Kafa

[Пркос]

Hladna kafa

l kuvane kafe,
1 kašičica kakaa,
malo cimeta,
1/2 čaše ruma,
5 kašika šećera,
kockice leda,
malo šlaga.

U mlaku kafu sipati kakao, cimet, rum i šećer. Ohladiti i sipati u velike čaše, pa dodati kockice leda i ukrasiti šlagom.
Količina je dovoljna za 6 osoba.

[Пркос]

MOKKA KAFA SA PIVOM

(za 1 osobu)


* 5 dl piva
* 1 kasika instant kafe
* 2 kasike secera
* 2 kocke leda
* vrlo malo ruma
* vrlo malo konjaka


Sve sastojke sastavite i miksajte 1 minutu, a zatim posluzite.

[Пркос]

BECKA KAFA

(za 4 osobe)


* 5 dl jake kafe
* 4,2 dl svjeze slatke pavlake
* 100 gr cokolade za kuhanje
* 4 kasicice kakaoa u prahu
* 4 kasicice cimeta u prahu


Rastopite cokoladu sa trecinom slatke pavlake, pa dodajte u nju vrucu kafu i secer, a zatim promijesajte i ulijte u case. Ukrasite umucenom slatkom pavlakom po kojoj cete posuti kakao i cimet u prahu.

[Пркос]

KAFA SA UKUSOM LJESNJAKA

(za 4 osobe)


* 8 kasicica kafe
* 8 kasicica mljevenih ljesnjaka
* 8 kapi ekstrakta vanile
* 8 kapi ekstrakta ljesnjaka
* 8 kasicica secera
* 1 narendanu cokoladu za kuvanje
* 4 kasike umucene slatke pavlake


Vrucu vodu zakuhati kafom i mljevenim ljesnjacima, procijediti kroz filter za kafu ili gustu gazu, dodati ekstrakte vanile i ljesnjaka, zasladiti secerom i sipati u 4 case. U svaku casu staviti kasiku slaga i posuti rendanom cokoladom.

[Пркос]

IRSKA KAFA

(za 1 osobu)


* 2 casice kvalitetnijeg viskija
* 2 kasicice secera
* jaku espreso kafu za 5-6 soljica
* slatku pavlaku




U zagrejanu casu sipati skuvanu kafu. U loncicu nad plamenom zagrevati viski sa secerom, a zatim ga dodati u kafu. Preko naopako okrenute kasike pustite da u kafu tece slatka pavlaka, dok sloj ne dostighe 2 cm. Posluzite vruce.

[Rosa]

Prva jutarnja kafa za -milione ljudi širom sveta više je od pukog napitka.
„Otići s nekim na kafu“ isto je što i družiti se s nekim. Ono što malo ko zna, je da je put kafe iz njene postojbine u Abisiniji (Etiopija) u Evropu stigao preko Beograda. Tako je Beograd prvi evropski grad koji je imao kafanu.

„Magični napitak“ za čije je pravljenje potrebno tačno šest zrna ploda afrčke biljke kafa, je postao glavni „izgovor“ za svakodnevno čavrljanje bliskih osoba.

Iako u svetu mnoge vrste kafa rastu divlje, samo dve su komercijalizovane:
Arabika i Robusta.



Arabika

Arabika je finija vrsta kafe, prepoznatljiva po izbalansiranoj aromi i naglašenoj kiseloj komponenti ukusa. Ova vrsta se uglavnom uzgaja u ekvatorijalnoj zoni , na 900 do 2000 m nadmorske visine, a zbog velikih troškova kultivacije njena cena na tržištu je daleko iznad cene Robuste, ali i dalje čini 60% ukupne proizvodnje sirove kafe.




Robusta

Za razliku od Arabike koja zahteva za svoj rast veću nadmorsku visinu, veću količinu svestlosti, manje vlage , Robusta može da raste i na močvarnom zemljištu i u tropskim šumama i na nižim nadmorskim visinama, do 700m. Ova vrsta kafe otkrivena je krajem 19. veka u Kongu a danas se, uglavnom, proizvodi u zapadnoj Africi i Indoneziji. Ovo je kafa ″punog″ ukusa i izuzetno jake arome.

Kako po senzorskim, tako i po vizuelnim karakteristikama, zrna kafa Robuste i Arabike se izuzetno razlikuju. Za razliku od Arabika, čije je zrno ovalno, uglavnom raznih nijansi zelene boje, Robustu karakterišu okruglasta zrna, žućkasto – braon boje. Takođe, značajna razlika je prisutna i u pogledu sadržaja kofeina - Robuste u proseku imaju 2 do 2.5 puta veći sadržaj ovog alkaloida nego Arabike.

[Rosa]

Razne zemlje su razvile svoje kafene napitke dodajuci im nesto “svoje”.

Italija - Cafe Coretto s amareto likerom od badema;

Meksiko – Cafe Mexicano s tekilom i kahluom;

Francuska – Cafe Marnier s likerom Grand Marnier;

Jamajka – Jamaican Coffee s rumom i Tia Mariom;

Irska - Irish Coffee s viskijem i to irskim


Brazil, koji je imao velike viskove kafe obratio se svajcarskoj kompaniji Nestle za pomoc.
Rjesenje lakog i brzog pravljenja kafe pronadjeno je 1938. godine i NESCAFÉ je ponudjen svajcarskom trzistu. Nakon Drugog svjetskog rata, NESCAFÉ su pocele da uvoze zemlje sirom svijeta.
Granule NESCAFÉ su mjesavina najboljih zrna iz razlicitih zemalja tropskih predela.


Turska kafa
Najbolja temperatura je 95-98 stepeni Celzijusa, dakle neposredno prije nego sto voda provri. Mozda ste to vec culi, ali vjerovatno niste znali zasto voda ne treba zakuhati. Na nizoj temperaturi od ove ne ekstradira se dovoljno kofeina i esencijalnih ulja iz zrna, pa je kafa bledunjava i slaba. Na visoj temperaturi, dakle na 100 stupnjeva, povecava se aciditet, a kafa ima kiseliji ukus.