Re: Psiholoski odbrambeni mehanizmi
Citiraj:
Prvobitno napisano od
sani
Svako ima neke svoje nacine psiholoske odbrane...nesto nam je Bogom dano, ali mnogo toga moze da se nauci i istrenira..kada sagledas da ono prvo nije dovoljno da se izboris da funkcionises kao zrela licnost.
Rece jedan psihijatar..:" problemi i frustracije su tu da se resavaju..najveca stvar je bas u nama i nasem odnosu prema njima."
u pravu si. moj odnos prema frustracijama je inertan...zato i padam u depresivna stanja.
a što je inertan? pa, eto, izgleda mi da nemam snage ni motiva da neke stvari rešim.....
Re: Psiholoski odbrambeni mehanizmi
pa prva opcija...negiranje...poricanje...saiozavaravanje,t ipa,ma mogu ja to,mogu,mogu ,mogu i onda...puknem...
Re: Psiholoski odbrambeni mehanizmi
i ja isto tako...najgore mi je što mi se čini da stvarno nešto mogu kad započnem....
Re: Psiholoski odbrambeni mehanizmi
Citiraj:
Prvobitno napisano od
sani
По дефиницији, то је било које ÑредÑтво којим Ñе елиминишу емоционална бол, деÑтруктивнРимпулÑи, претње Ñамопоштовањ ƒ, нежељене миÑли, Ñећања итд....фруÑтра †Ð¸Ñ˜Ðµ уопште.
У пракÑи, то изгледа овако
Порицање или негација: То је кад те шутне девојка поÑле подуже везе, па кад те људи питају да ли Ñи океј, ти кажеш да јеÑи, а у Ñтвари Ñи Ñкењан као никад. ПоÑле извеÑног времена почнеш и Ñам да верујеш у то да ниÑи Ñкењан.
ПотиÑкивање или репреÑија: То је кад поÑтоји доживљај кога Ñи у почетку био ÑвеÑтан, а онда га заборавиш, јер је много болан за тебе. Ðа пример, кад потиÑнеш како Ñи Ñе Ñа шеÑÑ‚ година у вртићу уÑрао у гаће, па Ñу ти Ñе Ñви Ñмејали кад ти Ñе љенк појавио на гузици, а ти Ñи плакао. Онда те поÑле 15 година ортак подÑети и навру ти Ñећања одједном.
Померање: То је преуÑмеравањ е агреÑивних импулÑа на прихватљив објекат. Тако клинца Ð¼Ð°Ð»Ñ‚Ñ€ÐµÑ‚Ð¸Ñ€Ð°Ñ˜Ñ ƒ у школи и туку га, а он не Ñме ником да пиÑне, па онда дође кући и иÑкали Ð±ÐµÑ Ð½Ð° млађем буразеру.
Пројекција: То је кад ÑопÑтвена неприхватљиР²Ð° оÑећања опажаш у другоме. Ðа пример, ложиш Ñе на девојку Ñвог најбољег ортака и радо би је карао, али не Ñмеш да признаш, па набеђујеш неког трећег ортака да би он то радио.
Ð*еакциона формација или надкомпензац ¸Ñ˜Ð°: То је претварање неприхватљиР²Ð¾Ð³ импулÑа у ÑупротноÑÑ‚. Ðа пример, имаш комшију за кога знаш да је патолошки љубоморан и да те мрзи из дна душе и да би те најрадије заклао, а понаша Ñе Ñупротно увек кад те Ñретне, и кези ти Ñе као да Ñи му брат најрођенији.
Изолација или интелектуали зација: Може Ñе огледати у раздвајању оÑећања. То је кад гајиш љубав према девојци, волиш је и поштујеш највише на Ñвету, али никад не би био у Ñтању да је појебеш. С друге Ñтране, карао би већину риба које познајеш и трÑио би их у ÑиÑе и у чмар, али никад не би могао да их волиш и поштујеш.
ИдентификацРја Ñа агреÑором: То је уÑвајање оÑобина оÑобе које Ñе плашиш. Тако Ñу неки фаворизовани затвореници у нациÑтичким логорима били много више окрутни према оÑталим затворенициРа, него Ñами нациÑти.
Сублимација: Померање агреÑивних нагона на нешто што је друштвено кориÑно или прихватљиво. Тако неки Ñтоматолози Ñвој урођени Ñадизам Ñублимирају кроз друштвено кориÑтан рад - лечење зуба, а у Ñтвари, Ñве време уживају док ти наноÑе бол.
Ð*ационализац ија: То је кад неко Ñвој Ñумњив порив приказује као племенит. Ðа пример, кад учитељ-ÑадиÑта туче децу, а каже да то ради Ñамо зато да би она боље учила. Или кад девојка не да дечку да јој Ñврши по фаци, а онда јој он каже како је то добро за кожу лица.
Где Ñе ви налазите?
Чек бре, ел неко има неки добар одбрамбени механизам или Ñви одемо у аут?
Мени је ово морбидно, Ñтварно.
Re: Psiholoski odbrambeni mehanizmi
ovo su valjda nesvesni načini da se odbraniš od loših uticaja spoljašnje sredine... a sve se svodi na neko zavaravanje.
ima tu i komlexa, i sadističkih poriva, što i nema neke veze sa odbrambenim mehanizmima...
Re: Psiholoski odbrambeni mehanizmi
Па ни мени не личи, иÑкрено.
Ðеко бре Ñедне и плаче данима, док Ñузе Ñве не иÑплаче.
Ðеко Ñтварно почне да Ñе бави друштвено-кориÑним радом, али бре није ÑадиÑта, аман.
Ðеко збија шале и прича вицеве и на тај начим пориче.
Ово бре будибокÑнама :krsti:
Odg: Psihološki odbrambeni mehanizmi
neznam kojoj kategoriji pripadam.
ODLICAN TEKS!
cestitke!
Одг: Psihološki odbrambeni mehanizmi
4 savjeta kako ostati miran i pribran u stresnim situacijama
http://www.24sata.hr/media/img/92/25...d51f9436f.jpeg
1. Ego budi miran!
Jedan od najčešćih izvora anksioznosti je razmišljanje. Preveliko analiziranje određene situacije može dovesti do povećanog stresa kod pojedinca čiji razlozi nisu temeljeni na stvarnim zbivanjima. To se često događa kad osoba osjeća da nešto nije u redu, ili da je njezina reputacija na liniji. Unutarnja napetost, koja je posljedica pre-analiziranja svega, može dovesti do bijesnih ispada kada nešto krene krivo ili kad stvarnost ne prati savršeni scenarij koji je osoba stvorila u glavi.
Kod osoba koje imaju tendenciju stvarati savršene scenarije i koje su opterećene svojom okolinom, svaki put kad osjećaju da su blizu pucanja bi se trebale sjetiti da nije svaka situaciju u životu odraz njih, nego okoline i slučajnosti.
2. Opraštanje previda je poželjno
Osobe koje misle da su svi protiv njih i koje analiziraju svaku riječ im upućenu, preokrećući velikom većinom puta nevini sadržaj u glavi dok potpuno ne izgube njegovo značenje, nemaju puno prijatelja i teško im je biti opušteni u društvu. zbog te svoje karakteristike im je strašno teško naći i zadržati prijatelja.
Najbolji način kako pristupiti ovoj vrlo stresnoj osobini jest prihvatiti činjenicu da se ne događa sve zbog nas. Dopustiti mogućnost drugima da pogriješe ili da imaju previd kojim su tu osobu možda uvrijedili i nešto krivo rekli, je spas za nekoga tko nije siguran u sebe i bori se s ovim svaki dan.
Oprostite i zaboravite, sa smiješkom na licu!
Ali nemojte dopustiti drugu krajnost ovog problema. ne dopuštajte ljudima oko vas da vas gaze ida vi to prihvaćate sa smiješkom. Sve uzimajte s dozom opreza, ali mimika osobe koja vam se obraća, njezin opći stav prema drugima i vaš odnos u cijelosti će pružiti dovoljno informacija za procjenu radi li se o upućenoj kritici, gaženju ili nevinoj izjavi. Bitno je vjerovati svojim instinktima.
3. Uključite svoje analitičke sposobnosti
Kad se dogodi neka teška situacija i počinje se osjećati stres u tijelu - počinjete se znojiti, ubrzano disati, dlanovi vam se ubrzano hlade -vrlo teško je održati hladnu glavu. Ovo vrijedi i kada je situacija zastrašujuća, ne kaže se bez razloga da je strah ubojica zdravog razuma.
U ovakvim situacijama se aktivira isto područje mozga, a može se izbjeći ispadi i kontrolirati svoje emocije s jednostavnim trikom.
Kad osjećate da biste uskoro mogli izgubiti kontrolu, počnite brojati, ili rješavati lagane matematičke zadatke u glavi. 3 + 1 0 4 ili brojalica 1,2,3,4,5.... Pretpostavka je da se mozak teško usredotočuje na obje radnje, a emotivne reakcije i obrada matematičkih funkcija je na suprotnim stranama mozga.
4. Nekada se treba okrenuti i odšetati...
Ako se netko osjeća da bi uskoro mogao izgubiti kontrolu, najbolje je prekinuti stresnu situaciju. Psiholozi preporučuju da ako netko ima stresan posao, nije loše jednom dnevno se ustati i otići 15 minuta prošetati. bez obzira na gust raspored i rokove, ta pauza od 15 minuta će pozitivno utjecati na koncentraciju, energiju i fokusiranost.
Također na taj način se ljudi odmiču od stresnih situacija i daju si priliku vidjeti situaciju iz drugog kuta. Dobili su na vremenu objektivno sagledati sve elemente stresne situacije, a to pomaže kod opuštanja živaca i pomaže kod pronalaska rješenja.