Jer ništa me gore od smrti ne može snaći-a smrt ne možeš izbeći.
M.J. Ljermontov
Printable View
Jer ništa me gore od smrti ne može snaći-a smrt ne možeš izbeći.
M.J. Ljermontov
Dela
Bića su vlasnici svojih dela, naslednici svojih dela; ona nastaju iz
svojih dela, predodređena su svojim delima, njihova dela su im
utočište. Dela su ta koja bića razdvajaju na niska i uzvišena.
Buda
http://razbibriga.net/imported/2011/...rt_16987-1.jpg
Posmatrajte drvo u šumi. Videćete kako njegovi listovi, njegove grane i njegovi koreni rade harmonično, da bi razvili njegov život.
Ni jedan od njegovih cvetova ne teži da zaseni druge, jer oni znaju da su lepi samo u jedinstvu sa svojim drugovima. A, ako ih otkinete sa grane, oni će uvenuti i umreti.
Gledajte kako plod misli samo na to ... da se sam preda, kako bi sa ljubavlju ispunio delo, koje mu je namenilo drvo koje ga nosi. Posmatrajte delove svoga tela: prsti rade sa prstima, ruka pomaže ruku, gornji zub saradjuje sa donjim. Svaki deo radi za dobro celog tela.
Posmatrajte kapljicu vode izgubljenu u okeanu, čiji glas doprinosi velikoj pesmi talasa, a koja, takođe, ima svoj udeo u laganom i neprekidnom radu, koji čini da se jednog dana odrone gromade stena sa obale.
Tada će te osetiti duboku solidarnost koja sjedinjuje sva bića; shvatićete da su misli i želje koje vas stavljaju nasuprot i naoružavaju protiv drugih, u stvari, samo varljiva iluzija i da se zlo koje se nanosi drugima, čini samom sebi, svom suštinskom biću, koje je samo delić jedne velike celine svih bića sveta.
Pierre Salet
Uvek se vraćamo sebi
Neki od nas počnu da vežbaju i onda, čak i posle godinu ili dve još
uvek ne znamo šta je šta. Još uvek nismo sigurni kako da vežbamo. A
kad smo nesigurni, tada ne vidimo da je sve oko nas cista Dhamma,
i tako se okrećemo govorima naših učitelja. Ali, u suštini, kada
upoznamo svoj um, kada postoji sati (sabranost), sposobnost da pomno
posmatramo taj um, tu je i mudrost. Svaki trenutak i svako mesto
postaju prilika za nas da čujemo Dhammu (Budino učenje i istina o
stvarima kakve zaista jesu)...
U početku morate da se oslonite na učitelja koji će vas uputiti i
posavetovati. Kada razumete šta vam govori, tada vežbajte. Kada vam je
učitelj dao uputstva, pridržavajte se tih uputstava. I kad razumete
praksu, tada više uopšte nije neophodno da vas učitelj dalje podučava;
radite svoj posao sami za sebe... Možda ste poželeli da otputujete, da
posetite druge učitelje i okušate druge sisteme. To je prirodna želja.
Ali onda ustanovite da vas hiljadu pitanja i znanje koje steknete o
tim sistemima nisu doveli bliže istini. Na kraju vam postane dosadno.
I možda uvidite da samo ako se zaustavite i istražite sopstveni um
možete pronaći to o čemu je Buda govorio. Nema potrebe da tragate
izvan sebe. Uvek se na kraju morate vratiti i suočiti se svojom
istinskom prirodom. I to je mesto na kojem možete razumeti Dhammu.
Joseph Goldstein, Transforming the Mind, Healing the World
http://razbibriga.net/imported/2011/03/images-1.jpg
Fer i nepristrasni sud uzroka i posledice
Teoriju karme ne treba brkati sa takozvanom moralnom pravdom ili
nagradom i kaznom. Ideja moralne pravde ili nagrade i kazne izvire iz
ideje o vrhovnom biću, Bogu. koji presuđuje. koji propisuje zakone i
odlučuje šta je ispravno, a šta pogrešno. Termin "pravda" jeste
dvosmislen i opasan, a u njegovo ime učinjeno je čovećanstvu više
štete nego koristi. Teorija karme jeste, sa druge strane, teorija
uzroka i posledice, akcije i reakcije; reč je o prirodnom zakonu, koji
nema ništa sa idejom pravde, nagrade i kazne. Svaki svojom voljom
učinjen postupak ima svoje efekte ili rezultate. I ako dobri postupci
daju dobre rezultate, a loši loše posledice, to nije pravda, niti
nagrada i kazna koju dodeljuje bilo kakva sila koja procenjuje to što
radite, već se to događa po prirodi samih tih postupaka, na osnovu
zakona koji vlada na duhovnom planu. Ovo nije teško razumeti. Ali ono
što jeste teško je da, u skladu sa teorijom karme, efekti naših
postupaka mogu nastaviti da se ispoljavaju čak i u narednim životima.
Walpola Rahula, What the Buddha Taught
http://razbibriga.net/imported/2011/03/bill2-1.jpg
Problem nije u tome kakav je odgovor,nego u tome,kakvo je pitanje.
Poenkare
Nemoguće je da nađemo rešenje problema ,
razmišljajući na isti način na koji smo razmišljali
dok smo stvarali problem.
Ajnštajn
Korisno partnerstvo
Buda je veru poredio sa slepim džinom koji sretne oštrooku, ali
paralizovanu osobu koju zovu Mudrost. I onda taj slepi džin, po imenu Vera,
kaže paralizovanom: "Ja sam vrlo snažan, ali ne vidim; ti si slab, ali
imaš oštar pogled. Hajde popni mi se na ramena. Zajedno ćemo daleko
stići." Buda nikada nije podržavao slepu veru, već ravnotežu između
srca i uma, između mudrosti i poverenja. To dvoje zajedno će daleko
stići. Izreka da vera može da pomera planine nažalost ispušta iz vida
činjenicu da, pošto je slepa, vera ne zna koju planinu treba pomeriti.
Tu je ključna uloga mudrosti. Što znači da je podrobno razumevanje
Učenja ključna stvar.
Ayya Khema, When the Iron Eagle Flies
http://razbibriga.net/imported/2011/...orviolet-1.jpg
Sva sredstva kojima je do sada čovečanstvo trebalo
učiniti moralnim, bila su iz osnova nemoralna.
Niče
All You Need is Love
Bliski neprijatelj ljubavi jeste vezanost. Vezanost sebe maskira u
ljubav. Ona kaže: "Voleću te ako mi uzvratiš ljubav." To je više neka
vrsta poslovne transakcije. I tako razmišljamo: "Voleću ovu osobu sve
dok bude takva, dok se ne promeni. Voleću ovu stvar samo dok bude
takva kakva ja hoću da bude." Ali to uopšte nije ljubav - to je
vezivanje. Velika je razlika između ljubavi, koja dopušta, prihvata i
ceni, i vezivanja, koje grabi, zahteva i ima za cilj da poseduje. Kada
ljubav pobrkamo sa vezivanjem, ono nas zapravo razdvaja od druge
osobe. Osećamo da nam je ta osoba potrebna kako bismo bili srećni. Taj
kvalitet vezanosti nas takođe navodi da svoju ljubav nudimo jedino
određenim ljudima, isključujući sve druge.
Joseph Goldstein, Seeking the Heart of Wisdom
http://images.arcadja.com/watrous_ha...N08469_164.jpg
Sloboda nije sredstvo za viši politički cilj.
Ona je sama najviši politički cilj.
Džon Akton
Usamljenost
Ako smo na pravi način pripremili sebe snagom svesnosti i postojanošću
koncentracije, zajedno sa samopoštovanjem koje dolazi od obuzdavanja čula
i moralnog ponašanja, tada smo u stanju da prigrlimo energetsku
stvarnost usamljenosti. Umesto da razmišljamo: "Tako se osećam
usamljeno, šta bih mogao da uradim da se oslobodim tog osećanja?
Napisaću mejl, čitaću knjigu ili nazvati nekoga", otvaramo se da
primimo -- bez vrednovanja i analiziranja -- to osećanje samoće. A
biti ohrabren da tako postupimo je izvanredna stvar i u velikoj meri
to je uloga duhovne zajednice.
Ađan Munindo, Alone Together
http://www.themesformyspace.com/uplo...5eda4cf906.jpg
Anićća vata sankhara
Anićća vata sankhara -- sve uslovljene stvari su prolazne. Jednostavno rečeno: prolaznost jeste Buda. Ako nešto što je prolazno vidimo zaista jasno, videćemo da je ono trajno, trajno u smislu da je njegova podložnost promeni nepromenljiva. To je trajnost koju poseduju živa bića. Neprekidna transformacija se odvija, od detinjstva, preko mladosti, do starosti i upravo ta prolaznost, ta priroda promene, jeste trajna i fiksirana. Ako na to pogledaš na ovaj način, tvoje srce osetiće olakšanje. Nisi samo ti ta koja kroz sve to prolaziš, već svako od nas.
Kada o stvarima tako razmišljaš, videćeš ih kao mučne i iz toga se rađa otrežnjenje. Tvoja opčinjenost svetom čulnih užitaka će nestati. Uvidećeš da ukoliko imaš mnogo stvari, tada moraš mnogo toga da ostaviš za sobom; ako ih imaš tek nekoliko, tada ćeš ih ostaviti tek nekoliko. Imetak je samo imetak, dug život je samo dug život, nema u tome ničeg posebnog.
Ajahn Chah, Our Real Home
http://www.firstatom.co.uk/images/PhotographyBanner.jpg
Jeste li ikada poželeli da jedanput dodje još jedanput, jeste li ikada rekli - Svidjaš mi se srećo! Protrči trenute!
Onda ste poželeli sve još jedanput! Sve iznova, sve večno, sve u vezi jedno s drugim, udenuto i zaljubljeno jedno u drugo. Tako ste, eto, vi videli svet. Vi večiti, vi i jadu kažete: "Prodji sad, ali dodji opet!"
Jer radost kaže - "Večno traj!"
Fridrih Nice
Sviće samo onaj dan ...koji dočekujemo budni !
(Henry David Tuoreau)
Dobro razmislite prije nego što nekome kažete grubu reč, ali nikada ne propustite priliku da kažete nesto lepo.
(Georg Horace Lorimer)
Pred velikom širinom, većina ljudi obično zatvori vrata !! .........
Đankarlo Kanduti
Uzmete svoj život u svoje ruke, i šta se dešava ? Grozna stvar: nemate koga da krivite !! ............
Erika Jong
Daj siromahu pre nego što ti zatraži, jer ako mu pružiš pre nego što je on svoje ruke ispružio, daćeš mu i samopoštovanje koje je vrednije od tvoje pomoći.
Lao Ce
Čovek ne može da otkrije novi okean ako nema hrabrosti da izgubi iz vida obalu.
Andre Žid
Neko je jutros obuvao cipele drškom kašike za supu, pa se odjednom setio - otkad nije pojeo ništa kuvano i toplo! U zamagljene oči navrla su mu sećanja na majku, detinjstvo, na one žute i tople supe, na one tanke, guste i slatke rezance, na svečanu zvonjavu kašika u dubokim i punim tanjirima... Rasplakao se naš sugrađanin u polumraku antrea i nekoliko vrelih suza kanulo je u davno ohlađenu i zaboravljenu kašiku.
Duško Radović
Lud je samo onaj čija se ludost ne poklapa sa ludošću većine.
Beket
Mnoge mrzimo bez ikakvih razloga, a da ih zavolimo, tražimo čvrste razloge.
Lavater
U mržnji je strah.
Niče
Kažu da se čovek radja i umire sam.
Medjutim to nije tačno. Čovek se radja s udahom i napušta telo s izdahom.
Dah je saputnik naše duše. Disanje je prema tome, više od širenja i skupljanja pluća.
Dragan Lončat, učitelj joge
"U tebi su tri čoveka:
Jedan, kakav bi želeo biti.
Drugi, kakav misliš da jesi.
I treći, kakav si zaista.
Tog jedino ne poznaješ."
Balzac
Blagostanje najbolje otkriva porok, ali nevolja najbolje otkriva vrlinu.
Bekon
Daj više odmora jeziku nego rukama.
Tolstoj
" Svaki čovek greši, a samo nerazuman istraje u svojoj zabludi. "
Ciceron
" Plemenit čovek je dostojanstven, ali nije gord; prostak je gord, ali nije dostojanstven. "
Konfučije
" Životna snaga jednog čoveka meri se, pored ostalog, i njegovom sposobnošću zaboravljanja. "
Ivo Andrić
" Potrebni su ti i prijatelj i neprijatelj da bi te ranili u srce. Jedan da te kleveće, a drugi da ti to javi. "
Efraim Kišon
" Prijatelj svih nije ničiji prijatelj. "
Artur Šopenhauer
Samo posetilac
Nemoj nikada da zaboraviš da si ti ovde samo posetilac, putnik u
prolazu. Tvoj boravak ovde je kratak, a čas odlaska nepoznat. Niko ne
može živeti bez uloženog truda i veštine kojima zadovoljavaš svoje
potrebe zaista su blagoslov. Ali ako se upinješ neprekidno, umor i
iscrpljenost će te osvojiti i nećeš upoznati radost koja dolazi kad se
neki posao završi. Govori tiho i ljubazno; i ne žuri ni sa svojim
mišsljenjem, ni sa savetom. Ako govoriš previše, to će te učiniti
gluvim za ono što drugi govore, a treba da znaš da je sasvim malo onih
koji ne bi mogli nešto da nauče od drugih. Budi blizu kad je pomoć
neophodna, ali daleko kad se nude pohvale i zahvalnosti. Uzmi tek malu
količinu moći, bogatstva i slave, jer oni tako brzo prolaze i bivaju
još brze zaboravljeni. Umesto toga, gaji u sebi ljubav i nastoj da
budeš prijateljski nastrojen prema svakome. Zaista, saosećanje je
melem za mnoge rane. Kad je pronađeš, čuvaj tišinu kao najveće blago
i, svestan svojih dužnosti, odvoj vreme da budeš sam sa sobom. Odbaci
dvoličnost i samoobmanjivanje, vidi sebe onakvog kakav zaista jesi.
Uprkos tome kako se čini, niko nije zaista zao. Svako ko tako izgleda,
zapravo je samo zaveden neznanjem. Ako ovu istinu često promišljaš,
nudićeš uvek više svetlosti nego optužbi i gorčine. Ti, baš kao i sva
bića, imaš u sebi Buda-prirodu. U suštini, tvoj um jeste čist. Zato,
kada zbog nečistoće uma posrneš i padneš, neka te kajanje i crne misli
tu ne zarobe. Povrati bodrost duha i razumevši situaciju, sakupi snage
da nastaviš hod. Poverenje je poput svetiljke, a mudrost čini da ona ponovo
zasvetli. Nosi tu svetiljku svuda sa sobom, tako da uvek budeš u
stanju da razveješ tamu i postojiš obasjan svetlošću.
Buda
Dhammavadaka sutra
http://razbibriga.net/clear.gif
"Niti će se reći : Evo ga ovde, ili eno ga onde;
jer ,gle ,Carstvo Božije unutra je ,u vama."
Lk 17,21
SRETAN USKRS I HRISTOS VOSKRESE!
Jedna od misli o slikarstvu koju je napisao aleksandrijski Grk Maksim iz Trira. Vreme - drugi vek anno domini. Stilski je preradio i uobličio Česlav Miloš posle šetnje Telegraf avenijom za vreme vijetnamskog rata inspirisan pshodeličnim posterom na kome je stajalo natpis: "May the baby Jesus shut your mouth and open your mind".
Sam Bog
otac
i učitelj
svega što jest
stariji je
od sunca
ili neba,
veći nego
vreme
i večnost,
nego ceo tok
bivstvovanja,
ne može ga nazivati zakonodavac,
ne može ga izgovoriti
nijedan glas
ne može ga ugledati
nijedno oko.
Ali mi,
budući nesposobni
da shvatimo
njegovo biće,
koristimo pomoć
zvukova
i imena
i slika,
kovanog zlata
i slonovače
i srebra,
biljaka
i reka,
planinskih
vrhova i
potoka,
čeznući za znanjem o njemu,
i u našoj
slabosti,
nazivamo sve
što je
lepo
na ovom svetu
po njegovoj
prirodi
upravo onako kao što se dešava
zemaljskim ljubavnicima.
za njih će
najlepši prizor
biti same
crte lica
voljenoga,
ali će ih obradovati i
uspomena,
izgled lire,
malog koplja,
možda stolice,
ili trkačke staze,
bilo čega
na svetu
što ih podseća
na voljenog.
Zašto bih imao
dalje da istražujem
i sudove da izričem
o slikama?
Nek ljudi znaju
šta je božansko,
učinite tako
da bi se znalo:
to je sve.
Ako Boga
Grku navodi na misao
Fidijina umetnost,
Egipćaninu
počast odavana
životinjama,
drugom čoveku
reka,
a opet drugom
vatra,
ne gnevi me
njihova nesloga;
samo nek znaju,
samo nek vole,
samo nek pamte.
Osobina nezrelog čoveka je što hoće da za nešto slavno umre;
dok je osobina zrelog čoveka što hoće da za nešto skromno živi.
Wilhelm Stekel
Ubedljivi argumenti
Vrlo je lako zakljuciti da je meditacija mozda dobra za nekoga,
ali krajnje pogresna za vas. U mom slucaju, meditacija je pocela
sa neopisivim bolovima i dosadom. Krajnje uverljivi argumenti
da odustanete cak i pre nego sto ste uopste poceli pojavice se
i pred vama, to je sasvim sigurno -- ali ne slusajte ih.
Tom Chetwynd: Zen and the Kingdom of Heaven
http://razbibriga.net/imported/2011/...ge_400_w-1.jpg
Beseda na gori
Ištite, i daće vam se;
tražite, i naći ćete;
kucajte, i otvoriće vam se.
Jer svaki koji ište, prima;
i koji traži, nalazi;
i koji kuca, otvoriće mu se.
Da li ima među vama onoga koji će,
ako mu sin njegov zaište hleba, kamen da mu da?
Ili ako ribe zaište, da mu da zmiju?
Kada vi, ma koliko bili zli, svojoj deci dobro dajete,
koliko će tek Otac vaš nebeski dati dobra onima koji mu ište?
Isus Hristos (Matej, 7:7-11)
Usuditi se - to je cena uspeha.
Viktor Igo
Ništa na svetu nije teže od iskrenosti, a nema ničeg lakšeg od laskanja.
Dostojevski