PDA

Pogledaj Punu Verziju : Začini i začinsko bilje



Пркос
29-10-2009, 09:52
ZAČINI I ZAČINSKO BILJE

BRANJE I ČUVANJE ZAČINSKIH BILJAKA

Neke začinske biljke možete i sami da naberete u bašti ili prirodi. Pri tom je važno znati neka osnovna pravila koja obezbeđuju bezbednu i svrsishodnu upotrebu nabranog bilja.

Bere se samo zdravo i čisto bilje, nikako ne ono koje raste pored puteva, železničkih pruga ili pored naselja, jer je gotovo uvek zagađeno prašinom, isparenjima, zagađenim vazduhom... Isto tako, ako je lišće biljke oštećeno od insekata ili gljivičnog oboljenja, takođe se ne sme koristiti kao začin u jelima.

Najbolje je da se začinsko bilje bere po suvom, toplom, sunčanom vremenu, nikako ne posle kiše ili dok je vlažno od rose. Oštećene, slomljene delove biljaka treba odmah izdvojiti i baciti.

Nabrane biljke treba što brže osušiti ili konzervirati na neki drugi način. Ukoliko se suši, najbolje je poređati ga (listiće ili strukove) jedno do drugog, na čistu podlogu prekrivenu belim papirom ili čaršavom, a yatim staviti na mesto koje nije izloženo direktnom suncu, ali je toplo i zaštoćeno od vetra. Ukoliko se papir ovlaži zamenite ga drugim. Biljke se mogu vezati u snopiće i okačiti da se suše na hladnom i suvom, promajnom mestu. isto tako se mogu brzo osušiti i poređane jedna do druge u plehu, u poluotvorenoj pećnici zagrejanoj najviše na 40 stepeni. seme začinskih biljaka suši se na isti način i na istoj temperaturi.
http://razbibriga.net/imported/2009/10/00zacini_razni-1.jpg
Osušeno začinsko bilje ili seme najbolje se čuva u dobro zatvorenim metalnim kutijama, ili u obojenim staklenim teglicama sa čvrstim poklopcem. veće količine mogu se smestiti i u višestruke papirne kese. Zatim ih treba držati na prohladnom, suvom i tamnom mestu. Sunčeva svetlost štetno deluje na većinu osušenih biljaka, menja im prirodnu boju i smanjuje aromu. sušeno bilje može se koristiti najduže 4-6 meseci, kasnije gubi u kvalitetu i aromi.

Začinsko bije se može nekoliko dana čuvati sveže u frižidero. jednostavno ga dobro operite, otresite od vode i stavite u plastičnu kutiju a oda u frižider.

Začinsko bilje može se zamrznuti, a zamrznuto može da traje i duže od 6 meseci. Operite ga, smestite u kalupe za led i odozgo nalijte malo vode pa ga zamrznite. Kockice leda sa začinskim biljem istresite u plastičnu vreću, čvrsto uvežite i čuvajte u zamrzivaču.

Neke vrste začinskog bilja kao sto su peršun, mirođija, celer i bosiljak uspešno se čuvaju u soli. Treba ih sitno iseckati i izmešati sa solju, u razmeri 20 gr soli na 10 gr bilja,smestiti u staklene bočice koje se dobro zatvore, i čuvati u frižideru.

Пркос
29-10-2009, 09:59
ANIS - morač, janež
Pimpinella anisum
Koristi se i list i seme. Seme je jačeg ukusa i koristi se za kolače, testa i likere, ali i za začinjavanje ribe, živinskog mesa, krem supa i sosova. List ima blaži ukus, a upotrebljava se svež u salatama, jelima od povrća ili krem sirevima.

Lekovito dejstvo[/b] - Anis poboljšava varenje, smanjuje nadimanje, ublažava kašalj i glavobolju, smiruje zapaljive procese.
http://razbibriga.net/imported/2009/10/anis2-1.jpg

Пркос
29-10-2009, 10:01
BOSILJAK
Upotrebljava se lišće, sveže ili sušeno, za salate, supe, jela od povrća (naročito paradajza), za ribu, meso, marinate, sosove i prelive. U kuvana jela dodaje se pred sam kraj kuvanja jer mu je ukus tako izrazeniji.
Lekovito dejstvo- miruje, opušta, uspavljuje. Neki tvrde da deluje kao afrodizijak. Podstiče lučenje stomačnih sokova, pa pospešuje varenje i izaziva apetit.
http://razbibriga.net/imported/2009/10/bosiljak3-1.jpg

Пркос
29-10-2009, 10:12
ESTRAGON
Artemisia dranunculus Žbunasta, mirišljava biljka čiji se list koristi kao začin za sosove, salate, jela od paradajza, jaja i ribu. Treba ga koristiti u manjim količinama jer sadrži ulje intenzivnog ukusa koje može preovladati celim jelom, pa će se ostali ukusi iz jela izgubiti.

http://razbibriga.net/imported/2009/10/estragon-1.jpg

Dusala
02-11-2009, 13:08
Nasla pa da dodam... :raz_012: :razzz :prcko

Poboljšanje ukusa jela odavno se postiže dodavanjem začina.

Aloe vera – Phedredelaunay – lekovito u svakoj prilici

Aleva paprika – Jovan. S. S. – slatka ili ljuta, ali uvek pitka i britka

Angelika – jelenče – specifični ukus koji poboljšava voćne slatkiše

Beli luk – mladiluk – antibiotski, antibakterijski, specifične arome

Biber – rene preterana upotreba čini jelo nejestivim

Bio-začin – Talas – od svega pomalo za savršen ukus

Bosiljak – Stepskivuk – mirisom i nežnim cvetovima/rečima rasteruje gorke misli

Vanila – Nesanica – tamni štapić divne arome

Vlasac - Di - nežno, ukusno, ukrasno

Dragoljub – Veštičica/Alapača – blago zaljućeni listovi upotpunjeni nasmejanim cvetovima

Djumbir – Voja – prijatno resko

Žalfija – Mandrak72 – prilog koji ulepšava, leči, nasmejava

Kakao – poluuspavanka – „ujutru za dobar dan, uveče za dobar san

Kamilica – Krilaandjela – umirujuće dejstvo belih cvetića pretočeno u re

Karanfilić – Mezimče-Tužna – medenjaci bez njega ne bi bili tako lepi

Korijander – betyn – sitna zrnca prijatna u svako doba

Lovor – Danica Mašić – olakšava smetnje raznih vrsta

Ljubičica – najlepši ukras svakog kolača

Majčina dušica – Pričalica – uvek prepuna mudrosti i lepih reči, i dašak je dovoljan za savršen ukus

Melisa-limun trava – grlica – malo egzotike na drugi način

Muskat-orah – Šuky – prava aroma otkrije se tek kad je narendan

Nana - sanjalice - da smiri i olakša neminovno

Neven – Patos – boji, osvežava, ulepšava

Origano – sanjarenja56 – neodoljivi miris i ukus toplog mediterana

Peršun – Casper – gde god se nadje poboljša ukus, miris i opšti utisak

Prašak za pecivo – Nastasja – dodaš malo i uživaš gledajući kako se sjedinjuju svi sastojci

Ruzmarin – MahaMaja – ulepšava i spaja

Slačica – bokikojić – u zrnu ili samlevena, upotpunjuje poznate ukuse na drugačiji način

So – aforizmi – retka su jela koja ne zahtevaju bar mrvicu

Sremuš – beliočnjak – divlji a blag u isto vreme

Suncokret – Baladašević – osnov svega što počinje lepotom hleba/duše

Feferon – AnaM – slatkasto-kiselkasto-ljutkast ukus radosti

Celer – behappy – od korena do cveta proteže se neobična lepa aroma

Cimet – Vastag – obogaćuje prirodu na najlepši mogući način

Šafran – dmc – redak, ali nezamenljiv na mnogo načina...

Пркос
09-11-2009, 12:52
http://file:///C:/DOCUME%7E1/Natalie/LOCALS%7E1/Temp/moz-screenshot-11.pngČUBAR
(Satureja hortensis)


http://razbibriga.net/imported/2009/11/chubar1-1.jpgZeljasta aromatična

biljka. Upotrebljava se kao začin za razna jela od mesa,jaja, za

sosove, a naročito za jela od mahunastih plodova, kao što su grašak,

pasulj, sočivo...http://razbibriga.net/imported/2009/11/chubar2-1.jpg

Lekovito dejstvo - pojačava lučenje stomačnih

sokova, ublažava nadimanje, pročišćava organizam, ublažava tegobe

organa za varenje.

Пркос
09-11-2009, 12:53
CELER
(Apium graveolens)


Kao začin se koriste i koren i

listovi. Koren se koristi kao dodatak varivima, supama od mesa ili kao

salata (svež istrugan i pomešan sa kiselom pavlakom i orasima). List

ima široku primenu kao i peršunovČ dodaje se u supe, čorbe, jela od

mlevenog mesa i povrća.

Lekovito dejstvo - snižava krvni pritisak

i ublažava reumatične tegobe.

Пркос
09-11-2009, 12:53
TIMIJAN
(Thymus vulgaris)


http://razbibriga.net/imported/2009/11/timijan-1.jpgNe treba ga mešati sa majčinom dušicom

kojoj je sličan (i jedno i drugo su biljke iy roda Thimus).
Po pravilu, timijanom treba začinjavati sva izrazito masna jela, sve
vrste mesa i ribe i teške sosove. Koristi se i kao prirodni konzervans.
Lekovito dejstvo -deluje antiseptično i umirujuće. Ublažava grčeve,
prehladu, kašalj i menstrualne i reumatske bolove.

Пркос
09-11-2009, 12:54
SREMUŠ
(Allium ursinum)


http://razbibriga.net/imported/2009/11/sremus-1.jpg
Sremuš je tipičan predstavnik samoniklog jestivog bilja, zeljasta
biljka iz
porodice lukovica, veoma je nalik đurđevku. Mnogi probali da ga
kultivišu i odgoje ga, ali nije poznato da je to nekome uspelo. Njegovo
lišće ima aromu belog luka. Listovi se mogu koristiti umesto belog luka
u svim kuvanim jelima, a izuzetno su pogodni za stavljanje u sveže
slate, naročito je
dobra kombinacija sa zelenom salatom, a u nekim kuhinjama seckani
listovi sremuša dodaju se testu za hleb. U narodu se od spramuša
spravlja i
lekovita rakija. Na 1 litar rakije stavite 1 veću vezu sremuša,
ostavite da odstoji nedelju dana.


http://razbibriga.net/imported/2009/11/sremus2-1.jpg Lekovita svojstva
-
Kažu da otklanja sve boljke. Fantastičnom brzinom čisti organizam od
štetnih materija. Sadrži eterična ulja, vredne mineralne soli, šećer,
vitamin C, karotin, belančevine, masti i alicin - kao glavni sastojak.
Blagotvoran je kod arterioskleroze, povišenog krvnog pritiska, bolesti
jetre, pluća, pri čišćelju rana, želuca i creva...

Пркос
09-11-2009, 12:55
SLAČICA - bela slačica
(Sinapis alba)


Seme ove jednogodišnje biljke

koja se gaji u zemljama mediterana, koristi se za začinjavanje kuvanih

jela od mesa mešanih sa povrćem (lonac) i kisele zimnice (krastavčići i

paprika), a mleveno služi za proizvodnju senfa, čija je primena veoma

raznovrsna (omekšava šnicle ili dinstano meso, pečenju daje izražajanhttp://razbibriga.net/imported/2009/11/slacica3-1.jpg

ukus, a važan je sastojak mnogih marinata i sosova.

Lekovito dejstvo - antiseptičko i dezinfekciono, pa se čajem od semena slačice

može ispirati grlo.

Пркос
09-11-2009, 12:55
SELEN
[Levisticum officinale]


http://razbibriga.net/imported/2009/11/selen-1.jpgBilka oštrog mirisa. Ukus je u početku slatkast, posle oštar, malo gorak, biberast i veoma intenzivan. Seme, listovi i stabljike selena su aromatični, ukusa sličnog celeru.


Selenom se mogu obogatiti ukusi čorbi i paprikaša, a sveži listovi se
mogu dodati salatama i povrću. Obzirom na to da selen, za razliku od
celera i većine drugih začina, ne gubi aromu prilikom dugog kuvanja,
koristi se za vegeterijanska jela, kuvani pirinač, nadeve za povrće i
za aromatizovana pečenja.

Lekovito dejstvo - Prijatan, aromatičan i bezopasan diuretik, stomahik
i karminativ. Često se daje zajedno sa žitaricama za lečenje organa za
varenje, mokrenje i disanje. Ima lekovito dejstvo kod bolesnika koji
imaju grčeve u crevima.

Пркос
09-11-2009, 12:56
RUZMARIN
(Rosmarinus officinalis)


http://razbibriga.net/imported/2009/11/ruzmarin-1.jpgUloga
ruzmarina kao začina dobro je poznata. U kulinarstvu se ruzmarin
koristi kod pripremanja morske ribe, pečenja, pečenog krompira, čorbi.
Nešto manje je poznata njegova uloga u kozmetici i narodnoj medicini.
Da bi uvek imali svež začin za pripremanje jela, ruzmarin možete gajiti
u vrtu ili u saksiji na terasi ili kuhinjskom prozoru. Žbun ruzmarina
je veoma dekorativan.

Пркос
09-11-2009, 12:56
REN
(Armoracia lapathifolia)


http://razbibriga.net/imported/2009/11/ren-1.jpgVretenast, dobro poznat koren, koji uspešno uspeva u gotovo svakoj bašti. Vrednost mu određuje sadržaj eteričnog ulja. Miris je

prodoran, a ukus oštar, ljut. Grubo nastugani ren služi za tople i

hladne umake, na kolutove isečen za marinate, za kišeljenje krastavaca

i drugog povrća.

Пркос
09-11-2009, 12:57
KLEKINJE - borovice
(Juniperus communis)

http://razbibriga.net/imported/2009/11/kleka1-1.jpg
Klekinje
(borovice) su okrugle plavičasto crne bobice grmova kleke koji rastu u
celoj Evropi. Imaju neobično prijatan, opor ukus. Koriste se kao
dodatak za aromu kiselog kupusa, kvalitetan začin za jela od divljači i
ribe, a takođe u proizvodnji krepkih napitaka - džina, likera i drugih
alkoholnih pića. Suve grančice se spaljuju radi mirisa.

Lekovita svojstva - u medicini se bobice kleke koriste kao efikasno diuretičko i dezinfekciono sredstvo.


Važno! - Samo tamno - plave bobice oobične kleke (Juniperus communis) koriste se kao začin. Plodovi i četine skoro svih ostalih vrsta kleke koje možemo sve češće sresti po našim vrtovima su OTROVNI!

Пркос
09-11-2009, 12:57
KOZLAC
(Arum maculatum)


Kozlac raste u

južnoj Evropi i u Sibiru kao divlji, a u srednjoj evropi se gaji kao

kulturna biljka. U kulinarstvu se koriste dugački uski listovi prijatnog je mirisa i ukusa,

sličnog anisu. Svež ili umočen u sirće upotrebljava se za supe, čorbe,

umake, hladna i topla jela, marinate, za ostavljanje krastavaca, za

pripremu kozlačevog sira i kozlačevog senfa, a istovremeno kao

dekoracija za hladna i topla jela.

Пркос
09-11-2009, 12:58
KORIJANDER
(Coriandrum sativum)

http://razbibriga.net/imported/2009/11/koriander1-1.jpg
Ovo je

jedna od najstarijih začinskih biljaka, poreklom iz jugoistočne evrope,

gde divlje raste, a u Indiji, Kini i Egiptu, gaji se hiljadama godina.

Pominje se čak i u bibliji, u knjizi Mojsijevoj. Seme mu je veoma

aromatično i koristi se kao dodatak slatkim i slanim jelima, za

pripremu likera i kao dodatak za kari mešavine začina. Sveži listovi

korijandera koriste se slično kao i lišće peršuna, kao dodartak raznim

jelima, ali se kod nas ne mogu nabaviti. Pokušajte da ga sami gajite u

bašti ili u saksiji ako nabavite seme.
http://razbibriga.net/imported/2009/11/koriander3-1.jpg


Lekovito dejstvo -

Pospešuje varenje.

Пркос
09-11-2009, 12:58
KRBULJICA - baštenska krbuljica
(Anthriscus cerefolium)

http://razbibriga.net/imported/2009/11/krbuljica-1.jpg
Baštenska

aromatična biljka poreklom iz Rusije i Azije, čije se sušeno lišće

upotrebljava kao začin za čorbe, jela od jaja i ribe, krem sireve,

prolećno povrće. Lišće se dodaje na samom kraju kuvanja, ili se njime

ukrašavaju jela. Redovan je dodatak finim mešavinama začinskih

trava.

Lekovito dejstvo - Pročišćava krv, pospešuje varenje,

snižava krvni pritisak, a sok od svežeg lišća dobar je za čišćenje

lica.

Пркос
09-11-2009, 13:00
LOVOR
(Laurus nobilis)
http://razbibriga.net/imported/2009/11/lovor-1.jpg

Raste
kao žbun ili niže drvo na Mediteranu. U kontinentalnim krajevima može
se gajiti samo u saksijama koje se u zimskom periodu unose. Kao začin
se koriste sušeni aromatični listovi ove biljke. Lovorov list dodaje se
kuvanim jelima, varivima, čorbama, ali i pečenjima.


Lovorov list odbija i insekte, tako da je dobro staviti ih u posudu sa brašnom, npr...

Пркос
09-11-2009, 13:09
BELI LUK - češnjak
(Allium sativum)


http://razbibriga.net/imported/2009/11/lukbeli-1.jpg


Jedna je od najstarijih uzgajanih

biljaka. Ima višestruku primenu u kulinarstvu. Iseckan izgnječen ili

isceđen koristi se kao dodatak jelima od pasulje, boranije, u salatama,

sosovima, uz ribu (naročito morsku), za pravljenje kobasica, za

pihtije...Njegov miris se dugo zadržava u dahu a otklanja se

grickanjem peršunovog lišća.

Lekovito dejstvo - Deluje kao

antiseptik, protiv prehlade, kašlja i bronhitisa, infekcija u organima

za varenje. Pročišćava krvne sudove i snižava krvni

pritisak.

Пркос
09-11-2009, 13:10
BORAŽINA - boreč
(Borago officinalis)

http://razbibriga.net/imported/2009/11/borazzina_rabarbara-1.jpg

Biljka

sa velikim zelenim listovima, prekrivenim beličastim dlačicama. Mladi

listovi jedu se sveži, kao salata, a veći se mogu spremiti kao spanać

ili iseckani kao dodatak nadevima od mesa. Sitno iseckani listovi daju

prijatan, osvežavajući ukus letnjim napicima.

Boražina se u raznim svetskim kuhinjama koristi na brojne načine, a
prisutan je na svim kontinentima. Kinezi listove pune i uvijaju slično
sarmicama od vinovog lišća. Nemci je koriste uglavnom u umacima,
salatama, ili uz lisnato povrće, a u Engleskoj je omiljen za
aromatizovanje alkoholnih pića. Amerikanci svežim, kandiranim, ili
cvetovima, smrznutim u kockicama leda ukrasavaju jela, slatkiše i pića.


Lekovito dejstvo -

Podstiče znojenje i izbacivanje štetnih materija iz organizma. Snizava

temperaturu, umiruje i popravlja

raspoloženje. U Latinskoj Americi se listovi boražine koriste za lečenje plućnih oboljenja.

Пркос
09-11-2009, 13:12
LUK VLAŠAC
(Allium ascalonicum)

http://razbibriga.net/imported/2009/11/vlasac2-1.gif

Za jelo i začin upotrebljavaju se sitno iseckani listovi koji se beru
od proleća do jeseni, pri čemu se snop listova reže makazama iznad
zemlje, da bi se sačuvala lukovica za sledeću sezonu. Iz nje će kasnije
poterati novi listovi. Koristi se kao dodatak varivima, supama,
čorbama...

http://razbibriga.net/imported/2009/11/vlasac-1.jpg
Samoniklo
raste na vlažnim mestima, a po intenzivnom mirisu na luk iz daleka se
može prepoznati. Dosta se uzgaja u bastama, ali i kao ukrasna biljka u
vrtovima, a vrlo je dekorativan i u posudi na kuhinjskom prozoru.

Пркос
09-11-2009, 13:14
DRAGOLJUB
(Tropaeolum majus)


http://razbibriga.net/imported/2009/11/dragoljub-1.jpg


Ova
poznata biljka poreklom je iz prašuma Perua. Čest je u vrtovima, a u
narodnoj medicini od davnina se koristi. Manje je poznata njegova
upotreba u kulinarstvu.
<li>Listovi, cvetovi i pupoljci imaju poseban, ostar miris i ukus i
mogu se koristiti kao fini aromatični začin za supe i variva, ali i za
garniranje mnogih jela.
</li><li>Celi listovi daju ljutkasto-oštar ukus salatama, a sitno
iseckani i izmešani sa mekim sirom namaz su za sendviče. Isto tako su
odlični u kajgani ili omletu.
</li><li>Mlado semenje ima jači ukus i kadkad se narezano dodaje
tartar sosu, kao zamena za ren. Čvrste cvetne pupoljke i nedozrele
zelene plodove u Nemačkoj stavljaju u sirće i upotrebljavaju kao
pikantan začin.
</li><li>Dekorativni cvetovi su takodje jestivi i lepo idu uz jela od
pirinča, ili iseckani i pomešani sa maslinovim uljem, kao preliv preko
njih.


Pre nego što posegnete za dragoljubom budite sigurni da je gajen bez pesticida!

Пркос
09-11-2009, 13:15
DRAGUŠAC - potočarka, krstovnik
(Nasturtium officinale)

http://razbibriga.net/imported/2009/11/dragusac-1.jpg
Kres
je zeljasta Biljka čija stabljika puzi po zemlji, ili pliva po vodi.
Izuzetno zdrava i lekovita biljka, oštrog, po malo gorkog ukusa.
Koristi se kao začin za salate, a može se dodavati i pečenjima ili kao
zamena za peršun u supama i čorbama

Lekovita svojstva
- Smatra se veoma lekovitom biljkom. Koristi se kod oboljenja disajnih
puteva, upele pluća i bronhitisa, oboljenja žučne kese, malokrvnosti,
upalnih promena na koži. Podstiče probavu, deluje povoljno na
metabolizam i dobar je diureti. Jedino ga ne smeju koristiti trudnice i
oboleli od bolesti bubrega. Vrednost je utoliko veća ako se zna da
raste isključivo u ekološki zdravim, nezagađenim sredinama.

Пркос
09-11-2009, 13:21
ŽALFIJA
(Salvia officinalis)

http://razbibriga.net/imported/2009/11/zalfija-1.jpg
Aromatična biljka

prijatnog mirisa i pomalo gorkog ukusa. Uspeva u predelima mediterana.

Koristi se kao dodatak sosovima, jelima od jagnjećeg i svinjskog mesa.

U specijalitetima sa srednjeg istoka kao dodatak

ćevapu.

Lekovito dejstvo - Smatra se jednom od najlekovitijih

biljaka, jer pospešuje varenje, snižava temperaturu, pročišćava krv,

ublažava glavobolju i nervnu napetost, ima antiseptičko

dejstvo.

Пркос
09-11-2009, 13:22
KAPAR
(Capparis spinosa)


http://razbibriga.net/imported/2009/11/kapar-1.jpg


Mediteranska biljka kod koje se koriste

pupoljci veličine zrna bibera, koji se konzerviraju u sirćetu. Kapari

se stavljaju u salate i pikantne sosove. Iseckan i pomešan sa peršunom

bifteku daje poseban ukus.

Lekovito svojstvo - Olakšava varenje i

podstiče apetit.

Пркос
09-11-2009, 13:25
http://razbibriga.net/imported/2009/11/kim-1.jpg
KIM
(Carum carvi)


Jednogodišnja biljka čije se seme koristi kao začin za jela

od mahunastih plodova i kupusa, za hleb i pecivo, kao dodatak krem

sirevima, u jelima od mesa divljači. Svež list se koristi kao dodatak

salatama, kremovima od sira ilisveže barenom povrću. Kim je naročito
http://razbibriga.net/imported/2009/11/kim3-1.jpg
prisutan u skandinavskoj i nemačkoj kuhinji.

Lekovito dejstvo - seme je bogato proteinima i preporučuje se kao doatak teškim jelima jer

olakšava varenje i oslobađa od gasova.

Пркос
09-11-2009, 13:26
Od A do K

Anis - blag i nježnog mirisa, slatkasti začin za kolače, likere (poznati francuski aperitiv pastis), kompote, džemove i čaj.

Bosiljak - izuzetno je popularan, i u svježem i u suhom stanju. Glavni je začin većine talijanskih jela s tjesteninom (pesto), raznih umaka od povrća, salata od svježeg povrća (posebno rajčica i krastavaca ili salate caprese s mozzarellom), namaza od svježeg sira, pečenog povrća.

Celer - sušeno lišće celera odličan je začin za juhe i umake, a tzv. celerova sol upotrebljava se kod pripreme sojinih odrezaka.

Cimet - toplog i slatkastog okusa, možete ga kupiti u štapiću ili mljevenog. Najčešće se upotrebljava u slatkim jelima, dizanom tijestu, pitama od jabuke ili šljiva, božićnim kolačima, slasticama s rižom, ali i mesnim jelima, poput jela od divljači. Nekada su se čokoladni napici obavezno začinjavali cimetom, a mnogima je i danas takav napitak vrlo drag, posebno u Meksiku. Dio je začinske mješavine kojom se začinjava i kuhano vino. Budući da brzo gubi svoja aromatična svojstva, preporučuje se kupovati u malim količinama.

Crvena paprika - osušena i mljevena crvena paprika zaštitni je znak mađarske kuhinje. Postoji slatka i vrlo ljuta (čili papričica), a u jela se obično stavlja pri kraju kuhanja.

Curry - postoji bezbroj varijanti, blažih i ljućih, ove mješavine indijskih začina. Među najčešćim sastojcima su kurkuma, gorušica, korijander, crni papar, češnjak, ljuta paprika i đumbir.

Čili - dobiva se od osušenih mljevenih čili papričica, prodornog je mirisa i ljutog okusa.

Đumbir - pikantnog okusa i reskog mirisa, osim u suhom mljevenom obliku, njegov se korijen koristi i svjež, nariban, ukiseljen ili sladak, u sirupu. U suhom stanju ima drukčije karakteristike i više se koristi u pripremi slatkih jela, za kekse, slatki kruh i kompote.

Garam masala - nezaobilazan dio indijske kuhinje, mješavina je nekoliko mljevenih začina (najčešće kima, korijandera, kardamoma, đumbira i crnog papra, iako sastojci variraju). Ova je mješavina dobrodošla u jelima od mahunarki, povrća i riže. Obično se dodaje kada je jelo gotovo.

Kadulja (žalfija) - mediteranska je biljka, pa se slaže i s ostalim mediteranskim začinima i namirnicama poput rajčice i češnjaka, ali i sa svinjetinom, peradi i ribama. Čak i suha, gorkasta je kadulja puna eteričnih ulja, pa se koristi u vrlo malim dozama.

Kardamom - jedan od najstarijih začina, koristi se za začinjavanje jela od riže, voća i kolača, čak i kave. Lagano je slatkast i osvježavajućeg mirisa.

Kajenski papar - dobiva se od mesa i koštica mljevenih čili papričica i vrlo je ljut, ali bez naročitog okusa. Stavlja se u juhe od povrća i mahunarki, u variva, u fondue od sira ili se koristi kao začin za pržene kozice.

Kim - žličica kima u jelima od graha ublažava njegove nuspojave. Stavlja se i u složence s krumpirom (npr. kod pripreme “lažnog bakalara”), variva od kupusa, kelja, u kuhanu ciklu te peciva i crni kruh.

Klinčić (karanfilčić) - božićni kolači, medenjaci ili kuhano vino nezamislivi su bez opojne arome klinčića. Najintenzivniji dio krije se u cvjetićima. Koristi se i za začinjavanje crvenog mesa, gulaša, u pašticadi, u arambašićima i uz jela s kiselim kupusom, za pripremu orijentalnih jela s rižom, voća te kod pripremanja zimnice od povrća. Odlično se nadopunjava s mirisima jabuke i naranče, pa je ta kombinacija vrlo omiljena u zimsko vrijeme, čak i kao dekoracija (naranča nabodena klinčićima).

Korijander - mljevene sjemenke korijandera dio su curryja, indijske mješavine začina, a zasebno se mogu koristiti i u slanim (u raznim umacima) i u slatkim jelima (medenjaci).

Kurkuma - specifičan po žutoj boji koju ispušta, može poslužiti kao zamjena za skupocjeni šafran, a radi boje, stavlja se u jela s rižom, senf i kruh.


Od L do V

Lovorov list - aromatično i gorkasto lovorovo lišće često je u kontinentalnoj i mediteranskoj kuhinji. Sastavni je dio i mješavine bouquet garni, u koju još ulaze i peršin i timijan. Izvrsno se suši i u takvom stanju nimalo ne gubi na kvaliteti; dapače, okus mu je još jači. Upotrebljava se za začinjavanje octa, kod kiseljenja povrća, za marinade, riblje juhe, gulaše, jela od divljači, pirjani kupus, juhe od vrganja, graha, rižota, a u Dalmaciji se niže na konac zajedno sa smokvama. Kuhanjem mu se aroma pojačava.

Muškatni oraščić - osebujnog mirisa te pikantnog, lagano ljutkastog i zagrijavajućeg okusa, upotrebljava se u slatkim i slanim jelima, u umaku bešamel, te raznim salatama.

Origano (mažuran, mravinac) - lagano slatkastog mirisa, neizbježan u pizzama, jelima od tjestenine, svježih rajčica i u složencima od povrća i sira. Jedan od rijetkih koji je bolji u sušenom nego svježem obliku.

Papar - kralj začina. Uz sol, najčešći začin u našim krajevima, a i u ostatku svijeta. Snažne arome i prodornog mirisa, jak sam po sebi, ali i pojačivač ostalih okusa, gotovo da nema jela u koje se ne stavlja: juhe, variva, umaci, mesna jela, suhomesnati proizvodi, sir, ukiseljeno povrće, čak i čokolada i jagode. Postoji zeleni papar, koji zdrobljen može ići u smjesu za paniranje mesa, zatim crni (zapravo zeleni ubran prije zrenja i posušen) i bijeli, koji je također jak, ali slabijeg mirisa, i koji se stavlja u bakalar. Papar se koristi mljeven ili zdrobljen u mlincu, što djeluje posebno atraktivno.

Piment (najgvirc) - zove se još i jamajkanski papar te allspice (začin za sve), što dovoljno govori o njegovoj namjeni: uspoređuje se s cimetom, klinčićem, muškatnim oraščićem i paprom, sve u isti tren. Uz papar, najčešći je začin za pripremu kobasica, a onaj u zrnu ponekad možemo naći u staklenki ukiseljenog povrća.

Ružmarin - mediteranski začin, gorkasto-slatkastog okusa i svježeg mirisa. Dovoljna je i mala količina suhog ili svježeg ružmarina da bi se začinila jela s ribama (marinade), gulaši, pečeno povrće, a od jela se najčešće veže uz janjetinu. U talijanskoj kuhinji ružmarinom se namirišu i razna peciva, poput foccacie ili ciabatte. Nakon kuhanja poželjno je izvaditi ružmarinovo lišće, tj. bodljice. Suhi ružmarin preporuča se iskoristiti što prije jer stajanjem gubi na kvaliteti.

Šafran - iako biste od najskupljeg začina na svijetu mogli očekivati izvanredan okus, sa šafranom nije takav slučaj. Okus mu je vrlo blag i jedva primjetan, a uglavnom se koristi radi lijepe žute boje koju daje jelima s rižom (paella, risotto) i francuskoj ribljoj juhi bouillabaisse. Njegova skupocjenost proizlazi iz činjenice da ga je vrlo mukotrpno skupljati jer je potreban veliki broj tučaka iz cvjetova šafrana kako bi se dobila pristojna količina. Među najboljima se smatra šafran iz Španjolske i Kašmira, a najjeftinije ćete proći iscjenkate li ga u Tunisu.

Timijan (majčina dušica) - usprkos nježnom imenu, prilično je oštrog okusa, a slaže se uz mesna jela, posebno piletinu i divljač. Dobro podnosi dugotrajno kuhanje, pa je pogodan i za složence i variva, posebno paprikaš. Može se kombinirati s ružmarinom i kaduljom, a odličan je i za mariniranje maslina.

Vanilija - iako je aroma vanilije prisutna u velikom broju slatkiša i slastica, uglavnom se radi o vanilin šećeru, a ne pravoj vaniliji. Prava se punina okusa i mirisa nalazi samo u mahunama vanilije, posebno ako dolaze s Bourbonskog otočja. Želite li domaći vanilin šećer, ubacite mahunu vanilije u hermetički zatvorenu staklenku sa šećerom.

причалица
15-03-2010, 18:02
origano

zove se još: mravinac, divlji majoran, vranilova trava, mekulica.
origano je vrsta majorana koja raste samonikla. potiče iz južnih krajeva evrope. lišće ima vrlo ugodan miris, a ukus mu je pomalo oštar. po svom učinku origano podseća na majčinu dušicu, a slično se i upotrebljava. njime se začinjavaju pice i sva jela od paradajza. stavlja se u razne salate, čorbe od graška, pasulja, sosove.

Ravnica Carobnica
15-08-2010, 18:03
http://razbibriga.net/imported/2010/08/imagesqtbnMIHrdDhUd_CVUM-1.jpg Lijepa i poucna tema ,narocito za mlade domacice ili prosto pocetnice
Moj doprinos bi bio zacin Menta poznatija kao NANA, egzotican zacin visestuke primjene.
Slanim jelima, pecenom mesu ,slatkim jelima i osvjezavajucim napicima.
Poznata je i kao lijek.i relaksir,pomaze kod stomacnih tegoba .Koristi se svjeza i tada se beru mladi listici i susena ...

http://razbibriga.net/imported/2010/08/menta-1.jpg

причалица
30-08-2010, 20:19
Šafran Crocus sativus L.

Istorijat i rasprostranjenost

Nije poznato tačno geografsko poreklo šafrana, mada se smatra da mu je domovina istočna Grčka. U kulinarstvu se šafran koristi od X veka pre Hrista. Upotrebljavan je kao lek i boja od davnina; spominje se u Bibliji, a veličali su ga još u Mesopotamiji pre 5.000 godina. Bio je omiljeni začin Feničana. Stari Grci i Rimljani koristili su ga za parfimisanje kupki.
Odavno se uzgaja u Iranu, Indiji, Maloj Aziji. U današnje vreme gaji se i u mnogim evropskim zemljama: Španija, Francuska, Grčka, ali i u SAD i dr. Najveći su proizvođači Španija i Iran. Iako se stoljećima šafran pokušava uzgojiti u kontinentalnim krajevima Evrope, u Njemačkoj, Švajcarskoj, Austriji i Engleskoj, danas se u vrlo malim količinama proizvodi još jedino u Mundu, malom švajcarkom selu u kantonu Wallis, gde se na 1.200m nadmorske visine, na tradicionalan način, godišnje proizvede tek nekoliko kilograma ovoga začina.

Botaničkei morfološke karakteristike

Šafran je livadska biljka iz porodice perunika. Za začin se koriste vrškovi tučka (stigme). Svaki cvet ima samo tri vlaknasta tamnonarandžasta tučka. Šafran je intenzivno mirisan, blago gorkastog okusa, intenzivne narandžaste boje. Pravi šafran je tamnonarandžaste boje, bez beličastih vlakana.

Hemijski sastav

Šafran sadrži krocin ili polihroit, crvenu bojenu materiju, likopen, beta-karotin, oko 1% eteričnog ulja, masno ulje, vosak i druge organske materije. Pikrokrocin, glukozid alkohola baziranog na safranalu (4-hidroksi-cikloheks-1-ene-karbaldehid) je odgovoran za gorak ukus.
Eterično ulje je bezbojno. U eteričnom ulju je utvrđeno nekoliko terpenskih aldehida: safranal, 2,2,4-trimetril-cikloheksa-1,3-dien carbaldehid, kao i drugi terpeni (pinen, cineol).

Lekovitost

Ustanovljeno je da šafran preventivno deluje na kancer i da je efektan u saniranju depresivnog stanja i ateroskleroze. Dobar je antiinflamatorik, citotoksik i antigenotoksik, afrodizijak, karminativ, ekspektorans, sedativ, stimulant.

Upotreba

Šafran je najskuplji začin na svetu, jer je potrebno 75.000 cvetova da bi se dobilo pola kilograma praha. Kvalitet šafrana se procenjuje prema njegovoj moći bojenja jela. Jača mogućnost otpuštanja boje znači i veći kvalitet začina. Šafran se svrstava u četiri kategorije kvaliteta: Mancha šafran se odlikuje izrazito crvenom bojom; smatra se najkvalitetnijim na tržištu; Coupe je izuzetno redak i nema ga u prodaji u nekim značajnijim količinama; Rio i Sierra šafrani su svetlije boje, slabije arome i ukusa, pa su stoga manje cenjeni. Danas se šafran, uglavnom, koristi u kulinarstvu. Često je nazivan “kraljem začina”, a njegova jedinstvena aroma određuje pikantan ukus tradicionalne španske paelleiz Valencije, talijanskogrižota, jela od jagnjetine i piletine, francuske riblje čorbe, indijskih slatkih sosova i dr.

Narodna imena

Benduška, brnduša, žavran, žunfran, zaferan, zafran, krok, pitomi šafran, pravi žafran, safran, caforan, cafran, crljeni žufran, čafran.

Plavkica
24-12-2012, 16:21
Mirođija je zakon :pekarka:...čudo da je nema na ovom spisku.Eto,dajem skroman doprinos :namcor:

Nežnicah
17-03-2013, 14:50
Kurkuma - specifičan po žutoj boji koju ispušta, može poslužiti kao zamjena za skupocjeni šafran, a radi boje, stavlja se u jela s rižom, senf i kruh.



danas sam kupila kurkumu i stavila je u meso i krompir, za početak skromno, i oduševila sam se diskretnim ukusom u pozadini koji se oseća, jedva čekam da pravim pirinač i da stavim i u njega. Prah je narandžasto žut, dao je jelu lepu boju :)
A da je ova biljka zdrava zdrava je :bravo:

Curcuma longa
Kurkuma je jedan od najviše korišćenih začina u istočnjačkoj kuhinji a istovremeno je i važan sastojak u ajur-vedskim preparatima za šećernu bolest, bolesti krvi i krvnih sudova, kožne bolesti i bolesti disajnih organa.
Kao začin, kurkuma se najčešće koristi za pripremu pilava (pulao) kome daje predivnu, zlatno žutu boju i prefinjen miris i ukus, a istovremeno neutrališe sluzasta i slatka svojstva pirinča. Obavezan je sastojak u pripremi svih vrsti mahunarki (dal) jer pomaže varenju i usvajanju belančevina i sprečava nastajanje gasova i nadutosti.
Kurkuma je osnovni sastojak mešavine začina za kari i boja karija potiče upravo od nje. Ako se povrće kuva na ulju u kome je proprženo malo kurkume ili karija, njegova hranljiva vrednost značajno će porasti jer će se biološki vredne materije iz začina upiti u hranu i znatno doprineti varenju, upijanju i usvajanju tog obroka.
I narodna medicina i savremena nauka puni su hvale za kurkumu. Ajur-veda objašnjava lekovitost kurkume time što ona poseduje ljut, gorak i opor ukus i zagrevajuću energiju (ušna virija). Prema ajur-vedi, ljut ukus ubija klice i parazite, uništava naslage sluzi, masti, lepljive toksine, podstiče krvotok i ceo proces varenja hrane. Gorak ukus je najbolje sredstvo protiv trovanja, kožnih i krvnih bolesti, svih vrsta upala i groznice. Takodje uklanja taloge i lepljive toksine, čireve, salo, znoj, gnoj, svrab, čisti majčino mleko, matericu i uterus.
Opor ukus steže i zaceljuje – zaustavlja unutrašnja i spoljnja krvarenja, jača zube i desni, pomaže zaceljivanju rana, zaustavlja dijareju i dizenteriju. Ušna virija zagreva telo i uklanja krutost u zglobovima i mišićima, podstiče metabolizam, čisti šrote (energetski kanali – u kineskoj medicini zovu se meridijani) i pojačava sjaj kože.

http://www.ajur-veda.rs/images/c/tumeric.jpg

Zbog svih ovih svojstava, kurkuma se u ajur-vedi koristi kao sredstvo za lečenje kožnih i krvnih bolesti, bolesti usta, grla i nosa, za rastakanje šlajma i gnoja u plućima, kod probavnih problema i za obnavljanje crevne flore, za regulisanje mesečnog ciklusa, uništavanje cisti i tumora na jajnicima i materici, protiv mastitisa, za čišćenje limfe, protiv dijabetesa, gojaznosti i holesterola.
U kineskoj narodnoj medicini kurkuma se vekovima koristi pre svega za meridijane slezine, jetre i želuca. Kinezi je koriste za čišćenje i jačanje krvi, smanjenje visokog krvnog pritiska, za uklanjanje stagnatnog čija (Či – vitalna energija) i bolova koji nastaju usled stagnantnog čija. Oni je smatraju dobrom biljkom za žene jer stimuliše uterus i uklanja menstrualne zastoje prouzrokovane manjkom energije.

Nežnicah
19-03-2013, 14:40
aj aj aj došla mi kurkuma glave, toliko dobar ukus jelima daje da nemam reči, ali upravo sam obojila nokte njome jer me mrzelo da dohvatim kašičicu pa sam onako između tri prsta zahvatila :qq: sad su mi tri nokta zelenkasto žuta bez namere da se vrate u prvobitnu boju :haha:

stavljala sam je u krompir koji sam pekla u rerni, zatim u pirinač, i danas u pečurke, ne zna se koje je jelo ukusnije sa ovim začinom :dada:

jankovic
15-04-2013, 15:59
Biber je najkorišceniji začin na svetu i tako puno zastupljen u balkanskoj kuhinji da izgleda kao da je potekao sa ovih prostora. Bez bibera (u zrnu ili mlevenog svejedno) teško se može zamisliti bilo koja kuhinja. Neprevaziđen je začin za supe, a koristi se i za ribu, sosove, jela od mesa (http://www.recepti-kuvar.com/glavna-jela/jela-od-svinjetine), kobasice, salate, kao i sve vrste marinada. U prodaji može da se nadje i crni oguljen biber, poznat kao svetli biber. Crni biber je reskiji od belog ali i jedan i drugi mirišu veoma aromatično. Miris bibera potiče od eteričnog ulja. Jednom samleven brzo gubi aromu, pa je najbolje mleti ga neposredno pred upotrebu. Poslednjih godina veliku popularnost doživljava biber sa Jamajke, čiji miris predstavlja mešavinu bibera, cimeta i muskata.. Ljudi medjutim potpuno zanemaruju njegova lekovita svojstva jer ga koriste pre svega kao začin. Prvo i osnovno lekovito svojstvo bibera je povecanje apetita, što je jako bitno za ljude iscrpljene bolešcu i uopšte osobe koje imaju problem sa smanjenim apetitom. Dalje, izuzetno koristan kao diuretik, smanjuje mucninu i nadutost. Biber se preporučuje i prilikom konzumiranja teške hrane jer poboljšava varenje i lučenje želudacnih sokova. U prošlosti biber je služio za regulisanje rada organa za varenje, protiv upale grla i i kijavice, protiv visoke temperature. Postoji nekoliko vrsta bibera – crni, beli, zeleni i crveni. Crni i beli biber potiču od iste biljke, s tim što crni nastaje od zeleno obranih bobica koje prilikom sušenja postaju crne, dok se za beli biber beru crvene, zrele bobice.

Padalica
06-11-2016, 21:01
ideja
https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/14523215_186766755062964_8147429846965741711_n.jpg ?oh=1be4f16e5a396aca18005cc97a2b4524&oe=5888DA77

scepa
05-07-2020, 23:31
Vec nekoliko puta sadim zacinsko bilje u saksiji i uporno mi nikako ne uspeva uglavnom vrlo brzo se osusi. Zasto?