Mitologija
Kada je proro?i?te u Delfima kralju Akrisiju proreklo da ?e ga unuk li?iti ?ivota i prestola, on je zatvorio svoju k?erku Danaju u podzemnu prostoriju. Iako je na taj na?in spre?io da kontaktira sa ljudima, nije uspeo da spre?i bogove da dopru do nje. Zevs se pretvorio u zlatnu ki?u, koja je pala na Danaju. Nakon ovog susreta, Danaja je rodila Perseja. Tada ih je Akrisije zatvorio u kov?eg i bacio u more.
Talasi su ih izbacili na obale Kiklada, gde ih je primio kralj Polidekt pod ?ijim okriljem je Persej odrastao. Me?utim, kasnije se Polidekt zaljubio u Danaju, pa je odlu?io da ukloni Perseja da bi iznudio Danajin pristanak na brak. Zbog toga je objavio da namerava da zaprosi Hipodameju i pitao prisutne ?ta ?e mu tim povodom pokloniti. Persej je odgovorio da ?e mu doneti sve ?to po?eli, makar to bila i Meduzina glava. Polidekt je u tome video odli?nu ?ansu da ga se oslobodi, pa je upravo to i zatra?io.
Meduza je bila jedina smrtna od tri sestre Gorgone. Na glavi je umesto kose imala zmije, a svako ko bi je pogledao pretvorio bi se u kamen. Ranije je bila lepotica, ali je silovana, pa je njen izgled posledica besa, mr?nje i osvetoljubivosti.
U ovom opasnom poduhvatu Persej je imao pomo? bogova. Atena mu je dala ?tit koji ?e mu poslu?iti da vidi Meduzu kao u ogledalu, da bi izbegao da ga ona pretvori u kamen. Od Hermesa je dobio krilate sandale da bi se br?e kretao. Na raspolaganju je imao i Hadov ?lem, koji ga je mogao u?ini nevidljivim.
Gorgonama se pribli?io dok su spavale i, gledaju?i u ?tit, odrubio glavu Meduzi, iz ?ijeg trupa je isko?io krilati konj Pegaz. Uz pomo? ?lema Persej je postao nevidljiv i tako uspeo da pobegne dvema besmrtnim Gorgonama.
U povratku je u?inio mnoga juna?ka dela, a izme?u ostalog, oslobodio Andromedu, koju je uzeo za ?enu. Kada je po dolasku ku?i saznao za Polidektove namere, pretvorio ga je u kamen uz pomo? Meduzine glave.
Dedu Akrisija, koji je svim silama poku?ao da spre?i ostvarenje proro?anstva, ubio je sasvim slu?ajno, kada je bacio disk na jednom takmi?enju. Na slikama i skulpturama Persej je predstavljen kako stoji, u desnoj ruci dr?i ma?, a u levoj Meduzinu glavu?.
Ovako po?inje pri?a o Algolu, fiksnoj zvezdi iz sazve??a Persej.
Verovatno najpoznatija promenljiva zvezda u kosmosu je Algol. Ova zvezda se nalazi u sazve??u Perseja (β Persei) i naj?e??e je vidimo kao zvezdu druge magnitude.
Ime Algol "Demonska Zvezda", najpoznatija eklipsna varijabilna zvezda. Magnitude 2,15 (varijabilna), B8 V spektra. Pozicija R.A. 03 04.9 DEC. 40 46
Ime joj poti?e od arapskog Al Ra's al Gul, ?to u prevodu zna?i "Demonska Glava". U mnogim izvorima Algol se predstavlja kao Vra?ja (?avolja) zvezda, oko Meduze ili Zao duh. Piscima u pro?losti zvezda je predstavljala Meduzinu glavu u Persejevoj ruci. Nazivana je i Gorgoneum Caput, a u danima imperatora Augustusa, Gorgonis Ora. Kod Hebreja je poznata kao Rosh ha Satan "Satanina Glava".
Bez obzira na to ?to nisu prona?eni zapisi iz anti?kog i srednjevekovnog perioda koji bi ukazivali na promenljivost sjaja ove zvezde njena karakterizacija od najranijih dana navodi na zaklju?ak da je njena promena sjaja bila i prime?ena i zabele?ena. Prvi zapisi o promeni sjaja ove zvezde poti?u iz 1670 godine, a ostavio ih je Italijan Geminiano Montanari, a engleski astronom John Goodricke prvi je, 1782. godine, objasnio promenu sjaja ove zvezde. ?irom drevnog Mediterana Algol je povezivan sa razli?itim u?asnim ?udovi?tima i na nekim mapama iz 17-og veka zvezda se pominje i kao Caput Larvae.
U legendama iz Gr?ke i Rimske mitologije zvezda Algol vi?ena je kao glava Meduze, najpoznatije od tri gnusnih sestara poznatih kao Gorgoni, koje su bogovi kaznili zbog njihove prekomerne sujete. Meduza je bila jedini smrtni Gorgon i predstavljana je kao ?ena koja je umesto kose imala zmijske glave. Ona je imala mo? da svakog ko je pogleda, svojom ?lepotom? pretvori u kamen; ovo nije smetalo Perseju da je ubije tako ?to joj je odsekao glavu.
Ali i po nekim drugim tradicijama i legendama zvezda je identifikovana i sa misterioznom "Lilith", legendarnom Adamovom prvom?enom, i u mitovima naroda drevnog Izraela Algol je bio upravo Lilit. Prema verovanju Jevreja Lilit je bila ?ena demon, neprijatelj novoro?ene dece. Njeno ime i osobine poti?u od mesopotamskog demona lilû (?enski rod: lilitu). Prema verovanju Jevreja Lilit je bila prva Adamova ?ena, ali ?im je Bog stvorio, posle Adama, njih dvoje su po?eli da se sva?aju i ona je pobegla. Adam je tra?io da Bog po?alje an?ele da na?u Lilit i da je vrate. Tri an?ela su rekla Lilit da se vrati Adamu ili ?e, ako to ne uradi, jedno od njene demonske dece umirati svakog dana. Lilit je odbila i zapretila da ?e napadati mu?ku decu do osam i ?ensku do 20 dana nakon ro?enja.
Stari i srednjevekovni astrolozi poistove?uju Algol sa najopasnijom i najnesre?nijom zvezdom na nebesima, ?to ukazuje da je varijabilnost Algola mo?da bila prime?ena u srednjem veku, ali ?to nije potkrepljeno ni jednim pravim dokazom.
Oscilovanje sjaja posledica je pomra?enja glavne zvezde ve?im i hladnijim pratiocem. Italijanski astronomer Geminiano Montanari iz Bolonje je bio prvi koji je 1667. na?inio zapis o varijabilnosti Algola, a engleski astronom John Goodricke prvi je, 1782. godine, objasnio promenu sjaja ove zvezde iregularnost perioda, sugeri?u?i da bi periodi?no smanjenje sjajnosti moglo biti povezano delimi?nim pomra?enjem zvezde od strane tamnog pratioca koji kru?i oko nje. Astronomi su tada postali svesni postojanja "eklipsnihbinarnih" zvezda. Teorija je u principu prihva?ena ali ostaje hipoteza sve do 1889. kada je H.C. Vogel pru?io dokaze spektrografskom analizom.
Algol je najbolji objekat ovog tipa za amaterska astronomska osmatranja, jer se promena sjajnosti mo?e pratiti golim okom. Zvezda je normalno 2,1 magnitude ali u intervalu od 2,86739 dana izbledi do 3,4 magnitude nakon ?ega ponovo pove?a sjajnost. Cela eklipsa traje nekih 10?asova i ta?an period izme?u minimalnosti je 2 dana 20 h 48 min. 56 sek.
Na udaljenosti koja varira od 79 do 101 s.g. (po satelitu Hipparcos iznosi 93 s.g.), Algol je jedna od nama najbli?ih eklipsnih binarnih zvezda pa je zbog toga i jedna od najvi?e prou?avanih. I pored toga zvezda jo? uvek predstavlja misteriju i mnoga pitanja jo? uvek ?ekaju odgovore. Jedna od zagonetki je i nevidljivost eklipsnog pratioca koji je kompletno izgubljen u sjajnosti primarne zvezde i jo? nikada nije osmotren vizuelno. I spektroskopski, pratilac je prvi put detektovan tek nedavno, ta?nije 1978. u McDonald opservatoriji.
Temperatura na povr?ini Algola A iznosi 10.100 K a njegov pre?nik je tri puta ve?i od pre?nika na?e zvezde. Algol B je malo ve?i, ali temperatura na njegovoj povr?ini je ni?a i iznosi 4.900 K. Mase Algola A i B procenjene su na 3,7 odnosno 0,8 masa Sunca.
Orbita sjajne zvezde je jasno otkrivena spektroskopskim merenjima i na?eno je da je sjajna zvezda udaljena oko 1,7 miliona km od centra gravitacije sistema. Ble?a zvezda sa manjom masom ima ve?u orbitu oko gravitacionog centra i stvarna razdaljina dve zvezde je najverovatnije oko 10 miliona km.
Nagib sistema je oko 82 stepena i u toku glavne eklipse otprilike 79% sjajne zvezde je sakriveno ve?im pratiocem. Algol ima veoma malo godi?nje kretanje od samo 0,01" i brzinu od 3 km/sek.
Daljim prou?avanjem do?lo se do otkri?a da svetlost nije konstantna pri maksimumu, ve? i dalje nastavlja da polako raste nakon primarne eklipse dosti?u?i vrhunac momenat pre druge eklipse. Ovo je objasnjeno efektom kada bleda zvezda reflektuje svetlost sa primarne zvezde i pokazuje faze sli?ne "mese?evim fazama" dok revolvira njenom orbitom. Faza "punog meseca" je najverovatnije vidljiva kada je bleda zvezda iza sjajne, tako da je ceo osvetljen disk okrenut ka Zemlji. Ovaj trenutak se doga?a momenat pre i nakon druge eklipse, tako da je prirodno da kombinovana svetlost obe zvezde dovodi do maksimuma. Prou?avanje ovog efekta je pokazalo da je tamni pratilac za 1,7 put sjajniji na strani koja je okrenuta ka sjajnoj primarnoj zvezdi.
Zatamnjenje ruba diska tako?e ima uticaj na sjajnost, a razlog je gu??a atmosfera na rubovima diska. Ovaj efekat rezultira da svaka zvezda izgleda sjajnija u centru nego pri ivici diska. Kako je rub zvezde prvi okultiran za vreme zvezdane eklipse, gubitak svetlosti je iz prva postepen, ali se rapidno pove?ava sa skrivanjem centra diska.
Algol je tako?e identifikovan kao izvor radio energije. Razlog je najverovatnije nagla promena u strukturi zvezde ?to bi se moglo nazvati "zvezdotresom". Nagla "energizacija" vrele termalne plazme je i najverovatniji uzrok radio energije.
?injenica da Algol nije prost sistem dve zvezde je priznata 1869. Skoro ceo vek je bilo uo?eno da period eklipsnog para prolazi kroz male, ali definitivne promene. Moderna prou?avanja pokazuju da glavna osovina menja orijentaciju u svemiru u periodu od 32 godine. Analize ovog efekta su dokazale postojanje i tre?e zvezde u sistemu, a postoji mogu?nost postojanja i ?etvrte zvezde.
Tre?a zvezda nazvana Algol C je dokazana spektrografom i ima karakteristike F tipa. Plavo - bela stabilna zvezda sjajnija je za celu magnitudu od Sunca, ta?nije deset puta sjajnija i 1,8 puta masivnija.Revolvira oko AB sistema u toku 1,862. na udaljenosti od preko 60 miliona km.
Postojanje ?etvrte zvezde, Algol D je veliki znak pitanja. Poznato je jedino da bi njen period oko sistema mogao iznositi 188 godina. Ne postoje nikakavi dokazi da ?etvrti clan sistema zaista postoji.
