Najnovije vesti !

[DaDole]

Čepurin: Rusi i Srbi nisu poslušni majmuni

BEOGRAD - Ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Čepurin istakao je da ne treba da se priča da će Rusija u Savjetu bezbjednosti UN promijeniti stav o Kosovu, te ocijeno da Rusi i Srbi ne mogu da izdaju svoje nacionalne interese, praveći se da su "poslušni majmuni".Čepurin je naveo da su Rusi, kao i Srbi, često stradali za pravednost i istinu, zato što nisu bili koristoljubivi i da su često platili visoku cijenu, ali da im je ropska psihologija strana.
"Kosovo je nezakonito oteto. Kosovo je Srbija", rekao je Čepurin u autorskom tekstu za "Politku", u kojem navodi da su smiješne izjave da je Rusija time što se saglasila sa voljom naroda Krima prekršila međunarodno pravo i da mora da bude kažnjena.
On je ocijenio da je glasanje u UN o pitanju Krima pokazalo da nije uspio pokušaj da se Rusija izoluje na međunarodnoj pozornici i da, uprkos pritiscima Zapada, skoro polovina od 193 zemlje UN nije podržala rezoluciju o Krimu.


"Šta je to čudovišno Rusija učinila? Da li je ona možda zvjerski bombardovala Jugoslaviju, moralno, novcem ili grubom silom stimulisala albanske separatiste, da li je ubila više od 3.000 stanovnika Srbije i zagadila zemlju osiromašenim uranijumom", upitao je Čepurin.
Ruski ambasador pita gdje su barem izvinjenja rođacima hiljada nedužnh civila Srbije koji su ubijeni tokom NATO bombardovanja.

[DaDole]

Barack Obama
Putin je potpuno pogrešno protumačio Zapad

Američki predsjednik Barack Obama upozorio je Rusiju da okonča prijetnje Ukrajini te da povuče vojnike sa pograničnih područja.

Kako je kazao Obama, Putin je potpuno pogrešno protumačio Zapad, kao i američku vanjsku politiku, te kazao da SAD nema bilo kakve namjere prema Rusiji ili Ukrajini nego da samo želi da ukrajinski narod sam donese odluke o tome kako će živjeti.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome šta će SAD poduzeti ukoliko Rusija ne poduzme korak unazad kada je u pitanju Ukrajina, Obama je kazao da će, ne samo SAD nego i međunarodna zajednica poduzeti dodatne ekonomske sankcije prema Rusij

[DaDole]

PRAG
NATO objavio satelitske snimke ruskih trupa na granici s Ukrajinom

Rusija je značajno povećala svoje vojno prisustvo na granici s Ukrajinom, izjavio je komandant NATO u Evropi, general Filip Bridlav.

Kao dokaz toj tvrdnji pokazao je satelitske snimke aviona, tenkova i borbenih helikoptera koji se nalaze u ruskoj vojnoj bazi u Belgorodu, prenosi Telegraf.

Bridlav je kazao da bi Alijansa, kao odgovor na gomilanje ruske vojske, mogla da razmjesti svoje vojnike u zemljama članicama na istoku Evrope.

I generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen poručio je Rusiji da prije bilo kakvih pregovora o rješavanju krize u Ukrajini mora da povuče trupe s ukrajinske granice.

"Ako Rusija istinski želi dijalog, prvi korak je povlačenje trupa", rekao je Rasmusen novinarima nakon susreta s českim premijerom Bohuslavom Sobotkom u Pragu.

Generalni sekretar je ukazao da je Rusija rasporedila oko 40.000 vojnika na granici s Ukrajinom.
"Oni ne vježbaju, nego se spremaju za borbu", rekao je on.

U Ženevi su za sljedeći četvrtak zakazani razgovori Evropske unije, Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država o smirivanju ukrajinske krize.

[DaDole]

STRAZBUR
Rusiji oduzeto pravo glasa u Evropi

Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (PACE) usvojila je danas rezoluciju kojom se ruskoj delegaciji oduzima pravo glasa u ovom tijelu do kraja godine zbog pripajanja Krima Ruskoj Federaciji.
Ruska delegacija zbog toga je napustila sjednicu Parlamentarne skupštine, saopštio je njen šef Aleksej Puškov, koji obavlja i funkciju predsjednika komisije za spoljne poslove u Državnoj Dumi.

On je rekao da će Rusija naknadano "razmotriti pitanje nastavka rada" u ovom tijelu, prenio je Itar-tas.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila je rezoluciju sa 145 glasova "za", 21 "protiv" i 22 "uzdržana".
Parlamentarci su podržali izvještaj šefa Posmatračke komisije PACE-a Štefana Šenaha, koji je predložio "mekše" sankcije i oduzimanje prava glasa ruskoj delegaciji do kraja godine.

Ruski predstavnici istovremeno su do kraja ove godine isključeni iz svih upravnih tijela i misija Parlamentarne skupštine.

Ruska delegacija nije prisustvovala debati o ovoj rezoluciji.

Poslanici Parlamentarne skupštine Sajeta Evrope odbili su da zamrznu članstvo Rusije u ovom tijelu, kao i prijedlog Britanca Roberta Volkera da se ukinu ovlaštenja ruske delegacije.
Rusiji tri vrste sankcija.

Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila je danas rezoluciju kojom se prema Rusiji uspostavljaju tri vrste sankcija, od kojih je jedna oduzimanje prava glasa u Savjetu Evrope, izjavila je Srni član Stalne delegacije parlamenta BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Milica Marković.

Naglašavajući da je za rezoluciju glasala većina poslanika, njih više od 140, Markovićeva je navela da se Rusiji zabranjuje rad u Stalnom komitetu, odnosno kolegijumu Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, i učešće u posmatračkim misijama koje Parlamentarna skupština Savjeta Evrope šalje da prate izbore u zemljama.
"Rusija ostaje član Savjeta Evrope, ali se praktično potpuno parališe rad njihove delegacije. Ove sankcije trajaće do kraja godine, a Savjet Evrope zadržava pravo da u januaru 2015. godine prolongira te sankcije ili preduzme još rigoroznije, a to je isključenje Rusije", naglasila je Markovićeva.

Prema njenim riječima, šef delegacije Rusije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Aleksej Puškov održao je nakon glasanja konferenciju za novinare, na kojoj je rekao da će ruska delegacija zajedno sa rukovodstvom Rusije razmotriti mogućnost da ruski poslanici sami napuste Savjet Evrope, jer je njihovo članstvo postalo fiktivno i besmisleno.

Markovićeva je navela da zbog obaveza nije prisustvovala današnjoj sjednici Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i da nije glasala, ali je podsjetila da je juče i prethodnih dana na sjednicama Komiteta za pravna pitanja glasala protiv rezolucije.

Ona je istakla da joj nije poznato kako su o rezoluciji glasali ostali članovi Stalne delegacije Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović, Ismeta Dervoz i Senad Šepić, ali da je to lako utvrditi na osnovu listinga.
Prema njenim riječima, Ismeta Dervoz je inicirala da unutar Stalne delegacije BiH bude postignut dogovor kako da se odnose prema rezoluciji o Rusiji, o čemu je razgovarano u utorak, 8. aprila, prije podne.

"Rekla sam da ću glasati protiv i da mislim da bi i oni u najmanju ruku trebalo da budu uzdržani, zbog toga što je Rusija imala korektan odnos prema BiH u oktobru prošle godine kada je bilo riječi o BiH i zbog toga što je Rusija jedan od najvažnijih investitora u BiH, da ne govorim o tome da BiH ima veliki dug za gas", navela je Markovićeva.

Prema njenim riječima, oni su na to rekli da mogu biti uzdržani, a da ona bude protiv.

"Saznala sam između redova da je ambasador BiH sugerisao da ne idemo na sjednicu, da uopšte ne glasamo", rekla je Markovićeva.

[DaDole]

Srpski oficiri moraju da rade na verske praznke?

Vojnici i oficiri pravoslavci iz Republike Srpske u Oružanim snagama BiH, ako postupe prema odluci ministra odbrane BiH Zekerijaha Osmića, moraće da rade na Veliki petak i Vaskršnji ponedeljak, čime će prekršiti Zakon o praznicima Republike Srpske.
Ukoliko ne dođu na posao, pravoslavci u Oružanim snagama BiH prekršiće odluku ministra odbrane BiH i time rizikuju da budu kažnjeni ili da im se odbije od plate.
List navodi da su se vojnici i oficiri iz Republike Srpske našli u apsurdnoj situaciji, jer zakon iz Republike Srpske i odluka Saveta ministara BiH kažu da su slobodni i da su im ti dani plaćeni, dok je ministar doneo odluku, kojom se doslovno prepisuje federalni zakon, prema kojem mogu da uzmu godišnji odmor ili neplaćeno odsustvo.
Osmić je 31. decembra 2013. godine doneo odluku, bez znanja dva zamenika, koja podrazumeva samo dva plaćena dana za verske praznike u toku kalendarske godine.
Odluka je donesena kada su službenici, vojnici i oficiri uglavnom već otišli sa posla.

[DaDole]

Ukrajini prijeti sudbina Jugoslavije

BERLIN - Evropska unija je počinila tešku grešku kada je pred Ukrajinu stavila izbor da se odluči ili za EU ili za Rusiju, piše u njemačkom izdanju "Wall Street Journala".
Autor teksta ističe da iskustvo iz bivše Jugoslavije, sa kojom, kako navode, Ukrajina ima sličnosti, pokazuje da uvijek kada zemlju podijeljenu iznutra stavite pred izbor "ili ili" nužno slijede unutrašnje napetosti.
U listu podsjećaju da ime Ukrajina dolazi od istog korijena kao Krajina u Hrvatskoj, gdje je takođe iz sličnog razloga došlo do sukoba između Srba i Hrvata. Navode i da rijeka Drina predstavlja nekadašnju granicu između Istočnog i Zapadnog Rimskog carstva, a da su kasnije taj region zauzele Osmanlije, što je, kako ističu, doprinijelo kompleksnosti i sukobima među lokalnim stanovništvom koje je tu živjelo.
"Zato nije nimalo slučajno da je upravo u BiH došlo do najkrvavijih sukoba tokom jugoslovenskog rata", navode.
"Ako se želi da Ukrajina ne završi kao Jugoslavija, zemlja se mora tako organizovati da bude most između Rusije i Evrope uz moto: 'Prevladajte unutrašnje podjele mostom između Istoka i Zapada.' Ako tako postavimo stvari, Ukrajina može izgraditi odnos sa EU, a istovremeno očuvati istorijske veze sa Rusijom", navodi se u "Wall Street Journalu".

[DaDole]

Srbija: Otklon od Dodika za "ljubav" s BiH

Glavni razlog što vlasti u Sarajevu blagonaklono gledaju na premijera Vučića je taj što Milorad Dodik više ne uživa podršku srpskih vlasti, piše Danas.

Uoči posete Aleksandra Vučića Sarajevu, sagovornici tog lista iz Beograda i Sarajeva ističu i da je ta poseta u funkciji obeshrabrivanja namera ptredsednika RS i izjava o referendumu i potrebi otcepljenja RS, a u svetlu uslova koji se ispostavljaju u procesu evropskih integracije Srbije.

Ta će tema, kako tvrde, izvesno biti na dnevnom redu premijera Srbije i njegovih sagovornika u Sarajevu.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće na Biznis forumu u Sarajevu, na poziv predsedavajućeg Saveta ministara BiH Vjekoslava Bevande. Poziv mu je najpre javno uputio Bakir Izetbegović, predsedavajući Predsedništva BiH, koji je tom prilikom ocenio da je Vučić simbol "jedne pozitivne promene politike", te da je u Srbiji, zahvaljujući njemu, došlo do sazrevanja.

S druge strane, u svom ekspozeu, premijer Srbije je naveo da je saradnja u regionu prioritet i jedan od ciljeva, i najavio da će stoga i njegova prva poseta kao premijera biti poseta Sarajevu.

"Ta poseta je vrlo pozitivan korak i tako je ocenjen, pre svega, u EU. Poseta je i dokaz jedne nove regionalne politike koju ova vlada vodi i koja ide na to da razjasni sporne tačke u odnosima dve zemlje, a sve u kontekstu uslova koji se ispostavljaju u procesu evropskih integracija", ocenjuje za Danas Vatroslav Vekarić, spoljnopolitički analitičar.

On naglašava i da je tu reč o realističnom koraku, jer aktuelna vlast pokazuje da uvažava stvarno stanje stvari. "Tu nema više emotivnog preterivanja u odnosu na RS, tako da možemo reći da je funkcija ove posete jeste da se obeshrabri Dodikov avanturizam, koji stalno nagoveštava referendum o otcepljenju. To će izvesno biti na dnevnom redu Vučića i njegovih sagovornika u Sarajevu", smatra Vekarić.

Prema njegovim rečima, Milorad Dodik ne bi trebalo da se nada euforičnoj podršci Beograda uoči izbora u BiH, koji bi trebalo da se održe u oktobru. "Vučićev stav prema Dodiku će biti hladniji i odmereniji", zaključuje Vekarić.

Senad Pećanin, politički analitičar iz Sarajeva, ističe za Danas da je nesumnjivo da, "makar u simboličkoj ravni i na javnom planu, Milorad Dodik i njegova rušilačka politika više ne uživaju podršku kao što je to bio slučaj tokom vlasti Borisa Tadića i njegove administracije“.

"To je ključni razlog zbog kojeg vlasti u Sarajevu blagonaklono gledaju na Aleksandra Vučića. Zanimljivo je da na Vučića jednako kao njegovi glasači u Srbiji gleda i velika većina građana BiH bez obzira na nacionalnost, priželjkujući nekoga ovde ko bi obećao ono što je građanima Srbije obećao Vučić. S druge strane, onoliko koliko Vučić bude iskreno zainteresovan za evropske integracije Srbije u toj meri će morati da se distancira od Dodika i njegove politike", zaključuje Pećanin.

[DaDole]

Merkel: Ako dijalog s Rusijom ne uspije, uvodimo stroge ekonomske sankcije

Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da je potrebno dijalogom i razgovorom riješiti političku krizu u Ukrajini koja je na samom rubu građanskog rata.

Ona je, nakon sastanka u okviru samita grupe G7 posvećenog krizi u Ukrajini i odnosima s Rusijom, istakla da će biti uvedene mnogo strožije sankcije Rusiji, ako dijalog ne donese nikakvo rješenje.

Podsjetila je da je Evropska unija (EU) do sada Rusiji uvela sankcije na nivou drugog stepena, odnosno u obliku zabrane putovanja i zamrzavanje imovine pojedinim zvaničnicima.

S druge strane, za uvođenje sankcija trećeg stepena, koje bi obuhvatale stroge ekonomske sankcije, potreban je jedinstven stav zemalja članica EU-a.

Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je također da zemlje G7 podržavaju nove vlasti Ukrajine, naglasivši kako će EU uvijek podržavati ukrajinski narod.

"Uvijek ćemo biti uz vas i u najskorije vrijeme ćemo potpisati Sporazum o partnersvu s Ukrajinom", rekao je Barroso.
Inače, lideri sedam najrazvijenijih zemalja svijeta okupili su se sinoć na radnoj večeri kojom je počeo dvodnevni samit grupe G7 posvećen krizi u Ukrajini i odnosima s Rusijom.

Na samitu se se okupili predsjednici ili premijeri Kanade, Francuske, Italije, Japana, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Velike Britanije. Evropska unija (EU) je također članica te skupine, a na tom je sastanku predstavljaju predsjednici Evropskog vijeća i Komisije Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso.

Prvi dan samita završen je objavljivanjem zajedničke izjave u kojoj su iznesena četiri zahtjeva za Rusiju u vezi s krizom u Ukrajini.

"Očekujemo da Rusija poštuje rezultate predsjedničkih izbora u Ukrajini, da se okonča povlačenje ruskih vojnih snaga s granice s Ukrajinom, spriječi prelazak militanata u Ukrajinu i razoružavanje proruskih separatista na istoku Ukrajine", navedeno je u izjavi.

Poslije sastanka, predsjednik Francuske Francois Hollande je nakon konsultacija sa zvaničnicima drugih zemalja uputio poziv ruskom predsjedniku Vladimir Putinu i novoizabranom predsjedniku Ukrajine Petru Porošenku da prisustvuju svečanoj proslavi 70. godišnjice savezničkog iskrcavanja u Normandiji.

Inače, to je prvi put da je EU domaćin ovog samita i prvi put u posljednjih 17 godina da će za stolom biti samo sedam državnih čelnika. Sastanak se prema ranijim planovima trebao održati u Sočiju, u Rusiji. Na martovskom sastanku u Haagu, lideri G7 odlučili su se sastati u Briselu, nakon što je Rusija aneksirala Krim. Tako je dotadašnja grupa G8, koja je uključivala i Rusiju, postala grupa G7.
Samit G7 je druga etapa naporne diplomatske sedmice, nakon Varšave i prethodno Francuske, gdje se u petak priprema svečana proslava 70. godišnjice savezničkog iskrcavanja u Normandiji.

G7 se završava u četvrtak poslijepodne, raspravom o stanju svjetske privrede i klimatskim promjenama. Većina čelnika će, nakon ovog sastanka, iz Brisela otputovati u Pariz na proslavu godišnjice savezničkog iskrcavanja u Normandiji.

[DaDole]

EVROPA PO PUTINU Kako ruski predsjednik zamišlja granice 2035. godine


Objavljeno: 06.06.2014. - 09:49
Ruski mediji poput "Ekspres gazete" objavili su u julu 2012. godine mape Evrope koje su izazvale burne reakcije u međunarodnoj javnosti, a sa da su ponovo izašle na površinu, u svjetlu promjena granica Ukrajine i pripajanja Krima Rusiji

Na mapama sa može vidjeti upravo Krim kao dio Rusije (što se u međuvremenu i ostvarilo), kao i pripajanje Donbasa (tamo su u toku žestoki sukobi Kijeva i separatista), ali i oblasti poznate kao "Nova Rusija" na jugu Ukrajine, koja je povezana s Pridnjestrovlja, istočnim dijelom Moldavije lojalnim Moskvi, čime bi Ukrajina ostala bez izlaska na Crno more.]



List "Forin polisi" piše da bi mape trebalo čitati kao kartografsku ilustraciju ruskog spiska želja, koje reflektuju nade i frustracije jednog segmenta ruske javnosti.
Prema ovoj mapi, mnogima u Rusiji se čini da će Evropa 2035. godine izgledati fragmentirano, islamizovano, a patiće i pod sve jačom Njemačkom. Ništa od toga, piše u članku "Ekspres gazete", ne bi se desilo da 1991. godine nije došlo do raspada Sovjetskog saveza...
]Zapadna Evropa po Putinu


Iz ruskog ugla, Zapadna Evropa je moralno i ekonomski korumpirana, dekadentna i blizu raspada. Otud raspad većine velikih evropskih država, počevši od Velike Britanije. Osim Škotske, odvojila bi se i Sjeverna Irska i pridružila matičnoj državi, pa bi se Ujedinjeno Kraljevstvo svelo na Englesku i Vels.
Ni Francuska nije prošla mnogo bolje: Dio teritorije uzeli su Baski, a mnogobrojni imigranti prebačeni su u "Arapski Pijemont" sa Marsejom kao glavnim gradom, a odvojili bi se i Korzika (postaje nezavisna) i Alzas I Loren (pripali Njemačkoj).[/SIZE]

l]Belgija je nestala s mape Evrope.

Centralna Evropa


Italija je podijeljena na dvije države, razdvojene linijom siromaštva, a južni dio je previše nemoćan da bi pod kontrolom zadržao Sardinijiu i Siciliju

Bosna i Hercegovina je nestala kao država i podijeljena između Srbije i Hrvatske. Nastala je Velika Albanija, kojoj su dodati Kosovo i dijelovi južne Srbije i Makedonije. Mađarska je dočekala osvetu za rasparčavanje poslije Prvog svjetskog rata, pa pripaja Vojvodinu od Srbije i Transilvaniju od Rumunije.
]Poljska je isto prošla prilično loše. Njemačka je uzela Pomeraniju i Šleziju, kao i istočnu Prusku. Od Ukrajine je ostao samo zapadni djelić nekadašnje države



]Istočna Evropa


Bivše sovjetske republike po ovoj mapi poslužile su Rusiji kao poligon za uzimanje teritorije. Estonija je ostala bez oblasti Narva, Letonija bez Dvinska, a Ukrajina se dijeli na dva dijela - Galiciju (koja čak uspijeva da uzme djelić Poljske!) i Ukrajinu.

l]Da bi nadoknadila gubitak Pridnjestrovlja, Rumunija dobija Moldvaviju, osim dijela koji ide Rusiji. Bugarska mora da se oprosti od Burgasa, koji uzima TurskaNa Kavkazu nastaje Kavkaski Emirat, a Gruzija gubi Abhaziju i Južnu Osetiju, koje pripadaju - Rusiji.

[DaDole]

Manifestacija "Dani Srpske u Srbiji" svečano je otvorena u Kolarčevoj zadužbini, uz zajedničku poruku predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i predsjednika RS Milorada Dodika da Srbiju i RS, bez obzira na granice, povezuju narod i kultura.
Srbiji i Republici Srpskoj treba da služi na čast što su opstale i opstaju u teškim vremenima koja su nam na ramena natovarila ogromno breme, rekao je predsjednik Nikolić i ocijenio da "bez Srbije i njene ljubavi, Srpska sigurno ne bi bila ovako sposobna da živi i ne bi se osjećala svoja na svome".
"Večeras ćemo vidjeti deo sebe i srpske kulture sačuvane na teritoriji Republike Srpske... Okupili smo se da se ne raziđemo, iako će neki od nas u povratku prelaziti granicu, ali granica ne može da zaustavi vrijeme, pripadnost, prošlost, kulturu", izjavio je Nikolić, prenosi Tanjug.
Ipak, napomenuo je Nikolić, granicu prelazi tijelo, "ali tijelo je kvarljivo, a duh ostaje".
"Hvala na prilici da vam kažemo da ćete pjevati naše pjesme i pričati naše priče", rekao je Nikolić.

Zahvalivši predsjedniku Nikoliću i Srbiji na posvećenosti iskazanoj prema RS, Dodik je rekao da RS bez toga "sigurno ne bi bila svoj na svome".
"Srbija i Republika Srpska nikada nisu odustale jedna od druge. Znamo da je ovo adresa na kojoj možemo da nađemo braću i razumijevanje", istakao je Dodik.
Prema njegovim riječima, Srbija danas nesumnjivo pokazuje svoje pravo i očekivano lice – da RS primi otvorenog srca.
"Vjerujem da Republika Srpska ovde svakodnevno živi, kao što i Srbija dan i noć živi u RS", rekao je Dodik. "Mi smo zagledani u Srbiju, da bude jaka i sposobna jer smo samo tako i mi jaki i najbolji", rekao je Dodik.

[DaDole]

Putin zabranio ukrajinske slatkiše



U cilju zaštite prava potrošača, Rospotrebnadzor obustavlja uvoz konditorskih proizvoda iz Ukrajine u Rusku Federaciju", navodi se u saopštenju.

[DaDole]

Dogovoreno primirje
Ukrajinske vlasti i proruski separatisti prihvatili mirovni plan

Objavljeno: 05.09.2014. - 09:56



Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i glavni čelnik proruskih pobunjenika saopćili su da će narediti prekid vatre u petak, predviđen sporazumom o okončanju petomjesečnog rata na istoku Ukrajine.

[DaDole]

http://www.vestinet.rs/u-fokusu/pogl...skotskoj-video

[DaDole]

Dugo najavljivana posjeta ruskog predsjednika Srbiji 16. oktobra neće biti samo protokolarna i svečana. Kako list saznaje iz izvora u Vladi Srbije, u toku su pripreme međudržavnih sporazuma, koji će biti potpisani, a šta će se tačno u njima naći znaće se nakon sastanka mješovite komisije u Moskvi 6. i 7. oktobra.

"Očekujemo da će biti razgovora o listi proizvoda koji su na režimu izvoza u Rusiju bez carine i mogućnosti da se na listu ubaci nekoliko hiljada vozila kragujevačkog „Fijata“, sirevi i cigarete. Razmatraće se pitanja iz energetike - isporuka energenata, NIS, „Petrohemija“, „Južni tok“, kao i Humanitarni centar u Nišu", rekao je izvor Blica iz Vlade.

Bescarinski izvoz „Fijatovih“ automobila u Rusiju odavno je jedan od važnih privrednih ciljeva Srbije i najavljivan je kao mogućnost i pred nedavnu posjetu premijera Aleksandra Vučića Moskvi.

Kako je juče zvanično potvrđeno, Vladimir Putin će u Beogradu prisustvovati i vojnoj paradi, gdje će mu predsjednik Tomislav Nikolić uručiti orden Republike Srbije na velikoj ogrlici (prvog stepena).

Povodom uručenja ordena oba predsjednika će se obratiti prisutnima. Nikolić je ukaz o dodeljivanju ordena Putinu, koji je namijenjen predsjednicima država ili vlada za naročite zasluge učinjene za srpsku državu i narod, donio prošle godine.

[DaDole]

Putin: Suprotstaviti se heroizaciji nacizma

BEOGRAD - Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da se treba suprotstaviti heroizaciji nacizma i dodao da je ubijeđen da će tome doprinijeti i jubilarne svečanosti povodom 70 godina oslobođenja Beograda, koje bi trebalo da postanu još jedan izraz prijateljstva dva naroda.
Putin je zahvalio srpskom rukovodstvu na pozivu da dođe u posjetu Srbiji i učestvuje u svečanim događajima posvećenim 70-godišnjici oslobođenja Beograda od njemačko-fašističkih osvajača.
"Danas je naša zajednička obaveza da se susprotstavimo heroizaciji nacizma. Da se čvrsto odupremo pokušajima revizije ishoda Drugog svjetskog rata i dosljedno da se borimo protiv svih oblika rasizma, ksenofobije, agresivnog nacionalizma i šovinizma", rekao je Putin za beogradsku "Politiku".
Navodeći da su srpski i ruski narodi prije 70 godina zajedno srušili zločinačku ideologiju čovjekomrzaca koja je prijetila postojanju civilizacije, Putin je istakao da je iskreno prijateljstvo srpskog i ruskog naroda zasnovano na osjećajima uzajamne simpatije i poštovanja, na duhovnoj bliskosti, na bratstvu po oružju u Drugom svjetskom ratu.
"Računamo da će nam očuvanje istorijskog sjećanja i dalje pomagati da zajedno jačamo mir, stabilnost i prosperitet zajedničkog evropskog prostora", rekao je Putin.
On je napomenuo da je i danas važno da ljudi u različitim zemljama i na različitim kontinentima čuvaju sjećanje na to do kakvih stravičnih posljedica mogu da dovedu ubijeđenost u vlastitu izuzetnost, nastojanje da se bilo kojim sredstvima postignu sumnjivi geopolitički ciljevi, zanemarivanje elementarnih načela prava i morala.
"Mora se učiniti sve da bi se u budućnosti spriječile slične tragedije. Nažalost, `vakcina` protiv nacističkog virusa koja se tokom nirnberških procesa razvila u nekim državama Evrope, gubi snagu", istakao je Putin.
Prema njegovim riječima, jasan dokaz su otvorene pojave nacizma koji je već postao uobičajena pojava u Letoniji i drugim baltičkim zemljama, dok posebnu zabrinutost u ovom kontekstu izaziva situacija u Ukrajini, gdje je u februaru izvršen protivustavni državni udar, koji su izveli nacionalisti i druge radikalne grupacije.

"Iskreno smo zahvalni sprskim prijateljima na brižljivom odnosu prema sjećanju na sovjetske vojnike, koji su se zajedno sa borcima Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije borili protiv Hitlerovih okupacionih snaga", rekao je Putin.
On je podsjetio da je tokom Drugog svjetskog rata na teritoriji nekadašnje Jugoslavije poginulo više od 31.000 vojnika i oficira Crvene armije, a oko 6.000 sovjetskih državljana se borilo protiv osvajača u redovima narodnooslobodilačke vojske.
"Njihov podvig je približio i našu zajedničku pobjedu nad nacizmom i zauvijek će ostati u sjećanju naroda kao primjer hrabrosti, čvrste volje, požrtvovanog služenja otadžbini", istakao je Putin.

[DaDole]

Dodik: Čista provokacija Srbije i Srba kao nacije



BANJALUKA - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da je incident na fudbalskoj utakmici između Srbije i Albanije čista provokacija države Srbije i Srba kao nacije.

Predsjednik Srpske je rekao da svakome u Srbiji treba da bude jasno da je "ovo bila agresija koja je imala za cilj da isprovocira, prije svega, pun stadion ljudi i da se na taj način uđe u okršaj koji bi trebalo da napravi nestabilne strukture vlasti, ili da ih čak ukinu".
"U tom smislu, želim da čestitam, prije svega, timu reprezentacije Srbije, fudbalerima koji su imali dovoljno snage da spoznaju trenutak i provokaciju, koja se u suštini ne oprašta. Čestitam fudbalerima, koji su reagovali i skinuli taj sramni, provokativni predmet, na njihovoj smirenost kada su albanski fudbaleri nasrnuli na njih", rekao je Dodik.

"Mnogi će mi prigovoriti da se petljam i govorim o stvarima koje me se ne tiču. Imajući u vidu da je sutrašnja vojna parada događaj za obične ljude, moj kabinet je besplatno organizovao i biće obezbijeđeno deset autobusa širom Srpske, a ako bude trebalo organizovaćemo još, za sve one koji žele sutra da budu u Beogradu na vojnoj paradi, kojoj će prisustvovati i predsjednik Putin“, istakao je predsjednik Srpske, koji će sutra, takođe, prisustvovati vojnoj paradi.
On je ocijenio da je predsjednik Ruske Federacije svojim prisustvom na sutrašnjoj vojnoj paradi dao značaj srpskom jedinstvu koje treba da pokaže da ni provokacije iz Albanije i Evrope uopšte ne mogu zaustaviti izgradnju stabilnog društva.
"Očigledno je da je sinoćnji potez Albanaca, kao tradicionalnih neprijatelja Srba, bez obira na ušminkane priče Evropljana, bio vezan isključivo za to da Srbi sve svoje strateške pozicije treba da žrtvuju na Balkanu kako bi se ostvarila srpega Evropljana i Albanaca u njihovim namjerama da desetkuju srpski nacionalni interes i državni nacionalni interes na ovom prostoru", zaključio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

[DaDole]

Ozbiljna neslaganja Putina i Merkelove povodom Ukrajine



MILANO - Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel imaju ozbiljna neslaganja povodom uzroka sukoba u Ukrajini, saopštio je jutros Kremlj, poslije susreta dvoje lidera u Milanu.
"I dalje postoje ozbiljna neslaganja koja se tiču nastanka ukrajinskog konflikta, kao i uzroka onoga što se trenutno događa", rekao je Putinov portparol, javile su ruske agencije.
Putin i Merkel su sinoć razgovarali u Milanu na marginama Azijsko-evropskog samita (ASEM).
Peskov je dodao da je razgovor je trajao dva i po sata.
Agencija AFP je napomenula da se uskoro očekuje sastanak Putina i ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka.
Tom sastanku će prisustvovati i Merkel, kao i francuski predsjednik Fransoa Oland, britanski premijer Dejvid Kameron i italijanski premijer Mateo Renci.
Porošenko je juče razgovarao sa njemačkom kancelarkom, a oboje su "izrazili žaljenje što mnoge tačke sporazuma o prekidu vatre nisu ispunjene", javio je AFP, pozivajući se na neimenovane izvore njemačke vlade.
Itar-Tas s je naveo da se Putin sastao i sa bivšim italijanskim premijerom Silvijom Berluskonijem, ali detalji razgovora zasad nisu poznati.

Susret Putina i Berluskonija, koji se nalazi u kućnom pritvoru pošto je proglašen krivim za utaju poreza, moguć je pošto je italijanski sud odobrio bivšem premijeru da provede noć izvan svoje vile.
Putin je juče doputovao u Milano poslije posjete Beogradu, gdje je tokom šestočasovne posjete razgovarao sa državnim vrhom Srbije i prisustvovao vojnoj paradi povodom obilježavanja 70. godišnjice oslobođenja Beograda.
Uprkos višečasovnom kašnjenju, uspio je da održi više neformalnih sastanaka sa evropskim liderima.
Putin i Merkel su se sastali poslije večere, četiri sata nakon što je prvobitno bilo planirano, navela je ruska agencija Interfaks.
Holandski premijer Mark Rute takođe se susreo sa Putinom, od kojeg je, kako je naveo, zatražio "maksimalnu saradnju" na istrazi oko pada aviona "Malezija erlajns", koji je oboren 17. jula iznad istočne Ukrajine sa 298 putnika i članova posade

[DaDole]

Premijer Albanije Edi Rama razočaran komentarima iz Srbije, ipak dolazi u Beograd

Premijer Albanije Edi Rama, rekao je jučer da je razočaran zbog komentara srbijanskih zvaničnika povodom incidenta na fudbalskoj utakmici Srbija-Albanija, ali je poručio da i dalje namjerava da se sljedeće sedmice u Beogradu sastane sa svojim srbijanskim kolegom.

"Zaista nam je žao i stvarno smo razočarani zbog onoga što se dogodilo, kao i zbog reakcije srbijanskih vlasti. To je nevjerovatno", rekao je Rama u intervjuu za Reuters.

On je, međutim, za britansku agenciju dodao da neće dozvoliti da komentari i tvrdnje srbijanskih zvaničnika da je njegov brat odgovoran za incident na stadionu, ometu njegove planove da 22. oktobra posjeti Beograd.

"Nećemo dozvoliti da nas usmjerava takva politika i mržnja iz prošlosti. Nećemo dozvoliti da nas usmjeri ono što se dogodilo na fudbalskoj utakmici. Odlučan sam da idem dalje", izjavio je Rama, prije nego što je održao govor na Harvard univerzitetu kod Bostona.

Rama je rekao i da Albanija, u namjeri da izbjegne nasilje, nije poslala svoje navijače na utakmicu, osim 45 izabranih ličnosti, uključujući i njegovog brata, koje su, kako je dodao, detaljno provjerile srbijanske vlasti.

"Nije mi jasno kako je neko mogao da unese dron ili zastavu, kad čak ni onima koji su nosili albanske simbole nije bilo dozvoljeno da uđu na stadion", kazao je Rama.

"Jasno je da je taj leteći objekat došao van stadiona", smatra albanski premijer.

On se, takođe, zapitao, zašto je u medijskim izveštajima sa utakmice umanjen značaj mase koja prijeti Albancima i vrijeđa ih.

[DaDole]

Islamska država objavila prijetnju Bilala Bosnića, vehabijskog vođe iz BiH



''Cijeli svijet bit će Islamska država. Naš je cilj da i Vatikan postane muslimanski'', riječi su Bosnića koje su objavljene u Dabiku.

Bosnić je nedavno uhapšen s još nekoliko vehabija zbog sumnje u terorizam, odnosno da su organizirali odlaske državljana BiH na strana ratišta. Iako veliki broj džihadista ratuje u Iraku i Siriji, za njima još nema potjernica iz BiH.

Sud BiH provjerava ima li protiv džihadista iz BiH koji ratuju za IS u Siriji i Iraku otvorenih predmeta kako bi na osnovi toga bile raspisane potjernice.

U Sudu kažu da protiv vehabijskog vođe Nusreta Imamovića, za kojeg policijske agencije imaju podatke da ratuje u redovima IS-a, potjernica nije raspisana vjerovatno zato što protiv njega nije otvoren proces u Sudu.

''Provjerit ćemo je li otvoren predmet protiv njega. Pošaljite i imena ostalih osoba koje ratuju na stranim ratištima i za koje vas zanima je li i hoće li biti raspisana potjernica pa ćemo vam odgovoriti'', poručili su iz Suda.

Pravosudne institucije BiH nisu uputile Interpolu BiH nijedan zahtjev za raspisivanje potjernice za državljanima BiH koji se nalaze na stranim ratištima iako je zakon za njihovo sankcionisanje na snazi od juna i iako se neki od njih nalaze na crnim listama, prenosi VLM

[DaDole]

Danas: Putin kažnjava i Srbiju

Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin odlučio je, nakon posjete Srbiji, da smanji Srbiji isporuku gasa za 28 odsto, piše list Danas.

Prema pisanju tog lista, Putin je tu odluku donio nezadovoljan ishodom posjete Beogradu, jer je premijer Srbije Aleksandar Vučić odbio da potpiše protokol kojim se reguliše vraćanje duga za ruski gas do marta sledeće godine, u iznosu od oko 200 miliona dolara.
Premijer je, kako tvrde izvori lista Danas, odbio da potpiše garancije da će Srbija do marta vratiti taj dug, jer smatra da je taj Putinov zahtev neumesan i nefer, s obzirom na činjenicu da Rusija preko Naftne industrije Srbije uveliko profitira na Srbiji.

Prodaju NIS-a su ugovorili tadašnji premijeri dve zemlje, Mirko Cvetković i Dmitrij Medvedev, a garanciju da će se posao završiti potpisali su predsednici Boris Tadić i Vladimir Putin. Detalje transakcije u direktnim pregovorima utvrdio je pregovarački tim koji je imenovala Vlada, na čijem je čelu bio Borisav Stefanović, aktuelni potpredsednik DS, a član Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa. Većinski udeo u NIS prodat je za 400 miliona evra. U javnosti se u vreme prodaje osporavala cena za 51 odsto akcija, koja je, tvrdili su mnogi, daleko ispod procenjene vrednosti cele kompanije, koja se kretala oko dve milijarde evra.

Nezadovoljan odbijanjem premijera da potpiše protokol o vraćanju duga u naredna četiri meseca, Putin je dva dana nakon posete Srbiji, odlučio da smanji isporuku gasa za trećinu od ukupnih dogovorenih količina.

Danas saznaje da je Vučić Putinu kao razlog za odbijanje da potpiše obavezujući dokument, kojim bi Srbija trebalo da vrati dug do marta sledeće godine, naveo činjenicu da Rusija uzima ogroman profit preko NIS, što je omogućio štetan ugovor o prodaji te kompanije sklopljen između Rusije i Srbije 2008. godine.