da se vrati pa su bogovi po njega opet poslali boga Tantosa. Zeus ga je zbog toga kaznio strasnom kaznom: morao je da gura veliki kamen uz brdo i taman kad bi se priblizio vrhu kamen bi se skotrljao u podnozje. Sizif ga je morao opet gurati uz brdo i tako stalno iznova za vjecna vremena. Otuda se za posao koji je mukotrpan i tezak, a ne daje nikakve rezultate kaze SIZIFOV POSAO.
ORFEJ i EURIDIKA
Najtuznija ljubavna prica
Orfej je bio najveci pjevac na cijelom svijetu. Svirao je na liri, instrumentu koji mu je darovao bog Apolon. Kad bi on pjevao i svirao svi bi dolazili da ga slusaju: i ptice, i ribe, i zvijeri iz sume. Orfej je zivio sretno, u velikoj ljubavi sa svojom zenom Euridikom. Ali, jednoga dana Euridiku ujede zmija i ona umre.
U velikom bolu Orfej je pjevao tako tuzno da je cijela priroda tugovala s njim.Tada se Orfej upustio u strasan pothvat: sisao je u podzemni svijet i tamo, pred bogom Hadom i njegovom zenom Persefonom, zasvirao i zapjevao o svojoj ljubavi prema Euridiki i bolu zbog njene smrti. Njegova pjesma je bila tako tuzna da su i sjeni mrtvih zaplakali, a bogovi su se smilovali i dozvolili mu da povede Euridiku u gornji svijet. Postojao je samo jedan uvjet: uspjet ce izvesti Euridiku samo ako se nijednom ne osvrne a ako to ucini Euridika ce zauvijek ostati u podzemnom svijetu.
Orfej je sretan krenuo ka izlazu iz carstva mrtvih. Oko njega je bila tama i grobna tisina. U silnoj zelji da vidi ide li Euridika za njim Orfej je zaboravio na upozorenje bogova i osvrnuo se. Euridika je u tom trenutku nestala zauvijek u beskrajnoj tami podzemnog svijeta.
TANTALOVE MUKE
"Tantalovim mukama" nazivamo najteže moguće patnje na koje čovek može biti osuđen. Izraz potiče iz grčke mitologije i odnosi se na sudbinu Tantala, razmaženog sina ljubimca vrhovnog boga Zevsa. On je, naime, na surov način kaznio svog sina koji je prezreo očevu ljubav i sve bogove.
Tantal je bio bogat i moćan kralj grada Sipila u Lidiji na maloazijskoj obali Egejskog mora. Zahvaljujući naporima oca da ga zaštiti od svake nevolje, živeo je u stalnoj sreći i bogatstvu i nije poznavao nijednu brigu ovoga sveta. Razmaženi kralj, koji je često uživao sa besmrtnim bogovima u najlepšim gozbama na Olimpu, počeo je sebe da smatra nadčovekom, a zatim i ravnim svom ocu Zevsu. Postao je obestan, ohol, uobražen i sujetan - odavao je tajne bogova koje bio čuo na Olimpu i krišom donosio i delio prijateljima ambroziju i nektar, božanske hranu i piće koji čine smrtnike besmrtnima. Iako ga je Zevs opominjao, Tantal nije shvatao očeve pretnje ozbiljno, pa je postao još drskiji. Ubio je svog sina Peloposa, ne bi li proverio da li će bogovi otkriti da je za trpezom posluženo ljudsko meso. Bogovi su Peloposa ponovo oživeli, ali je ovaj postupak Zevs smatrao dovoljnim da svog sina surovo kazni. Zevs je Tantala osudio na trostruke muke - da večno bude u samrtnom strahu, večno gladan i večno žedan. Bacio ga je u Had, podzemni svet, i osudio ga da stoji u bistroj vodi do vrata koja bi se povlačila kada bi pokušao da je pije, a da mu nad glavom vise grane pune najlepših plodova voća koje bi se podizale kada bi on pokušao da ih ubere.
Giganti
(Grč. Gigantes, lat. Gigantes - nakazni dugokosi divovi, sinovi boginje zemlje Geje, rođeni iz kapljica krvi boga Urana)
Budući da su bili potomci bogova starijih od olimpskih i budući da su bili neizmerno jaki, nisu priznavali vlast najvišeg boga Zevsa, iako je za svet bila bolja njegova nego Kronova vlast. Boginja zemlje Geja, koja nije mogla da oprosti Zevsu što je svrgnuo njenog sina Krona s prestola, nagovorila je gigante na pobunu. Njih nije trebalo posebno nagovarati, a kad su od Geje dobili čarobnu biljku koja ih je činila neranjivima od oružja bogova, digli su se iz rodne Palene (na poluostrvu Halkidikiju) i napali Olimp. Rasplamsala se žestoka borba i bogovi su se našli u škripcu. Najviši bog Zevs obratio se za pomoć ljudima: poslao je boginju Atenu da dovede njegovog ovozemaljskog sina Herkula. Kad je Geja za to doznala, nastojala je da svojim sinovima nabavi biljku koja bi ih štitila i od oružja ljudi, ali nije uspela da je pronađe, jer je Zevs zabranio bogu sunca Heliosu, pa čak i boginji meseca Seleni, da na svet prospu svoje svetlo, a sam je lično počupao i uništio svaku takvu biljku. Herkulov dolazak zapečatio je sudbinu giganata. Međutim oni se nisu predavali i, umesto da mole za milost, izabrali su smrt u borbi. Prvi je poginuo Alkionej, najjači gigant. Herkul ga je ranio otrovnom strelom, a zatim u dvoboju izbacio preko granice Palene, jer je znao da je u rodnoj zemlji Alkionej besmrtan. Herkulov uspeh je dao bogovima novu snagu. Hefest je na giganta Klitija bacio planinu užarenog gvožđa, a Atena na ošamućenog Enkelada ostrvo Siciliju; Posejdon je komadom zemlje koji je otrgnuo od ostrva Kosa oborio u more giganta Polibota i tako je nastalo ostrvo Nisir. Ostale gigante Zevs je s Olimpa oborio munjama, a zatim ih je Herkul ošamućene pobio.
Greje
(Grč. Graiai, lat. Graiae - kćeri morskog boga Forkija i njegove žene Kete)
Bilo ih je tri i zvale su se Pefreda, Enija i Dina. Živele su na dalekom zapadu blizu staništa boginje noći Nikte. Rodile su se već stare i sede i sve tri zajedno imale su samo jedno oko i jedan zub. Kad je jedna od njih nosila to njihovo jedino zajedničko oko, morala je da vodi druge dve jer su tada bile slepe, a kad je jedna od njih imala zub, druge dve nisu mogle da jedu pa su gladovale. Za to oko i za taj zub uvek su se svađale i zagorčavala jedna drugoj već dovoljno neveseo život. Njihove sestre bile su nakazne Gorgone, a brat im je bio zmaj Ladon, koji je čuvao stablo sa zlatnim jabukama u vrtu Hesperida. Sa Grejama se susreo i Persej kada je krenuo da ubije Gorgonu Meduzu. On je čekao trenutak kada su oko predavale jedna drugoj, kad nijedna nije videla, oduzeo im ga i, zapretivši da ga neće vratiti, prisilio ih da mu pokažu put do Gorgona.
Grifon
(Grč. Gryps, lat. Griphus - mitsko čudovište, nastao od lava i orla)
U Grčku a otuda u Rim, grifoni su dospeli sa Istoka, gde su nastali mnogo pre "klasičnog starog veka", kao vrsta fantastičnih bića kojima su tamošnji narodi nastanili svet svoje fantazije. Najstarija od tih stvorenja poznata su nam iz Egipta. To su u najčešće kombinacije lava i ptice i lava i čoveka, od kojih je najpoznatija Sfinga. Iz Mesopotamije dolazi mešanac lava ili bika i čoveka, i lava i ptice grabljivice, škorpiona i čoveka, raznih zmajeva i sl. Najpoznatiji njihovi predstavnici bili su siruši ("vavilonski zmajevi") i kerubini, krilati bikovi-stražari s ljudskom glavom. Kako su se od tih bića razvili grifoni, nije pouzdano utvrđeno. Može se reći da je u Egiptu prevladao tzv. ptičji tip, a u Mesopotamiji i Persiji lavlji tip. Na grčkom tlu se susrećemo s grifonima najpre na umetničkim predmetima sa Krita (iz 17-16. veka p.n.e.) a zatim iz Sparte (8-7. vek p.n.e.)
Ta bića se u književnosti prvi put pominju kod Hesioda, ali taj podatak potiče od starovekovnog komentatora njegovog dela. Prvi ih u prvoj polovini 5. veka p.n.e. spominje Herodot. Piše da su to čudovišta s lavljim telom, orlovskim krilima i kandžama, koja žive negde daleko na severu Azije, čuvajući tamo od jednookih Arismapana bogata ležišta zlata. Eshil ih naziva "Zevsovim psima s ptičjim kljunom koji ne laju". Kasniji autori su doznali nešto više o njima. Grifoni su, navodno, bili jači od bilo koje druge životinje, sa izuzetkom lava i slona. Čovek je mogao da ih se domogne samo neposredno što su se izlegli, a živeli su u Indiji ili Baktriji. U Indiji su progonili kopače zlata, ali ne zbog zlata, već zbog straha za svoju mladunčad. U Baktriji su kandžama sami grebali i iskapali zlato i od njega gradili svoja gnezda, a ljudi su u svojoj pohlepi za zlatom skupljali otpatke od njihovih gnezda. Grifoni nisu došli u neposredan dodir sa junacima grčkih mitova. Od bogova je vezu s njim, još uvek nejasnu, imao jedino bog Apolon.
Had, grčki bog podzemnog sveta bio je sin Titana Hronusa i Ree. On ima tri starije sestre, Hestiju, Demetru i Heru i dva mlađa brata, Posejdona i Zevsa.
Zevs, koji nije bio pojeden od strane svog oca, naterao je Hronusa da povrati svoju decu, odnosno Zevsovu braću i sestre. Braća i sestre su se udružili u ratu protiv Titana. Zevs, Posejdon i Had su dobili oružje od tri Kiklopa, koji su im pomagali u toku rata. Zevs je dobio munju, Posejdon trozubac, a Had štit koji ga čini nevidljivim. Tokom noći, pre prve bitke, Had ,koristeći svoj štit, ušunjao se među Titane i uništio im oružje. Rat je trajao deset godina i završio se pobedom mlađih bogova. Nakon pobede, braća su podelila zemlju na tri dela i svak je vladao u svom. Zevs je bog neba, Posejdon je bog mora, a Had je dobio podzemni svet, nevidljiv svet u koji idu duše mrtvih.
Smrtnici su Hada najmanje voleli od svih bogova. On je zabranio da iko napušta njegov region i veoma je bio ljut kada bi se to desilo. Had je bio okrutan i nemilostiv, svirep u ratu, ali bio je pravedan i nije bio zao bog. Bio je morbidnog karaktera i zato nije bio omiljen među bogovima, a kako je upravljao podzemnim svetom, većina smrtnika ga je mešela sa smrću i bojala ga se. To je greška jer smrt donosi Tanatos, a ne Had.
Kada su se smrtnici molili Hadu, oni su čelom i rukama dodirivali zemlju da bi bili sigurni da ih je čuo. Žrtvovane su mu crne životinje, na primer crna ovca, a među današnjim analitičarima antike postoji ubeđenje da su mu žrtvovani i ljudi. Krv žrtve bi se sipala u duboku jamu da bi ona stigla do njega, a onaj koji bi tu krv sipao morao je da okrene glavu na drugu stranu. Festival, koji se svakih sto godina držao u njegovu čast, zvao se Svetovne igre.
Njegovo oružje bila je dvokraka viljuška, kojom je on uništavao sve što bi mu se našlo na putu ili što nije voleo. Pored ovoga, posedovao je i štap sa kojim je mogao da prebaci duhove mrtvih u svet živih. Had se vozio tamnim kočijama koje su vukli crni konji. Had je dozvolio da posete njega i podzemni svet i da se vrate u svet živih Heraklu, Orfeju, Tezeju, Eneju i Odiseju. Nikome od njih nije bilo prijatno u mračnom carstvu. O strahoti tog sveta govori i Ahil, kada se obraća Odiseju koga je sreo u podzemnom svetu.
Podzemni svet
Podzemni svet se sastoji iz nekoliko delova od kojih su najveći Tartar (nešto kao hrišćanski pakao) i Jelisejska polja (hrišćanski raj). Ova podela se ne može posmatrati kao striktna jer Grci nisu mnogo mislili o životu posle smrti, pa tako se nisu mnogo udubljivali u pitanje na kojem mestu će živeti u podzemnom svetu. U podzemnom svetu se nalaze i Bašte Hesperida, koje se često indentifikuju sa Ostrvima blagoslovenih iz irske mitologije.
Pokojnici ulaze u podzemni svet prelazeći reku Aheront. Preko reke ih prevozi Haron, koji čuva obol - mali novčić koji omogućuje prolaz. Novčić stavljaju ispod jezika pokojnika njegovi rođaci ili prijatelji i kada on dođe u podzemni svet, on taj novčić daje Heronu. Zato siromašni i oni bez prijatelja ostaju zauvek na obali jer nemaju novčić za prevoz. Drugu stranu obale čuva Kerber, troglavi pas-zver. Kada prođu pored njega, dušama mrtvih se sudi i na taj način određuje kako će i gde boraviti u podzemnom svetu. Pored Aheronta (reke tuge), postoji još nekoliko reka u Hadu: Hoktus (reka jadikovanja), Felegton (reka vatre), Leta (reka zaborava), Stiks (reka mržnje) i Eridan (hladna, ledena reka). Stiks je granica između gornjeg i donjeg sveta.
Prvi deo Hada sadrži polja Asphodel, gde senke heroja lutaju utučeno među manjim dušama, koje pište oko njih kao šišmiši. Samo prolivanje krvi njima u čast može da vrati kod njih osećaje koje ima živ čovek (kao vampiri u drugim mitologijama). Iza polja se nalazi Ereb, tama i užas Hada. Tu se nalaze dve bare. Jedna bara potiče od reke Lete i obične duše u toj bari plutaju da bi im se izbrisalo sve sećanje. Druga bara je bara Mnemozine i duše iz ove bare piju vodu. U dvorištu ispred Hadove palate sede tri sudije: Minos, Radamant i Jak. Tu se sudi dušama mrtvih i one se vraćaju u polja Asphodel ako nisu ni mnogo dobre, ni mnogo zle, šalju u Tartar ako duše pripadaju bezbožnicima i zlim ljudima ili odlaze u Jelisejska polja ako su heroji ili blagosloveni.
Persefona
Persefona je kći najvišeg boga Zevs-a i boginje Demetra-e, žena boga podzemnog svijeta Had-a.
U tom carstvu podzemnog svijeta imala je isti položaj kao Hera na Olimp-u. Bila je Hadova suvladarka nad dušama mrtvih i bogovima podzemnog svijeta. Bila je neumoljiva i nemilosrdna kao i sam Had. Nije voljela ni bogove ni ljude, za i obratno.
Persefona je postala Hadova žena protiv svoje volje. Živjela je u društvu nimfi na nisajskim livadama, provodila vrijeme u plesu i pjevanju, brala cvijeće i zabavljala se sličnim djevojačkim zabavama. Kad je jednom u šetnji ubrala narcis, cvijet smrti, otvorila se pod njom zemlja i iz dubina je izašao bog Had. Za čas ju je savladao i doslovno je s njom proprao u zemlju.
Persefona je samo da krikne, ali majka Demetra, koja je odmah dotrčala, nije našla ni traga od nje. Dugo je tražila svoju kćerku, sve dok joj bog Helij nije ispričao šta se desilo. Onda je Demetra otišla na Olimp i zatražila pomoć od Zevsa. Zevs je poslao glasnika Hermes-a u podzemni svijet da vrati kćerku natrag. Ali, bilo je prekasno: Had se u međuvremenu oženio s Persefonom i dao joj je da pojede jezgro nar-a koji je bio simbol braka (kad bi neko nešto u podzemlju pojeo, nije se više mogao vratiti na gornji svijet).
Nakon dugog pregovaranja Zevs je postigao kompromis: Demetra je pristala da njena kći ostane Hadova žena i da sa njim živi trećinu godine u podzemnom svijetu, a Had se obavezao da će je puštati da dvije trećine godine provede na gornjem svijetu i tamo živi s majkom.
Od tada Persefona dolazi na zemlju u proljeće, a Demetra, radosna zbog njenog povratka, daje rastinju snagu plodnosti kako bi je vijela priroda pozdravila zelenilom i cvijećem. Kad se krajem jeseni Persefona vraća u carstvo mrtvih, cijela priroda, a s njom i Demetra, tuguje i oblači se u žalosnu odeću.
U grčkoj mitologiji Posejdon je bog mora, zemljotresa i konja. Rimljani su imali inspiraciju iz grčke mitologije pa su u svojoj rimskoj mitologiji izmislili boga mora Neptuna, a u etrurćanskoj Netuns. Posejdon je sin Hronosa i Reje. Kao i ostala braća i sestre i Posejdona progutaše njegov otac.
Posejdon
Međutim njega i sve ostale oslobodio je Zevs, najmlađi sin Hronosa. Zevs je tada zbacio sa vlasti svoga oca i preuzeo vlast. Pošto je zemlja bila velika, on ju je podelio na tri dela. Posejdonu je dao more, Hadu podzemni svet, a za sebe je zadržao zemlju i nebo. Kada je bio dobre volje Posejdon bi stvarao stvarao nova ostrva i more bi bilo mirno, a kada je bio loše volje uz pomoć svog trozubca podsticao je zemljotrese, potapanje brodova i davljenja. Živeo je u palati na dnu mora koja je napravljena od korala i dijamanata. Imao je mnogo dece sa mnogo žena, kako sa boginjama tako i sa smrtnim ženama. Neka od njegove dece su Triton od Amfitrite, Polifem od Toose, Antej od Gee, Orion od Eurijale, Pelija i Nelej od Tire, Pegas i Hrisaor od Meduse, Atlant od Klito i mnogi drugi. Pošto je okruživao zemlju, a samim tim i uticao na nju, poznat je i po imenima Kosmozostis, Kosmosistis, Mesopontios, Pelagios, Pontokrator i mnogim drugim.
Borio se sa Atinom oko toga čiji je grad Atina... Pošto je izgubio, naljutio se i Atinjanima podario slano more...
Geja (Gaja, Gea, ge; grč. Γῆ ili Γαῖα), "Zemlja", majka Urana (Neba), Giganata i Titana, začetnica svakog života na Zemlji. Prema Heziodovoj Teogoniji (ne kao u Bibliji, po kojoj ju je stvorio jedan Bog), posle KaosaŠablon:Newdsm, ona je sama od sebe postala.
Apolon
Pripada drugoj generaciji bogova sa Olimpa, jer je sin Zevsa i Lete, kao i njegova sestra bliznakinja Artemida. Apolon je bio prelepi bog, visok, skladno građen i bujne kose, i zbog toga je imao mnogo ljubavnih avantura, kako sa Nimfama, tako i sa običnim smrtnicama. Jednom je zavolio kćerku boga Peneja, Dafne. Međutim ona mu ljubav nikako nije uzvraćala, već je, pošto je bog stalno proganjao, zamolila oca da je u nešto pretvori, kako bi se spasila. Tako i bi. Nimfa je pretvorena u biljku lovor, biljku koja je od onda posvećena Apolonu.
Apolon je bio i bog ratnik, veoma vešt strelac, koji je mogao sve strele da dobaci jako daleko. Ljudi su prekomerno obožavali, po raznim hramovima i proročištvima, na takmičenjima i žrtvovanjima. Postao je religijski simbol kako u umetnosti, tako i u radu. Šta više, neki ga smatraju Pitagorinim ocem
Hera (Ἥρα), veoma poštovana Zevsova supruga, bila je zaštitnica braka i udatih žena. Svojom vernošću davala je primer i bogovima i ljudima. Hera se pojavljuje u brojnim mitovima, a pored svoje, podiže i mnogo druge dece, kažnjava neverstvo i surovo se sveti ljubavnicama svoga muža.
Rođena iz braka Hronosa i Ree živela je, sa braćom i sestrama, u Kronosovoj utrobi (za detalje videti Hronos), sve dok ih nije oslobodio Zevs. Posle pobede nad Hronosom, Zevs uzima Heru za suprugu i ona postaje boginja.
Hera se često prikazuje u svečanim odorama noseći na glavi krunu, odnosno polos (visoka valjkasta kruna koju su nosile najznačajnije boginje). U svojoj ruci ona ponekad nosi nar, simbol zdrave krvi, ali i smrti. Nar je takođe i sastojak opijumskih napitaka koji se prave od maka.
Kao i sve boginje Hera je bila samovoljna i hirovita.
Hera je boginja braka i prauzor sjedinjavanja u prvoj bračnoj noći, ali ona nije dobra majka. Njena deca sa Zevsom su Ares (bog rata), Heba (boginja mladosti), Erida (boginja nereda, haosa, razdora i sl.) i Elitija (boginja porođaja). Hera je bila ljuta kad se rodila Atina (ćerka Zevsa i Metide), pa je ona rodila Hefesta (po nekim mitovima Hefest je i Zevsov sin). Zevs i/ili Hera su se gadili Hefesta zbog njegove ružnoće, pa su ga bacili sa planine Olimp. Po nekim drugim mitovima nijedno Herino dete nije Zevsovo jer je ona sama zatrudnela tako što je jela salatu i rukom tukla zemlju.
Hefest je želeo da se osveti Heri zato što ga je odbacila, pa joj je napravio magičan tron. Kada je ona sela na tron više nije mogla da ustane. Drugi bogovi su molili Hefesta da se vrati na Olimp i da oslobodi Heru, ali sve je bilo beskorisno. Zato ga je Dionis napio i doneo do Olimpa na leđima magarca. Hefest je oslobodio Heru pošto su mu dali Afroditu za ženu.
Hermes je bio sin Zevsa i Maje, jedne od Plejada, koju je krasila izuzetna lepota.Još od malih nogu, videlo se da će biti lukav i dovitljiv bog, jer iako je još bio u pelenama, uspeo je da svom bratu Apolonu ukrade stado bikova, koje je uspeo tako vešto da sakrije da je Apolon morao da iskoristi sve svoje proročanske sposobnosti, i svoja poznanstva, da bi ih našao. Hermes se smata bogom trgovine, lopovluka i glasnikom bogova. Na sandalama i šlemu, koje je nosio, imao je krila, i uvijek je držao skiptar. Pored toga što je prvenstveno bio Zevsov glasnik, odnoseći i donoseći poruke po Zevsovom nalogu, bio je i pratilac duša koje je odvodio u Had. Hermes je imao mnogo dece, a neka od njih su: Mirtil od Klimene, Polib od Htonofile i Autolik (Odisejev deda), od Filonide. Kao njegovi sinovi spominju se i Pan, Arpalik, Abder idr.
Grčki bog rata, najstariji sin Zevsa i Here. Opisan je kao snažan, silnik i kao svaćalica.
Ares, bog koji je volio borbu, uvek se prikazuje sa šlemom, u ratnoj opremi, i spreman za borbu. Gde god je rat, krvoproliće ili neki oružani sukob, Ares je prisutan. To je bio razlog što ga ljudi nisu slavili i obožavali kao ostale bogove, pa se i gradovi koji bi ga smatrali svojim zaštitnikom, nigde ne spominju. Sin Zevsa i Here često je dolazio u sukob sa ostalim bogovima, pa čak i sa sopstvenim ocem.
U grčkoj mitologiji, Atina (grčki: Ἀθηνᾶ, Athēnâ, ili Ἀθήνη, Athénē; dorski: Ἀσάνα, Asána; latinski: Minerva) je bila boginja civilizacije, tj. mudrosti, tkanja, zanata i disciplinovanije strane rata (nasilje i krvožednost su bili Aresov domen). Atinina mudrost prati tehničko znanje potrebno u tkanju, metalurgiji ali takođe uključuje i lukavost (metis) likova kao što je Odisej. Njoj su sveti sova i maslinovo drvo.
Prve priče o Atini govore o njoj kao o boginji ptica. Prvobitno je zamišljena kao boginja sa krilima, a čak je u nekim mitovima i sama bila ptica - sova. Zato i ne čudi zašto u mitovima koji su nastali kasnije Atinina poruka stiže preko orla, sokola i sl.
Atinina najbolja prijateljica je Nike, boginja pobede. Atina se pojavljuje kao zaštitnica mnogih grčkih junaka, uključujući Herakla, Odiseja i Jasona. Ona je i omiljena Zevsova ćerka, rođena iz njegove glave.
Ona se takode pojavljuje u mnogim legendamakao sto je ova o Odiseju...
Odisejeva lukavost i oštroumlje brzo su osvojili Atinu. Ona nije mogla da mu pomogne tokom njegovog putovanja iz Troje ka domu sve dok Odisej nije došao na obalu ostrva gde je princeza Nusika prala svoju odeću. Atina se pojavila u snu Nusike i rekla joj da pusti Odiseja da se vrati kući, na Itaku. Kada je Odisej stigao na Itaku Atina je izašla pred njega prerušena slagavši ga da se njegova žena Penelopa preudala, misleći da je on mrtav. Odisej je uspeo da prozre Atininu masku i laž i ona mu je tada pomogla da povrati svoje kraljevstvo.
Hestija-boginja porodicnog mira
Ova boginja je bila oličenje porodičnog doma. Prvorođena kćerka Krona i Ree, zatražila je od svog brata da zauvek ostane devica, iako su je Posejdon i Apolon tražili za suprugu. Njen smireni život i stabilan položaj u Kući na Olimpu, razlog je, što se ne pominje ni u kakvom događaju, za razliku od ostalih bogova, a njeno prisustvo je mnogo značajnije u svetu mašte.
Eol je, prema grčkoj mitologiji, bog i gospodar vetrova; sin Posejdonov i Arnin. Živeo je u pećini na ostrvu Lipari u Eolskom arhipelagu, u kojoj je držao i iz koje je upravljao i zapovedao vetrovima.
Među Eolovim vetrovima najznačajniji su bili osmero braće Anemoi:
Boreas, siloviti sjeverni vjetar;
Notos, južni vjetar, topao i vlažan;
Euros, suhi istočni vjetar koji nosi lijepo vrijeme;
Zefiros, nježan i blag zapadni vjetar;
Kaikos, sjeveroistočni vjetar koji u rukama nosi masline;
Apeliotes, jugoistočni vjetar koji u rukama nosi zrelo voće;
Libos, jugozapadni vjetar zaogrnjen maglom;
Skiron, sjeverozapadni vjetar koji u ruci nosi urnu punu vode, uvijek spreman da je izlije na zemlju.
Sam Eol imao je šest sinova i šest kćeri koji su se međusobno poženili i porodili nove vetrove.
Kada je Odisej, na svom povratku iz Troje, pristao sa svojim brodom uz obalu Lipari, ugostio ga je Eol. Dirnut njegovom pričom o njegovom lutanju u potrazi za rodnom Itakom, odlučio mu je pomoći. Dao mu je mešinu u koju je zatvorio sve zle vetrove nepovoljne za plovidbu, a Zefiru, blagom zapadnom vjetru, naredio da ga prati na putovanju. Dok je Odisej spavao a njegovi brodovi plovili prema istoku, neki su njegovi saborci, verujući da se u mešini nalazi blago koje im je on zatajio, otvorili mešinu iz koje su izašli svi pobesneli vetrovi, uzrokovavši takvo nevreme koje je preživio samo Odisejev brod.
OK sada prelazimo na heroje ...
Ahil, Ahilej ili Ahiles (gr.Άχιλλεύς) u grčkoj mitologiji sin kralja Peleja i boginje Tetide, glavni junak Ilijade i, ujedno, najveći grčki junak. Boreći se sa Trojancima izgledao je „kao požar u suvoj borovoj šumi“. Kad mu je sudbina dala da bira, umesto dugog i neslavnog, odlučio se za kratak i slavan život. Ubio je u dvoboju Hektora, princa Troje, zato što mu je ovaj, pre toga, ubio najboljeg prijatelja, Patrokla. Gnevan, vukao je neprijateljev leš oko zidova grada kroz prašinu i stišao se tek kada je pred njega došao stari kralj Prijam, otac Hektorov, da ga moli za telo svog sina.
Pred kraj rata poginuo je od otrovne strele koja ga je pogodila u petu (njegovo jedino ranjivo mesto), a koju je odapeo Paris, Hektorov brat. Peta je bila njegovo jedino ranjivo mesto zato što ga je njegova majka, Tetida spuštajući ga u reku Stiks, kako bi postao nepobediv, držala za petu.
Čak se i danas koristi izraz „Ahilova peta“ za nečije ranjivo mesto.
Sizif je heroj iz grčke mitologije poznat po personifikaciji uzaludnog posla. Naime Sizif je bio osuđen da veliku kamenu gromadu gura uz planinsku strminu kako bi ga postavio na vrh. No, svaki put kada bi se primaknuo vrhu, kamena kugla bi mu izmaknula i sunovratila se u podnožje brda. Sizif je tako pokušavao, iznova i iznova, ali bez uspeha.Naime,Sizif je bio kaznjen jer je bio veoma lukav i varao je ljude.Dok je Sizif bio u podzemnom svetu na Korint stize njegov suparnik,jedini koji ga je bio dostojan,Autolik.On je bio sin Hermesa,boga vesnika,ali i boga lopova i prevaranata.Posle dugih prepirki,Autolik je Sizifu priznao da je lukaviji i ponudio mu ćerku za zenu.Njih dvojica su bili ubeđeni da će iz te veze nastati najlukaviji čovek na svetu.Tako i bi.Rodio se Odisej koji je prevazisao i svog oca.
Sleepwalker
25-10-2011, 19:31
Obozavam :igrac:
Kentauri su bili mitski narod polu ljudi polu konja koji je živio u Tesaliji.
Sa malim izuzecima bila su to stvorenja surova, divlja i neprijateljski raspoložena prema ljudima. Većinom se javljaju u grupi, a po imenu ih znamo jedva dvadeset. Najstariji mitovi ništa ne govore o njihovom porijeklu. Pjesnik Pindar pripisao im je za oca čovjeka po imenu Kentaur, koji je navodno bio sin Lapitskog kralja Iksiona i Nefele, utjelovljenja oblaka. Mlada generacija kentaura izgubila je svoju surovost i divljinu i pridružila se Satirima u pratnji boga Dionisa. Iz mase divljih kentaura izdvajala su se samo dvojica: Hiron, sin titana Hronosa i Okeanide Filire, i Fol navodno sin Silena i ninfe Melie.
Satiri su bili šumski bogovi, pratioci Bahovi, bića sa kozjim nogama, malim rogovima, konjskim ili kozjim repom i čupavom kosom.
Minotaur je čudovište iz Knososkog lavirinta s ljudskim tijelom i glavom bika.
Minotaurova majka bila je Pasifaja, žena kritskog kralja Minosa. Otac mu je bio sveti bijeli bik u kojeg se Pasifaja zaljubila. Svetog bijelog bika stvorio je Posejdon, a nakon što mu ga Minos nije prinjeo za žrtvu pretvorio ga je u zloglasnog Kritskoga bika.
Minotaur je boravio u lavirintu na Kreti koji je napravio Dedal. Minos je u lavirint bacao mladiće i djevojke iz Atene, koje je svakih devet godina na Kritu slao atenski kralj Egej u ime zadovljštine zato jer je na Atenskim igrama ubio Minosova sina.
Od toga danka u krvi Atenu je oslobodio Egejev sin Tezej koji je ubio Minotaura i vratio se kući.
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Minotaur-1.jpg
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hidra-1.jpg
Hidra je imala ogromno pseće tijelo i osam zmijskih glava na dugačkom vratu. Živjela je u močvarama Lerne. Herakle je imao zadatak da je ubije, ali to je bilo teško izvesti, jer kako god je on odsijecao glave Hidri, na njihovim mjestima su nicale nove. Pozvao je u pomoć Jolaja koji je nakon što bi Herakle odrubio svaku glavu, spaljivao bakljom vrat da ne iznikne nova glava. Tako su uspjeli da je ubiju.
Kerber je bio troglavi pas koji je čuvao ulaz u podzemni svijet. Oko vrata su mu vijugale zmije, a rep mu je završavao zmajskom glavom. Njegov zastraujući izgled odlično je pristajao njegovoj dužnosti. Bio je strog stražar na ulazu u podzemni svijet, a još stroži na izlazu. Po sojoj stražarskoj dužnosti i budnosti postao je poslovičan. Braća su mu bili Nemejski lav i dvoglavi pas Ort, a sestre Lernejska hidra, Tebanska sfinga i Himera. Kerber se nalazi na svakoj slici Hadova podzemnog carstva.
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Kerber-1.jpg
http://razbibriga.net/imported/2011/10/GorgonJPG-1.jpg
Gorgoni, krilata čudovišta sa blještavim očima, ogromnim zubima i zmijama umjesto kose. Nakazne kćeri morskog boga Forkija i njegove žene Kete.
Meduza je bila lijepa žena koju je Atina pretvorila u gorgona, zato što ju je uhvatila kako ljubi Posejdona u njenom hramu. Ko god bi je pogledao pretvorio bi se u kamen. Meduzu je uspio ubiti Persej koristeći se uglačanim štitom koji mu je dala Atina, kao ogledalom, dok joj je odsjecao glavu.
Kasnije je Meduzinu glavu Atina prčvrstila na svoj oklop. Meduzinu glavu nosio je na svom neprobojnom štitu i najviši bog Zevs (http://www.mitovi.beotel.yu/zevs.htm). Ugledajući se na njega, slikom Meduzine glave ukrašavali su svoje štitove i oklope mnogi mitski i istorijski junaci stare Grčke i Rima.
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Meduza-1.jpg
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Belerofon202-1.jpg
Himera je bila kćerka čudovišta Tifona i njegove žene Ehidne.
Bila je kombinacija divlje koze, lava i zmije sa zmajskom glavom. Imala je divovsku snagu i iz sva tri svoja ždrijela rigala je vatru. Prema grčkom mitu živjela je u Likiji (u vulkanskom grotlu Kragu koji se danas zove Kulehimera) i čim bi osjetila čovjeka, izašla bi iz svoje jazbine i spržila ga vatrom. Pojedinosti o njezinim žrtvama ne znamo ali poznato nam je da je Himeru ubio junak Belerofont. Prema rimskim pjesnicima, posebno Vergiliju živjela je u podzemnom svijetu i sa svojim bratom Kerberom čuvala ulaz u Hadovo carstvo.
U grčke mitove Himera je došla s istoka gdje su slične fantastične nemani bile vrlo proširene. Spominje ih već Hesiod.
Pegaz je bio divlji krilati konj koji je prema mitu iskočio iz Meduzinog vrata kada joj je Persej odsjekao glavu, zajedno sa junakom Hrisaorom. Živio je na brdu Helikon, a Muze su ga hranile zimi kad bi snijeg prekrio travu. Belerofont je uspio da ga ukroti uz pomoć zlatnih uzdi koje mu je dala Atina, ali pošto ga nije vratio kad je ubio Himeru, već je čak ponosan pokušao da posjeti Olimpljane u njihovoj palati, Zevs ga je prokleo, a Pegaza je uhvatio i koristio kao teretnog konja da mu nosi munje.
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Pegaz201JPG-1.jpg
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Lov20na20Kalidonskog20vepra-1.jpg
Kalidonski vepar,ogromni vepar koga je poslala Artemida da kazni kralja Kalidonike - da mu ubije zemljoradnike i pogazi žitna polja. Kralj je pozvao heroje iz cijele Grčke da dođu da ga ulove.
Učestvovalo je mnogo heroja, među kojim su bili većinom Argonauti, te Kastor i Poluks, Idas i Linkej, Tezej, Pelej, Ankej, Atalanta i dva Kentaura, a među lovcima je bio i kraljev sin Maleager.
Na kraju je Atalanta ubila vepra i osvojila njegovu kožu.
Kiklopi su bili divovi s jednim okom.
O tome kako su kiklopi izgledali svjedoče mnogi mitovi, ali ne i o tome koliko ih je bilo i kojeg su porijekla. Prema Homeru bili su narod. Živili su u zemlji Hisperiji i na obližnjim ostrvima, boravili su u pećinama i bili su surovi i necivilizovani. Nisu znali ni za pismo ni za državu, nisu obrađivali zemlju, nisu poštovali bogove, a nisu bili ni gostoljubivi. Najpoznatiji je bio Polifem sin boga Posejdona. Prema Hesiodu, bila su trojica a zvali su se Sterop, Bront i Arg, otac im je bio Uran, i majka božica zemlje Geja. Pridružili su se Zeusu kad je podigao ustanak protiv Hronosa, i iskovali mu gromove i munje uz pomoć kojih je pobijedio. Neki su autori Kiklope smatrali sinovima divova Hekatonhira, a domovina im je bila Mala Azija. Oni su bili pomoćnici boga Hefesta i živjeli su na Siciliji. Radionica im je bila ispod Etne vulkana koji se nalazi na jednom od Liparskih ostrva sjeverne Sicilije.
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Kiklopi-1.jpg
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Harpije-1.jpg
Harpije su bile kćeri morskog boga Taumanta i Okeanide Elektre.
Prema Homeru bilo ih je nekoliko, ali on poimence spominje samo Podagru ("Brzonogu"). Prema Hesiodu, bile su dvije: Ela ("Goropadna") i Okipeta ("Brzoleta"). Vergilije spominje i harpiju Kelenu i napominje da "čudovišta većih nigde i nema, ni kužnijih rana što gnjev ih bogova rodi sred Stigijskih voda". Dokaz istine da rođaci često nisu slični jedni drugima njihova je krasna sestra, božica duge i glasnica bogova, Irida.
Prvobitno harpije su bile božice oštrog vjetra, a posao im je bio odnositi duše mrtvih u podzemni svijet. Vrlo rijetko upletale bi se u život bogova i ljudi. Najistaknutija uloga pripala im je u mitu o kralju i vraču Fineju. Bogovi su im, naime, povjerili kažnjavanje Fineja vječnom glađu zbog zločina koji je počinio nad svojim sinovima iz prvog braka. Kad god bi Finej sjeo za stol, odmah bi doletjele harpije, pojele mu jelo, a ono što ne bi pojele zagadile bi izmetom. Mučile su ga dugo, sve dok tome nisu učinili kraj Kalais i Zet, koji su u Trakiju doplovili s Argonautima na lađi Argo. Ta dva junaka, koja su od svog oca Boreja dobila krila, vrebala su na harpije u zraku i čim su se pojavile, snažnim su ih naletom protjerali sve do Strofadskih ostrva u (Jonskom moru). Bili bi ih i poubijali, ali ih je u posljednjem trenutku zaustavila božica Irida, prenjevši im obećanje bogova da ubuduće neće dopustiti mučenje Fineja.
Sirene - Iako je najrasprostranjenije shvatanje da su sirene mitska bića, stanovnice morskih dubina, do struka vilinski lijepe djevojke koje umjesto nogu imaju riblji rep, izvorno, prema grčkoj mitologiji, one su čudovišta sa ženskom glavom i ptičjim tijelom - to vjerovatno niste znali. Sirene su bile kćeri riječnog boga Aheloja, a isticale su se divnim glasovima po kojima su dobile i imena: Aglajofona - Jasnoglasna, Telksepeja - Očaravajuća, Pesinoja - Umiljata i Molpa - Raspjevana. Toliko su se ponosile svojim glasovnim mogućnostima, da su se usudile da izazovu na takmičenje i same zaštitnice umetnosti - Muze. Naravno, izgubile su, a njihova sujeta kažnjena je tako što su napola pretvorene u ptice.
Prema drugoj, kasnijoj verziji, ove po rođenju lijepe djevojke postale su krilate nakaze, ali su zadržale lijepo lice i divne glasove, jer su uvredile boginju ljubavi i ljepote Afroditu. Naime, ona ih je pretvorila u krilata čudovišta pošto se nisu lako predavale ljubavnom zanosu. Kako god da su zadobile svoj izgled, one su ga se jako stidjele, pa su utočište potražile daleko od svijeta i pronašle ga na stjenovitom ostrvu nedaleko od Scile i Haribde. Tamo su svojim zanosnim pjevanjem mamile mornare na obalu, gde bi ih davile i iz njihovog tijela isisavale krv.
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Sirene201JPG-1.jpg
Bogovi sa Olimpa
http://razbibriga.net/imported/2011/10/396pxOlympians-1.jpg
GRČKA MITOLOGIJA: Heroji
HERAKLE
Među mnogim predanjima starih Grka izdvajaju se mitovi o polubogovima, koje su Grci nazivali herojima. Njima je pripisivana natčovečanska fizička snaga, ili naročiti um i okretnost. Oni su ubijali čudovišta, divlje zveri i razbojnike koji su ometali normalan i miran život ljudi. Grci su najviše pričali o neobičnim podvizima Herakla, sina Zevsa i Alkmene, tebanske princeze, koji je bio pravi grčki narodni heroj. Poznat je po svojim delima, koje je morao da obavi po naređenju Euristeja, kralja Grčke, u roku od 99 meseci.
Heraklova dela:
1) Ubio je Nemejskog lava;
2) Ubio je monstruoznu Hidru u močvarama Lerne;
3) Uhvatio je Kerinejsku košutu (Artemidinu omiljenu), a da je nije ustrelio;
4) Uhvatio je Erimantskog vepra;
5) Očistio je prljave štale kralja Augija za jedan dan;
6) Oslobodio je Stimfalsku močvaru od ptica koje su jele ljude;
7) Uhvatio je snežno belog bika sa Krita, koji je sravnjavao polja sa zemljom;
8 ) Uhvatio je četiri divlje kobile trakijskog kralja Diomeda;
9) Uzeo je čuveni zlatni pojas od Hipolite, kraljice Amazonki;
10) Ukrao je krdo crvenih krava od kralja Heriona.
Kada je Herakle uradio navedena dela, Euristej mu je zadao dodatna dva:
1) Da donese zlatne jabuke Hesperida, kćeri Titana Atlanta, sa Dalekog zapada;
2) Da uhvati psa Kerbera i dovuče ga iz Podzemlja.
Herakle je obavio zadana dela i Euristej ga je oslobodio dužnosti.
U doba svojih lutanja od Kavkaza do Španije srušio je pregradu koja je odvajala Sredozemno more od Atlantskog okeana; jedan deo kamenja bacio je na špansku stranu, a drugi na afričku. Tako je postao današnji Gibraltarski moreuz, koji su Grci nazvali "Heraklovi stubovi". Posle mnogih podviga, Zevs je Herakla odneo na nebo i uvrstio ga u red bogova. Postavio ga je za vratara na Olimpu i oženio svojom kćerkom Hebom.
PERZEJ
Persej je bio sin Zevsa i Danaje. Odsekao je glavu Meduzi od čije je krvi nastao Pegaz. U Etiopiji je oslobodio Andromedu koja je bila privezana za stenu i prepuštena na milost i ne milost morskom čudovištu; zatim ju je uzeo za ženu.
TEZEJ
Glavni junak Atike i Atine bio je Tezej, sin kralja Egeja. Bio je slavan kao Herakle, jer je izvršio mnoga junačka dela. Najznačajnije Tezejevo delo bilo je oslobođenje njegove zemlje od teškog danka koji se morao slati kritskom vladaru Minosu. Atina je svake devete godine morala da šalje Minosu sedam devojaka i sedam momaka koje je on predavao Minotauru da ih pojede.To je bilo čudovište s čovečijim telom i glavom bika, koje je živelo u dvorcu sa mnogo odaja, tzv.lavirintu, iz koga je bilo veoma teško izaći.Tezej je ipak uspeo da ubije Minotaura i da izađe iz lavirinta. U tome mu je pomogla Ariadna, kći kralja Minosa koja je zavolela Tezeja i dala mu klube konca. Na ulazu u lavirint, vezao je jedan kraj konca, ušao u njegove odaje, pronašao i ubio Minotaura, a zatim pomoću konca izašao iz lavirinta.
JASON
U davno doba, tesalski heroj Jason, u službi kralja Pelaja, uputio se lađom "Argo" sa svojim drugovima Argonautima u daleku zemlju Kolhidu na Kavkazu da odande donese zlatno runo. To je bilo runo čarobnog ovna. Visilo je o jednom drvetu, a čuvao ga je strašan zmaj. Argonauti su morali da savladaju razne prepreke na putu do Kolhide i pri povratku u svoju zemlju. U ovom mitu na legendaran način su prikazane teškoće prvih grčkih moreplovaca, koji su išli u daleke zemlje tražeći zlato i drugu skupocenu robu.
ORFEJ
Orfej je bio pesnik i muzičar u legendama antičke Grčke. Pesmom je gospodario svim bićima, pripitomljavao je životinje zadivljujući ih, očaravao biljke i kamenje. Pošto nije mogao da podnese smrt svoje žene Euridike, izmolio ju je od bogova iz podzemnog sveta Hada. Međutim, on se osvrnuo dok je izlazio iz podzemnog sveta, ne poštujući tako zabranu koja je bila uslov boga. Tada mu je Euridika oteta zauvek. Orfeja je Zevs ubio gromom ili, po nekom drugom predanju Orfeja su raskomadale Menade, a njegova glava preko vode prenesena do ostrva Lezbos, gdje je davala proročanstva i prenosila odgovor bogova.
FAETON
Faeton je bio sin Heliosa, boga Sunca. Vozio je četvoropreg očevih vatrenih konja po nebu toliko nisko, iz neiskustva, da je spalio sve usjeve na zemlji. To je toliko razbesnelo Zevsa da ga je ubio gromom.
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Rembrandt__Ganymede-1.jpg
animed (grč. Γανυμήδης, Ganymếdês) u grčkoj mitologiji bio je sin Trosa, ustanovitelja Troje i Kaliroje; najljepši smrtnik u kojeg se i sam Zeus zaljubio.
Ganimed je u Frigiji, na brdu Idi, čuvao ovce, učio ili činio druge stvari, ovisno o izvorima. Zapazio ga je Zeus i odmah se zaljubio u nj. Poslao je orla po njega ili je sam uzeo obličje orla, ovisno o inačicama priče, te ga donio na Olimp. Ondje je Ganimed postao vinotoča na Olimpu, zamijenivši Hebu, božicu vječne mladosti. Svi su se bogovi radovali njegovu dolasku osim Here koja ga je prezirala. Neki mitografi tvrde da je to bio razlog zašto je u Trojanskome ratu bila protiv Trojanaca.
Ganimedov je otac tugovao za svojim sinom. Sažalivši se, Zeus je poslao Hermesa s dvama konjima koji su bili toliko brzi da su i po vodi mogli trčati. Hermes je uvjerio Trosa da mu je sin besmrtan i da je vinotoča bogovima te da se ne brine.
U drugoj inačici priče, Titanida Eja otela je Ganimeda zbog njegove ljepote.
Simboli [uredi]
Zeus je poslije postavio Ganimeda kao zviježđe Vodenjak (Aquarius) koje je povezano sa zviježđem Orla (Aquila, oboje vjerojatno etimološki povezano s lat. riječju za vodu, aqua). Ganimed je također postao simbol plodnosti, duh rijeke Nil i simbol homoseksualne ljubavi.
Po njemu je nazvan i Jupiterov prirodni satelit Ganimed.
http://razbibriga.net/imported/2011/10/fp1c84-1.jpghttp://razbibriga.net/imported/2011/10/fp1dzo-1.jpg
Manticore ili Mantikora je mitološko biće,vrsta Chimere sa glavom čovjeka-često sa rogovima,plavim očima,nekoliko redova željeznih zubi i sa prekrasnim samo-harmoničnim glasom-tijelom (nejčešće crveno-dlakog)lava, i repom zmaja ili škorpiona koji ispušta otrovne igle ili dlaku da ubije plijen(vrlo često se uspoređuje sa dikobrazom i tarantulom).Manticora ima i krila različitih veličina. Poznata su ona veličine konja ili lava
Kraken
http://razbibriga.net/imported/2011/10/fp17h2-1.jpg
Legendarno mitsko morsko biće!Kažu da je imalo puno krakove(više od 50).Isto tako kažu da je izgledalo poput otoka i kad bi mu se brod približio ono bi ga potopilo i pojelo sve organsko!!!Bilo je veliko oko 40metara.Imalo je dva velika oka koja su istodobno mogla gledati u različitim smjerovima.Kada bi joj mornari koji su se branili pokušali odsječi krakove,oni bi svaki put brže izrasli!Ljudi su se bili dogovorili da ga unište te kad su ga otkrili pozvali su sve flote u Sredozemnom moru da im pomognu.Kao što nagađate nisu ga ubili.Ono ih je sve potopilo i pobilo te tad otišlo iz Sredozemnog mora.Ne zna se gdje no nagađanja su južni pol jer tamo ima neiscrpan izvor hrane(kitove)
Basilisk
http://razbibriga.net/imported/2011/10/ezh3wh-1.jpg
Ime mu dolazi od grčke rijeći >basileus< što znaći kralj.Basilisk je bio kralj zmija i ujedno najotrovnije biće na zemlji! Protivnike i plijen je ubijao otrovom,ubojitim pogledom,stiskom tijela!!! Bio je dugačak oko 500incha. Njegovo rođenje je zanimljivo i ujedno teško izvedivo!!! Sedam godina star pijetao mora sjediti na malim jajima tanke ljuske dok se na nebu može vidjeti zvijezda >Sirius the Dog< Kad se izlegne prvo svojim otrovnim pogledom ugleda pijetla(to je jedina životinja koju ne može ubiti pogledom,stoga je pijetao lijek protiv njega,tj. Basilisk se boji pijetlova kukurikanja) On je živio u pustinjama,ne zato što je volio pustinje nego zato što su njegov dah i pogled toliko destruktivn da ne ostaje ništa osim pijeska!!! U mitovima je on imao mnogo funkcija,bio je čuvar Kamena mudraca,eliksira života,miserioznog kaleža koji je svve što dotakne pretvarao u zlato...Basilisk je bio simbol straha i potpune destrukcije.
Belerofont i Pegaz,
Belerofont je morao ubiti čudovište Himeru sastavljenu od lava, koze i zmije sa zmajevom glavom. Prorok mu je rekao da je može ubiti samo uz Pegazovu pomoć i da mora spavati u Ateninu hramu. U snu mu se ukazala božica koja mu je poklonila zlatnu uzdu kojom će obuzdati i pripitomiti Pegaza. Belerofont je došao na Helikon i prišao mu dok je pio s vrela Pirene te ga obuzdao zlatnom uzdom. Druga inačica govori da ga je Atena već pripitomila i dovela Belerofontu.
Pegaz je pomogao Belerofontu u borbi protiv Himere i Amazonki. Ubio je Himeru strijelama iz zraka leteći na Pegazu. Nakon ove pobjede osjećao se moćno te se odlučio uzdići bogovima na nebo, da provjeri ima li bogova na Olimpu. Pegaz je znao da to nije u redu, ali ga je poslušao i uzletio. Zeus se rasrdio i poslao obada/bjesnilo na Pegaza te se Belerofont strmoglavio s njega i umro. Druga je inačica mita ta da je Zeus Belerofonta pogodio munjom.
Potom se sažalio nad Pegazom i pretvorio ga u zviježđe Pegaz. Jedno je pero iz njegovih krila palo na tlo i tako je nastao grad Tarsus.
aj vako:trepp:
Tko je tko u grčkoj mitologiji
A (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#A) D (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#D) E (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#E) F (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#F) G (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#G) H (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#H) I (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#I) K (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#K) L (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#L) M (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#M) N (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#N) O (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#O) P (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#P) R (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#R) S (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#S) T (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#T) U (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#U) Z (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#Z)
A
Afrodita
Afrodita, zlatna božica ljubavi; rođena je iz Uranove krvi (Nebo) i morske pjene.
(Afrodita, Venera)
Apolon
Apolon, sin Zeusa i Lete; Artemidin brat.
(Apolo, Apolon)
Ares
Ares, bog rata; sin Zeusa i Here.
(Ares, Aries, Mars, Bog rata)
Artemida
Kći Zeusa i Lete. Božica lova, svadbe i poroda.
Atena
Atena, božica mudrosti; kći Zeusa i Metide; božice mudrosti i obrta.
(Atena, Atena Palada, Minerva)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
D
Demetra
Demetra, božica ratarstva; kći Krona i Reje.
(Demetra, Cerera)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
E
Eos
Eos, božica praskozorja; majka vjetrova.
(Zora, Eos, Eja)
Erida
Erida, dosadna božica mržnje.
Erinije
Erinije, božice osvete i prokletstva.
(Erinije, Eumenide, Furije, Srde, Tizifona, Megera, Alekta)
Eros
Eros, primarni bog ljubavi, koristeći strelice načinjene od zlata i olova, ranio bi srca smrtnika, kao i besmrtnika.
(Eros, Kupid)
Eurinoma
Eurinoma, jedna od mnogih Oceanovih kćeri.
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
F
Fates-Mojre
Mojre su božice sudbine, usuda. Kćeri Zeusa i Temide.
(Fates, Morae, Clotho, Lachesis, Atropos, Klotho, Lakhesis, Moiras, Keras, Moirai, Moira)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
G
Geja
Geja, vječni temelj olimpskih bogova.
(Geja, Gaja)
Gorgone
Gorgone su kćeri Forkisa i Kete; sa zmijama oko glave i zapešća, Meduza, Stena i Eurijala su bile toliko strašne da je njihov pogled skamenjivao.
(Gorgon, Medusa, Sthenno, Euryale)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
H
Had
Had, gospodar podzemlja; Kronov i Rein sin.
(Hades, Underworld, Pluton)
Harite
Harite, kćeri Zeusa i Eurinome; Afroditine pratilje (božice ljubavi) i oličenje milosti i dragosti.
(The Graces, Graces, Aglaia, Euphrosyne, Thalia, The Charities, Charities)
Haribda
Haribda, morsko čudovište, Posejdonova i Gejina kći. Guta ogromne količine vode tri puta na dan te je vraća nazad stvarajući vrtloge.
Heba
Heba, božica mladosti; Zeusova i Herina kćer; Heraklova žena.
(Hebe, Youth)
Helije
Helije, bog Sunca; Tejin i Hiperionov sin; vidi sve što njegova svjetlost obasjava.
(Helios, Sun God, the Sun)
Hefest
Hefest, bog kovača; Herin sin i zanatlija na Olimpu.
(Hephaistos, Hephaestus, Vulcan)
Hera
Hera, Kronova i Reina kći; Zeusova žena; najljepša od svih besmrtnika.
(Hera, Juno)
Heraklo
Heraklo, posljednji junak; Zeusov i Alkmenin sin.
(Herakles, Hercules, The Twelve Labors)
Hermes
Hermes, glasnik bogova; Zeusov i Majin sin.
(Hermes, Mercury, Argeiphontes)
Hestija
Hestija, božica srca i skromne kućne radosti.
(Hestia, Vesta)
Hiperion
Hiperion, Titan; Helijev (Sunce), Ejin (Zora) i Selenin (Mjesec) otac.
(Hyperion)
Hipno
Hipno, bog sna; Niktino dijete (Noć) i Tanatosov (Smrt) brat.
(Hypnos, Somnus)
Hiron
Hiron, najpravedniji od Kentaura; stručnjak za umjetnost i znanost.
(Cheiron, Kheiron, Centaurs, Centaur, Eurytion)
Hore
Hore, tri sestre, Eunomija, Dika (Pravda) i Irena (Mir) pomagale su olimpskim bogovima u organiziranju godišnjih doba i prirodne ravnoteže.
(Hours, The Hours, Eunomia, Dyke, Eiren, Horae, The Horae, Orai)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
I
Ija
Ija, junica-žena koja je odbila Zeusovu ljubav.
(Io, Heifer-Maiden)
Iris
Iris, glasnica bogova.
(Iris)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
K
Kalipso
Kalipso, Nimfa i Odisejeva ljubavnica.
(Calypso, Kalypso, Nymph, Nymphs)
Kirka
Kirka, božica strave; Helijeva kći i vladarica opijuma i čini.
(Circe, Kirke)
Kron
Kron, Titan; otac olimpskih bogova.
(Kronos, opisnos, opisnus, Saturn)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
L
Leta
Leta, Apolonova i Artemidina majka.
(Leto)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
M
Muze
Muze, brinule su se oko festivala na Olimpu i zabavljale te nadahnjivale bogove svojom dosjetljivošću i dragošću.
(Muses, Mousai)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
N
Nereide
Nereide, pet kćeri Nereusa i Doris.
(The Nereids, Nereids, Thetis, Agaue, Aktaia, Amphinome, Amphithoe, Apseudes, Dexamene, Doris, Doto, Dynamene, Galateia, Glauke, Halia, Iaira, Ianassa, Ianeira, Kallianassa, Kallianeira, Klymene, Kumodoke, Kumothoe, Limnoreia, Maira, Melite, Nemertes, Nesaie, Oreithyia, Pherousa, Panope, Proto, Speio, Thaleia, Thoe)
Nioba
Nioba, kraljica Tebe koja se zbog gubitka djece plačući pretvorila u kamen, a od njenih suza je nastala rijeka Ahel.
(Niobe)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
O
Odisej
Odisej, junak trojanskog rata i djela Odiseja.
(Odysseus, Ulysses)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
P
Pan
Pan, bog-jarac; šepirio se plodnim krajolicima u društvu Nimfa zaneseno svirajući sviralu od trske.
(Pan, Faunus, Goat God)
Perzefona
Perzefona, Demetrina i Zeusova kći; Hadova žena i kraljica podzemlja.
(Persephone, Proserpina)
Posejdon
Posejdon, vladar mora; Kronov i Rein sin.
(Poseidon, Neptun)
Prometej
Prometej, buntovni bog; u inat Zeusu, dao je vatru i ostale blagodati smrtnicima na zemlji.
(Prometheus)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
R
Rea
Rea, neiskrena Kronova žena i majka olimpskih bogova.
(Rheia, Rhea)
Rijeke
Rijeke; Oceanova djeca; besmrtnici koji su odabrali rijeke kao njihova zemaljska tijela.
(Rivers, Acheloios, Akheloios, Aiseopos, Alpheios, Asopos, Axios, Boagrios, Grenikos, Gyge, Hermos, Hyllos, Hypereia, Karesos, Kephisos, Lykia, Maiandros, Messeis, Minyeios, Ocean, Okeanos, Parthenios, Peneios, Rhesos, Rhodios, Sangarious, Satnioeis, Simoei, Skamandros, Spercheios, Styx, Titaressos, Xanthos)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
S
Scila
Scila, morsko čudovište sa šest glava koje je jelo ljude.
(Scila)
Selena
Selena, božica Mjeseca.
(Selene, Luna)
Stiks
Stiks, najstarija kći Oceana i Tetije; svaki besmrtnik, koji popije vodu iz Stikse i zakune se, svečano će govoriti samo istinu.
(Stiks, Stig)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
T
Tanatos
Tanatos, bog smrti; Niktin sin, Hipnov brat.
(Tanatos)
Tantal
Tantal, Zeusov sin i njegov miljenik, zbog svoje drskosti i nepoštovanja bogova osuđen je na vječne muke.
(Tantalus)
Tetida
Tetida, jedna od pet Nerejevih i Doridinih kćeri; Pelejeva žena i Ahilejeva majka.
(Tetida)
Titani
Titani, mitološka bića koja su vladala tijekom legendarnog zlatnog doba.
(Titani)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
U
Uran
Uran, bog neba; Gejin muž i sin.
(Uran)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
Z
Zeus
Zeus, vladar Olimpa; sin Krona i Reje; bog Neba.
(Zeus, Jupiter)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/afro-1.jpg (http://www.muxter.izhr.com/mit.html#izreke)
12 Olimpljana :
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Olimpljani_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Bogovi/Olimpljani.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Bogovi202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Bogovi/Bogovi%202.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Rafael2020Bogovi_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Bogovi/Rafael%20-%20Bogovi.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Bogovi_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Bogovi/Bogovi.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Bogovi203_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Bogovi/Bogovi%203.JPG)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Greek20Mythology_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Bogovi/Greek%20Mythology.JPG)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Bogovi201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Bogovi/Bogovi%201.jpg)
Zevs
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zevs201_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Zevs/Zevs%201.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zevs202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Zevs/Zevs%202.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zevs203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Zevs/Zevs%203.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zevs204_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Zevs/Zevs%204.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zevs205_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Zevs/Zevs%205.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zevs206_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Zevs/Zevs%206.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zevs207_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Zevs/Zevs%207.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zevs208_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Zevs/Zevs%208.jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zevs20i20Hera_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Zevs/Zevs%20i%20Hera.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zevs20i20Hera201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Zevs/Zevs%20i%20Hera%201.jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zevs20i20Hera202_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Zevs/Zevs%20i%20Hera%202.JPG)
Hera
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hera205_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hera/Hera%20(5).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hera206_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hera/Hera%20(6).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hera207_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hera/Hera%20(7).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hera_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hera/Hera.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hera201_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hera/Hera%20(1).JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hera202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hera/Hera%20(2).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hera204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hera/Hera%20(4).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hera203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hera/Hera%20(3).jpg)
Atina
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina206_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(6).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina205_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(5).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(1).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina207_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(7).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(2).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(3).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(4).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina208_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(8).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina209_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(9).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina2013_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(13).jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina2012_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(12).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina2011_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(11).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atina2010_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Atina/Atina%20(10).jpg)
Posejdon
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Posejdon_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Posejdon/Posejdon.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Posejdon201_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Posejdon/Posejdon%201.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Posejdon202_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Posejdon/Posejdon%202.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Posejdon204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Posejdon/Posejdon%204.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Posejdon205_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Posejdon/Posejdon%205.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Posejdon206_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Posejdon/Posejdon%206.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Posejdon207_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Posejdon/Posejdon%207.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Posejdon20mala_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Posejdon/Posejdon%20(mala).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Posejdon20i20Amfirtrita_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Posejdon/Posejdon%20i%20Amfirtrita.jpg)
Demetra
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Demetra_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Demetra.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Demetra201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Demetra/Demetra%20(1).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Demetra202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Demetra/Demetra%20(2).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Demetra203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Demetra/Demetra%20(3).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Demetra204_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Demetra/Demetra%20(4).JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Demetra205_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Demetra/Demetra%20(5).jpg)
Apolon
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(2).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(3).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(1).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(4).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon2010_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(10).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon205_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(5).JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon209_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(9).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon207_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(7).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon2011_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(11).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon2012_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(12).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon2013_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(13).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon206_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(6).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Apolon208_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Apolon/Apolon%20(8).jpg)
Artemida
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Artemida_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Artemida/Artemida.jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Artemida/Artemida (1).jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Artemida/Artemida (2).jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Artemida/Artemida (3).jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Artemida/Artemida (4).JPG) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Artemida/Artemida (5).jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Artemida/Artemida (6).jpg)
Hermes
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hermes201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hermes/Hermes%20(1).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hermes202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hermes/Hermes%20(2).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hermes203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hermes/Hermes%20(3).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hermes204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hermes/Hermes%20(4).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hermes205_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hermes/Hermes%20(5).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hermes206_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hermes/Hermes%20(6).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hermes_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hermes/Hermes.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hermes207_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hermes/Hermes%20(7).jpg)
Afrodita
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Afrodita205_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Afrodita/Afrodita%20(5).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Afrodita_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Afrodita/Afrodita.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Afrodita201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Afrodita/Afrodita%20(1).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Afrodita204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Afrodita/Afrodita%20(4).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Afrodita202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Afrodita/Afrodita%20(2).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Afrodita203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Afrodita/Afrodita%20(3).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Afrodita206_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Afrodita/Afrodita%20(6).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Afrodita208_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Afrodita/Afrodita%20(8).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Afrodita209_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Afrodita/Afrodita%20(9).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Afrodita207_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Afrodita/Afrodita%20(7).jpg)
Ares
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ares_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ares/Ares.jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ares202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ares/Ares%20(2).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ares201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ares/Ares%20(1).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ares203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ares/Ares%20(3).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ares204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ares/Ares%20(4).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ares205_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ares/Ares%20(5).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ares206_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ares/Ares%20(6).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ares207_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ares/Ares%20(7).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ares208_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ares/Ares%20(8).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ares209_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ares/Ares%20(9).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ares2010_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ares/Ares%20(10).jpg)
Hefest
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hefest_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hefest/Hefest.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hefest201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hefest/Hefest%20(1).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hefest202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hefest/Hefest%20(2).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hefest203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hefest/Hefest%20(3).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hefest204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hefest/Hefest%20(4).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hefest205_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hefest/Hefest%20(5).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hefest206_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hefest/Hefest%20(6).JPG)
Hestija
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hestija201_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hestija/Hestija%201.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hestija_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hestija/Hestija.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hestija202_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hestija/Hestija%202.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hestija203_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hestija/Hestija%203.jpg)
Had
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Had_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Had/Had.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Had201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Had/Had%20(1).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Had203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Had/Had%20(3).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Had202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Had/Had%20(2).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Had204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Had/Had%20(4).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Had207_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Had/Had%20(7).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Had205_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Had/Had%20(5).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Had206_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Had/Had%20(6).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Had209_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Had/Had%20(9).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Had2010_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Had/Had%20(10).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Had208_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Had/Had%20(8).jpg)
Dionis
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dionis_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Dionis/Dionis.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dionis203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Dionis/Dionis%20(3).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dionis201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Dionis/Dionis%20(1).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dionis202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Dionis/Dionis%20(2).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dionis205_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Dionis/Dionis%20(5).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dionis206_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Dionis/Dionis%20(6).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dionis207_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Dionis/Dionis%20(7).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dionis208_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Dionis/Dionis%20(8).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dionis209_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Dionis/Dionis%20(9).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dionis204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Dionis/Dionis%20(4).jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dionis2010_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Dionis/Dionis%20(10).jpg)
Titani
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hronos_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Titani/Hronos.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atlas_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Titani/Atlas.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atlas201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Titani/Atlas%201.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Divovi_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Titani/Divovi.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Okean_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Titani/Okean.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Titani_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Titani/Titani.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Prometej_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Titani/Prometej.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Prometej201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Titani/Prometej%201.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Prometej202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Titani/Prometej%202.jpg)
Muze
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Muze_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Muze/Muze.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Muze201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Muze/Muze%201.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/MuzaUranija_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Muze/Muza-Uranija.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/MuzaErato_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Muze/Muza-Erato.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/MuzaPolihimnija_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Muze/Muza-Polihimnija.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/MuzaTalija_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Muze/Muza-Talija.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/MuzaTalija201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Muze/Muza-Talija%201.jpg)
Ostala božanstva
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Asklepije201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Asklepije%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Asklepije_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Asklepije.jpg)
Asklepije
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Heba_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Heba.jpg)
Heba
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Eros_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Eros.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Eros201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Eros%201.jpg)
Eros
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Nike_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Nike.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Nike201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Nike%201.jpg)
Nike
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Helios_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Helios.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Helios201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Helios%201.jpg)
Helios
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Narcis201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Narcis%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Narcis_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Narcis.jpg)
Narcis
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Eho20i20Narcis_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Eho%20i%20Narcis.JPG)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Eho20i20Narcis201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Eho%20i%20Narcis%201.jpg)
Eho i Narcis
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hilas20i20Nimfe_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Hilas%20i%20Nimfe.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Naide_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Naide.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Nimfe_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Nimfe.jpg)
Nimfe
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Tri20gracije201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Tri%20gracije%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Tri20gracije_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Tri%20gracije.JPG)
Tri gracije
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Iris_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Iris.JPG)
Iris
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Pan201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Pan%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Pan_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Pan.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Pan202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Niza%20bozanstva/Pan%202.jpg)
Pan
Heroji :
Herakle
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Herakle_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Hercules/Herakle.jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Hercules/Herakle (1).jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Hercules/Herakle (2).jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Hercules/Herakle (5).jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Hercules/Herakle (3).jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Hercules/Herakle (4).jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Hercules/Herakle (6).jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Hercules/Herakle (8).jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Hercules/Herakle (7).jpg)http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Hercules/Herakle (9).jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Hercules/Herakle (10).jpg)http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Hercules/Herakle (11).jpg)
Persej
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Persej_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Persej.jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Persej i meduza 1.jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Persej i meduza 2.jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Persej i meduza.JPG) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Persej i Andromeda.jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Persej i Andromeda 1.jpg)
Tezej
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Tezej_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Tezej.jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Tezej i Arijadna.jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Tezej i minotaur.jpg) http://razbibriga.net/clear.gif (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka mitologija/Heroji/Tezej 1.jpg)
Jason i Argonauti
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Argonauti_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Argonauti.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Argonauti201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Argonauti%201.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Argonauti202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Argonauti%202.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Argonauti203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Argonauti%203.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Jason_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Jason.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Jason201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Jason%201.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Jason202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Jason%202.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Jason203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Jason%203.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zlatno20runo201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Zlatno%20runo%201.jpg)http://razbibriga.net/imported/2011/10/Zlatno20runo_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Zlatno%20runo.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Argo201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Argo%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Medeja201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Medeja%201.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Medeja_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Medeja.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Argo_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Argonauti/Argo.jpg)
Odisej
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Odisej_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Odisej.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Odisej201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Odisej%201.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Odisej202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Odisej%202.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Odisej203_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Odisej%203.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Odisej206_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Odisej%206.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Odisej205_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Odisej%205.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Odisej204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Odisej%204.jpg)
Ahil
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ahil_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Ahil/Ahil.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ahil201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Ahil/Ahil%201.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ahil20i20Amazonka_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Ahil/Ahil%20i%20Amazonka.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ahil202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Ahil/Ahil%202.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ahil203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Ahil/Ahil%203.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ahil204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Ahil/Ahil%204.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Smrt20Ahilova_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Ahil/Smrt%20Ahilova.jpg)
Hektor
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hektor_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Hektor.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hektor202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Hektor%202.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hektor201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Hektor%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hektor203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Hektor%203.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hektor204_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Hektor%204.JPG)
Ostali junaci
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Belerofon_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Belerofon.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Belerofon201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Belerofon%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Belerofon202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Belerofon%202.jpg)
Belerofon
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Orion_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Orion.jpg)
Orion
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Eneja_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Eneja.jpg)
Eneja
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Orfej_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Orfej.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Orfej201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Orfej%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Orfej202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Orfej%202.jpg)
Orfej
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Kadmo_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Kadmo.jpg)
Kadmo
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Faeton_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Faeton.JPG)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Faeton201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Faeton%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Faeton203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Faeton%203.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Faeton202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Faeton%202.jpg)
Faeton
Edip
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Edip_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Edip.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Edip20i20Sfinga_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Edip%20i%20Sfinga.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Edip20i20Sfinga201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Edip%20i%20Sfinga%201.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Edip20i20Sfinga202_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Edip%20i%20Sfinga%202.JPG) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Edip20i20Sfinga203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Edip%20i%20Sfinga%203.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Edip20i20Sfinga204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Edip%20i%20Sfinga%204.jpg)
Amazonke
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Amazonke_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Amazonke/Amazonke.jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Amazonke201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Amazonke/Amazonke%20(1).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Amazonke202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Amazonke/Amazonke%20(2).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Amazonke203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Amazonke/Amazonke%20(3).jpg) http://razbibriga.net/imported/2011/10/Amazonke204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Amazonke/Amazonke%20(4).jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dedal20i20Ikar_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Dedal%20i%20Ikar.JPG)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Dedal20i20Ikar201_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Dedal%20i%20Ikar%201.jpg)
Dedal i Ikar
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Sizif_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Sizif.jpg)
Sizif
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Tantal_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Tantal.jpg)
Tantal
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Europa_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Europa.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Europa201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Europa%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Europa202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Europa%202.jpg)
Europa
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Kallisto_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Kallisto.jpg)
Kalisto i Zevs
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Mida2011_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Mida%201.1.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Mida202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Mida%202.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Mida_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Mida.jpg)
Kralj Mida
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Minos_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Minos.jpg)
Minos
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Ariadna_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Ariadna.jpg)
Arijadna
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Helena_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Helena.jpg)
Helena
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Danaida_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Danaida.jpg)
Danaida
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Lov20na20Kalidonskog20vepra_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Lov%20na%20Kalidonskog%20vepra.jpg)
Lov na Kalidonskog vepra
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atalanta20i20Meleager_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Atalanta%20i%20Meleager.jpg)
Atalanta i Maleager
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Atalanta20i20Hipomenes_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Atalanta%20i%20Hipomenes.JPG)
Atalanta i Hipomenes
Mitološka bića
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Kentaur_small2-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Kentaur.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Bitka20Lapita20i20Kentaura_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Bitka%20Lapita%20i%20Kentaura.JPG)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Kentaur201_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Kentaur%201.jpg)
Kentauri
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Minotaur_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Minotaur.jpg)
Minotaur
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Satiri_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Satiri.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Satiri20i20Menade_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Satiri%20i%20Menade.jpg)
Satiri
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Akteon20i20Artemida_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Akteon%20i%20Artemida.jpg)
Akteon
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hidra204_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Hidra%204.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hidra203_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Hidra%203.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hidra202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Hidra%202.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hidra_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Hidra.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hidra201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Hidra%201.jpg)
Hidra
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Kerber_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Kerber.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Herakle209_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Heroji/Hercules/Herakle%20(9).jpg)
Kerber
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Himera202_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Himera%202.JPG)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Himera_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Himera.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Himera201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Himera%201.jpg)
Himera
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Harpije201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Harpije%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Harpije_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Harpije.jpg)
Harpije
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Nemejski20lav_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Nemejski%20lav.jpg)
Nemejski lav
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Gorgon_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Gorgon.JPG)
Gorgon
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Meduza_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Meduza.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Meduza201_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Meduza%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Meduza202_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Meduza%202.jpg)
Meduza
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Kiklop_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Kiklop.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Kiklop201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Kiklop%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Kiklopi_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Kiklopi.jpg)
Kiklopi
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Sirene201_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Sirene%201.JPG)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Sirene_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Sirene.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Sirena_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Sirena.jpg)
Sirene
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Sfinga201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Sfinga%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Sfinga_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Sfinga.jpg)
Sfinga
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Pegaz201_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Pegaz%201.JPG)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Pegaz_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Pegaz.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Pegaz20i20Nimfe_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Pegaz%20i%20Nimfe.jpg)
Pegaz
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Feniks_small1-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Ostala%20bica%20i%20licnosti/Bica/Feniks.jpg)
Feniks
Hramovi :
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Partenon_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hramovi/Partenon.jpg)
Partenon
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Delfi_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hramovi/Delfi.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Delfi201_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hramovi/Delfi%201.jpg)
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Delfi202_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hramovi/Delfi%202.jpg)
Delfi
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Erehtejon_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hramovi/Erehtejon.jpg)
Erehtejon
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hram20Posejdonu201_smallJPG-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hramovi/Hram%20Posejdonu%201.JPG)
Hram Posejdonu
http://razbibriga.net/imported/2011/10/Hram20Nike_small-1.jpg (http://www.znanje.org/i/i25/05iv06/05iv0628/Grcka%20mitologija/Hramovi/Hram%20Nike.jpg)
Hram boginji
Nike
Pokreće vBulletin® verzija 4.2.0 Copyright © 2024 vBulletin Solutions, Inc. All rights reserved.