PDA

Pogledaj Punu Verziju : Pančićeva omorika



kojica
13-07-2011, 08:12
Panciceva omorika je najpoznatiji srpski endem. Ovaj cetinar iz roda smrca ostatak je
drevne tercijarne flore Evrope koja je opstala samo u srednjem toku reke Drine.

BIOEKOLOŠKE KARAKTERISTIKE I PRIMENA U HORTIKULTURI

Mirjana Mijanovic-Petkovic,dipl.ing.pejs.arh

http://razbibriga.net/clear.gif

kojica
13-07-2011, 08:14
Njeno prvo klasično nalazište je na Zaovinama, na planini Tari koja je upravo zbog ove
činjenice postala čuvena medju botaničarima i prirodnjacima širom sveta.Takođe jedan
je od osnovnih razloga za proglašenje Nacionalnog parka Tara na ovom podrucju.

Omorika ima pravo i vitko stablo sa piramidalnom krošnjom.Dostiže visinu do 40 m,a u
prečniku debljinu do 60 cm.U 30 godini zžvota cveta i to od marta do maja ,a ljubišaste
šišarice se javljaju pri vrhu krošnje u jesen iste godine.Frekfencija plodonošenja je od 3
do 5 godina. Dosadašnja bio-ekološka istraživanja ove vrste pokazuju njenu široku
ekološku amplitudu što je preporučuje za primenu u hortikulturi.

kojica
13-07-2011, 08:14
Svetlost - u prvim godinama života više joj odgovara senka ,dok kasnije zahteva veci
intezitet svetlosti.

Temperatura vazduha – odgovaraju joj umerene temperature vazduha od 5-8° C.

Relativna vlažnost vazduha - omorika pripada ksero-mezofilnim vrstama (umerena
vlaznost 61-70 %)

Zagađenost vazduha - jako je otporna na zagađenost vazduha ,otpornija stalih smrča

Zemljište - uspeva dobro na plitkom, svežem, umereno hladnom zemljištu.Takođe
odgovaraju joj zemljista sa velikim procentom organske materije ( iznad 50%),što
objašnjava njenu pojavu na tresetistu u Rezervatu Crveni potok na području
Nacionalnog parka Tara.

Orografski faktori –javlja se na nadmorskim visinama od 500-1700 m.n.v,na strmim
padinama razlicitih ekspozicija.

kojica
13-07-2011, 08:15
Bioticki i abiotcki faktori - omorika je otpornija od smrče ,a manje otporna od jele na
razlicite bolesti i oštećenja.Od biotiških faktora, najveća oštećenja na omorici izaziva
gljiva Aemillaria mellea,koja prouzrokuje trulež korena.

Razmnožavanje -pored generetivnih kod omorike je izražena i velika sposobnost
vegetativnog razmnožavanja,koja se može primetiti zakorenjivanjem njenih donjih grana
kada dođu u kontakt sa zemljom.

Omorika je otporna na snegolome i vetrolome iako ima plitak koren.Ovu osobinu može da
zahvali usko piramidalnoj krošnji dok kod smrče to nije slučaj.

Javlja se uglavnom u mešovitim zajednicama sa smrčom,jelom i borom.

Iz bioloških i ekoloških osobina omorike može se zaključiti da ova vrsta ima sve
preuslove za široku upotrebu na zelenim površinama u urbanim sredinama. I sama
činjenica da se radi o endemskoj vrsti treba da nas obaveže da je što više uzgajamo u
rasadnicima i sadimo na zelenim površinama i na taj način povećamo broj jedinki i njihovo
resprostranjenje.

kojica
13-07-2011, 08:16
Izuzetno je atraktivna i zahvalna kao soliterna vrsta na zelenim površinama.Zbog izrazito
tamne boje četina u grupama omorike su dobra pozadina vrstama svetle krosnje
npr.breze.Takodje mogu se saditi kao vetrozastitni pojas i za melioraciju degradiranih
površina.

Osnovna forma sa usko piramidalnim habitusom se sadi kod nas na zel, površinama.
Međutim omorika iako pokazuje veliku uniformnost ima više kultivara.Nijedan nije
selekcionisan kod nas.

Po katalozima većih evropskih rasadnika pored osnovne vrste dosta su široko
rasprosranjeni kultivari "NANA" i "PENDULA "dok su ostali retki i vezani za podrucje gde je
kultivar sintetisan.

"TREBLITZSCH" je nastao iz vestičije metle i proizvodi se u rasadniku Wiesenburgu blizu
Torgaua(Nemacka ), dok polegli "EXPANSA "najrasprostanjeniji je u Westertedeu
(Nemacka)gde ga je selekcionisao Boehlje.Ekstremno se sreće kultivar "VIRGATA" koji
pojedini rasadnici upisuju kupce na listu čekanja.Sve ove forme se gotovo isključivo
razmnožavaju kalemljenjem najčešće na podlogu osnovne vrste ili obične smrče.

Kod nas se ne gaji ni jedna ,a osnovna vrsta razmnožena generativno sreće se u oko
70% rasadnika.

kojica
13-07-2011, 08:17
http://razbibriga.net/clear.gif

Nikad nije bilo težnje da se osnuje matičnjak ni sopstvena proizvodnja neke forme kod
nas. Jedan od mogućih razloga za to je i nedostatak većih iskustava sa vegetativnim
metodama razmnožavanja omorike u našoj rasadničkoj praksi.

Omorika je reprezentativni primer naše flore ,njena prirodna staništa su zaštićena
Zakonom i pod nadzorom su stručnjaka u Nacionalnom parku Tara.

Mutacije u prirodi se retko sreću ali ako se nađu, da li i dalje treba da se propustimo
priliku da selekcionišemo kultivar omorike?

Nadam se da će u skorijoj budućnosti porasti interesovanje naših rasadničara kako za
osnovnu formu tako i za kultivare omorike i njenu širu upotrebu na zelenim površinama.