Grčki bogovi - mitologija

[Sarmica]

Apolon

Pripada drugoj generaciji bogova sa Olimpa, jer je sin Zevsa i Lete, kao i njegova sestra bliznakinja Artemida. Apolon je bio prelepi bog, visok, skladno gra?en i bujne kose, i zbog toga je imao mnogo ljubavnih avantura, kako sa Nimfama, tako i sa obi?nim smrtnicama. Jednom je zavolio k?erku boga Peneja, Dafne. Me?utim ona mu ljubav nikako nije uzvra?ala, ve? je, po?to je bog stalno proganjao, zamolila oca da je u ne?to pretvori, kako bi se spasila. Tako i bi. Nimfa je pretvorena u biljku lovor, biljku koja je od onda posve?ena Apolonu.

Apolon je bio i bog ratnik, veoma ve?t strelac, koji je mogao sve strele da dobaci jako daleko. Ljudi su prekomerno obo?avali, po raznim hramovima i proro?i?tvima, na takmi?enjima i ?rtvovanjima. Postao je religijski simbol kako u umetnosti, tako i u radu. ?ta vi?e, neki ga smatraju Pitagorinim ocem
Hera (???), veoma po?tovana Zevsova supruga, bila je za?titnica braka i udatih ?ena. Svojom verno??u davala je primer i bogovima i ljudima. Hera se pojavljuje u brojnim mitovima, a pored svoje, podi?e i mnogo druge dece, ka?njava neverstvo i surovo se sveti ljubavnicama svoga mu?a.

Ro?ena iz braka Hronosa i Ree ?ivela je, sa bra?om i sestrama, u Kronosovoj utrobi (za detalje videti Hronos), sve dok ih nije oslobodio Zevs. Posle pobede nad Hronosom, Zevs uzima Heru za suprugu i ona postaje boginja.

Hera se ?esto prikazuje u sve?anim odorama nose?i na glavi krunu, odnosno polos (visoka valjkasta kruna koju su nosile najzna?ajnije boginje). U svojoj ruci ona ponekad nosi nar, simbol zdrave krvi, ali i smrti. Nar je tako?e i sastojak opijumskih napitaka koji se prave od maka.

Kao i sve boginje Hera je bila samovoljna i hirovita.

Hera je boginja braka i prauzor sjedinjavanja u prvoj bra?noj no?i, ali ona nije dobra majka. Njena deca sa Zevsom su Ares (bog rata), Heba (boginja mladosti), Erida (boginja nereda, haosa, razdora i sl.) i Elitija (boginja poro?aja). Hera je bila ljuta kad se rodila Atina (?erka Zevsa i Metide), pa je ona rodila Hefesta (po nekim mitovima Hefest je i Zevsov sin). Zevs i/ili Hera su se gadili Hefesta zbog njegove ru?no?e, pa su ga bacili sa planine Olimp. Po nekim drugim mitovima nijedno Herino dete nije Zevsovo jer je ona sama zatrudnela tako ?to je jela salatu i rukom tukla zemlju.

Hefest je ?eleo da se osveti Heri zato ?to ga je odbacila, pa joj je napravio magi?an tron. Kada je ona sela na tron vi?e nije mogla da ustane. Drugi bogovi su molili Hefesta da se vrati na Olimp i da oslobodi Heru, ali sve je bilo beskorisno. Zato ga je Dionis napio i doneo do Olimpa na le?ima magarca. Hefest je oslobodio Heru po?to su mu dali Afroditu za ?enu.
Hermes je bio sin Zevsa i Maje, jedne od Plejada, koju je krasila izuzetna lepota.Jo? od malih nogu, videlo se da ?e biti lukav i dovitljiv bog, jer iako je jo? bio u pelenama, uspeo je da svom bratu Apolonu ukrade stado bikova, koje je uspeo tako ve?to da sakrije da je Apolon morao da iskoristi sve svoje proro?anske sposobnosti, i svoja poznanstva, da bi ih na?ao. Hermes se smata bogom trgovine, lopovluka i glasnikom bogova. Na sandalama i ?lemu, koje je nosio, imao je krila, i uvijek je dr?ao skiptar. Pored toga ?to je prvenstveno bio Zevsov glasnik, odnose?i i donose?i poruke po Zevsovom nalogu, bio je i pratilac du?a koje je odvodio u Had. Hermes je imao mnogo dece, a neka od njih su: Mirtil od Klimene, Polib od Htonofile i Autolik (Odisejev deda), od Filonide. Kao njegovi sinovi spominju se i Pan, Arpalik, Abder idr.


Gr?ki bog rata, najstariji sin Zevsa i Here. Opisan je kao sna?an, silnik i kao sva?alica.

Ares, bog koji je volio borbu, uvek se prikazuje sa ?lemom, u ratnoj opremi, i spreman za borbu. Gde god je rat, krvoproli?e ili neki oru?ani sukob, Ares je prisutan. To je bio razlog ?to ga ljudi nisu slavili i obo?avali kao ostale bogove, pa se i gradovi koji bi ga smatrali svojim za?titnikom, nigde ne spominju. Sin Zevsa i Here ?esto je dolazio u sukob sa ostalim bogovima, pa ?ak i sa sopstvenim ocem.


U gr?koj mitologiji, Atina (gr?ki: ?????, Ath?n?, ili ?????, Ath?n?; dorski: ?????, As?na; latinski: Minerva) je bila boginja civilizacije, tj. mudrosti, tkanja, zanata i disciplinovanije strane rata (nasilje i krvo?ednost su bili Aresov domen). Atinina mudrost prati tehni?ko znanje potrebno u tkanju, metalurgiji ali tako?e uklju?uje i lukavost (metis) likova kao ?to je Odisej. Njoj su sveti sova i maslinovo drvo.

Prve pri?e o Atini govore o njoj kao o boginji ptica. Prvobitno je zami?ljena kao boginja sa krilima, a ?ak je u nekim mitovima i sama bila ptica - sova. Zato i ne ?udi za?to u mitovima koji su nastali kasnije Atinina poruka sti?e preko orla, sokola i sl.

Atinina najbolja prijateljica je Nike, boginja pobede. Atina se pojavljuje kao za?titnica mnogih gr?kih junaka, uklju?uju?i Herakla, Odiseja i Jasona. Ona je i omiljena Zevsova ?erka, ro?ena iz njegove glave.

Ona se takode pojavljuje u mnogim legendamakao sto je ova o Odiseju...

Odisejeva lukavost i o?troumlje brzo su osvojili Atinu. Ona nije mogla da mu pomogne tokom njegovog putovanja iz Troje ka domu sve dok Odisej nije do?ao na obalu ostrva gde je princeza Nusika prala svoju ode?u. Atina se pojavila u snu Nusike i rekla joj da pusti Odiseja da se vrati ku?i, na Itaku. Kada je Odisej stigao na Itaku Atina je iza?la pred njega preru?ena slagav?i ga da se njegova ?ena Penelopa preudala, misle?i da je on mrtav. Odisej je uspeo da prozre Atininu masku i la? i ona mu je tada pomogla da povrati svoje kraljevstvo.
Hestija-boginja porodicnog mira
Ova boginja je bila oli?enje porodi?nog doma. Prvoro?ena k?erka Krona i Ree, zatra?ila je od svog brata da zauvek ostane devica, iako su je Posejdon i Apolon tra?ili za suprugu. Njen smireni ?ivot i stabilan polo?aj u Ku?i na Olimpu, razlog je, ?to se ne pominje ni u kakvom doga?aju, za razliku od ostalih bogova, a njeno prisustvo je mnogo zna?ajnije u svetu ma?te.
Eol je, prema gr?koj mitologiji, bog i gospodar vetrova; sin Posejdonov i Arnin. ?iveo je u pe?ini na ostrvu Lipari u Eolskom arhipelagu, u kojoj je dr?ao i iz koje je upravljao i zapovedao vetrovima.

Me?u Eolovim vetrovima najzna?ajniji su bili osmero bra?e Anemoi:
Boreas, siloviti sjeverni vjetar;
Notos, ju?ni vjetar, topao i vla?an;
Euros, suhi isto?ni vjetar koji nosi lijepo vrijeme;
Zefiros, nje?an i blag zapadni vjetar;
Kaikos, sjeveroisto?ni vjetar koji u rukama nosi masline;
Apeliotes, jugoisto?ni vjetar koji u rukama nosi zrelo vo?e;
Libos, jugozapadni vjetar zaogrnjen maglom;
Skiron, sjeverozapadni vjetar koji u ruci nosi urnu punu vode, uvijek spreman da je izlije na zemlju.

Sam Eol imao je ?est sinova i ?est k?eri koji su se me?usobno po?enili i porodili nove vetrove.

Kada je Odisej, na svom povratku iz Troje, pristao sa svojim brodom uz obalu Lipari, ugostio ga je Eol. Dirnut njegovom pri?om o njegovom lutanju u potrazi za rodnom Itakom, odlu?io mu je pomo?i. Dao mu je me?inu u koju je zatvorio sve zle vetrove nepovoljne za plovidbu, a Zefiru, blagom zapadnom vjetru, naredio da ga prati na putovanju. Dok je Odisej spavao a njegovi brodovi plovili prema istoku, neki su njegovi saborci, veruju?i da se u me?ini nalazi blago koje im je on zatajio, otvorili me?inu iz koje su iza?li svi pobesneli vetrovi, uzrokovav?i takvo nevreme koje je pre?ivio samo Odisejev brod.
OK sada prelazimo na heroje ...



Ahil, Ahilej ili Ahiles (gr.????????) u gr?koj mitologiji sin kralja Peleja i boginje Tetide, glavni junak Ilijade i, ujedno, najve?i gr?ki junak. Bore?i se sa Trojancima izgledao je ?kao po?ar u suvoj borovoj ?umi?. Kad mu je sudbina dala da bira, umesto dugog i neslavnog, odlu?io se za kratak i slavan ?ivot. Ubio je u dvoboju Hektora, princa Troje, zato ?to mu je ovaj, pre toga, ubio najboljeg prijatelja, Patrokla. Gnevan, vukao je neprijateljev le? oko zidova grada kroz pra?inu i sti?ao se tek kada je pred njega do?ao stari kralj Prijam, otac Hektorov, da ga moli za telo svog sina.

Pred kraj rata poginuo je od otrovne strele koja ga je pogodila u petu (njegovo jedino ranjivo mesto), a koju je odapeo Paris, Hektorov brat. Peta je bila njegovo jedino ranjivo mesto zato ?to ga je njegova majka, Tetida spu?taju?i ga u reku Stiks, kako bi postao nepobediv, dr?ala za petu.

?ak se i danas koristi izraz ?Ahilova peta? za ne?ije ranjivo mesto.
Sizif je heroj iz gr?ke mitologije poznat po personifikaciji uzaludnog posla. Naime Sizif je bio osu?en da veliku kamenu gromadu gura uz planinsku strminu kako bi ga postavio na vrh. No, svaki put kada bi se primaknuo vrhu, kamena kugla bi mu izmaknula i sunovratila se u podno?je brda. Sizif je tako poku?avao, iznova i iznova, ali bez uspeha.Naime,Sizif je bio kaznjen jer je bio veoma lukav i varao je ljude.Dok je Sizif bio u podzemnom svetu na Korint stize njegov suparnik,jedini koji ga je bio dostojan,Autolik.On je bio sin Hermesa,boga vesnika,ali i boga lopova i prevaranata.Posle dugih prepirki,Autolik je Sizifu priznao da je lukaviji i ponudio mu ?erku za zenu.Njih dvojica su bili ube?eni da ?e iz te veze nastati najlukaviji ?ovek na svetu.Tako i bi.Rodio se Odisej koji je prevazisao i svog oca.

[Sleepwalker]

Obozavam

[Sarmica]

Kentauri su bili mitski narod polu ljudi polu konja koji je živio u Tesaliji.
Sa malim izuzecima bila su to stvorenja surova, divlja i neprijateljski raspoložena prema ljudima. Većinom se javljaju u grupi, a po imenu ih znamo jedva dvadeset. Najstariji mitovi ništa ne govore o njihovom porijeklu. Pjesnik Pindar pripisao im je za oca čovjeka po imenu Kentaur, koji je navodno bio sin Lapitskog kralja Iksiona i Nefele, utjelovljenja oblaka. Mlada generacija kentaura izgubila je svoju surovost i divljinu i pridružila se Satirima u pratnji boga Dionisa. Iz mase divljih kentaura izdvajala su se samo dvojica: Hiron, sin titana Hronosa i Okeanide Filire, i Fol navodno sin Silena i ninfe Melie.

[Sarmica]

Satiri su bili šumski bogovi, pratioci Bahovi, bića sa kozjim nogama, malim rogovima, konjskim ili kozjim repom i čupavom kosom.

[Sarmica]

Minotaur je čudovište iz Knososkog lavirinta s ljudskim tijelom i glavom bika. Minotaurova majka bila je Pasifaja, žena kritskog kralja Minosa. Otac mu je bio sveti bijeli bik u kojeg se Pasifaja zaljubila. Svetog bijelog bika stvorio je Posejdon, a nakon što mu ga Minos nije prinjeo za žrtvu pretvorio ga je u zloglasnog Kritskoga bika. Minotaur je boravio u lavirintu na Kreti koji je napravio Dedal. Minos je u lavirint bacao mladiće i djevojke iz Atene, koje je svakih devet godina na Kritu slao atenski kralj Egej u ime zadovljštine zato jer je na Atenskim igrama ubio Minosova sina. Od toga danka u krvi Atenu je oslobodio Egejev sin Tezej koji je ubio Minotaura i vratio se kući.

[Sarmica]

Hidra je imala ogromno pseće tijelo i osam zmijskih glava na dugačkom vratu. Živjela je u močvarama Lerne. Herakle je imao zadatak da je ubije, ali to je bilo teško izvesti, jer kako god je on odsijecao glave Hidri, na njihovim mjestima su nicale nove. Pozvao je u pomoć Jolaja koji je nakon što bi Herakle odrubio svaku glavu, spaljivao bakljom vrat da ne iznikne nova glava. Tako su uspjeli da je ubiju.

[Sarmica]

Kerber je bio troglavi pas koji je čuvao ulaz u podzemni svijet. Oko vrata su mu vijugale zmije, a rep mu je završavao zmajskom glavom. Njegov zastraujući izgled odlično je pristajao njegovoj dužnosti. Bio je strog stražar na ulazu u podzemni svijet, a još stroži na izlazu. Po sojoj stražarskoj dužnosti i budnosti postao je poslovičan. Braća su mu bili Nemejski lav i dvoglavi pas Ort, a sestre Lernejska hidra, Tebanska sfinga i Himera. Kerber se nalazi na svakoj slici Hadova podzemnog carstva.

[Sarmica]

Gorgoni, krilata čudovišta sa blještavim očima, ogromnim zubima i zmijama umjesto kose. Nakazne kćeri morskog boga Forkija i njegove žene Kete.

[Sarmica]

Meduza je bila lijepa žena koju je Atina pretvorila u gorgona, zato što ju je uhvatila kako ljubi Posejdona u njenom hramu. Ko god bi je pogledao pretvorio bi se u kamen. Meduzu je uspio ubiti Persej koristeći se uglačanim štitom koji mu je dala Atina, kao ogledalom, dok joj je odsjecao glavu. Kasnije je Meduzinu glavu Atina prčvrstila na svoj oklop. Meduzinu glavu nosio je na svom neprobojnom štitu i najviši bog Zevs. Ugledajući se na njega, slikom Meduzine glave ukrašavali su svoje štitove i oklope mnogi mitski i istorijski junaci stare Grčke i Rima.

[Sarmica]

Himera je bila kćerka čudovišta Tifona i njegove žene Ehidne. Bila je kombinacija divlje koze, lava i zmije sa zmajskom glavom. Imala je divovsku snagu i iz sva tri svoja ždrijela rigala je vatru. Prema grčkom mitu živjela je u Likiji (u vulkanskom grotlu Kragu koji se danas zove Kulehimera) i čim bi osjetila čovjeka, izašla bi iz svoje jazbine i spržila ga vatrom. Pojedinosti o njezinim žrtvama ne znamo ali poznato nam je da je Himeru ubio junak Belerofont. Prema rimskim pjesnicima, posebno Vergiliju živjela je u podzemnom svijetu i sa svojim bratom Kerberom čuvala ulaz u Hadovo carstvo. U grčke mitove Himera je došla s istoka gdje su slične fantastične nemani bile vrlo proširene. Spominje ih već Hesiod.

[Sarmica]

Pegaz je bio divlji krilati konj koji je prema mitu iskočio iz Meduzinog vrata kada joj je Persej odsjekao glavu, zajedno sa junakom Hrisaorom. Živio je na brdu Helikon, a Muze su ga hranile zimi kad bi snijeg prekrio travu. Belerofont je uspio da ga ukroti uz pomoć zlatnih uzdi koje mu je dala Atina, ali pošto ga nije vratio kad je ubio Himeru, već je čak ponosan pokušao da posjeti Olimpljane u njihovoj palati, Zevs ga je prokleo, a Pegaza je uhvatio i koristio kao teretnog konja da mu nosi munje.

[Sarmica]

Kalidonski vepar,ogromni vepar koga je poslala Artemida da kazni kralja Kalidonike - da mu ubije zemljoradnike i pogazi žitna polja. Kralj je pozvao heroje iz cijele Grčke da dođu da ga ulove. Učestvovalo je mnogo heroja, među kojim su bili većinom Argonauti, te Kastor i Poluks, Idas i Linkej, Tezej, Pelej, Ankej, Atalanta i dva Kentaura, a među lovcima je bio i kraljev sin Maleager. Na kraju je Atalanta ubila vepra i osvojila njegovu kožu.

[Sarmica]

Kiklopi su bili divovi s jednim okom. O tome kako su kiklopi izgledali svjedoče mnogi mitovi, ali ne i o tome koliko ih je bilo i kojeg su porijekla. Prema Homeru bili su narod. Živili su u zemlji Hisperiji i na obližnjim ostrvima, boravili su u pećinama i bili su surovi i necivilizovani. Nisu znali ni za pismo ni za državu, nisu obrađivali zemlju, nisu poštovali bogove, a nisu bili ni gostoljubivi. Najpoznatiji je bio Polifem sin boga Posejdona. Prema Hesiodu, bila su trojica a zvali su se Sterop, Bront i Arg, otac im je bio Uran, i majka božica zemlje Geja. Pridružili su se Zeusu kad je podigao ustanak protiv Hronosa, i iskovali mu gromove i munje uz pomoć kojih je pobijedio. Neki su autori Kiklope smatrali sinovima divova Hekatonhira, a domovina im je bila Mala Azija. Oni su bili pomoćnici boga Hefesta i živjeli su na Siciliji. Radionica im je bila ispod Etne vulkana koji se nalazi na jednom od Liparskih ostrva sjeverne Sicilije.

[Sarmica]

Harpije su bile kćeri morskog boga Taumanta i Okeanide Elektre. Prema Homeru bilo ih je nekoliko, ali on poimence spominje samo Podagru ("Brzonogu"). Prema Hesiodu, bile su dvije: Ela ("Goropadna") i Okipeta ("Brzoleta"). Vergilije spominje i harpiju Kelenu i napominje da "čudovišta većih nigde i nema, ni kužnijih rana što gnjev ih bogova rodi sred Stigijskih voda". Dokaz istine da rođaci često nisu slični jedni drugima njihova je krasna sestra, božica duge i glasnica bogova, Irida. Prvobitno harpije su bile božice oštrog vjetra, a posao im je bio odnositi duše mrtvih u podzemni svijet. Vrlo rijetko upletale bi se u život bogova i ljudi. Najistaknutija uloga pripala im je u mitu o kralju i vraču Fineju. Bogovi su im, naime, povjerili kažnjavanje Fineja vječnom glađu zbog zločina koji je počinio nad svojim sinovima iz prvog braka. Kad god bi Finej sjeo za stol, odmah bi doletjele harpije, pojele mu jelo, a ono što ne bi pojele zagadile bi izmetom. Mučile su ga dugo, sve dok tome nisu učinili kraj Kalais i Zet, koji su u Trakiju doplovili s Argonautima na lađi Argo. Ta dva junaka, koja su od svog oca Boreja dobila krila, vrebala su na harpije u zraku i čim su se pojavile, snažnim su ih naletom protjerali sve do Strofadskih ostrva u (Jonskom moru). Bili bi ih i poubijali, ali ih je u posljednjem trenutku zaustavila božica Irida, prenjevši im obećanje bogova da ubuduće neće dopustiti mučenje Fineja.

[Sarmica]

Sirene - Iako je najrasprostranjenije shvatanje da su sirene mitska bića, stanovnice morskih dubina, do struka vilinski lijepe djevojke koje umjesto nogu imaju riblji rep, izvorno, prema grčkoj mitologiji, one su čudovišta sa ženskom glavom i ptičjim tijelom - to vjerovatno niste znali. Sirene su bile kćeri riječnog boga Aheloja, a isticale su se divnim glasovima po kojima su dobile i imena: Aglajofona - Jasnoglasna, Telksepeja - Očaravajuća, Pesinoja - Umiljata i Molpa - Raspjevana. Toliko su se ponosile svojim glasovnim mogućnostima, da su se usudile da izazovu na takmičenje i same zaštitnice umetnosti - Muze. Naravno, izgubile su, a njihova sujeta kažnjena je tako što su napola pretvorene u ptice. Prema drugoj, kasnijoj verziji, ove po rođenju lijepe djevojke postale su krilate nakaze, ali su zadržale lijepo lice i divne glasove, jer su uvredile boginju ljubavi i ljepote Afroditu. Naime, ona ih je pretvorila u krilata čudovišta pošto se nisu lako predavale ljubavnom zanosu. Kako god da su zadobile svoj izgled, one su ga se jako stidjele, pa su utočište potražile daleko od svijeta i pronašle ga na stjenovitom ostrvu nedaleko od Scile i Haribde. Tamo su svojim zanosnim pjevanjem mamile mornare na obalu, gde bi ih davile i iz njihovog tijela isisavale krv.

[Sarmica]

Bogovi sa Olimpa

[Sarmica]

​

GRČKA MITOLOGIJA: Heroji HERAKLE Među mnogim predanjima starih Grka izdvajaju se mitovi o polubogovima, koje su Grci nazivali herojima. Njima je pripisivana natčovečanska fizička snaga, ili naročiti um i okretnost. Oni su ubijali čudovišta, divlje zveri i razbojnike koji su ometali normalan i miran život ljudi. Grci su najviše pričali o neobičnim podvizima Herakla, sina Zevsa i Alkmene, tebanske princeze, koji je bio pravi grčki narodni heroj. Poznat je po svojim delima, koje je morao da obavi po naređenju Euristeja, kralja Grčke, u roku od 99 meseci. Heraklova dela: 1) Ubio je Nemejskog lava; 2) Ubio je monstruoznu Hidru u močvarama Lerne; 3) Uhvatio je Kerinejsku košutu (Artemidinu omiljenu), a da je nije ustrelio; 4) Uhvatio je Erimantskog vepra; 5) Očistio je prljave štale kralja Augija za jedan dan; 6) Oslobodio je Stimfalsku močvaru od ptica koje su jele ljude; 7) Uhvatio je snežno belog bika sa Krita, koji je sravnjavao polja sa zemljom; 8 ) Uhvatio je četiri divlje kobile trakijskog kralja Diomeda; 9) Uzeo je čuveni zlatni pojas od Hipolite, kraljice Amazonki; 10) Ukrao je krdo crvenih krava od kralja Heriona. Kada je Herakle uradio navedena dela, Euristej mu je zadao dodatna dva: 1) Da donese zlatne jabuke Hesperida, kćeri Titana Atlanta, sa Dalekog zapada; 2) Da uhvati psa Kerbera i dovuče ga iz Podzemlja. Herakle je obavio zadana dela i Euristej ga je oslobodio dužnosti. U doba svojih lutanja od Kavkaza do Španije srušio je pregradu koja je odvajala Sredozemno more od Atlantskog okeana; jedan deo kamenja bacio je na špansku stranu, a drugi na afričku. Tako je postao današnji Gibraltarski moreuz, koji su Grci nazvali "Heraklovi stubovi". Posle mnogih podviga, Zevs je Herakla odneo na nebo i uvrstio ga u red bogova. Postavio ga je za vratara na Olimpu i oženio svojom kćerkom Hebom. PERZEJ Persej je bio sin Zevsa i Danaje. Odsekao je glavu Meduzi od čije je krvi nastao Pegaz. U Etiopiji je oslobodio Andromedu koja je bila privezana za stenu i prepuštena na milost i ne milost morskom čudovištu; zatim ju je uzeo za ženu. TEZEJ Glavni junak Atike i Atine bio je Tezej, sin kralja Egeja. Bio je slavan kao Herakle, jer je izvršio mnoga junačka dela. Najznačajnije Tezejevo delo bilo je oslobođenje njegove zemlje od teškog danka koji se morao slati kritskom vladaru Minosu. Atina je svake devete godine morala da šalje Minosu sedam devojaka i sedam momaka koje je on predavao Minotauru da ih pojede.To je bilo čudovište s čovečijim telom i glavom bika, koje je živelo u dvorcu sa mnogo odaja, tzv.lavirintu, iz koga je bilo veoma teško izaći.Tezej je ipak uspeo da ubije Minotaura i da izađe iz lavirinta. U tome mu je pomogla Ariadna, kći kralja Minosa koja je zavolela Tezeja i dala mu klube konca. Na ulazu u lavirint, vezao je jedan kraj konca, ušao u njegove odaje, pronašao i ubio Minotaura, a zatim pomoću konca izašao iz lavirinta. JASON U davno doba, tesalski heroj Jason, u službi kralja Pelaja, uputio se lađom "Argo" sa svojim drugovima Argonautima u daleku zemlju Kolhidu na Kavkazu da odande donese zlatno runo. To je bilo runo čarobnog ovna. Visilo je o jednom drvetu, a čuvao ga je strašan zmaj. Argonauti su morali da savladaju razne prepreke na putu do Kolhide i pri povratku u svoju zemlju. U ovom mitu na legendaran način su prikazane teškoće prvih grčkih moreplovaca, koji su išli u daleke zemlje tražeći zlato i drugu skupocenu robu. ORFEJ Orfej je bio pesnik i muzičar u legendama antičke Grčke. Pesmom je gospodario svim bićima, pripitomljavao je životinje zadivljujući ih, očaravao biljke i kamenje. Pošto nije mogao da podnese smrt svoje žene Euridike, izmolio ju je od bogova iz podzemnog sveta Hada. Međutim, on se osvrnuo dok je izlazio iz podzemnog sveta, ne poštujući tako zabranu koja je bila uslov boga. Tada mu je Euridika oteta zauvek. Orfeja je Zevs ubio gromom ili, po nekom drugom predanju Orfeja su raskomadale Menade, a njegova glava preko vode prenesena do ostrva Lezbos, gdje je davala proročanstva i prenosila odgovor bogova. FAETON Faeton je bio sin Heliosa, boga Sunca. Vozio je četvoropreg očevih vatrenih konja po nebu toliko nisko, iz neiskustva, da je spalio sve usjeve na zemlji. To je toliko razbesnelo Zevsa da ga je ubio gromom.

[Sarmica]

animed (grč. Γανυμήδης, Ganymếdês) u grčkoj mitologiji bio je sin Trosa, ustanovitelja Troje i Kaliroje; najljepši smrtnik u kojeg se i sam Zeus zaljubio. Ganimed je u Frigiji, na brdu Idi, čuvao ovce, učio ili činio druge stvari, ovisno o izvorima. Zapazio ga je Zeus i odmah se zaljubio u nj. Poslao je orla po njega ili je sam uzeo obličje orla, ovisno o inačicama priče, te ga donio na Olimp. Ondje je Ganimed postao vinotoča na Olimpu, zamijenivši Hebu, božicu vječne mladosti. Svi su se bogovi radovali njegovu dolasku osim Here koja ga je prezirala. Neki mitografi tvrde da je to bio razlog zašto je u Trojanskome ratu bila protiv Trojanaca. Ganimedov je otac tugovao za svojim sinom. Sažalivši se, Zeus je poslao Hermesa s dvama konjima koji su bili toliko brzi da su i po vodi mogli trčati. Hermes je uvjerio Trosa da mu je sin besmrtan i da je vinotoča bogovima te da se ne brine. U drugoj inačici priče, Titanida Eja otela je Ganimeda zbog njegove ljepote. Simboli [uredi] Zeus je poslije postavio Ganimeda kao zviježđe Vodenjak (Aquarius) koje je povezano sa zviježđem Orla (Aquila, oboje vjerojatno etimološki povezano s lat. riječju za vodu, aqua). Ganimed je također postao simbol plodnosti, duh rijeke Nil i simbol homoseksualne ljubavi. Po njemu je nazvan i Jupiterov prirodni satelit Ganimed.

[Sarmica]

Manticore ili Mantikora je mitološko biće,vrsta Chimere sa glavom čovjeka-često sa rogovima,plavim očima,nekoliko redova željeznih zubi i sa prekrasnim samo-harmoničnim glasom-tijelom (nejčešće crveno-dlakog)lava, i repom zmaja ili škorpiona koji ispušta otrovne igle ili dlaku da ubije plijen(vrlo često se uspoređuje sa dikobrazom i tarantulom).Manticora ima i krila različitih veličina. Poznata su ona veličine konja ili lava

[Sarmica]

Kraken

Legendarno mitsko morsko biće!Kažu da je imalo puno krakove(više od 50).Isto tako kažu da je izgledalo poput otoka i kad bi mu se brod približio ono bi ga potopilo i pojelo sve organsko!!!Bilo je veliko oko 40metara.Imalo je dva velika oka koja su istodobno mogla gledati u različitim smjerovima.Kada bi joj mornari koji su se branili pokušali odsječi krakove,oni bi svaki put brže izrasli!Ljudi su se bili dogovorili da ga unište te kad su ga otkrili pozvali su sve flote u Sredozemnom moru da im pomognu.Kao što nagađate nisu ga ubili.Ono ih je sve potopilo i pobilo te tad otišlo iz Sredozemnog mora.Ne zna se gdje no nagađanja su južni pol jer tamo ima neiscrpan izvor hrane(kitove)