Ovo većina nas radi s vitaminom C, a nipošto ne bismo trebali

Kad dođe vrijeme prehlada i virusa, svi posežu za prvom linijom obrane – vitaminom C. Najviše ga ima u svježem voću i povrću, a oni koji ne stignu do tržnice kupuju suplemente i razne kombinacije vitamina u ljekarnama.
Ipak, nije dovoljno samo popiti šumeću tabletu ili pomiješati razno voće i povrće u salatu, jer je vitamin C jedan od ‘osjetljivijih’ vitamina i prilikom njegovog konzumiranja treba paziti na nekoliko stvari.
Kad jedemo hranu bogatu vitaminom C, on se otpušta dok ne postigne potrebnu razinu od oko 100 mg u cijelom tijelu. Dodatni unos ovog vitamina ili uzimanje tableta s vitaminom C nema daljeg učinka: naše tijelo sprečava daljnje otpuštanje, a ostatak organizam sam izbacuje.
Vitamin C razgrađuje se na 60 stepeni, tako da cijeđenje limunovog soka u čaj, što većina nas radi, nema nikakvog učinka. Vitamin C se uništava sjeckanjem, miksanjem, mljevenjem, a gubi se i kuhanjem, dodirom sa zrakom i kontaktom s posuđem od bakra.
Ne treba miješati agrume, u kojima ima najviše vitamina C, s kruškama i bananama jer se u njima nalaze određeni sastojci koji uništavaju vitamine u agrumima. Ne treba ga čuvati dugo ni u zamrzivaču, ali brzo smrzavanje voća i povrća najmanje škodi (primjerice, krumpir ohlađen i čuvan na temperaturi od -3 do -50 stepeni nakon šest mjeseci još uvijek ima 90 posto vitamina C).
Vitamin C gubi se zajedničkim konzumiranjem s mlijekom. Poslije tri dana čuvanja špinat gubi gotovo sav vitamin C, a mahuna za to vrijeme izgubi 80 posto vitamina C. U alkalnoj sredini vitamin C se veoma brzo gubi zbog oksidacije pod utjecajem kisika iz zraka. Da bi se gubici sveli na minimum, preporučuje se kuhanje u što manje vode.