http://razbibriga.net/imported/2011/06/TA132-1.jpg
talavera tekila set
Printable View
http://razbibriga.net/imported/2011/06/TA132-1.jpg
talavera tekila set
http://razbibriga.net/imported/2011/06/AA0491-1.jpg
talavera servir činije
Tehniku i dizajn islamske keramike ,doneli su Maori u Španiju krajem 12. veka,a odatle izvršili uticaj na srednjevekovnu keramiku u ostatku Evrope,a španske zanatlije iz Talavera de la Reina iz Kastilje su je prihvatile pod nazivom majolika,i dodali joj umetničku formu.Kako se zanat razvijao u Španiji formirani su i esnafi da bi se očuvao i unapredio kvalitet,a izvršili su i uticaj na italijansku keramiku.Otprilike u isto to vreme hispano kultura je imala svoju tradiciju u izradi grnčarije ,ali ne i grnčarski točak i glazuru.Postoji nekoliko teorija o tome kako je majolika stigla u Meksiko.Najčešća i najprihvaćenija teorija je da su je doneli monasi koji su i sami znali da izrađuju predmete od keramike.Monasi su izrađivali pločice i druge predmete koje su koristili za dekoraciju manastira kako bi održali korak sa zahtevima vremena,tako da su ili španski zanatlije ili monasi podučavali domaće zanatlije u umeću proizvodnje i glaziranja keramike.
Znatan broj grnčara koji nisu bili monasi je došao u Meksiko iz Sevilje i Talavera de la Reina u prvim godinama kolonijalnog perioda,a kasnije i značajan majstor grnčar po imenu Dijego Gaitan,koji je bio rodom iz Talavera,koji je izvršio presudan uticaj na keramiku nakon svog dolaska u Pueblo.
Od vremena kada je osnovan Pueblo,izgradilo se mnogo crkava i manastira,pa je tako potreba za pločicama koje su se koristile za opremanje i dostupnost kvalitetne gline u okolini Puebla ,pokrenula razvoj grnčarstva.proizvodili su je domaći ,ali i španski majstori,što je rezultiralo mešavinom uticaja posebno u dekorativnom dizajnu.rekli smo već da je nova keramika nazvana Talavera Poblana,kako bi se imenom razlikovala od one kpoja je dolazila iz Talavera de la Reina iz Španije.Do 1550. godine,Pueblo je proizvodio talavera keramiku visokog kvaliteta a već 1580. godine Pueblo je postao centar proizvodnje u Meksiku.
Sve do sredine 17. veka ,broj grnčara i radionica je rastao,a svaka od njih je imala svoj prepoznatljiv dizajn i tehniku.Kolonijalna vlada je međutim želela da osnivanjem esnafa i uvođenjem određenih standarda uvede red u proizvodnju,tako da doneta pravila odrede standard kvalitetu,kao i norme za dekoraciju koju bi ispoštovale sve zanatlije.Efekat standardizacije se vrlo brzo odrazio na poboljšanje kvaliteta onog što je proizvedeno.
Neka od utvrđenih pravila ovim propisima su određivala da se kobaltno plava može koristiti za dekoraciju samo najfinijih i kvalitetnih komada,obavezno obeležavanje inicijalima zanatlija da bi se izbeglo falsifikovanje,stvaranja kategorija kvaliteta koje su delile komade na Finu keramiku i polu-finu koja je bila namenjena svakodnevnoj upotrebi,kao i godišnje kontrole radionica i majstora grnčara.
http://razbibriga.net/imported/2011/06/AZ016077-1.gif
talavera posuda za šećer
Stogodišnji period između 1650. i 1750. godine se može nazvati zlatnim dobom telavera u Pueblu,koje je postalo najvažniji centar proizvodnje keramike u Novoj Španiji.Proizvodi su se isporučivali širom kontinenta ,u Gvatemalu,santo Domingo,Venecuelu,Kolumbiju ,čak i na Kubu.Tokom ovog perioda uglavnom se koristila kobaltno plava za dekoraciju telavera keramike ,kao rezultat uticaja dinastije Ming iz Kine preko kineske keramike koja je dolazila u Meksiko preko galija iz Manile.Italijanski uticaj na ovu keramiku se ogleda u 18. veku kroz uvođenje u upotrebu i drugih boja.
Tokom meksičkog rata za nezavisnost,uredbama iz 17. veka ,cehovi grnčara bili su ukinuti,što je dovelo do pada u kvalitetu izrade,jer je keramiku mogao izrađivati ko je kako hteo,ali je došlo i do poremećaja u trgovini koju je prouzrokovao rat.Potrežnja za talaverom u španskim kolonijama je pala i nakon početka uvoza jeftinijeg engleskog porcelana,tako da je od četrdeset i šest radionica koje su poslovale punom parom,posle rata ostalo samo sedam.
Godine 1897. u Pueblo dolazi katalonac Enrike Luis Ventosa,koji je bio fasciniran istorijom ovog zanata koji je jedinstvena umetnička forma u odnosu na sve druge koje su se mogle naći u Meksiku,tako da je počeo proučavanje originalnih procesa i kombinovanje sa svojim znanjima o savremenoj španskoj tehnici rada.Objavio je mnoge radove o tradiciji izrade i dekoracije talavera keramike.
1922. godine upoznao je i postao prijatelj sa Isauro Uriarte Martinez,mladim grnčarom koji je nasledio radionicu svog dede,tako da su njih dvojica ubrzo počeli i saradnju na kreiranju novog dekorativnog dizajna,dodajući elemente predkolumbijskog perioda i perioda secesije već psotojećim elementima islamskog,kineskog ,španskog i italijanskog uticaja,a istovremeno su radili i na vraćanju starog nivoa kvaliteta izrade.Ono što im je išlo naruku je vreme u kojem je meksička revolucija završena ,a zemlja se nalazila u periodu oporavka i obnove.
Međutim ,uprkos svim naporima ,do 1980. godine broj radionica je spao na četiri,jer je talavera u drugoj polovini 20. veka bila pod pritiskom konkurencije jeftinije keramike iz drugih meksičkih država,kao i uvoza jeftinog porcelana ,ali i nedostatka mašte i modernog dizajna.Ranih devdesetih radionica Talavera de la Reina je krenula u rvitalizaciju pozivajući umetnike da rade uporedo sa njihovim zanatlijaa na stvaranju novog dizajna.Proces izrade i kvalitet same keramike nije promenjen,ali su među motive dekoracije dodate nove forme ,motivi ljudi ,životinja u kombinaciji sa tradicionalnim motivima cveća.
http://razbibriga.net/imported/2011/06/AA032-1.jpg
http://razbibriga.net/imported/2011/...ebla0023-1.jpg
talavera poblana
Od tada do danas zanat je doživeo preporod i u 21. vek se ušlo sa sedamnaest radionica za proizvodnju telavera po staroj tradiciji ,od kojih sedam ima sertifikat.U ovim radionicama je uposleno oko 250 radnika i svoje proizvode izvoze u SAD,Kanadu,Jžnu Ameriku i Evropu.Iako su špansci uveli termin talavera za ovaj tip grnčarije,ironija je da se on se više koristi u Meksiku nego u Talavera de la Reina u Španiji,po kojoj je i dobila ime.
Komisija koja je oformljena u cilju zaštite kvaliteta je uvela i holograme koji garantuju kvalitet i originalnost proizvoda,a istovremeno ima i ulogu zaštite tradicije,međutim ono što je zabrinjavajuće je da tradicija posustaje pred naletom modernog,kao i pred problemom nedostatka dovoljnog broja mladih koji su zainteresovani da se ovim starim zanatom bave,jer jedan zanatlija zarađuje oko 700-800 pezosa nedeljno ,što nikako ne može da pokrije torškove ,tako da ovaj zanat,nažalost, nije priomamljiv za nove naraštaje.