Prijava

Pogledaj Punu Verziju : EURIPID - Drame



Bisernica
06-11-2010, 20:58
Euripid (480 - 405 g. p.n.e )je starogrčki dramatičar,jedan od velike trojice uz Eshila i Sofokla.
Ujedno se smatra i sledbenikom sofista.Rodjen je na ostrvu Salamina,a umro je u Makedoniji.
Napisao je oko 90 drama,mada se istoričari umetnosti i književnosti ne usaglašavaju oko ovog broja ,neki tvrde da ih je bilo manje.
Takmičio se sa svojim delima i pobedjivao,jednom čak i posmrtno.
Prvu pobedu odneo je nepoznatom tetralogijom,a njegov istoimeni sin je nakon očeve smrti prikazao tetralogiju i njom ponovo pobedio.Tetralogija se sastojala od "Ifigenija u Aulidi", "Alkmeon u Korintu" (nesačuvano delo) i "Bakhantkinje" ("Bakhe"). Sačuvano je 17 njegovih tragedija, a autentičnost osamnaeste tragedije "Res" nije potvrdjena:


Alkestida
Andromaha
Bakhantice
Elektra
Feničani
Hekaba
Helena
Heraklo
Heraklide (Heraklova djeca)
Hiketide (Pribjegarke)
Hipolit
Ifigenija među Taurijcima
Ifigenija u Aulidi
Ijon
Mahniti Heraklo
Medeja
Orest
Trojanke
Res

Bisernica
06-11-2010, 21:04
Euripid najviše pažnje posvećuje psihologizaciji
likova te se smatra začetnikom psihološke drame.

Vikipedija

http://www.narodnopozoriste.co.rs/assets/drgalleries/1147/thumb_Euripides.jpg

Bisernica
06-11-2010, 21:17
Iako je osvajao četiri puta nagrade na takmičenjima organizovanim u čast boga Dionisa,to ni blizu nije bilo tako uspešno kao što je slučaj sa Eshilom i Sofoklom,a ni Aristofanovi satirični komentari nisu bili naklonjeni njegovim delima,pa se iz ovoga može zaključiti da Euripida ,atinska publika nije volela,što neki istoričari navode kao jedan od razloga zbog kojih je ovaj stari pesnik ,neposredno pred smrt,napustio domovinu.Umro je na dvoru makedonskig kralja Arhelaja.
Jedan od razloga koji se može uzeti kao važan u pojašnjenju njegove manje popularnosti od savremenika,leži i u različitim novotarijama koje je Euripid uneo u svoje drame.U njegovim dramama radnjom ne upravljaju bogovi,niti hrabri junaci slobodnim odlukama.U njegovim dramama radnjom upravljaju vrlo često neobrazloženi i okrutni postupci bogova.Euripid ,iako odlično poznaje mitologiju ,ne razmišlja mitski,već ispoljava racionalistički stav i prema religijskim verovanjima,i prema antičkim legendama i mitovima koji su inače obavezna tema grčke drame.Usudio se prikazati bogove iracionalnima,neobuzdanima i sa nedostatkom osećanja za "božiju pravdu".Dok je Eshil,kao jedan od veterana Maratonske bitke,u ratu video samo priliku za ispoljavanje herojstva,dotle se Euripid u ratu video samo besmislen čin koji donosi fizičku propast i patnju pobedjenima.

Bisernica
06-11-2010, 21:32
Likovi koji su "veći od života",prisutni kod Eshila i Sofokla,za Euripida su bili neprihvatljivi,zahvaljujući njegovoj sofističkoj skepsi.Iz ovog razloga se Euripid smatra prvim realistom - njegovi likovi su ličili na obične,stvarne ljude čija se zla ili sretna sudbina ,neobjašnjivost ili nemoralnost postupaka,ne razrešavaju u mirenju sa sudbinom kroz etičko prihvatanje viših vrednosti,nego u besmislenoj patnji,na koju bogovi na kraju gledaju nezainteresovano.
Iako se uvažavao njegov realizam i izuzetna sposobnost dubokog psihološkog pogleda,što se ispoljavalo kroz psihološko portretiranje likova,naročito ženskih,zameralo mu se nepoštovanje strukture tragedije - nedostatak prologa u kojem se objašnjavaju predhodna dešavanjai razrešenja pojavom boga na sceni.
Zbog ovog razloga,Aristotel,iako ceni Euripidai za njega kaže da je "pesnik svega što je najviše tragično",postavlja Sofoklove drame iznad njegovih i uzima ih kao uzor tragedije.
Klasični filozofi 19. veka,medju kojima je bio i Fridrih Niče,optužuju Euripida kao krivca,ne samo za formalne nedostatke njegovog stila,već više za smrt antičke tragedije.Sa ovakvim stavovima filozofske elite,nije se slagao Johan Wolfgang Gete koji u jednom svojoj raspravi postavlja pitanje,na koje istovremeno daje i odgovor iz kojeg se može zaključiti njegov odnos prema Euripidu i njegovom delu:

"Da li je posle Euripida i jedan narod dao dramskog pisca koji bi bio vredan da Euripidu odreši
kaiševe na obući? (...) Ako moderan čovek hoće da kudi mane tako uzvišenog starog pesnika, onda
pristojnost zahteva da to čini na kolenima!"

Bisernica
06-11-2010, 21:48
"Medeja" je neprevazidjena,ali se sa njenom popularnošću može porediti drama "Bahantkinje" - kao najprevodjenija ,najigranija i najviše komentarisana.
Bahantkinje su poslednja drama,čije pisanje je Euripid završio u izgnanstvu ,u Makedoniji ,na dvoru kralja Arheleja,koji se nalazio približno na teritoriji današnje Strumice.Pred sam kraj peloponeskog rata,do Euripida stižu vesti da je i on jedan od onih koji su optuženi za kvarenje atinske omladine,a u to doba je to bio greh koji se plaćao glavom - smrtna kazna koja se izvršavala trovanjem čuvenim atinskim otrovom - kukutom.Da bi izbegao ovu vrst neugodnosti,Euripid se povlači bez reči odlazeći duboko u kopno.što je za ondašnje Grke bilo jako daleko,tamo gde su zime oštre,nema atinske prestoničke snobovštine i gde su navike svih ,pa i samog kralja ,skromnije.

Bisernica
07-11-2010, 19:37
MEDEJA

likovi :

Jason
Medeja - žena Jasonova
Dva sina njihova
Kreont - korintski kralj
Egej - kralj atenski
Dadilja Medejina
Učitelj Medejine dece
Glasnik
Hor - korintske gospodje

Prvi čin

Dvor Medejin u Korintu.

Dadilja : Ej,brod da "Argo" nije u kraj kolšanski
Poleteo sred Simplegada mrkih
Od sekire da u šumi na Peliju
Bor nije pao,nit se vesla mašile
Junaka prvih ruke,što ono Peliji
Po zlatno runo krenuše.Ta gospa mi
Medeja ne bi gradu Jolku dospela,
Nit' ranila joj srce ljubav k jasonu
I ne bi kćeri Pelijinih sklonila,
Da oca smaknu;ne bi s mužem,dečicom
U kraju korintskome tu prebivala.
A gradjani,u kojih zemlju pobeže
Nju vole,pa i složna beše s Jasonom
U svemu,a blagodet to je najveća.
Od žene ,kada muža,razdor ne deli.
Al',sada sve se razbi - ljubav povenu.
Ta Jason decu,gospu moju odvrže,
Sa kraljevnom u braku živi,venča se
Sa kćerkom Kreonta,vladara krajine.
Medeja,nesretnica,što je zapusti,
Sad viče zakletve,i zove desnicu,
Tu uzdanicu tvrdu,zove bogove
Za svedoke,kako li joj Jason uzvrati !
Bez hrane leži,telo bolu predade,
Sve vreme,ona topi se u suzama,
Kad spazi da je vojno ljuto prevari.
Nit oka diže,nit lica otkida
Sa zemlje,sluša prijatelja utehu
Koliko stena kakva ili morski val.
I kadkad,samo vratom makne prebijelim,
Za ocem dragim,sama za se zaplače,
Za domovinom,kućom,što ih izdade
I podje s mužem,što jesada odbaci.
U nesreći ti jadna spozna,kakva je
Milina s domom se ne rastat očinskim.
Na decu mrzi,pogled ne veseli je ,
A strah me za nju,ne snuje li kakvo zlo,
Jer krivo joj je srce,podnet neće jad.
Što grdno trpi.Znam ja nju i bojim se:
Bez reči u kuću će,gde krevet joj je
Ući,u srce će rinut oštar mač
Il' kraljevnu će ubit i mladoženju,
A onda će je nesreća još veća snać'.
Ta strašna je,pa zavadi l' se kogod s njom,
Taj neće lako zapevati s pobedom.
Al',evo dece s trkališta,s igre sad!
O jadu ni malo ne slute majčinu,
Jer srce mlado baš tugovat' ne mari.

Bisernica
07-11-2010, 20:06
Učitelj:
Ti - staro blago doma moje gospodje,
Što stojiš tako sama tu pred vratima
I sama sebi tužiš,pričaš nesreću?
Pa kako se Medeji hoće samoj bit'?

Dadilja :
O,Jasonove dece stari vodiču,
Zla sreća gospodara dobru robu je
Bol,beda svoja u srce ti dira ga.
Tolika mene tuga,žalost premori,
Te čežnja nagna me,da samo izadjem
I zemlji,nebu,jade kažem gospine.

Učitelj:
Zar još se jadna ne okanu jada svog ?

Dadilja:
Eh,kamo sreće.Poče tek - gde je sreda još ?

Učitelj:
O lude ! - smije l' se to gosparu reći to
O nevolji zar ništa ne zna novijoj ?

Dadilja:
A što je starče? Kazat to ne krati se!

Učitelj:
A - ništa.Žalim što sam i to rek'o sad.

Dadilja:
ne taji tako t' brade,drugi,robinji,
Jer ja ću ,ustreba li ćutat o tome.

Učitelj:
Čuh nekog,a učinih se da ne čujem,
Baš dodjoh kockat' se,gde starci sedi ti
Svedj sede,do Pirene,svetog izvora
Iz zemlje,kaže korintske će isterat
sa majkom decu Kreont,ovog kraja kralj.
A jesu l' te mu reči prava istina,
To ne znam.Hteo bih da nije tako.

dadilja:
Zar će to Jason dati,da mu deca sad
Podnesu,ako se i s majkom zavadi?

Učitelj:
Rod stari s puta uklanja se novome,
Pa onaj (kreont) ti i nije našem domu sklon.

Dadilja:
Ah,propadosmo,privrgnemo l' novo zlo
Tom starom,što iskušali ga nismo još !

Učitelj:
Al' ti, ta nije zgodno,da to gospa zna,
de miruj,ćuti o tom,što ti rekoh sad!