Latiski naziv |
Betula alba
Familija:Betulaceae
Apotekarski naziv: Betulae folium, cortex |
Nazivi |
Breza |
Nalazište |
Raste na svijetlim mjestima evropskih šuma i parkova, na vlažnom i močvamom tlu ravnica i planinskih brežuljaka, pojedinačno i u skupinama (brezici), te kao ukras perivojima i vrtovima. |
Opis |
To je vitko, 10-20 m visoko drvo bijele kore, koja dade Ijuštiti kao papir, nježnih, tankih, crvenosmeđih, visećih grana s trokutasto-srcolikim lišćem, malo zašiljenim i dvostruko pilastim. Jednodomni su cvjetovi 3-4 cm duge re-se, koje se razvijaju zajedno s lišćem. Smeđe su rese s prašničkim cvjetovima muške, dulje, te vise po dvije na kraju grančice. Zelene su rese s tučkovim cvjetovima ženske, kraće su i vise pojedinačno na strani. Plodnica ima 2 končasta stupića. Oprašuje ih vjetar. Cvatu potkraj aprila i u maju. |
Branje |
Lisni pupoljci potkraj zime i u rano proljeće, a mlado lišće za cijelo vrijeme cvatnje. Sve se suši u hladu. Za lijek se upotrebljavaju lišće, pupovi, kora, rese i sok koji se vadi potkraj februara i na početku marta. Lišće se bere od proljeća do jeseni, a kora na početku proljeća i potkraj jeseni. |
Sastojci |
U brezi ima kalcija, natrija i fosfora, posebno u pupovima ima eteričnog ulja ugodna mirisa, u lišću oko 8°/o katehinskih tanina, flavonskih spojeva, gorkih tvari, smole, oko 8°/o šećera, saponina, oko 0,05 eteričnog ulja i još nekih drugih tvari. U kori ima fenolnog heterozida glikozida, kriloze i metilnog salicilata. U brezovu katranu ima antiseptičnih i Ijekovitih tvari kao što su gvajakol i krezol, zbog čega se, kao sumporna mast, upotrebljava protiv svraba i drugih parazitskih kožnih bolesti. Pupoljci (gemmae) sadrže oko 4°/o eteričnog ulja koje se pri niskoj temperaturi kristalizira, te 42-46°/o slobodnog i 30-40°/o vezanog alkohola betulola. |
Mokrenje, žuč |
Odvar od osušenih pupoljaka i lišća stimulira mokrenje i dobro djeluje na žuč; dezinficijens je mokraćnih putova, jer u lišću i pupoljcima ima antibiotičnih tvari (fitoncida) jakog djelovanja. |
Prehlada |
Protiv prehlade i temperature koristi mješavina od jednakih dijelova brezova lišća, bazgova (Sambucus nigra) i lipova (Tilia grandifolia) cvijeta, poparena kipućom vodom. Odstranjuje suvišne kiseline iz tijela i stimulira znojenje nekoliko sati. |
Giht, reuma, vodena bolest, bubrežni kamenci |
Naročito dobro djeluje lokalna primjena obloga od mladoga svježeg lišća, koje nije bilo ovlaženo kišom ili rosom. To liječi od gihta, reume, vodene bolesti, odstranjuje bjelančevinu iz mokraće, otapa pijesak i bubrežne kamence koji zatim izlaze s mokraćom, čisti krv i jetru, liječi od arterioskle-roze.U istu svrhu upotrebljava se i brezov sok, koji curi iz debla kroz rupu što se u njemu probuši. Taj malo kiselkasti sok jača i liječi od škorbuta i hroničnog osipa kože, a pije se 4-6 kašika dnevno. Da ne uzavre, doda mu se 1 kafena kašika cimeta i 6-8 klinčića, ili se s medom ukuha u sirup. |
Bubrežna bolest |
Protiv bubrežnih bolesti pije se triput dnevno po šalica čaja od 1 velike kašike usitnjena brezovog lišća, poparenog s 2,5 dl kipuće vode, pošto poklopljen odstoji 1/2 sata. Čaj od brezova lišća nije samo diuretik i antiseptik mokraćnih puteva, nego uništava i druge bakterije, pa i gliste, kad se s njim uzima mrkva i crni hljeb. |
Povratna groznica |
Radi liječenja od povratne groznice moči se 12 sati 30 g brezove kore u 2,5 dl vina i 2,5 dl vode, zatim se kuha 15 min., a piju se dnevno 2-3 šoljice, svaki sat po 1 velika kašika. |
Proljetno čišćenje krvi, pluća od sluzavosti, bubrega od pijeska, liječi kožni osip i škorbut |
Iz stabla iscijeđeno 5-6 velikih kašika svježeg soka pomiješa se s kozjim mlijekom i medom, ili s malo vina pa se pije u proljeće radi čišćenja krvi od loših sokova, pluća od sluzavosti, bubrega od pijeska, te protiv kožnih osipa i škorbuta. |
Otečena slezena |
U slučaju otečene slezene pije se natašte čaj od 20 g brezove kore i 10 g korijandra (Coriandrum sativum) kuhanih u 2,5 dl bijelog vina. |