PDA

Pogledaj Punu Verziju : Srpsko selo i krajolik u tranziciji



kojica
05-09-2011, 07:03
Srpsko selo i krajolik u tranziciji

Napisao prof. dr Predrag Milošević

http://razbibriga.net/clear.gif

Relativno je lako uočiti velike razlike među krajolicima u različitim srpskim regionima (na
primer – banatskim, zlatiborskim, pčinjskim i ponišavskim). Prolazeći nevelikom, ali ne ni
malom zemljom Srbijom, moguće je primetiti lepo obnovljene seoske kuće i raznovrsne
domaćinske građevine još iz vremena turske ili austro-ugarske carevine, južno odnosno
severno od Save i Dunava, sa slamnatim ili krovovima pokrivenim ćeramidom i u
zemljanoj odnosno drvenoj konstrukciji. U isto vreme, a nasuprot ovome, moguće je
zapaziti i još uvek znatan broj zapuštenih, oronulih seoskih građevina, u svim delovima
zemlje, a naročito u onim manje razvijenim na sve četiri strane sveta.

Fotografije iz svih: razvijenih, manje razvijenih i još uvek nerazvijenih delova zemlje
dokaz su da je proces transformacije srpskog sela i krajolika u ovom ili onom stepenu i
meri otpočeo gotovo svuda. Ako je ikada i prekidan.

kojica
05-09-2011, 07:04
http://razbibriga.net/clear.gif

U toku višegodišnjeg uništavanja Jugoslavije, kao i sada kada je Srbija, mada ne
sopstvenom voljom, verovatno srećno nezavisna, razlike između njenih severnih i južnih,
zapadnih i istočnih područja ostaju primetne. One, dabome, niti mogu niti treba da
nestanu.

Ali, to ne važi za razlike u stepenu očuvanja i unapređenja sela i krajolika kao takvog,
kakvi god da su tipovi jednog i drugog u pitanju.

Putujući Srbijom, ma gde u njoj da se nađe, i ne mnogo pažljiv posmatrač ne može a da
ne primeti veliki stres koji se u svakom delu njenog prostranstva oseća u vezi sa
neprekidnom i sve ubrzanijom modernizacijom i obnovom zemlje, što ne dovodi baš uvek
do rezultata kojima bismo svi mogli da se ponosimo, ne samo u smislu izražajnosti
srpskog i inog kulturnog nasleđa kojim raspolažemo.

kojica
05-09-2011, 07:05
http://razbibriga.net/clear.gif

Dokazi urbanizacije srpskog sela i krajolika vidljivi su golim okom. Podignuti su i i dalje se
grade: trgovački (šoping-molovi) i uslužni centri, javne građevine, male, srednje i velike
kuće, ponekad čitavi stambeni kompleksi, slični i ponekad istovetni onim urbanim.

Kao i u ostalim evropskim zemljama, kolonizovanje seoskih područja odvijalo se pod
uticajem činilaca kao što su: prirodno okruženje, istorijska pozadina, oblici socijalne i
proizvodne organizacije i drugo.

Proces odabira načina naseljavanja u vezi je sa pričom o ljudskoj vrsti od samog njenog
početka, kada smo još bili sasvim podređeni prirodi – našem životnom okruženju – sa
svim njenim atributima.

kojica
05-09-2011, 07:06
http://razbibriga.net/clear.gif

Izbor mesta za naseljavanje zavisio je od prirodnog okruženja. Oblici i konstruktivni
elementi stambenih nastambi i građevina na farmi bili su obavezno u vezi sa starim
običajima, tradicijama i lokalnim mogućnostima. To se odnosilo i na crkve i ostale
sakralne građevine, građene uvek od lokalnih materijala.

Sada su odnosi između čoveka i njegove naseobine izmenjeni u mnogo čemu, a po
osnovu transformacija na mnogim poljima. Među razlozima su tehnička dostignuća i
nesumnjiv napredak u toj sferi, kao i nove mogućnosti u vezi sa svima dostupnim
konstruktivnim elementima i urbanizacijom koja se smatra složenim procesom preobražaja
koji vodi ka razvoju i sve većem značaju gradova, a na račun ostalih vrsta naseobina za
čoveka.

kojica
05-09-2011, 07:07
http://razbibriga.net/clear.gif

Srbija je zemlja sa dve autonomne pokrajine i 29 okruga. Prema enciklopedijskoj
definiciji, selo je naselje sa ruralnom strukturom, sa agrarnom kolonizacijom, proizvodnom
i socijalnom strukturom. Ranije je u njemu dominirala poljoprivreda. Ljudi su bili
usredsređeni na farme i imali su mala poljska dobra uz kuću i okućnice sa nastambama i
građevinama za skladištenje i podršku radu na farmi.

Sada je stanje na selu i u krajoliku na putu da se iz korena izmeni, posebno u smislu
delatnosti seoskog stanovništva. Tipična individualna poljoprivreda još uvek se javlja u
svom poznatom obliku. Ali, individualni poljoprivrednici već duže vreme, u većini,
kultivaciju tla tretiraju kao sezonski posao, radeći simultano u gradu ili nekim drugim ne-
poljoprivrednim sektorima.

kojica
05-09-2011, 07:07
http://razbibriga.net/clear.gif

Agrikultura kao takva obavlja se u Srbiji danas najčešće u obliku visoko specijalizovanih
farmi - poljoprivrednih dobara na velikom broju hektara, što je jedna od zaostavština
socijalizma. Ali, kada je reč o manjim individualnim imanjima, mnoge građevine u okviru
takvih farmi, koje su izvorno služile poljoprivrednim aktivnostima kao takvim, prilagođene
su sada strogo stambenim namenama.

Pojam “srpsko selo” ne može se definisati na eksplicitan način kao naselje gde većina
stanovništva za život zarađuje kultivacijom biljaka i uzgojem životinja, jer stvari već
odavno ne stoje baš sasvim tako.

kojica
05-09-2011, 07:08
http://razbibriga.net/clear.gif

Moderno srpsko selo, njegova arhitektura, konstruktivni materijali, prostorni raspored,
funkcije, kao i način eksploatacije vrlo su različiti u pojedinim regionima zemlje. Prirodni
uslovi, vreme sazrevanja, tip obavljanja poljoprivredne delatnosti (ako ona negde još
uvek postoji), kao i socijalna struktura – svi ti činioci utiču na razvoj zemlje.

Sve promene u načinu obavljanja poljoprivredne delatnosti i funkcija sela odražavaju se
u razvoju izgrađenih područja, koja su podizana i usklađivana tokom mnogo godina
unazad – ne uvek u korist kulturnog nasleđa, a ruralna arhitektura i krajolik takođe su
nacionalna baština.

kojica
05-09-2011, 07:09
http://razbibriga.net/clear.gif


Tipično srpsko selo (po enciklopedijskoj definiciji) sastoji se od stambenih građevina,
domaćinskih zdanja i obradivog zemljišta. Raznovrsnost načina rasporeda građevina –
jedna sučelice drugoj ili okrenute poljima odnosno putevima – stvaraju osoben prostorni
obrazac svakog sela. Srpsko selo je pojedinačna ili grupna naseobina, koju karakterišu
tradicionalni oblici i tipovi.

U prošlosti su se ljudi na selu izdržavali poljoprivredom. Socijalna struktura sastojala se
od poljoprivrednika, onih koji tu borave i vlasnika malih radionica koji nisu posedovali
sopstveno zemljište.

kojica
05-09-2011, 07:09
http://razbibriga.net/clear.gif

Kao rezultat urbanizacije zemlje, industrijalizacije i socio-ekonomskih promena, koje su
se desile tokom poslednjih više od šezdeset godina, ruralna područja još su naseljena
onima koji sami nisu farmeri.

Naime, broj stanovnika grada koji se odlučuju za svoju drugu, seosku kuću, i dalje se
povećava. Ruralna struktura postaje tako sve sličnija urbanoj. Urbana civilizacija
(kompletna tehnička infrastruktura, kompjuteri, Internet) dosegli su i u seoski krajolik.

kojica
05-09-2011, 07:10
http://razbibriga.net/clear.gif

Proces urbanizacije u srpskom krajoliku odigrava se u prostornom, arhitektonskom,
konstruktivnom, ekonomskom i socijalnom smislu. Prostorni vodi ka projektovanju i
arhitektonskim promenama, na primer – kreiranjem širokih urbanih zona u ruralnim
područjima. Osnovna ekonomska promena je povećanje broja ne-farmera i onih koji su
zaposleni van poljoprivrede, u gradovima i širom zemlje. Socijalni smisao sastoji se u sve
većoj rasprostranjenosti urbanog načina življenja među stanovnicima sela.

Raznovrsni činioci – uključujući ekonomske, kulturne, etičke, funkcionalne, kao i socijalne
i tehničke (uglavnom konstruktivne) mogućnosti – oblikovali su savremeni srpski krajolik.

kojica
05-09-2011, 07:11
http://razbibriga.net/clear.gif


ISTORIJSKI I GENETSKI OBLICI SRPSKOG KRAJOLIKA

Višestoletnji istorijski procesi doprineli su stvaranju najstarijih oblika srpskog krajolika.
Zavisno od nivoa konglomeracije moguće je izdvojiti zgusnutu i raspršenu kolonizaciju.

Najstariji – i najčešći – oblik zgusnute kolonizacije je onaj po tipu kvadrata (trgova) i
ulica, takozvani “ravničarski”. “Zaokruženi” oblik – multi-kvadratno selo sa domaćinskim
parcelama pojedinačnih farmi, ustrojen je u obliku lepeze – najčešće uokolo kvadrata – i
zatvara lepo skrojen, zatvoren prsten. Ovo je vrlo star tip slovenskog odbrambenog
sela, u kojem je centralni kvadrat (trg) bio mesto gde su tokom noći čuvana goveda
(upravo na ovaj način nekada davno stari Zapadni Sloveni zasnovali su prvo selo od
kojeg je vremenom nastao danas glavni nemački grad, Berlin, sa centralnim kvadratom
na mestu današnjeg trga pred ulazom u Šinkelov Stari muzej).

kojica
05-09-2011, 07:12
http://razbibriga.net/clear.gif

Tip sela “sa više puteva”, postavljenih na svojevrsnom “skeletu” načinjenom od izvesnog
broja puteva sa nepravilnim smerovima, prilično je uobičajen. Takva sela nastala su
uglavnom u krajevima bez ili sa malo šuma, i njihove glavne funkcije bile su trgovačke.
To je ujedno jedan od najstarijih tipova u celoj Evropi, koji se javlja u čitavom pojasu
plodnog tla od Francuske, preko Nemačke i Italije, sve do Poljske, Ukrajine i Rusije,
odnosno Srbije i Bugarske.

Tip sela “sa jednim putem” sa zgusnutom izgradnjom na obema stranama puta, izrazito
povezan sa fiziografskim činiocima, takođe je vredan pomena.

kojica
05-09-2011, 07:12
http://razbibriga.net/clear.gif

Linearne naseobine najčešće su smeštane uzduž reke ili u rečnoj dolini. U takvim
slučajevima dvorišta su ustrojena u pravoj liniji, jedno pokraj drugog. Pristupni putevi
počinju na ulasku u parcelu i vode ka domaćinskim zgradama i ka poljima. Gustina
izgrađenih područja u srpskom krajoliku različita je u raznim regionima. Vrlo velika gustina
tipična je za sela u područjima južno od Save i Dunava, a između Drine i Morave. To za
razliku od područja severno od Save i Dunava, u Vojvodini, gde je gustina izgrađenosti
krajolika relativno niska. Domaćinska dvorišta i građevine takođe se razlikuju. Moguće je
razlikovati razne oblike seoskih izgrađenih područja, veličine sela i njihov karakter,
pozicije građevina jedne prema drugoj, podele funkcija među građevinama, broj spratova
i broj pojedinačnih građevina u okviru jednog domaćinskog dvorišta, konstruktivne
elemente itd.

kojica
05-09-2011, 07:13
http://razbibriga.net/clear.gif

Najčeći tipovi domaćinskih dvorišta su: “dvostrano”, “trostrano” i “četvorostrano”, već
prema broju strana na kojima su podignute pojedine građevine. U slučaju domaćinskog
dvorišta sa većim brojem građevina, one su međusobno razvrstane prema svojim
funkcijama. Moguće je zapaziti značajne arhitektonske razlike u okviru istog tipa
domaćinskog dvorišta u različitim delovima zemlje.

Vrsta konstruktivnog materijala, koji je korišćen u srpskom krajoliku, posebno je vredna
pažnje. Vrlo je rasprostranjeno zidanje kuća za stanovanje, kao i domaćinskih građevina
i seoskih crkava u bondruk-sistemu (drvena konstrukcija ispunjena čerpićem ili opekom).
Crvena cigla i keramika, načinjene u lokalnim radionicama, bile su takođe vrlo uobičajene.
Taj tip domaćinskog dvorišta i ustrojstva celine, kao i konstruktivni materijali, bili su
tipični naročito za neke delove zemlje južno od Save i Dunava.

kojica
05-09-2011, 07:14
http://razbibriga.net/clear.gif

Sada se takvi objekti podvrgavaju restauraciji, renoviranju ili preuređenju, u modernim,
vrlo pristupačnim materijalima (kao što su nove keramičke ili kamene ploče, prozorski i
okviri za vrata od drveta ili PVC).

Neke od ovde predstavljenih građevina starije su od jednog veka. Podvrgnute su
modernizovanju i funkcionalnim promenama (izvorno domaćinski deo farme pretvoren u
deo za stanovanje, neuređeni tavan prilagođen stanovanju, prirodno dodatno osvetljenje
za pojedine prostorije, potpuna zamena prozora i vrata, kao i krovopokrivača,
modernizovanje arhitektonskih detalja, dodavanje terasa stambenom delu na spratu, a
što se često ustvari ne uklapa u celinu arhitektonskog koncepta).

kojica
05-09-2011, 07:15
http://razbibriga.net/clear.gif

Raspršena kolonizacija, tjs. naseljavanje, rasprostranjena je naročito u Šumadiji i još
nekim predelima južno od Save i Dunava, po principu “jedno selo – jedna kuća”. Moguće
je izdvojiti dva njena tipa: osamljene farme jako udaljene jedna od druge i raspršena
sela porodičnog tipa.

Svojevrsne jednoporodične naseobine, koje se sastoje od jednog domaćinskog dvorišta
sa nekoliko građevina, javljaju se sporadično u mnogim delovima Srbije.

Najčešći tip srpskog sela, slično kao i u ostatku Evrope, jeste onaj mešani. Nekoliko
zasebnih naseobina, ustrojenih po relativno razbarušenom obrascu jedno u odnosu na
drugo, takođe se naziva “selom” i ima crkvu, školu, mesni ured itd. Ponegde se nailazi na
tzv. “zatvorena sela”, kao i na razne druge uređene i neuređene oblike sela.

kojica
05-09-2011, 07:16
http://razbibriga.net/clear.gif

Svojevrsne jednoporodične naseobine, koje se sastoje od jednog domaćinskog dvorišta
sa nekoliko građevina, javljaju se sporadično u mnogim delovima Srbije.

Najčešći tip srpskog sela, slično kao i u ostatku Evrope, jeste onaj mešani. Nekoliko
zasebnih naseobina, ustrojenih po relativno razbarušenom obrascu jedno u odnosu na
drugo, takođe se naziva “selom” i ima crkvu, školu, mesni ured itd. Ponegde se nailazi na
tzv. “zatvorena sela”, kao i na razne druge uređene i neuređene oblike sela.

http://razbibriga.net/clear.gif

kojica
05-09-2011, 07:17
http://razbibriga.net/clear.gif


MASOVNA MIGRACIJA IZ SELA U GRADOVE

Posle Drugog svetskog rata gradovi su ušli u razdoblje ubrzanog razvoja. Izvestan
ekonomski “bum” podstakao je i povećanje brojnosti populacije. Seoska područja
simultano su počela da gube na svojoj privlačnosti. Seljani su masovno napuštali svoje
domove u potrazi za poslom u gradovima i seoske zajednice su slabile.

Tako su mnoga srpska sela ostala najpre sa sve starijim i starijim stanovništvom, a na
posletku i bez stanovnika. Ali, takva situacija u poslednje vreme polako počinje da se
menja. U nekim ruralnim područjima broj stanovnika se povećava. Razlozi su različiti.

kojica
05-09-2011, 07:18
http://razbibriga.net/clear.gif

Mada je stanovništvo Srbije – u osnovi iz ekonomskih razloga – još uvek izloženo
urbanizaciji, primetan je i njegov povratak selu, posebno u nekoliko poslednjih godina, od
kako se zemlja ponovo ubrzanije razvija, usled napuštanja socijalističke zablude (koja je
jako koštala naročito selo i seljane, svuda u središtu i na istoku Evrope) i njenog
konačnog otvaranja prema svetu oko nas. Mnogi grade svoje druge domove – isključivo
u stambene svrhe – ili kupuju napuštene farme i privode ih stambenoj ili i stambenoj i
nekoj servisnoj nameni.

kojica
05-09-2011, 07:18
http://razbibriga.net/clear.gif

Ekonomska kriza, koja je potrajala dvadesetak godina i koja tek sada prolazi,
prouzrokovala je neprekidno razaranje napuštenih građevina i infrastrukture. Sada je
pred svima nama, a naročito pred stanovnicima srpskih sela, izazov restauracije srpskog
sela i krajolika.

I u Srbiji je sve prisutniji trend “povratka korenima”, odavno prisutan u zemljama
Evropske Unije. Življenje u malim naseobinama i u bliskom odnosu među ljudima sve više
se promoviše. Premoreni zaposlenici (radni ljudi) počinju da se vraćaju u svoja rodna
mesta.

kojica
05-09-2011, 07:19
http://razbibriga.net/clear.gif

KORISNE PROMENE U RURALNOJ DEMOGRAFIJI

U savremenoj Srbiji migracija iz sela ka gradovima sve je manja. Sve češće se stvari
odvijaju upravo obrnuto, i to će izvesno sve više biti tako. Ruralna demografija menja se
iz godine u godinu. Treba očekivati da će broj stanovnika sela postajati sve veći i veći,
kako zemlja bude ulazila u razdoblje napretka koje, nadamo se neopozivo, dolazi.

Ljudi koji rade u gradu smeštaju se i grade kuće na selu, da bi ih koristili celu godinu ili
bar tokom jednog dela godine. Ali, u seoskim područjima još uvek postoje ekonomski i
socijalni problemi.

kojica
05-09-2011, 07:21
http://razbibriga.net/clear.gif

I dalje je moguće zapaziti značajno umanjenje statusa poljoprivrednih delatnosti, kao i
žestoko takmičenje među ne-poljoprivrednim uslugama, nasuprot tome.

Moguće je očekivati nemali broj projekata kojima bi Evropska Unija podržala obnovu
srpskog sela i krajolika. Oni bi bili usredsređeni na obnove u stambenoj i infrastrukturnoj
sferi, na zaštitu graditeljskog nasleđa i razvoj turizma (tzv. agro-turizam).

Cilj takvih projekata je i ograničavanje nepoželjnih intervencija u lokalnom krajoliku i
njegova zaštita. Svojevrsna sela-muzeji već odavno postoje i u Srbiji – na primer Muzej
Staro selo u Sirogojnu po projektu arhitekte Ranka Findrika – i postala su turistička
atrakcija.

kojica
05-09-2011, 07:22
http://razbibriga.net/clear.gif

Od početka poslednje decenije dvadesetog veka primetno je vrlo sporo povećavanje
gustine stanovništva, naročito u zapadnijim delovima centralne Srbije. Prilično je
upadljiva i promena načina življenja na selu. Za sve veći broj ljudi u Srbiji, selo i seoski
krajolik je savršeno mesto ne samo za odmor, nego i za življenje. Rastojanje između
seoske kuće i radnog mesta nije više tako nepremostivo kao što je to bivalo ranije, sve
zahvaljujući vrlo modernim ili bar sve modernijim putevima, razvoju motorizacije, novim
medijima masovne komunikacije, mobilnoj telefoniji, Internetu i sličnom. Prednosti
urbanog življenja nisu više tako brojne, a vrednosti življenja na selu sve su veće.

Mišljenja stanovnika Srbije o problemima srpskog sela i krajolika su vrlo raznovrsna.
Postoje ljudi koji same sebe ne mogu da zamisle da žive van grada. Ali, na drugoj strani,
mnogi kažu da za njih seoska područja poseduju stvarno magnetsku snagu,
obezbeđujući tišinu i izolaciju od ulične vreve.

kojica
05-09-2011, 07:23
http://razbibriga.net/clear.gif

VIKENDICE KAO DRUGE KUĆE - DRUGI STANOVI NA SELU

U Srbiji, kao i u mnogim drugim evropskim i vanevropskim zemljama, mnogo ljudi živi
istovremeno na više mesta – iz razloga rada i, ponekad, rekreacije. Stanovnici Srbije i
dan-danas još uvek grade tzv. „vikendice“ na selu, i to po standardima jednakim onima
u gradu. Svaka takva odluka lakše se donosi zahvaljujući mogućnosti da se na selu
jeftinije dolazi do građevinskog zemljišta, kao i činjenici da se dužina radnog vremena u
međuvremenu prilično smanjila, a uz povećanje broja slobodnih dana za zaposlene.

Ujedno, došlo je do razvojnih skokova i u sferi mehanizacije, do mogućnosti da se smanji
broj zaposlenih na radnom mestu, kao i do dešavanja u sferi ekonomije koja nisu u
direktnoj vezi sa mestom na kojem se izvestan rad neposredno obavlja, što je sve skupa
dovelo do promena u uslovima za život i rad dobrog dela stanovništva.

kojica
05-09-2011, 07:24
Broj srpskih sela strogo rezidencijalnog karaktera postajaće, izvesno, sve veći i veći.
Razlog su upravo “drugi domovi” koji se i dalje podižu, kao i obnove starih – za rekreaciju
bolje stojećih ljudi (praznici i vikendi). Broj takvih kuća raste iz godine u godinu i takav
trend će se izvesno nastaviti.

Ljudi sa visokim primanjima i dugim radnim iskustvom posebno su zainteresovani za život
na selu, kao i drugde u Evropi i razvijenijim delovima sveta. Oni uglavnom naglašavaju
prednosti neposredne okoline, kvalitet životne sredine, lepotu, krajolik vrlo blizak prirodi,
tišinu, mir i različite mogućnosti odmora, u poređenju sa gradskim.

Ozbiljan problem srpskog sela i krajolika (istovetan onome u ostatku Evrope) jeste
starenje njihove populacije. Udeo starih ljudi u ukupnom broju stanovnika se povećava,
zahvaljujući između ostalog i povratku penzionisanih u sela i krajeve iz kojih su potekli –
a poželjna bi bila pre svega imigracija mladih, aktivnih ljudi.

Prenaseljenost gradova i visoke cene stanova takođe su razlog migracije ka selima.
Razlike između severnih i zapadnih delova zemlje, na jednoj strani, i južnih i istočnih,
na drugoj, relativno su značajne. Rezultat pomenute migracije jeste promena funkcije
seoskog krajolika i njegov opšti izgled (re-urbanizacija). To je ujedno osnovni razlog
povećanja broja tipičnih sve zatvorenijih farmi.

kojica
05-09-2011, 07:25
EKOLOŠKE I BIODINAMIČKE FARME

U bliskoj budućnosti, naročito u poljoprivrednim selima, glavni naglasak trebalo bi staviti
na razvoj ekoloških i biodinamičkih farmi. Moderna srpska agrikultura još uvek se ne može
opisati kao visoko efikasna, mada uglavnom uspeva da obezbedi samodovoljnost u
proizvodnji za celu naciju, i to tako da ni izvoz njenih proizvoda nije nimalo zanemariv.
Obradivo zemljište pokriva veliki deo ukupne površine zemlje.

Osnovne poljoprivredne kulture su: pšenica, kukuruz, šećerna repa, suncokret, krompir i
pasulj, čija je proizvodnja u Srbiji među najuspešnijima u Evropi. Veliki je broj vinograda u
gotovo svim delovima zemlje, izuzev u planinama zapadne i jugozapadne Srbije, kao i
voćnjaka (jabuke, šljive i drugo). Jak naglasak stavlja se i na razvoj stočarstva (svinje,
goveda, živina, ovce i konji).

Posle privatizacije, koja još uvek nije sasvim dovršena, u Srbiji i dalje postoje mnoge
farme veće od 50 hektara, a u vlasništvu države ili pojedinih državnih preduzeća i
kombinata. Porodične farme manje od 10 hektara, čije postojanje socijalistički sistem
nije ni dovodio u pitanje, i dalje postoje, mada ponegde sa novim vlasničkim odnosima.
Privatne farme veće od 50 hektara sada postoje i u Srbiji, ali se za njih ne može reći da
su porodične, imajući u vidu da se u takvim slučajevima ne radi o zemljištu na kojem
farmerska porodica na licu mesta sama za sebe obavlja sve poljoprivredene delatnosti.

Može se primetiti da je broj domaćinskih građevina na farmama koje su transformisane u
stambene jedinice značajno porastao. Sve veći je broj mladih ljudi koji su zainteresovani
za kupovinu starih građevina da bi ih renovirali, ali se mogu videti i novoizgrađene kuće –
najčešće ne preterano visoke, sa velikim vrtovima i baštama, modernog izgleda i sa
punim komforom – nimalo drugačije od sasvim savremenih gradskih rezidencija.

kojica
05-09-2011, 07:26
SUMRAK TRADICIONALNIH SEOSKIH PROFESIJA

Većina savremenih seljana u Srbiji nisu zaposleni u agrikulturi, nego u drugim sektorima,
uglavnom u susednim varošima i velikim gradovima. Profesije poput: kovača, mlinara,
tesara, pa i klasičnog zemljoradnika, kao i mnoge druge, imaju u srpskom selu sve manji
broj pripadnika. I u seoskom krajoliku sve je više novih radionica pored puteva, servisa
kao što su benzinske pumpe i vulkanizerske radnje.

Seoski krajolik obično karakterizuju osobene socijalne veze (na primer, komšijske),
stroge strukture i norme (običaji, folklor, praznici itd.), kao i ruralna arhitektura, odeća,
hrana i drugo. Sa početkom industrijalizacije grupe ljudi, inače ne-aktivnih u agrikulturi,
prihvatile su se rada na selu kao načina da zarade novac. Mnogo stalnih radnih mesta
stvoreno je zahvaljujući smeštaju malih firmi u seoskim krajevima. Farme koje se
održavaju samo zahvaljujući poljoprivredi već odavno su retkost. Selo i seoski krajolik
postaju tako već duže vreme mesta za življenje uglavnom onih koji nisu farmeri.

Tokom višegodišnjih transformacija stvorena je i i dalje se uobličava svest o kulturnoj
vrednosti sela i seoskog krajolika, kao istorijskog oblika naseljavanja jednog prostora.
Većina onih koji u tome učestvuju pokušava – kao da je u pitanju deo
izvesnog “programa obnove sela i seoskog krajolika”, kojeg država ustvari još nema ali bi
morala što pre da ga pripremi – da zaštiti kulturna dobra od degradacije i čak
propadanja. Trag kulturnog i nacionalnog nasleđa postoji, dabome, i u ruralnoj arhitekturi.

Posebno su vredna zaštite sela koja imaju višestoletnju istoriju, kakvih u Srbiji uopšte
nije malo, na svim njenim stranama.

kojica
05-09-2011, 07:27
ZAKLJUČCI

Generalno, stanje srpskog sela i krajolika ne može se smatrati za dovoljno dobro. Srpsko
selo jeste, i pored svega što ga je snašlo i što ga i dalje snalazi, još uvek dinamično i
moderno, mada njegova puna infrastruktura u mnogim primerima i dalje nedostaje.

Putevi su sve bolji, kao i autoputevi, kojih će vremenom biti sve više. Isto vredi i za
transport, komunikacije svih vrsta i punu tehničku infrastrukturu. Može se pretpostaviti
da neće proći mnogo vremena da i seljani uživaju u blagodetima svih neophodnih usluga,
koje su inače redovno dostupne stanovnicima srpskih gradova.

Srpski krajolik i dalje je u velikoj meri “urban”. Osnovni razlozi sve veće popularnosti
ruralnih područja su: tišina, spokoj, dodir sa prirodom, manja ugroženost nasiljem i lak
pristup svemu što grad može da ponudi. Njih treba podsticati i dalje, i sve više. Promene
u srpskom krajoliku, koje se mogu smatrati za posledicu urbanizacije, ustvari su tipični
atributi moderniteta. U sadašnjem trenutku uticaj varoši i gradova na seoski krajolik i
životni stil seljana i dalje raste. Možda su i u tome uskoro moguće promene.