Početak stvaranja književnosti

[Bisernica]

Staroegipatska književnost datira se od 25. do 20. stoljeća p. n. e. na prostoru današnjeg Egipta. Korpus čine tekstovi piramida, tekstovi sarkofaga i Knjiga mrtvih. Sačuvani su zameci književnih vrsta, prvenstveno lirske pjesme, himne, tužaljke te uvjetno rečeno prapriče i prabajke.

Mezopotamska književnost mogla bi uvjetno započeti Hamurabijevim zakonikom koji se katkad uzima kao književni tekst. U mezopotamsku književnost ulazi Ep o Gilgamešu, pronađen u 19. stoljeću, a datira se između 20. i 18. stoljeća p. n. e.. Također, u korpus pripada i Enuma Eliš, ep o teogoniji i kozmogoniji.

Starohebrejska književnost kao predmet proučavanja ima Bibliju, koja se promatra kao antologija hebrejske književnost jer su u njoj raznovrsni rodovi i stilovi.

Staroindijska književnost obuhvaća Vede, svete knjige znanja iz 15. stoljeća prije Krista, odnosno Rg-vedu, Sama-vedu, Jađur-vedu i Atharvavedu. Također u korpus ulaze epovi Mahabharata i Ramajana te zbirka Pančatantra.

Vikipedija

[Bisernica]

Ptahotep - živeo oko 2400 godina pre nove ere,prema predanju ministar za vreme vladanja 5. dinastije.Njegove Pouke mudrosti su prvo delo staroegipatske književnosti i imale su značajan uticaj na njen kasniji razvoj,i ne samo njen,već i na književnosti drugih zemalja starog Orijenta.

[Bisernica]

Iz Pouka mudrosti :

Usavrši svoj govor,jer svu pažnju ćeš svrnuti na se,
ali ne širi svog srca zbog onoga što sve znadeš,
od neznalice uči ,kano i od mudraca.
Umeću nisu postavljene medje,
nema znalca što seže do punog savršenstva.
Lepa je misao skrita bolje no zelen dragulj,
a naći ćeš je i u ruci sluškinje što melje zrna u žrvnju.