Re: Misli poznatih mislilaca.
640. Ne propusti šansu
"Monasi, zamislite da je ova velika zemlja sasvim prekrivena vodom i da neki čovek u nju baci obruč da pluta. Vetar sa istoka gura taj obruč ka zapadu, a vetar sa zapada ga gura ka istoku. Vetar sa severa ga gura ka jugu, a vetar sa juga ga gura ka severu. I zamislite da u toj vodi živi morska kornjača slepa na jedno oko, koja svakih sto godina izranja na površinu. Sada, šta mislite, monasi, da li bi kornjača slepa na jedno oko, koja svakih sto godina izranja na površinu tog okeana, uspela da proturi glavu kroz taj obruč?"
"Bila bi to slučajnost, poštovani gospodine, da kornjača slepa na jedno oko, koja svakih sto godina izranja na površinu, uspe da proturi glavu kroz taj obruč."
"Isto tako slučajnost je [1] da se neko rodi u ljudskom obliku; slučajnost je da se Tathāgata, Arahant, Potpuno probuđeni, pojavi u ovome svetu; slučajnost da učenje i praksa koje izlaže Tathāgata zablistaju u ovom svetu.
Pa ipak, monasi, vi ste u tom ljudskom obliku; Tathāgata, Arahant, Poptuno probuđeni se pojavio u ovome svetu; učenje i praksa koje izlaže Tathāgata zablistali su u ovom svetu
Zbog toga, monasi, treba uložiti napor da se razume: 'Ovo je patnja'; treba uložiti napor da se razume: 'Ovo je nastanak patnje'; treba uložiti napor da se razume: 'Ovo je prestanak patnje'; treba uložiti napor da se razume: 'Ovo je put koji vodi do prestanka patnje'."
Dutiya ćhiggala sutta (SN 56:48)
------------------------------
[1] Ove reči treba shvatiti pre retorički, nego filozofski. Na doktrinarnom planu, sva tri događaja koja se pominju događaju se u skladu sa tačno određenim uzrocima i stanjima, a ne pukim slučajem.
http://www.gravatar.com/avatar/e83fd...n.jpg&s=80&r=G
Re: Misli poznatih mislilaca.
641. Koplje
U Sāvatthiju. "Monasi, zamislite koplje oštrog vrha i čoveka koji na njega naiđe, te pomisli: 'Svojom rukom ili pesnicom ću ovo koplje oštrog vrha saviti, iskriviti, obmotati'. Šta mislite, monasi, da li bi on bio u stanju da svojom rukom ili pesnicom to koplje oštrog vrha savije, iskrivi, obmota?" -- "Ne, poštovani gospodine." -- "A zašto?" -- "Takvo koplje, poštovani gospodine, nije lako saviti rukom ili pesnicom, nije lako iskriviti ili obmotati ga. Taj čovek bi doživeo jedino zamor i ozlojeđenost.
Isto tako je, monasi, sa onim monahom koji je razvijao i negovao oslobođenje uma uz pomoć prijateljske ljubavi, načinio je svojim oruđem, svojim temeljem, učvrstio je, sebe uvežbao u njoj i do kraja usavršio. Ako bi neki demon pomislio da može osvojiti njegov um, taj demon bi doživeo jedino zamor i ozlojeđenost.
Zato, monasi, ovako treba sebe da vežbate: 'Razvijaćemo i negovati oslobođenje uma uz pomoć prijateljske ljubavi, načiniti je našim oruđem, našim temeljem, učvrstiti je, sebe uvežbati u njoj i do kraja usavršiti'. Tako, monasi, treba sebe da vežbate."
Buda
Satti sutta (SN XX:5)
http://image.shutterstock.com/displa...g-50944252.jpg
Re: Misli poznatih mislilaca.
643. "Neuspešna" meditacija
Meditativni stav nam kaže da je samo kroz prihvatanje aktuelnosti sadašnjeg trenutka, bez obzira koliko je bolan, zastrašujući ili neželjen, moguće da se dogodi promena, rast i isceljenje. Nove mogućnosti možemo posmatrati tako kao da su one već sadržane u stvarnosti sadašnjeg trenutka. Njih treba samo negovati, kako bi se otvorile i bile raz-otkrivene.
Ako je ovo tačno, tada u praktikovanju meditacije ne treba da se upinjete da stignete bilo gde. Sve što treba je da zaista budete tu gde već jeste i to shvatite (učinite ga stvarnim). Zapravo, kod ovakvog gledanja na stvari ni nema nekog drugog mesta gde biste otišli, tako da su svi napori da stignete negde rođeni iz zablude. Oni nas uvek dovode do frustracije i neuspeha. Sa druge strane, ne možete a da ne uspete da budete tu gde već jeste. Dakle, ne možete da imate "neuspešnu" meditaciju ukoliko ste spremni da budete sa stvarima kakve one zaista jesu.
Jon Kabat-Zinn, Full Catastrophe Living
Re: Misli poznatih mislilaca.
644. Dukkha
Dukkha (patnja, stres, muka, nelagoda, izmeštenost) o kojoj govore četiri plemenite istine može se podeliti na kāyika dukkha i ćetasika dukkha, dukkha koja nastaje na osnovu tela i dukkha koja dolazi od uma. Dukkha uma nastaje zbog pogrešnog razumevanja. Ona se rađa uvek kada umom zagospodare loše osobine kao što su obmana ili žudnja. Ali kada kontempliramo telesnu dukkhu shvatamo da je ona nešto što moramo neprekidno da osećama u svome telu. Možemo reći da je ona deo života. Ona mora biti tu. Potreba organizma da urinira i prazni creva jeste dukkha. Osećamo glad i žeđ kao neprijatne osećaje (dukkha vedanā), a njihovo zadovoljavanje kao prijatan osećaj (sukha vedanā), ali u sušini čitav taj proces nije ništa drugo do dukkha.
Dukkha koja dolazi neposredno iz uma nastaje pod uticajem žudnje ili taṇhe. Taṇhā je stanje nezadovoljenosti. Kao što veliki okeani u koje se ulivaju sve reke ovoga sveta nikada neće biti napujeni, tako ni taṇhā nikada neće biti zadovoljena. Zato je Buda govorio: "Nema bujice ravne žudnji."
Ajahn Liem Ṭhitadhammo: No Worries
http://forum.yu-budizam.com/Smileys/akyhne/anjali.gif
Re: Misli poznatih mislilaca.
645. Prava opasnost
Ništa ne može zaista da te povredi, izuzev sopstvenog uma.
Pemasiri Thera: Walking the Tightrope
http://www.bps.lk/obks/bp517s-c.jpg
Re: Misli poznatih mislilaca.
646. Kapi rose
U rano jutro čiste kapi rose hvataju i prelamaju sunčeve zrake. Nasuprot tome, one blatnjave to nisu u stanju. Iako sunce sija, blatnjave kapi ne propuštaju sunčev zrak. To sunce jeste nibbana, čiste kapi rose su umovi oslobođeni neznanja i obmane, a one blatnjave su umovi uprljani neznanjem i zabludom. Kada u našim umovima nema neznanja, do nas se probija svetlost nibbane. U nama se reflektuje ona čistota koja jeste nibbana. Međutim, ako su nam umovi pomućeni neznanjem i obmanom, to nismo u stanju. Nikada nećemo razumeti nibbanu, sve dok sebe nismo pročistili poput tih kapi rose. Moramo sebe osloboditi nečistoća, moramo sebe osloboditi neznanja.
Pemasiri Thera: Walking a Tight Rope
http://i536.photobucket.com/albums/f...n/kapljica.jpg
Re: Misli poznatih mislilaca.
647. Posmatraj sebe
Pemasiri Thera: Biti u društvu dobrih prijatelja je veoma važno.
David: Teško je naći dobrog prijatelja.
Pemasiri Thera: Ne, nije teško. Jasno razumevanje jeste dobar prijatelj.
David: Ali toliko je mnogo grubih ljudi.
Pemasiri Thera: Nema potrebe mnogo se obazirati šta drugi ljudi kažu ili učine. Navikli smo da stalno gledamo ka spolja, da posmatramo druge. To je loša navika. Zaista nema potrebe da motrimo na druge. "Živi", rekao je Buda, "neprekidno motreći na samoga sebe." Što više sebe posmatramo, biće nam bolje. Samo kroz vežbu meditatvnog razvoja ili bhāvane na jeziku pāli, otkrivamo u čemu smo jaki i u čemu smo slabi. Poznavati temelje tog meditativnog razvoja jeste veoma važno, ali je to tema kojoj se treba zaista posvetiti. Potrebno je otprilike šest meseci da se nauče te osnove.
Pemasiri Thera: Walking theTightrope
Re: Misli poznatih mislilaca.
MLAD MESEC - četvrtak, 13. decembar 2012.
Znalac je onaj ko je napustio
svaku žudnju i vezivanje za ovaj svet;
ko je video istinu iza oblika,
a opet ima duboko znanje o rečima.
Za takvo veliko biće se može reći da je svoj zadatak obavio.
Dhammapada, strofa 352
Napuštanje nečega nije nešto što uradimo. To je nešto što se dogodi kada uvidimo da ono što činimo izaziva patnju. Sve dok sam ja upleten u pokušaje da nešto napustim, upravo to "ja" stvara neravnotežu. No, ne-pokušavanje takođe nije ispravno. Šta to možemo učiniti da se izvrši veliki zadatak pronalaženja slobode? Šta to znači uložiti ispravan napor? Jedan vid ispravnog napora jeste istražiti onu vrstu napora koju već ulažemo. Zapitamo se: je li ono što činim neki od oblika potvrđivanja sopstva ili dolazi iz dubljeg, mirnijeg mesta; radi li se o jednostavnom interesu za ono što je istinito? Mi znamo da hoćemo da se oslobodimo patnje, no da li način na koji to hoćemo zaista pomaže? Čak i želja da budemo slobodni može stvoriti prepreke, ako se za nju vežemo. Naša težnja da "vidimo istinu iza oblika" može podsticati ispravan napor, ako usporimo, ne zaboravimo na dobrotu i razmotrimo na koji način primamo svoje sadašnje iskustvo.
Sa ljubavlju,
monah Munindo
Re: Misli poznatih mislilaca.
Sudbina najlepših cvetova je obično da budu odsečeni.
Stjepan Aladarović
Re: Misli poznatih mislilaca.
649. Najveća sreća
Zdravlje je najveći dobitak, zadovoljenost najveće blago,
pouzdan čovek najbolji srodnik, utrnuće je najveća sreća.
Buda
Dhammapada 204
:)
Re: Misli poznatih mislilaca.
Nova godina će, razume se, stići i onima koji je ne budu čekali.
Međutim, sva čar i jeste u čekanju, a ne u Novoj godini. Lepo je
čekati nešto u šta ste sigurni da će doći. Čekali smo u životu
razne stvari, to svi znamo, a uvek su nam i sigurno dolazile samo nove godine.
Duško Radović
Re: Misli poznatih mislilaca.
Bolje razmišljajte o dnevnim nego o novogodišnjim željama i obećanjima.
Henry Moore
Re: Misli poznatih mislilaca.
652. Meditacija
Meditacija je jedina voljna, sistematska čovekova aktivnost u čijoj osnovi nije pokušavanje da sebe popravimo ili da stignemo do nekog cilja, već jednostavno da razumemo to gde već jesmo.
Jon Kabat-Zinn, Wherever You Go, There You Are
Re: Misli poznatih mislilaca.
Re: Misli poznatih mislilaca.
world throws bullshit at you for being true to your heart
mine...
Re: Misli poznatih mislilaca.
Kao što dobro iskorišten dan dariva ugodan san,
tako i dobro proživljen život dariva smirenu smrt.
Leonardo da Vinci
Re: Misli poznatih mislilaca.
654. Prihvatanje sadašnjeg trenutka
Upinjanje da se oslobodimo bola samo ga pojačava, dok prihvatanje istine sadašnjeg trenutka produbljuje našu sposobnost za toleranciju, strpljivost i opraštanje.
Mark Epstein: Going on Being
Re: Misli poznatih mislilaca.
655. Moja religija
Moja religija nije budizam. Moja religija je da živim i umrem bez kajanja.
Milarepa
Re: Misli poznatih mislilaca.
Želja je ishodište pa čak i prava bit vere.
Kada čovek ne bi imao želja ne bi imao ni bogova.
Ludvig Fojerbah
Re: Misli poznatih mislilaca.
MLAD MESEC - petak, 11. januar 2013.
Miran je njegov um, mirne reči i dela onoga
ko je ispravnim znanjem oslobođen i spokojan.
Dhammapada, strofa 96
Najbolji način da se prilagodima neizvesnostima jeste kroz ispravno razumevanje ili ispravno gledanje. Bilo bi naivno očekivati da smo uvek mirni kada se suočimo sa neizvesnošću. Ali isto tako ne treba da pretpostavimo kako ona treba da nas definiše. Život i promene, kao i sve ostalo, mogu nam se učiniti kao "previše", ali života nikada nije previše; on je uvek "upravo takav". Da život jeste više nego što možemo da živimo, Buda nikada ne bi dosegao slobodu i ostao živ. Ono što je ključ jeste tačka iz koje na život gledamo. Shvatamo sebe suviše ozbiljno i situacija ubrzo postaje neizdrživa; postajemo napeti, ograničenih mogućnosti za uvid i prijemčivost. Relaksirajući svoje gledište, u stanju smo da počnemo da naziremo jednu neuslovljenu stvarnost, u kojoj sva ta neprekidno promenljiva stanja nastaju i nestaju. Mudro napuštanje vodi do proširivanja polja svesnosti i nove perspektive iz koje posmatramo to što radimo i način na koji od svega pravimo problem.
S ljubavlju
monah Munindo