Citiraj:
Ili da podsetimo na još jednu omiljenu (liberelnu) definiciju po kojoj je demokratija vladavina javnog mišljenja, pri cemu ono (javno mišljenje) treba da nastane u procesu racionalne diskusije?
Da li se u našoj javnosti više uopšte razumno argumentuje ili se samo emocionalno agira i reaguje?
Šta je javno mišljenje po kojem bi se politicari trebali orentisati?
Jesu li to rezultati demokratije ili objavljena mišljenja i komentari koje partije i savezi treba da zastupaju u velikim novinama, na radiju i televiziji ili pred onima koji sede pred televizorom?
Dakle, mozemo da zakljucimo da je demokratija mogla funkcionisati u antičkoj Grčkoj kada je populacija bila znantno manja a da li to moze sad?
javno mnjenje nesumnjivo ima veliki uticaj na odluke politickih partija, narocito onih koji su na vlasti. postoje mnoge sluzbe i agencije koje prate puls drustva, manje ili vece grupe organizovanih ili neorganizovanih gradjana, postoje nevladine organizacije koje dodatno traze od vlasti postivanje osnovnih demokratskih principa i svojih obecanja. medjutim, tu znacajnu ulogu igra i ideologija vladajucih, odnosno, u danasnjoj globalnoj unificiranosti (ako gledamo razvijeni svijet) liberalizam tj. neo- liberalizam. sve zavisi od sposobnosti vladajucih, nazalost i od sposobnosti manipulacije. ideologija uvjek sluzi vladajucoj klasi i sposobna je da proizvodnjom legitimnosti proizvede stabilnost. ovde dolazimo u fazu postdemokratskih drustava i tzv. postdemokratije, kada je ideologija ambivalentan sadrzaj drzanja i osvajanja vlasti. "koliko ti je jaka ideologija toliki ti je i demokratski uticaj". mali covjek je sve vise zaboravljen