Re: Putovanje u Srpski Sibir
	
	
		http://razbibriga.net/imported/2011/07/pester_350-1.jpg
Surova priroda  
Kada od Tutina krenete strmim putem uzbrdo ka prostranoj visoravni, već na 
šesnaestom kilometru prestaje asfalt i počinje makadam. Osim puta, menja se i pejzaž. 
Sa svakim pređenim kilometrom, lepe četinarske šume polako smenjuju brojni proplanci 
sa niskim rastinjem, a kada se uz dosta napora stigne do prvog prevoja, počinje „praznik 
za oči“.  Svuda u nedogled se pruža jedan od najlepših predela u zemlji – Pešterska 
visoravan! 
            Reč je o golemom, skoro nenastanjenom području, geografski omeđeno 
opštinama Novi Pazar i Tutin na istoku, crnogorskom granicom na jugu, Zlatarom na 
zapadu i Golijom na severu. Ipak, prave granice se ni na geografskoj karti ne mogu lako 
odrediti. A slabo ih ovde ko i traži. Jednostavno, na mestu gde je lakše sresti krupnu 
divljač i retke grabljivice nego li čoveka, teritorijalnih problema nema.
	 
	
	
	
		Re: Putovanje u Srpski Sibir
	
	
		Smestili smo se u selu Leskova, od Tutina udaljeno svega 24 kilometra. Upravo je ovde i 
bila naša „baza“, odakle smo svakodnevno krstarili „srpskim Sibirom“ u potrazi za nečim 
neviđenim i dosad nedoživljenim. I nismo se razočarali. Ako ste ljubitelj netaknute 
prirode, starih običaja, neobičnih ljudi i skoro zaboravljenog načina života, Pešter je 
idealno mesto za vas.
             Ovde je priroda veoma surova, zime su duge i hladne, a temperatura može da 
padne i do minus 39 stepeni, koliko je zabeleženo krajem januara ove godine. Ni leta nisu 
previše prijatna. Jutra su hladna i maglovita, a dnevna temperatura od tridesetak 
stepeni se noću spusti za dvadesetak podeljaka. Na nadmorskoj visini preko 1.200 
metara sunce nemilosrdno prži, o čemu najbolje svedoče preplanula lica gorštaka.
	 
	
	
	
		Re: Putovanje u Srpski Sibir
	
	
		http://razbibriga.net/imported/2011/07/pester_1-1.jpg
Pešterom uglavnom preovlađuju pašnjaci, velika prostranstva prekrivena travom, koja 
ljudima nisu ostavili mogućnost za izbor zanimanja. Stočarstvo je osnovna delatnost 
kojom se ljudi ovde bave odvajkada. Najveći deo stočnog fonda su ovce, mada ima i 
krava i konja. Često se, usred pašnjaka, mogu videti i šumarci četinara i manje bare, na 
kojima su stanište tokom leta pronašle rode i čaplje, a tu, verovatno, žive ribe i žabe, 
njihova omiljena hrana. Kad zvezda upeče, ovde se napajaju i ovce, mada žeđ češće 
gase u obližnjoj rečici. Gosti pešterskih visina su orlovi i druge grabljivice, koje smo i 
sami viđali.
	 
	
	
	
		Re: Putovanje u Srpski Sibir
	
	
		Pastiri kažu da su ovde napasana stada od hiljadu i više ovaca, ali toga, nažalost, više 
nema. Surovi uslovi života su primorali mlade da sve više napuštaju ovaj kraj, pa je sve 
manje čobana. O tome svedoče i brojni napušteni katuni, u kojima su boravili tokom leta. 
Ljude ovde najviše muči to što nema puteva, telefona, čak ni vode za piće. Regionalni 
vodovod, dug oko 70 kilometara, malo se koristi, s obzirom na to da su cevi obložene 
azbestom, pa voda nije za ljudsku upotrebu. Do televizora dospeva samo signal Prvog 
programa Nacionalne televizije, a mobilna telefonija, zbog blizine državne granice, 
često „zabasa“ u roming. Ipak, i to puno znači kada snegovi naveju i kada se nijedna 
druga veza ne može ostvariti. 
Malo se šta ovde menjalo poslednjih nekoliko decenija. Osnovno prevozno sredstvo su i 
dalje konjske zaprege, mada se ponegde mogu sresti i teretna vozila i poneki automobil. 
Malo je i ljudi. Prema popisu iz 2001. godine, ovde živi svega desetak hiljada ljudi. Ali, to 
je samo na papiru. Procenjuje se da trećina njih živi i radi u inostranstvu, a ovde samo 
povremeno dolaze.
	 
	
	
	
		Re: Putovanje u Srpski Sibir
	
	
		http://razbibriga.net/imported/2011/07/pester_2-1.jpg
Turizam - neostvarena šansa  
Pešterska visoravan raspolaže velikim i potpuno neiskorišćenjim turističkim potencijalom, 
posebno kada je reč o seoskom turizmu. Najveći problem je nedostatak puteva i 
smeštajnih kapaciteta, mada su ovde svesni da upravo ova privredna grana može 
doprineti oživljavanju celokupnog kraja i zaustavljanju iseljavanja. Salih Hot, zamenik 
predsednika Skupštine opštine Tutin, kaže da je počela izrada projekata i brojnih 
planova iz oblasti turizma, ali je želja da se sačuva jedinstveni eko-sistem i da se priroda 
ničim ne naruši. Inače, posetioci Peštera, za sada, mogu da prespavaju samo u hotelu 
Borići u Sjenici ili u tutinskom Benjaminu, gde smeštaj po osobi, zavisno od usluge, staje 
od 10 do 15 evra.
	 
	
	
	
		Re: Putovanje u Srpski Sibir
	
	
		Džumbus  
Društveni život ove visoravni se odigrava samo tokom leta, kada ljudi, pored uobičajnih 
poslova u polju, slobodno vreme iskoriste i za druženje i upoznavanje. Mnoge svetkovine 
su zadržale i neke običaje koje se retko mogu sresti na drugom mestu. Veselju povodom 
dogovorenog venčanja u selu Leskova je prisustvovala i naša ekipa. Reč je, zapravo, o 
nekoj vrsti veridbe, koja se ovde jednostavno zove džumbus! Organizuje ga familija 
budućeg mladoženje, može se obaviti više puta uoči venčanja (što često govori o 
materijalnim mogućnostima porodice) i na njemu, po pravilu, nikada ne učestvuje rodbina 
mlade. Mladina porodica obično ne prisustvuje ni samom venčanju, što je u skladu sa 
ovdašnjim običajima i tradicijom. 
Inače, sama proslava je prilika da se na jednom mestu okupi narod iz najzabačenijih 
sela, a džubusu često prisustvuje i rodbina iz zapadne Evrope, koja ovde provodi 
godišnji odmor. Mnogi se obuku u stare, tradicionalne nošnje, muzika „trešti“ do duboko 
u noć, a služe se isključivo sokovi i cigarete. Inače, jedino se leti mogu održavati 
ovakve i slične svečanosti, jer tokom godine ljudi pretežno borave u svojim kućama, 
prekraćujući vreme pričom uz topla ognjišta.
	 
	
	
	
		Re: Putovanje u Srpski Sibir
	
	
		http://razbibriga.net/imported/2011/07/pester_3-1.jpg
Kako doći do Peštera  
Do Peštera se stiže Ibarskom magistralom, preko Kraljeva i Novog Pazara do Tutina, ili 
preko Zlatibora i Nove Varoši do Sjenice. Do oba mesta iz Beograda saobraća redovna 
autobuska linija (karta staje od 900 do 1.000 dinara), ali od Sjenice do Peštera (oko 45 
kilometara) nema autobusa, pa je jedina mogućnost taksi. Naravno, avanturisti se mogu 
uputiti i pešice ili, još bolje, konjskom zapregom. Dugo će putovati, ali će, verujemo, 
doživeti nešto sasvim nesvakidašnje.