PDA

Pogledaj Punu Verziju : GMO-rešenje ili problem?



Ometač
07-10-2011, 15:06
GMO – rešenje za krizu hrane?

Genetski modifikovana hrana se dobija od genetski modifikovanih organizama (GMO). Ta
modifikacija se zasniva na ubacivanju ili brisanju gena. Dok je cisgeneza zamena gena
između organizama koji inače mogu da se ukrste, transgeneza se oslanja na mnogo
maštovitiju zamenu gena među organizmima koji nemaju veze jedan sa drugim.

GM hrana se prvi put pojavila na tržištu početkom devedesetih godina, i to u vidu
modifikovanog paradajza (nazvanog FlavrSavr) koji je izmenjen tako da zri bez
omekšavanja ploda. Kasnije je povučen sa tržišta zbog komercijalnog neuspeha. Trenutno
je soja najzastupljenija genetski modifikovana biljka jer je 77% od sve posejane soje u
svetu upravo takva – «poboljšana». Izmenjena je tako da bude otporna na određene
vrste herbicida i u SAD je zastupljena čak u 93% useva. Pored soje, kukuruza, pamuka,
šećerne repe, itd. interesantan je i genetski izmenjen pirinač koji sadrži velike količine
vitamina A i čija se proizvodnja planira za 2012.godinu.

Ometač
07-10-2011, 15:06
http://razbibriga.net/imported/2011/10/gm_paradajz-1.jpg

Ometač
07-10-2011, 15:07
Od 1997. do 2009.godine, ukupna površina zemljišta pod GMO se povećala 80 puta. Iako
je najveći procenat tog zemljišta u Severnoj Americi, prethodnih godina se beleži znatan
rast i u zemljama u razvoju, a pogotovo u Brazilu i Indiji. Procena je da 75% obrađene
hrane u SAD sadrži neki GM sastojak.

Na sajtu Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) navedene su moguće višestruke
koristi od GMO:

Poboljšana poljoprivredna produktivnost

•Biljke su otpornije na štetočine i loše vremenske uslove (mraz, vrućina, suša).

•Ubacivanjem gena u kulture poput pirinča ili pšenice, možemo povećati njihovu
hranljivost. Primer za to je već pomenuti «Zlatni pirinač» kome su povećani nivoi vitamina
A, čime se direktno utiče na zdravstveno stanje otprilike polovine svetske populacije
(uglavnom siromašne) kojoj je pirinač osnovna namirnica u jelovniku. Svake godine od
nedostatka vitamina A oslepi 250.000 do 500.000 dece u svetu.

Ometač
07-10-2011, 15:07
http://razbibriga.net/imported/2011/10/rice-1.jpg

Obični i zlatni pirinač

Ometač
07-10-2011, 15:07
Moguće koristi za okruženje

•Poboljšana produktivnost od GMO može značiti da poljoprivrednici u budućnosti neće
morati da obrađuju nove komade zemljišta koji trenutno imaju sasvim drugu namenu.

•Velike površine obradive zemlje u zemljama u razvoju su postale neupotrebljive (slano
zemljište) zbog neodrživih načina navodnjavanja. Genetskom modifikacijom se mogu
razviti vrste koje su tolerantne na so. Takođe se mogu gajiti vrste koje će obnoviti
degradirano zemljište.

•Genetsko menjanje voća i povrća ih može očuvati duže u skladištima ili u transportu do
tržišta.

•Organska materija se može odgajati za dobijanje energije. Biomasa ima ogroman
energetski potencijal, tako da se ostaci od šećerne trske ili sirka mogu koristiti za te
namene, pogotovo u seoskim krajevima. Moguće je odgajati biljke samo za tu namenu.

Ometač
07-10-2011, 15:08
http://razbibriga.net/imported/2011/10/EarthTalkBiomass-1.jpg

Ometač
07-10-2011, 15:08
Moguća poboljšanja za zdravlje ljudi

•Uzimanje «otisaka prstiju» bolesti biljaka i životinja je već moguće. Ova tehnika
omogućava da naučnici saznaju o kom organizmu se radi samo posmatranjem genetskog
koda. Korist od toga je da veterinari mogu da otkriju koje su životinje bolesne a koje ne –
a time se uklanja potreba da se ubiju i zdrave životinje.

•Uveliko se radi na tome da se biljkama menja genetski kod da bi se dobili organizmi od
kojih će se proizvoditi vakcine, proteini i drugi farmaceutski proizvodi.

•Molekularna biologija takođe može da se koristi da pronađe alergene u biljkama i da ih
ukloni iz njih.

S obzirom da se o negativnim stranama korišćenja genetski modifikovanih organizama i
hrane može diskutovati mnogo više nego o pozitivnim, ostavljam to za poseban članak
koji ćete moći da pročitate sutra.

Ometač
07-10-2011, 15:09
GMO – problem a ne rešenje

S obzirom da cena hrane u svetu vrtoglavo raste, GM hrana se promoviše kao rešenje i
način da se nahrani svet. Međutim brojne ekološke organizacije, naučnici i novinari
otkrivaju mnoge razloge zbog kojih GM hrana više izgleda kao dalji korak ka
samodestrukciji čovečanstva nego kao rešenje za gorući svetski problem.

1. GM hrana neće rešiti krizu hrane

2008.godine izveštaj Svetske banke otkriva da iza povećanja cena hrane stoji – povećana
proizvodnja biogoriva. Monsanto korporacija je, inače ozloglašeni div genetske
modifikacije, lobirala za biogoriva (biljke koje se ne gaje za ishranu već za proizvodnju
goriva) i u isto vreme gomilala enormne profite od rezultujuće krize hrane promovišući GM
hranu. Sa druge strane, čuveni “zlatni pirinač” o kome se toliko priča neće skoro doći na
tržište, a i kad bude počeo da se proizvodi ljudi u siromašnim zemljama bi trebalo da
pojedu 12 činija ovog pirinča dnevno da bi uneli dovoljno vitamina A. Dalje, 2008. naučnici
su modifikovali šargarepu da bi u njoj povećali količinu kalcijuma i tako navodno lečili
osteoporozu. Međutim, potrebno je pojesti 1,6 kg takve šargarepe da bi se unela
preporučena dnevna količina kalcijuma.

Ometač
07-10-2011, 15:09
2. Zavisnost od pesticida

Umesto da smanji zavisnost od pesticida i đubriva, GM usevi često povećavaju oslanjanje
poljoprivrednika na te proizvode. Laboratorijski napravljene biljke koje su otporne na
herbicide mogu da se prskaju Monsantovim «Roundup»-om i da prežive bez problema dok će
korov biti uništen. Međutim, druga strana medalje je da će se mnogo više herbicida naći u
finalnom proizvodu tj. hrani. BT kukuruz koji je genetski izmenjen tako da proizvodi
insekticid, nije programiran da u određenom trenutku prestane da proizvodi taj otrov, tako
da ga krajnji korisnik unese u organizam u najvećim mogućim koncentracijama. Podaci
američke vlade pokazuju činjenicu da su GM usevi povećali a ne smanjili korišćenje pesticida u
odnosu na obične sorte.

Ometač
07-10-2011, 15:10
3. Postoje bolji načini da se nahrani svet

Značajan izveštaj na kome je učestvovalo 400 naučnika i koji su sponzorisali UN i Svetska
banka donosi zaključak da GM usevi nemaju mnogo toga da ponude svetskoj poljoprivredi
i rešenjima za izazove siromaštva, gladi i klimatske promene jer postoje bolje alternative.
Konkretno, izveštaj je isticao agroekološke farme kao održivi način razvoja siromašnih
zemalja.

4. Ostali gladni

Uz GMO je uvek išla priča o povećanim prinosima farmera, ali se to retko dešavalo u
stvarnosti. Trogodišnja studija koja je obuhvatila 87 indijskih sela je došla do činjenica da
je obična sorta pamuka donosila 30% veće prinose od skuplje GM alternative. Takođe za
dvadeset godina istraživanja i komercijalizacije, genetski inženjering nije uspeo da
značajno poveća prinose u Americi.

Ometač
07-10-2011, 15:10
5. GM usevi su ekonomska propast za farmere

Izveštaj iz 2009.godine je pokazao da su cene GM semena u Americi dramatično porasle, u
odnosu na uobičajeno i organsko seme, i tako smanjile prihode farmera koji su se odlučili za
modifikovane varijante. Zaključak izveštaja je da danas postoji veliko neslaganje između
nadmene retorike onih koji uzdižu biotehnologiju kao dokazani put prema globalnoj
sigurnosti i onog što se dešava u praksi, na američkim farmama koje zavise od GM semena i
sada se suočavaju sa posledicama. U Indiji, nezavisna studija je otkrila da su tamošnje
farmere sađenje GM pamuka koštalo 10 centi više nego da su se odlučili za normalne sorte, a
da su im prinosi doneli 40% manje. Između 2001. i 2005.godine, 32.000 indijskih farmera je
počinilo samoubistvo zbog velikih dugova koje su im GM usevi naneli.

Ometač
07-10-2011, 15:11
http://razbibriga.net/imported/2011/10/india_cotton-1.jpg

6. Stvaranje problema za rešenja

Većina od takozvanih «problema» za koje biotehnologija razvija «rešenja» su pre dobar
rad PR službi nego naučni dokazi. Monsanto je prvo razvio herbicid pa onda pružio tržištu
GM biljke koje mogu da izdrže njegovo dejstvo. Za BT pamuk se tvrdilo da je otporan na
štetočine, ali poljoprivrednici u Istočnoj Africi su otkrili da ako posade lokalni korov pored
kukuruza mogu da privuku štetočine da legu jaja na korovu a ne na kukuruzu.

Ometač
07-10-2011, 15:11
7. GM i obične biljke ne mogu zajedno da žive

GM kontaminacija obične i organske hrane se povećava. Otkriveno je da je neodobren GM
pirinač koji se gajio samo jednu godinu na oglednim poljima prilično kontaminirao američke
zalihe pirinča i semena. U Kanadi je industrija organske uljane repice potpuno uništena
zbog kontaminacije genetski modifikovane repice. U Španiji je GM kukuruz drastično
smanjio useve organskog kukuruza i stvorio situaciju u kojoj je njihova koegzistencija
praktično nemoguća. Vreme je da se svet odluči da li će gajiti obične ili genetski
modifikovane sorte.

Ometač
07-10-2011, 15:12
8. Rizici za zdravlje

I na kraju, ono što u stvari ljude najviše interesuje: da li GM hrana loše utiče na zdravlje
čoveka. Rezultati testova na životinjama koje su bile hranjene GM hranom su veoma
zabrinjavajući. 2006.godine izvršen je eksperiment u kome su ženke pacova hranjene
sojom otpornom na herbicide okotile zakržljale mladunce, od kojih je polovina uginula u
roku od 3 meseca. Preživeli su bili sterilni. Iste godine su indijske novinske agencije
objavile da su hiljade ovaca kojima je dato da pasu ostatke roda BT pamuka iznenada
uginule. I 2007. su se javljali slučajevi uginulih životinja. Takođe su se pojavili izveštaji koji
ukazuju na simptome slične alergiji među indijskim radnicima na plantažama BT pamuka.
2002. godine, u jedinom testu izvršenom nad ljudima otkriveno je da izmenjeni genetski
materijal od genetski modifikovane soje ne samo da ostaje u crevima čoveka, već može da
prenese genetski materijal na bakterije koje su nastanjene u probavnom sistemu. Tvrdi se
da Amerikanci jedu GM hranu već godinama unazad bez ikakvih loših efekata. Međutim, ta
hrana nije obeležena i niko nije nadgledao posledice. Kada se u jelovnik jedne nacije ili šire
uvedu nove namirnice ponekad su potrebne godine da bi se otkrile posledice. Primer toga
su trans masne kiseline, jer su ljudima bile neophodne decenije da shvate da su one uzrok
miliona smrti.

Ometač
07-10-2011, 15:12
CODEX ALIMENTARIUS

Codex Alimentarius ili „zakoni o hrani“ je agencija Ujedinjenih Nacija koju sponzorišu dve
UN organizacije: WHO (Svetska zdravstvena organizacija) i FAO (Organizacija za hranu i
poljoprivredu). Njen statut tvrdi da su joj ciljevi „a) zaštita zdravlja potrošača i
obezbeđenje dobre prakse u trgovini hranom; b) promovisanje koordinacije svih napora
koje države i nevladine organizacije ulažu u standardizaciju hrane.“ Međutim, doktorka
Rima Lejbou koja se od 1970. godine bavi prirodnom medicinom je proučila više od 16.000
stranica dokumentacije Codexa i došla do zaključka da će, ako se usvoji, Codex
Alimentarius eliminisati našu slobodu izbora suplemenata (dodataka ishrani), prirodnih
lekova i zdrave, čiste hrane. Obratićemo pažnju na ključne momente iscrpne studije ove
žene – vodećeg borca protiv uvođenja Codexa o njegovom uticaju na živote svih nas.

U pitanju je set „standarda“ i „vodiča“ za hranu koji su osmislile UN, a podržala STO
(Svetska trgovinska organizacija). Cilj ovih standarda je kontrola kako i šta ljudi mogu da
gaje, prodaju i jedu, i koje tipove dijetetskih suplemenata je dozvoljeno proizvoditi i
prodavati. Dr Lejbou predviđa da će na kraju zahtevati i kontrolu izbora lečenja. Plan koji
se krije iza Codex Alimentariusa je da reguliše, i na taj način, kontroliše sve što stavimo u
usta.

Ometač
07-10-2011, 15:13
Čini se da je prvi problem koji je privukao pažnju javnosti na Codex izjava jednog od
njegovih čelnih ljudi da dijetetski suplementi ne utiču na zdravlje. Čak su njihovim vodičem o
mineralima i vitaminima dozvoljene samo veoma male količine vitamina i minerala. Posle
ovakvih postupaka, prirodna je reakcija pomisao da su prirodni preparati i dijetetski
suplementi direktna pretnja profitu farmaceutskih kompanija i da oni žele tu pretnju da
uklone. Jer, što više ljudi koriste prirodnu medicinu da reše svoje zdravstvene probleme
manje će lekova kupovati. Sve ovo je naravno uvijeno u šareni papir „zaštite konzumenata“ i
„manjka sigurnosti“. Na primer, korišćenje vitamina C u količinama većim od 60-200mg
dnevno (tačni limiti još nisu definisani) bi bili nelegalni, i tako Codex vitamin C stavlja u sličnu
poziciju sa heroinom.

Ometač
07-10-2011, 15:14
Dokazano je da neke genetski modifikovane biljke same proizvode pesticide, a te otrove
jedu i ljudi. Codexom se polako ukida ekološka poljoprivreda jer je mnogo manje isplativa
od one poljoprivrede kojom se bave ogromne korporacije i kojima se mogu prodati jaki
herbicidi i genetski modifikovano seme koje je otporno na te iste herbicide. Preko trista
aditiva će biti dozvoljeno da se koristi u prehrambenoj industriji, od čega su neki
bezopasni, ali u toj gomili se nalaze i oni za koje javnost zna da su kancerogeni ili na neki
način loši po zdravlje ljudi.

U SAD, Codex je uspeo da progura svoju ideju da GMO ne moraju da budu naznačeni na
etiketi proizvoda. Što ne znači da i ostale države u svetu neće uskoro početi da jedu
hranu ne znajući da li to što drže na viljušci u sebi ima nečega za šta je raznim naučnim
dokazima pokazano da je opasno po zdravlje ili ne.

Ometač
07-10-2011, 15:14
Ko zna, možda će i građani Srbije, koja je takođe potpisnik Codexa (možete proveriti na
sajtu Codex Alimentarius-a) učestvovati u ovoj lutriji. Ono što zasigurno znamo je da
industrija mesa Matijević koristi GMO (pogledajte na dnu plakata), tako da ako jedete
njihovo mesne prerađevine verovatno jedete meso životinja koje su jele genetski
modifikovanu hranu koja je, opet verovatno, došla sa polja MK Komerca koji je pre
nekoliko godina počeo da uvozi od Monsanta genetski modifikovane proizvode.

Bez obzira verujete li u sve ovo ili mislite da je u pitanju još jedna velika teorija zavere
svetskih paranoika, za svaki slučaj izbegavajte proizvode koji imaju na sebi nacrtanu
piramidu sa natpisom CODEX ALIMENTARIUS. Ja ću ih sigurno izbegavati.


Izvor: healthfreedomusa

Ometač
07-10-2011, 15:15
Srbija bez GMO proizvoda

Sa problemom GMO hrane ne suočava se samo Srbija, s obzirom na to da se i EU već
godinama opire nastojanjima Amerike da GMO proizvode progura na evropsko tržište.

U SAD je inače ogroman procenat obradivog zemljišta zasejan GMO proizvodima (kod soje
90 odsto), dok veliki broj evropskih stručnjaka smatra da je upotreba GMO hrane izrazito
štetna.

U Srbiji su zabunu izazvale izjave potpredsednika Vlade Božidara Đelića, koji je 6.
decembra prošle godine u Briselu, posle sastanka sa evropskim komesarom za
poljoprivredu Dačijanom Ćološom, rekao da je EU tražila da izmenimo i dopunimo zakone
o rakiji i genetski modifikovanim organizmima, i da su ta dva pitanja rešena.

Ometač
07-10-2011, 15:15
“Evropska komisija je iznela zamerke na naše zakone o rakiji i GMO. Srbija je zemlja koja
hoće da uđe u EU i samim tim mora da poštuje zakone koji uređuju oblast GMO. Ono što,
ipak, nikada nećemo da uradimo jeste da uradimo bilo šta što bi nanelo štetu građanima. Za
sve ostale informacije obratite se Ministarstvu poljoprivrede”, rekao je Đelić.

Ministar poljoprivrede Saša Dragin navodi, međutim, da je Evropa od Srbije tražila samo da
oformi telo koje će kontrolisati da li na tržištu ima genetski modifikovane hrane.

Ometač
07-10-2011, 15:16
“Ministarstvo poljoprivrede ima restriktivnu politiku kada je u pitanju GMO, i iz tog razloga
su zabranjeni uvoz, proizvodnja i konzumiranje genetski modifikovane hrane. Ni u jednom
trenutku EU nije tražila da Srbija dozvoli genetski modifikovanu hranu, jer to nije
dozvoljeno ni u jednoj zemlji EU. Jedino što se traži od nas jeste da oformimo stručno
telo koje će ispitivati proizvode koji bi mogli da sadrže takve sastojke”, tvrdi Dragin.

On odgovorno tvrdi “da ni u jednoj zemlji EU korišćenje GMO proizvoda nije dozvoljeno,
pa neće biti ni u Srbiji, niti se to od nas traži. Oni koji imaju nameru to da uvoze, neka
nađu nekog drugog ministra poljoprivrede“.

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Miladin Ševarlić kaže da bi Srbija mnogo
izgubila ako bi dozvolila proizvodnju GMO, jer svega 10 odsto stanovnika u Evropi koristi
GMO. “Postoje mnogobrojne studije koje potvrđuju da takva hrana izaziva alergološka i
toksikološka oboljenja, slabi imunitet, oštećuje bubrege i jetru, pa čak izaziva i najopasnija
oboljenja”, rekao je Ševarlić.

Ometač
07-10-2011, 15:16
http://razbibriga.net/imported/2011/10/geneticallymodifiedfood-1.jpg

Ometač
07-10-2011, 15:17
Saopštenje za javnost Ekološkog pokreta Novi Sad

У уторак, 11. јануара о.г. у другом дневнику РТ Србије и у данашњем броју листа
Прес, министар пољопривреде, шумарства и водопривреде, Саша Драгин, је у својој
изјави поводом јавног упозорења Еколошког покрета о опасности од генетски
модификованих организама и Кодекса Алиментариуса, бестидно изнео неистине у
циљу обмане јавности.

Његова тврдња у дневнику на РТС да у Србији, док је он на том месту, ,,неће бити
дозвољени производња и увоз генетски модификоване хране и семена представља
бестидну обману јавности.

Та тврдња је потпуно неистинита, јер је МК Група од 2007. године званични увозник
генетски модификованог семена и хербицида од Монсанто корпорације на основу
јавно потписаног међусобног уговора од 16. маја исте године. Генетски
модификовано семе се и данас јавно увози, дистрибуира и узгаја у Војводини, о чему
је целокупна јавност упозната кроз режирано уништавање само дела засејаних
парцела са генетски модификованом сојом у општини Оџаци прошле године.

Ometač
07-10-2011, 15:18
За наредну сетву у Србији се јавно склапају уговори са сељацима о сејању генетски
модификоване соје у Војводини.

Корпорација Монсанто је у децембру прошле године преко интернет мреже јавно
расписала конкурс за Србију ради запошљавања наших држављана ,,да на нивоу
српских сељака продају генетски модификовано семе и хербициде и да анализирају
конкуренцију, иако по тренутно важећем закону у Србији то није дозвољено. Више од
10.000 људи је до сада прочитало расписани конкурс корпорације Монсанто, а да
Јавни тужилац Србије није реаговао на очигледно кршење закона од стране
организованог криминала у коме и сам нечињењем учествује.

Ometač
07-10-2011, 15:18
Његова изјава у другом дневнику РТС да ,,Закон који важи у Европи је такав да
ниједна генетски модификована намирница није дозвољена за људску исхрану, не
морамо ни да се бринемо око тога представља такође бестидну лаж. Цела Европа је
преплављена намирницама од генетски модификованих организама, са којих су чак
скинуте назнаке да су направљене од њих. Европа је подлегла притисцима
америчког индустријског лобија за који отворено ради и влада САД, о чему сведочи и
изјава потпредседника САД Џозефа Бајдена током посете Србији ,,да је Америка
незадовољна законом у Србији о забрани узгоја и промета генетски модификованих
организама.

Министар пољопривреде, који је годину дана био на специјализацији у
биоинжењерској лабораторији у САД где је радио на генетском дизајнирању
животиња за људску исхрану, се добро сећа да је потпредседнику САД понизно
обећано да ће Србија то врло брзо променити.

Ometač
07-10-2011, 15:19
Бескрупулозној обмани јавности допринос је дала и гошћа ,,јавног медијског сервиса
Јованка Миљуш-Ђукић са Института за молекуларну генетику и генетичко
инжењерство која је сама себе демантовала гестовима особе која свесно лаже, као и
водитељица другог дневника која је додала да ,,у ресорном министарству кажу да се
за сада закон не мења и да ће уколико до тога дође, јавност о томе бити обавештена.

У ,,ресорном министарству, насупрот свом шефу, изјављују да је стручна служба
припремила Нацрт закона о генетички модификованим организмима и после правне
анализе ће бити стављен у процедуру усвајања, што је објављено у дневној штампи
истог дана када је ,,ресорни министар“ без стида и срама обмануо јавност.

Последња обмана „ресорног министра“ се односила на изјаву да ,,не морамо ни да
се бринемо око тога“.

Ometač
07-10-2011, 15:19
Са таквим људима, који су дозволили окупацију Србије од стране приватне
компаније и који понизно прихватају промену закона којим ће бити званично
дозвољен узгој и промет генетски модификованих организама у комерцијалне сврхе,
што пуне три године мимо важећих закона повлашћени чланови ДС већ раде у
Србији, грађани Србије морају бити дубоко забринути. Не само забринути, него би
морали почети и да се организују ради изласка на улицу ради одбране права на
живот и будућност.

У супротном, уколико се оваквим бескрупулозним људима дозволи јавно наговештена
намера спровођења геноцида над становништвом Србије, Србија ће бити избрисана
са географске карте света.

Директор

Никола Алексић, с.р.

Ometač
07-10-2011, 15:20
MK grupa podnela prijavu protiv Aleksića


BEOGRAD, 25. januara 2011. (Beta-Ecotopija) – MK grupa (MK Group) saopštila je danas da
je protiv predsednika Ekološkog pokreta Novog Sada Nikole Aleksića podnela krivičnu prijavu
zbog narušavanje poslovnog ugleda i kreditne sposobnosti.


http://razbibriga.net/imported/2011/10/logo_pravi_MK_group-1.jpg

Ometač
07-10-2011, 15:21
MK grupa je u saopštenju najavila da će protiv Nikole Aleksića zbog njegovih izjava da ta
kompanija uvozi genetski modifikovano seme pokrenuti i parnicu za naknadu štete sa
višemilionskim odštetnim zahtevom.

MK grupa je ponovo demantovala tvrdnje da uvoze genetski modifikovano seme.

“Kompanija će i u budućnosti koristiti sve raspoložive pravne mere i postupke protiv svih
lica koja u javnost iznose neistinite i zlonamerne informacije o našem poslovanju i to bez
obzira da li ta lica to čine iz nemoralnih razloga da bi postigla svoje ili tudje ciljeve ili iz
drugih neopravdanih razloga”, navodi se u saopštenju.

Ekološki pokret Novi Sad saopštio je ranije da firma MK Grupa uvozi genetski
modifikovano seme i herbicide kao i da to zna i ministar poljoprivrede Saša Dragin. Dragin
je, medjutim, demantovao te tvrdnje.

Ometač
07-10-2011, 15:21
Srbiju proglasiti za region bez genetski modifikovane hrane

Stav Privredne komore Srbije (PKS) je da Srbija treba da ostane region gde se ne gaje
genetski modifikovane biljke, jer je to preduslov za bolje pozicije naših poljoprivrednih
proizvoda na tržištima širom sveta, izjavio je danas potpredsednik PKS (PKS) Stojan
Jevtić.

Jevtić je ukazao da je neophodno ponovo aktuelizovati raniji predlog o donošenju
rezolucije po kojoj bi se teritorija Republike Srbije proglasila područjem bez proizvodnje
genetski modifikovane hrane za stočnu i ljudsku ishranu.

“Proglašenjem i sprovođenjem rezolucije o zabrani gajenja genetski modifikovanih
organizama (GMO) Srbija bi bila prva zemlja u Evropi koja bi brendirala svoju proizvodnju”,
naglasio je Jevtić.

“To bi donelo i i izrazite mogućnosti povećanja izvoza u Evropsku uniju (EU) tradicionalnih
proizvoda i proizvoda organske proizvodnje iz Srbije”, dodao je Jevtić.

Ometač
07-10-2011, 15:22
http://razbibriga.net/imported/2011/10/maline_2-1.jpg

Ometač
07-10-2011, 15:23
Prema njegovim rečima, zabranom proizvodnje GMO omogućava se nesmetano širenje i
povećanje organske proizvodnje.

”Istovremeno se ne zabranjuje uvoz i potrošnja GMO hrane samo za ljudsku ishranu i
time se ne krše pravila i odrednice Svetske trgovinske organizacije (STO) u pogledu
prometa proizvoda”, rekao je on.

“Na ovaj način GMO ne bi ulazili u lanac ishrane životinja. Genetski modifikovana hrana u
prometu mora biti vidno obeležena u skladu sa strogim propisima o prometu ove vrste
hrane”, rekao je Jevtić.

“Srbija raspolaže sa 5,1 miliona hektara relativno malih poljoprivrednih površina u kojima
su oko 3,3 miliona hektara oranične površine na kojima se uspešno može organizovati
proizvodnja hrane bez genetski modifikovanih organizama”, kazao je Jevtić.

Izvor: Blic

Nežnicah
30-04-2013, 12:05
Žao mi je što neke naše novine ovo ne objave, barem ja nisam našla... ali strašno je ono što piše u članku :aha:

Želite saditi vlastito povrće? E, pa neće ići, kažu u EU (http://razbibriga.net/vijesti-i-politika/svijet/4480-zelite-saditi-vlastito-povrce-e-pa-nece-ici-kazu-u-eu)


Mislili ste kako ćete pod stare dane moći posaditi vlastite rajčice, malo zelene salate i pokoji domaći krastavac? Neće ići – barem ne ako pitate birokrate iz Europske unije. Oni su, naime, donijeli odluku o kultivaciji svog voća i povrća, a posljedice te odluke na sebi će ponajprije osjetiti mali poljoprivrednici, pa čak i vlasnici privatnih vrtova. Više informacija o svemu možete doznati na portalu Nutricionizam.com čiji tekst (http://www.nutricionizam.com/index.php/novosti/51-eu-zeli-regulirati-kultivaciju-svog-voca-i-povrca)ovdje prenosimo u cijelosti.

Regulativa za marketing reproduktivnog biljnog materijala naći će se pred članovima Europske komisije 6. svibnja 2013. godine. EK želi ubuduće nametnuti poljoprivrednicima i vrtlarima upotrebu standardiziranog sjemenja. Stare i rijetke sorte imaju malu vjerojatnost da će biti odobrene, a njihova kultivacija biti će kažnjiva zakonom – čak i kada se bilje sadi na privatnom zemljištu. Europska komisija radi reviziju Europske trgovine sjemenjem u vidu nove regulative. Odluka Europskog suda iz 2012. godine dozvoljava da poljoprivrednici mogu prodavati samo autorizirano sjemenje. Do sada, stare i rijetke vrste koje su se uzgajale u malim količinama bile su izuzete iz od ovih pravila. No, nova će regulacija onemogućiti malim poljoprivrednicima ili privatnim osobama da u budućnosti distribuiraju vlastito sjeme.
Austrijske ekološke organizacije tvrde da će tako mnoge vrste konvencionalnog povrća i žitarica nestati iz kultivacije. Registracija svih sorti postaje obavezna i dovodi do kompletne unifikacije. Mali će poljoprivrednici biti prisiljeni zadovoljiti nepregledne birokratske i financijske prepreke ne bi li registrirali svoje varijetete sjemenja. Ekolozi se boje žestoke službene kontrole koja će rezultirati velikim kaznama za one koji uzgajaju ne-registrirane varijetete biljaka. Potrošači će imati sve manje slobode izbora, manje raznolikosti hrane, manje boja i okusa, i manje nutritivne vrijednosti voća i povrća na svojim tanjurima. Svim potrošačima bi trebalo biti dostupno svo biljno sjeme, a posebno ono koje je prilagođeno lokalnom uzgoju. Lokalno voće i povrće tretira se s manje pesticida i gnojiva, zahtijeva manje vode i tako smanjuje zagađenje okoliša. Tko će imati koristi ako nestanu rijetke i lokalne sorte bilja? Tko će imati koristi od normizacije sjemena? Samo one grupe koje već posjeduju glavninu tržišta sjemenom. Cilj velikih multinacionalnih kompanija je kontrola nad cjelokupnom proizvodnjom hrane. EK će predati nacrt regulative Europskom Parlamentu 06. svibnja 2013. godine, a Parlamentarci će podići svoje ruke. Europski građani, kojima se i mi uskoro pridružujemo, najvjerojatnije ne znaju puno o ovoj fundamentalnoj odluci koja će biti izglasana u Parlamentu. Da li ste čuli nešto o regulaciji trgovine biljnim sjemenjem na dnevnicima velikih televizijskih kuća? Vjerojatno ne.
Nacrt regulacije reflektira potrebe industrije, a ne pojedinaca. Regulacija zahtjeva registraciju biljnih VARIJETETA i certifikaciju pojedinih lotova proizvodnje propagacijskog materijala – sjemenja. Da bi se registrirao u službenom katalogu, varijetet treba biti određen (Distinct), visokog stupnja jednolikosti (Uniform) i stabilan (Stable). Engl. skraćenica ovih karakteristika je DUS. U nekim slučajevima, većinom za agrikulturne biljke, treba zadovoljavati kriterije „vrijednosti za kultivaciju i upotrebu“ (Value for Cultivation and Use – VCU). Ove se karakteristike testiraju kroz uzorkovanje na polju, laboratorijske analize i usporedbom već postojećim registriranim varijetetima.
Što će Majka Priroda reći na točno određene, jednolične i stabilne biljne varijetete? Niti jedna kultivirana, a niti „divlja“ biljka neće pobjeći prirodnim zakonima Evolucije, a tako niti ovo umjetno i birokratsko katalogiziranje. Živi organizmi nikada neće biti točno određeni i jednolični, a neće biti niti stabilni jer se prilagođavaju uvjetima u kojima žive i jer se tako razvijaju. Zašto se u prodaji smiju naći samo određeni, jednolični i stabilni organizmi, i zašto bismo tim činom ugrozili postojeći spektar biološke raznolikosti? Testovi određenosti, jednolikosti i stabilnosti (DUS) su namijenjeni razvrstavanju biljaka kako bi se na temelju tih karakteristika dobio certifikat o biljnom varijetetu ili privatno ekskluzivno pravo na biljni varijetet. Moderni biljni varijeteti su genetički veoma slični zbog zajedničke genealogije, i tada postaje lako ostvarivo privatno pravo vlasništva. Bilo bi jako teško dokazati tko je vlasnik varijeteta kada bi varijetet bio vrlo homogena (različit). Testovi određenosti, jednolikosti i stabilnosti (DUS) se provode u intenzivnom poljodjelstvu i u uvjetima gdje se mogu usporediti s industrijskim sjemenjem dobivenog intenzivnim uzgojem. Stoga je proces registracije diskriminacija prema manjim poljoprivrednicima, a pogoduje samo velikim sustavima. Povijesno gledano, sistem certifikacije uveden je dvadesetih godina prošlog stoljeća s ciljem poboljšanja transparentnosti i kvalitete biljnog sjemenja na tržištu. Registracija je u početku bila proizvoljna, ali je preuređena u legalnu obvezu sredinom prošlog stoljeća u ratnim uvjetima kako bi se forsirala agrikulturna produktivnost. Cjelokupan je proces usko povezan s fašističkom ideologijom odvajanja „čistog i vrijednog“ od „inferiornog“ materijala, npr. u njemačkom Trećem Reich-u. Obavezna zakonska registracija se kasnije proširila u svrhu poticanja modernizacije i industrijalizacije agrikulture istodobno štiteći interese agro-industrije. Tijekom zadnjih par desetljeća postali smo svjedoci masovnog gubitka genetičke raznovrsnosti, industrijalizacija poljoprivrede stvorila je ogromne ekološke probleme, dok je agro-kemijska industrija nastavila dominirati nad tržištem sjemenja – stoga regulativa za marketing reproduktivnog biljnog materijala nastavlja isti destruktivni pristup prema izvorima hrane. Sustav obavezne registracije i certifikacije će biti još više totalitaristički, restriktivniji i reguliran do najsitnijih detalja – kakav nije bilo u prošlosti. I naravno, malo je mehanizama zaštite ostalo u rukama država članica EU koje sada neće moći osigurati suverenitet hrane na vlastitom teritoriju. Vrtlari, mali poljoprivrednici, seljaci, farmeri – svi oni koji žele sačuvati biljno sjeme sa svojih posjeda i koji će ga razmjenjivati bavit će se protuzakonitim radnjama!

strava i užas :ququ:

Moonster
30-04-2013, 21:03
Žao mi je što neke naše novine ovo ne objave, barem ja nisam našla... ali strašno je ono što piše u članku :aha:



Što će Majka Priroda reći na točno određene, jednolične i stabilne biljne varijetete? Niti jedna kultivirana, a niti „divlja“ biljka neće pobjeći prirodnim zakonima Evolucije, a tako niti ovo umjetno i birokratsko katalogiziranje. Živi organizmi nikada neće biti točno određeni i jednolični, a neće biti niti stabilni jer se prilagođavaju uvjetima u kojima žive i jer se tako razvijaju.
Ništa neće reći jer ništa tu majka priroda ne može, čak i da hoće.
Netačno, kloniranje se može, ukoliko se na tome insistira, izvesti bez ijedne greške na ćelijskm nivou, to omogućava biotehnologija.
Prilagođavaju se uvjetima u prirodi, ali u mikroklimatskim sredinama koje mogu biti strogo kontrolisane, od ćelijske reprodukcije, preko razvoja, rasta i sazrevanja, svi tako uzgojeni organizmi, mogu biti na DNK nivou besprekorno identični.


Zašto se u prodaji smiju naći samo određeni, jednolični i stabilni organizmi, i zašto bismo tim činom ugrozili postojeći spektar biološke raznolikosti? Testovi određenosti, jednolikosti i stabilnosti (DUS) su namijenjeni razvrstavanju biljaka kako bi se na temelju tih karakteristika dobio certifikat o biljnom varijetetu ili privatno ekskluzivno pravo na biljni varijetet. Moderni biljni varijeteti su genetički veoma slični zbog zajedničke genealogije, i tada postaje lako ostvarivo privatno pravo vlasništva.
Zato što je ovo posao, koji se sada uveliko dešava na zapadu, ali će se sigurno pre ili kasnije početi primenjivati i na istoku.
Suština cele priče je da određene korporacije kao što je Monsanto (http://www.monsanto.com/Pages/default.aspx) (jako dobro poznat i ozloglašen u USA među farmerima) prvo krenu sa projektima kooperacije sa farmerima, gde se prvo farmerima, posebno velikima ponude odlične subvencije, "hvataju" ih na šemu novcakoji im daju u početku.
Kada farmer prihvati kooperaciju sa njima, oni (u ovom slučaju Monsanto) osigurava seme i traži da se sam njihovo seme koristi u proizvodnji na primer kukuruza. Farmer to prihvati, zaseje parcele sa njihovim kukuruzom, plati im neke pare i cela bajka između Monsanta i farmera traje u proseku godinu-dve. Nakon toga Monsanto traži od farmera da im daju veći udeo u novcu, što farmeri naravno odbiju.
Kada odbiju, Monsanto traži raskid ugovora sa njima, ali i da se izvrše inspekcije, svake godine na njihovom zemljištu u potrazi za ilegalnim semenom koje je farmer možda zadržao od Monsanta.
Ono što farmeri ne znaju na početku priče je da je ponuđeno seme u doslovnom i pravnom smislu vlasništvo korporacije Monsanto, drugim rečima da je DNK toga semena patentiran i preko patentnog prava zaštićen kao njihovo vlasništo, radi se genetski modifikovanom kukuruzu.
Nakon svega toga korporacija protiv farmera, farmer pre ili kasnije gubi samo zbog sudskih troškova, da mu i ne nađu ništa drugo.

Kada i izađe iz ugovora sa Monsantom, svi drugi farmeri koji su pod ugovorom, rade i dalje, ćute, plaćaju više Monsantu, tačnije sada rade za njih, a zauzvrat sam Monsanto stiče monopol na tržištu žitarica i obara cenu svim ostalim farmerima koji ne proizvode njihov genetski modiikovan kukuruz.

To je suština cele priče, da se ukine biološka,samim tim i DNK raznovrsnost, pa da neka kompanija postane vlasnik semena i samim tim da kontroliše kompletnu prehrambenu industriju u svakom smislu.


Vrtlari, mali poljoprivrednici, seljaci, farmeri – svi oni koji žele sačuvati biljno sjeme sa svojih posjeda i koji će ga razmjenjivati bavit će se protuzakonitim radnjama!

Tačno tako
Upravo tako.strava i užas :ququ:

:aha:

Nežnicah
23-05-2013, 20:35
Što jedu elite?

Vjerojatno je nekima od vas ponekad palo na um pitanje: Što jedu najmoćniji ljudi svijeta?

Pa sumnjamo da baš vole one stvari kao i mi mali ljudi jer oni su itekako upućeniji od nas.



Dok mnogi u Kini razbijaju glavu time kako prehraniti sve brojniji narod njihovi vladajući su se pobrinuli da dobe najfinije od najfinijeg.

Između ostalog oni jedu travom hranjenu govedinu s pašnjaka Mongolije, organski čaj s Tibeta te rižu ispranu planinskim snijegom. Ondje se neki od najkvalitetnijih proizvođača takvih proizvoda niti ne reklamiraju jer imaju ograničene zalihe koje idu samo najbogatijima.

I sve to dostavlja nadležna služba s farmi koje rade po striktnim propisima.

Mitt Romney, predsjednički kandidat SAD-a, ima poslovnih veza s Monsantom još od 70-ih godina, pretpostavljamo da mu to donosi mnogo novca, no ipak, nije lud da to jede. Tako da Mitt zahtijeva isključivo organsku hranu, dok njegova žena Ann kombinira istu prehranu s holističkom medicinom otkako joj je dijagnosticirana multipla skleroza.

Kuhar iz Bijele kuće koji je kuhao za vrijeme Busha i Clintona rekao je da su obje obitelji striktno zahtijevale organsku hranu. Wagyu i govedina s pašnjaka često su bile na meniju. Laura Bush je uvijek naglašavala da ako se mora birati, organske namirnice imaju prednost...

Beyonce je za vrijeme svoje trudnoće također konzumirala striktnu organsku prehranu, a danas to isto, ali najbolje od najboljega daje svojoj kćerki.

Gil Logan, ekskluzivni šef Levy restorana 2007. je kuhao za kraljicu. Rekao je da kraljevska obitelj preferira organsku i prirodnu hranu, te da uvijek vode svoje kuhare kada putuju. Kraljica je bila jako sretna kad je saznala da Logan kupuje nezagađene namirnice od lokalnih proizvođača.

Monegaški princ Albert II isto jede isključivo organske namirnice iz vlastitog vrta.

Zanimljivo je da je u kantini Monsanta zabranjeno služiti GMO hranu, njihov izgovor je da imaju pravo na izbor.

I na kraju Obama, isti onaj koji je u zadnje vrijeme potpisao hrpu Monsantu naklonjenih zakona i pokazao svoje licemjerje.

Obitelj Obama također strogo preferira organsku hranu. Prva dama Michelle tako je zasadila vrt iz kojega njena djeca jedu samo prirodno i zdravo voće i povrće.

I tako dok oni mogu birati, ljudima se servira frankenštajnska hrana.......


http://www.4dportal.com/hr/zivot/3420-sto-jedu-elite

hoću i ja za sebe i svoje voljene pravo na izbor šta ću jesti i gajiti :sad:

причалица
25-05-2013, 12:24
Генетски инжењеринг омогућава научницима да створе биљке, животиње и микроорганизме манипулацијом гена на начин који мења структуру природних ствари.

Ови генетски модификовани организами (ГМО) могу да се прошире кроз природу и укрсте са природним организмима, чиме се загађује чисто окружење и будуће генерације иду у непредвидививим и неконтролисаном начину и правцу развијања.

Њихова дистрибуција је „генетичко загађење“ и главна претња здрављу, јер ГМО не може бити повучен кад је једном пуштен у животну средину.
Због пословних интереса, јавност се ускраћује право да знају о ГМО састојцима у ланцу исхране, а самим тим губи право да их избегну упркос присуству обавезе обележавања у појединим земљама.

Биолошка разноврсност мора бити заштићена и поштована као глобално наслеђа човечанства, а један од кључних ствари за наш опстанак на планети. Многе Владе покушавају да реше претњу ГМО са међународним прописима, као што је протокол биосигурност, али не треба сметнути са ума да иза ГМО лобиста стоји огроман новац и велика корупција којом покушавају да „прогурају“ законе који ће им омогућити продају њихових производа, а на штету људи.

Верујемо:

ГМО не би требало да буде пуштен у животну средину, јер не постоји адекватан научно разумевање њиховог утицаја на животну средину и здравље људи.

Залажемо се за непосредне привремене мере, као што су обележавање ГМО састојака.

Такође смо против свих патената на биљке, животиње и људи, као и патената на својим генима. Живот није индустријска роба. Када смо силом обликовали живота и снабдевање храном на нашој планети у складу са економским моделима, а не својим природним, то радимо на сопствени ризик.

Greenpeace је објавио списак произвођача ГМО производа:

1 Snickers
2 Супе Campbell
3 Пиринач Uncle Bens Mars
4 Чај Lipton
5 Mars M&M
6 Twix
7 Milky Way
8 Cadbury (Кадбери) чоколада, какао
9 Ferrero
10 Nestle чоколада
11 Чоколадни напитак Nestle Nesquik
12 Безалкохолни напитак Соса-Соla
13 Sprite, Fanta
14 Pepci-Соla
15 7-Up
16 Сосови Knorr
17 Кекс Parmalat
18 зачини, мајонези, сосови Hellman’s
20 зачини, мајонези, сосови Heinz
21 Дечји напитак Nestle
22 Hipp
23 Abbot Labs Similac (млеко у праху за бебе)
24 Јогурти, кефир, сир, дечји напитак Denon
25 McDonald’s мрежа „ресторанов“ брзе хране
26 чоколадс, чипс, кафа, дечји напитак Kraft
27 кечап, сосови. Heinz Foods
28 дечји напитак, производи „Делми“ Unilever

http://www.magacin.org/2013/04/greenpeace-spisak-proizvodjaca-gmo-proizvoda/