Hrana koju jedemo

[DaDole]

nikako nemojte miješati

Hamburgeri i maslinovo ulje

Nakon rezultata brojnih istraživanja mnoge domaćice su zamijenile suncokretovo ulje maslinovim. Ono navodno ne sadrži holesterol i čak pomaže u njegovom smanjenju. Ali, što se tiče blagotvornih svojstava maslinovog ulja, ona “nestaju” čim čarobno ulje dospije u tiganj. Nemojte bacati novac, maslinovo ulje koristite za salate, nikako nemojte na njemu pržiti pljeskavice ili neko drugo meso.

Alkohol i Kola

Čak i one žene koje jako paze na svoju liniju i broje svaku kaloriju, ponekad sebi dozvoljavaju malo alkohola. Pritom alkohol miješaju s gaziranim pićem kao što je dijetalna Cola. Morate znati da se Cola “bez šećera” vrlo brzo apsorbuje u crijevima što podstiče i bržu apsorpciju alkohola. Kao rezultat toga količina alkohola u krvi znatno je veća nego što bi bila da ste popili neku drugu kombinaciju. Osim toga i mamurluk će od te kombinacije biti veći.

Pivo i kikiriki
Kikiriki sadrži velike količine vitamina B, E, PP i D, minerale kao što su natrijum, kalijum, kalcijum, mangan, gvožđe i fosfor. Međutim, alkohol uništava većinu tih hranjivih stvari pa je stoga bolje da se riješite navike mešanja kikirikija i piva.

Kivi i mlijeko ili kivi i jogurt

Mnogi misle kako je ovo voće idealan dodatak ovsenoj kaši, jogurtu ili mleku u milkšejkovima. Kivi ionako koristite za ukrašavanje šlaga na torti, pa zašto ne biste i na druge načine u kombinaciji s mliječnim proizvodima? Odgovor je jednostavan: zato što se sama priroda pobrinula da ovu kulinarsku kombinaciju učini nemogućom. Kivi sadrži poseban enzim koji razgrađuje te ukus mlijeka čini vrlo gorkim.

[DaDole]

Ovo je hrana koju zauvijek treba da izbacite sa trpeze

One vas sigurno neće ubiti kad ih pojedete, ali njihova konzumacija bi vam mogla stvoriti probleme.

Prerađenoj hrani teško se odupreti jer su cijene pristupačne, a ukusi vrlo primamljivi. Zbog toga mnogi ni ne razmišljaju o tome kakve posljedice takva hrana ima po zdravlje. Teško je eliminisati svu prerađenu hranu iz upotrebe, ali vrijedi pokušati da izbacite poneku namirnicu s ove liste.

Margarin
Za razliku od maslaca, koji se pravi od mlijeka, margarin se dobija iz biljnih ulja. U preradi dolazi do stvaranja transmasnih kiselina koji podstiču upalne procese u tijelu, oštećuju ćelije i zidove krvnih sudova. Smatra se da ova vrsta biljne masti povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, pa čak i od raka. Zasigurno jedna od najgorih namirnica za naše tijelo, zbog čega se i nalazi na samom vrhu ove ljestvice.

Voće i povrće iz konzerve
Najpoznatiji izvor dragocenog likopena i drugih važnih hranjivih sastojaka je paradajz. Ali ako ga kupujete u konzervi, sve njegove koristi padaju u vodu. Konzervisana hrana sadrži štetni sastojak BPA, a najviše ga ima u soku od paradajza jer zbog svoje kiselosti izaziva veće ispuštanje BPA iz zidova konzervi. Zato jedite svježe paradajze ili one iz staklene ambalaže. U obzir dolazi i kartonska ambalaža koja ne sadrži BPA.

Konzumiranje paradajza ili ostalog voća i povrća iz konzervi vas sigurno neće ubiti, ali ako su vam cilj sportski rezultati i zdraviji život, uvijek bi trebalo da konzumirate svježe voće i povrće.

Suhomesnati proizvodi
Salame, slanina, viršle i drugi suhomesnati proizvodi puni su nitrita, a meso koje se koristi za njihovu proizvodnju je već zbog samog načina industrijskog uzgoja puno hormona i antibiotika.

Osim toga, u procesu prerade u ovakvo meso se još dodaju vještački ukusi, boje, soli i konzervans. Mehanički odvojeno meso obično se obrađuje pod ekstremnim pritiskom i toplotom zbog čega se gube nutritivne vrijednosti. Tradicionalne recepture ili domaća proizvodnja su mnogo bolji izbor, ali ni s njima ne bi trebalo da pretjerujete. Umjerenost je ključ uspeha.

Pržene grickalice
Grickalice će vaše napore da smanjite broj kilograma i pravilno se hranite barem poremetiti, ako ne i potpuno srušiti. One sadrže mnogo soli, kalorija i konzervansa. Siromašne su nutritivnim vrijednostima i vlaknima zbog čega usporavaju probavu. Kokice koje se pripremaju u mikrotalasnoj sadrže jedinjenje PFOA koje prijanja na kokice i štiti ih od ljepljenja za kesicu, a preliminarne studije na ljudima povezale su tu hemikaliju s neplodnošću, rakom jetre i testisa.

Vještački zaslađivači
Ako nešto ne možete pronaći u prirodi, jverovatno je bolje da ga izbjegavate u ishrani. Med, stevija, pa čak i običan šećer bolji su zaslađivači od vještačkih. Oni su veoma slatki (ponekad 200 puta više nego šećer), a mozak se s vremenom navikne i počinje tražiti slađu hranu. Aspartam je na naročito lošem glasu. Postoje sumnje da izaziva rak i neurološke probleme, a naučnici su potvrdili da dovodi do debljanja i povećava apetit. Nije problem u konzumaciji šećera i slatkiša - problem je kada svoje "kvalitetne" obroke mijenjate slatkim i tako unosite previše šećera u organizam.

Gotovi kolači - poslastice
Osim visokog nivoa soli i šećera, gotovi kolači mogu sadržati i transmasti koje se dodaju u hranu zbog veće isplativosti. Transmasti takođe produžuju rok trajanja i poboljšavaju njihovu spoljnu teksturu. Mogli bismo nabrojati mnogo vrsta različitih krofni i ostalih tijesta u dubokom ulju koja nikako ne bi trebalo da budu na vašem jelovniku.

Većina krofni sadrži 35 - 40 odsto hidrogenizovanih masti, što je najgora vrsta masti koju možete unijeti u organizam. Hidrogenizovane masti dovode do oboljenja srca i mozga, a takođe i do pojave raka.

Osim toga, krofne sadrže i šećer, vještačke regulatore za testo i aditive. Kombinacija bijelog brašna i nekoliko puta prepečenog ulja nije dobra ni za povremeno čašćavanje jer u sebi skriva mnogo zasićenih masnih kiselina.

[DaDole]

Gazirani sokovi
Sadrže ogromne količine šećera i to u tečnom obliku koji je dokazano najgori oblik konzumacije šećera. Osim toga, sadrže i razna štetna jedinjenja poput boje i konzervansa.

Isto tako, gazirana pića sadrže kiseline. Potrebno je više od 30 čaša pH-uravnotežene vode da bi se neutralizovala kiselost jedne kole. Ostaci kiselina mogu biti veoma štetni po bubrege, s obzirom na to da bubrezi moraju da ih filtriraju.

Takođe, ovo loše utiče i na kosti: alkalni minerali, poput kalcijuma, prelaze u krv da bi pomogli pri neutralizovanju kiselina, što može dovesti do prevremenog slabljenja kostiju.

Studije su pokazale da se kola dovodi u vezu sa oboljenjima srca, osteoporozom, gojaznošću i karijesom.
Alkohol
Iako svako ponekad "zaviri u čašicu" vrijedi naglasiti da prekomerno konzumiranje alkoholnih pića nikako ne ide zajedno sa treniranjem i zdravim načinom života. Slično kao i s ostalim porocima, trebalo bi da budete umjereni i s alkoholom, koji može izazvati brojne probleme u vašem organizmu.

Umaci i prelivi za salatu

Razni umaci kojima svakodnevno "popravljamo" ukus svoje hrane često su prepuni masti, šećera, kiselina koje našem organizmu nikako ne mogu biti od koristiti.

Zaključak
Odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina u zapadnjačkoj ishrani iznosi 15:1, a trebalo bi da bude 1:1 ili barem 2:1 za omega-6.

Visokorafinisana biljna ulja danas se uveliko koriste u pekarskim proizvodima i prženoj hrani. Zbog ove neravnoteže u tijelu dolazi do upalnih procesa. Važno je zato češće jesti kuvanu ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama, maslinovo ulje, kokosovo ulje i mljevene sjemenke lana.

[DaDole]

Banane koje danas jedemo uskoro bi mogle da nestanu iz naše ishrane. Ili bi, u boljem slučaju, toliko mogle da poskupe da će postati nepristupačne.

Zasadima našeg omiljenog južnog voća prijeti opasno gljivično oboljenje, takozvana panamska bolest koja je pedesetih godina prošlog vijeka gotovo zbrisala tada najrasprostranjeniju vrstu banana “gros mišel”.

Ta sorta je mnogo ukusnija, mekša i kremastija od “kevendiš” banana koje danas jedemo.

- Na srpsko tržište dolaze sa Ekvadora, koji još nije zahvaćen tom bolešću, ali ako gljivica uništi zasade u drugim državama, Ekvador neće moći da odgovori na tražnju. Manjak banana na tržištu podići će im cijenu - kaže za “Blic” jedan od uvoznika.

Novi, opasniji soj panamske bolesti sada napada i “kevendiš”, a gljivica je već stigla do Kostarike. Ipak, sve banane koje danas stižu na tržišta širom svijeta su zdrave i bezbjedne za ishranu, jer zaraženi zasadi propadaju brzo, u roku od nekoliko dana, i ne postoji šansa da bi takvi plodovi preživjeli dug put do pijaca u SAD i Evropi.

Naučnici danas pokušavaju da modifikuju “kevendiš” sortu i učine je otpornom na panamsku bolest. Pretražuju zabačene prašumske predjele tražeći, radi ukrštanja, divlje banane otporne na bolesti. Istovremeno, postupkom genetskog inženjeringa “kevendišu” se eksperimentalno dodaju geni raznih vrsta voća i povrća - čak i ribe! - ne bi li se stvorila nova, otporna, sorta.
Ipak, i novostvorena banana moraće da ispuni određene uslove:

1) da ima prijatan ukus
2) da sazrijeva u određenom vremenskom roku
3) da može da preživi duga putovanja do američkih i evropskih supermarketa bez truljenja
4) da može lako da se uzgaja u velikim količinama

Trenutno nijedna od novih, hibridnih sorti nije stigla do nas jer nije prošla ovaj rigorozni test.

- Banane u Srbiju stižu iz Ekvadora zelene, a zatim sazrijevaju u specijalizovanim komorama za dozrijevanje. Prevoze se najčešće brodovima, optimalno između od 10 do 14 dana, dok im sve preko 14 dana ozbiljno ugrožava kvalitet, pa se rijetko ko hvata u koštac sa ovim pipavim poslom - kažu za “Blic” u jednom trgovinskom lancu.

Najveći uvoznik za Srbiju je slovenačka firma “Rastoder”, iza koje stoji biznismen Izet Rastoder, a koja godišnje proda oko 16 miliona kutija banana, većinom za područje srednje i jugoistočne Evrope. “Rastoder” važi za šestog najvećeg trgovca bananama na svijetu i zovu ga evropskim kraljem banana. Prošle godine njegova kompanija je imala promet od 130 miliona evra.

Panamska katastrofa

Pedesetih godina prošlog vijeka, panamska bolest gljivičnog porekla zbrisala je plantaže najukusnije “gros mišel” banane u Južnoj Americi i Africi. Opstali su samo zasadi u Tajlandu. Taj period se danas pominje kao “banana katastrofa”.

Do šezdesetih godina, najveći uvoznici “gros mišel” sorte bili su na ivici bankrota, pa je počelo sa uzgojem manje ukusne, ali otporne “kevendiš” sorte.

Originalna, delikatesna “gros mišel” banana se danas uzgaja u Maleziji i Tajlandu, a najbolji plodovi se izvoze na veoma zahtjevno tržište Japana, gdje imućne mušterije ne štede novac za najkvalitetnije voće.

Sa ukusom jagode i jabuke

Postoje brojne vrste banana, ali su nama najpoznatije žute, kevendiš banane. Uz njih postoje i egzotične bebi-banane, zelene gvineja banane koje se koriste poput krompira, manzano banane koje su kratke i deblje, crne banane sa ukusom koji je čudna mješavina banane, jagode i jabuke...

[причалица]

Crveno meso će takođe biti proglašeno „mogućim uzročnikom kancera kod ljudi“, piše britanski "Daily Mail".

Očekuje se da će SZO u ponedeljak saopštiti da prerađevine stavlja u istu kategoriju kao cigarete, alkohol i azbest.

Poljoprivrednici i mesna industrija izrazili su brigu zbog mogućeg uticaja koji će takva odluka imati na tržištu.

Betsi Buren iz Severnoameričkog instituta mesa izjavila je: „Ako objave da crveno meso i prerađevine izazivaju rak, a hoće, to će snažno odjeknuti i biće potrebne decenije i milijarde dolara da se promeni takvo gledište“.

​http://www.b92.net/zdravlje/vesti.ph...nav_id=1054606