Biologija - Zanimljivosti

[Cruz]

Stonefish - riba kamen, kamena riba

Ova riba sigurnone bi pobedila na takmicenju lepote, ali bi svakako pobedila na takmicenju za najotrovniju ribu na svetu. Njen otrov izaziva takvu bol, da zrtve zele da im bolna mesta budu amputirana. Ovaj otrov se opisuje kao najgora bol poznata coveku. Simptomi su sok, paraliza i odumiranje tkiva. Ukoliko se ne pruzi medicinska pomoc u kratkom roku, moze doci do fatalnih posledica. Zive u vodama Pacifika i Indijskog okeana.

---

Brazilski lutajuci pauk

Brazilski lutajuci pauk (Phoneutria) ili banana pauk je upisan 2007. u Ginisovu knjigu rekorda kao najotrovniji pauk na svetu, odgovoran za najveci broj smrtnih slucajeva. Ima najjaci neurotoksin od svih poznatih zivih vrsta. Samo 0,006mg ovog otrova dovoljno je da ubije misa.

---

Indijski Taipan

Ova zmija je jedna od najotrovnijih na svetu. Jedan obican ujed ove zmije sadrzi toliko otrova da moze da ubije 100 odraslih ljudi ili armiju od 250.000 miseva. Njen otrov je 200-400 puta jaci od otrova kobre.

---

Zlatna otrovna zaba

Ova zaba zivi u prasumama Centralne i Juzne Amerike. Dugacka je svega 5cm. Samo 2 mikrograma (glava ciode) dovoljna su da usmrte odraslu osobu. Naziv "dart" dobile su zbog toga sto domaci indijanci koriste njihov otrov da bi natopili vrhove svojih strela. Otrov akumuliraju u kozi, tako da ko god ih dotakne ili pojede bice otrovan.

---

Naduvana (sundjerasta) riba

Naduvana riba (Tetraodontidae) smatra se najotrovnijim kicmenjakom na svetu, odmah posle zlatne otrovne zabe. Najvise ih ima u Jugoistocnoj Aziji, Juznoj Afrivi i Juznoj Americi. Otrov ovih riba uzrokuje nasilnu i brzu smrt. Simptomi trovanja su: oduzimanje jezika i usana, vrtoglavica, povracanje, ubrzani rad srca, otezano disanje i paraliza misica. Vecina zrtava umire nakon 4-24 sata. Ne postoji protivotrov.

[naki]

auuu ovo je divna tema

[Cruz]

50 zanimljivosti o zivotinjama

1. Slonovi su jedine životinje koje ne mogu skočiti. 2. Orgazam svinje traje 30 min!! 3. Polarni medvjedi su ljevoruki. 4. Krokodili ne mogu isplaziti svoj jezik. 5. Leptir kuša (osjeća) svojim nogama. 6. Žohar može živjeti 9 dana bez svoje glave, a na kraju umire od gladi. 7. Delfini se uz ljude jedini koji vode ljubav zbog užitka. 8. Kvakanje patke ne radi jeku. 9. Morske zvijezde nemaju mozak. 10. Komarci imaju zube, čak 47. 11. Jezik kameleona dvostruko je duži od njegovog tijela. 12. Noj ima veće oko od mozga. 13. Konji spavaju stojeći i mogu provesti po nekoliko mjeseci da ne legnu. 14. Medvjedi se boje muzike. 15. Orao opazi zeca u trku s čak tri kilometra visine. 16. Lemuri, polumajmuni s Madagaskara, padaju u ljetni, a ne u zimski san. 17. Štakor može izdržati bez vode duže od kamile. 18. Pčele moraju posjetiti 4 milijuna cvjetova, preći 4 puta duži put od opsega zemlje za jedan kilogram meda. 19. Devino mlijeko se ne zgrušava. 20. Morski psi se nikada ne razbolijevaju, jer su imuni na sve poznate vrste bolesti. 21. Svinje se ne mogu znojiti. 22. Šišmiši uvijek skreću na lijevo kada izlaze iz pećine. 23. Puževi mogu spavati čitave tri godine. 24. Jastogu treba oko 7 godina da naraste i dobije masu od 500 grama. 25. Ukupna masa svih mrava na svijetu veća od ukupne mase ljudske populacije. 26. Koze i hobotnice imaju pravokutne zjenice. 27. Žabe žive na svim kontinentima osim na Antarktiku. 28. Ne postoje dvije zebre sa istim rasporedom pruga. 29. Djetlić može kucnuti u drvo 20 puta u jednoj sekundi. 30. Meduze se sastoje od 95% vode. 31. Trobojne mačke su uvijek ženke. 32. Lavica obavlja više od 90% lova. 33. Psi imaju po 17 kostiju u svakom uhu. 34. Guska je prva ptica pripitomljena od strane čovjeka. 35. Delfini spavaju s jednim otvorenim okom. 36. Bikovi su daltonisti. 37. Zlatna ribica ima moć pamćenja u intervalu od 3 sekunde. 38. Kravu je moguće voditi uz ali ne i niz stepenice. 39. Ostriga može promijeniti spol nebrojeno puta tokom života. 40. Krtica može iskopati tunel od 70 metara za jednu noć. 41. Aligatori ne mogu hodati unatraške. 42. Iguana može izdržati pod vodom 28 minuta. 43. Crv ima pet srca. 44. Pingivni mogu roniti u dubine i preko 400 metara. 45. Oktopusu se testisi nalaze na glavi. 46. Jakovo mlijeko je ružičaste boje. 47. Golubovi imaju trodimenzionalni magnetski osjet. 48. Kod slonova vlada matrijarhat. 49. Hrtovi su najbrži psi na svijetu mogu trčati brzinom većom od 70 kilometara na sat. 50. Hobotnica će početi jesti svoje krakove ako je zaista gladna.

[Cruz]

Evo jedne zanimljivosti o mravima, odnosno njihovoj organizaciji. Naime, mravi su pored pčela najbolje organizovano društvo. U mravljoj zajednici postoje određene podele na grupe prema kojima svaka grupa mrava ima svoje zadatke. Među nekoliko grupa najzanimljivija je grupa mrava koja boravi u dnu (podrumu) mravinjaka, a njeni članovi služe kao skladišta nektara. Mravi iz ove grupe, stomaka punih nektara čekaju u podrumu da naiđu mravi radnici kojima je neophodno okrepljenje. Mravi radnici polože svoja usta na usta mrava skladištara i tako popiju nektar.

[причалица]

MAĐARSKI i švedski naučnici izneli su novu teoriju stare misterije - zašto zebre imaju šare. Oni smatraju da se na ovaj način zebre brane od ujeda obada.
Ranije su utvrdili da obadi češće napadaju konje crne dlake, nego njihove bele rođake. A onda su na jednoj farmi napravili eksperiment - postavili su crne, bele i crno-bele table premazane lepkom koji privlači insekte. Ubedljivo najmanje obada zalepilo se za ploču čija je šara podsećala na zebrinu. Isto se ponovilo i kada su napravili modele nalik konjima i zebrama. Ipak, naučnici smatraju da ovo nije dovoljno objašnjenje i da su se štrafte kod zebri razvile zbog više faktora.

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna...-zebri-strafte

[Cruz]

Ruski naučnici oživeli cvet iz ledenog doba

Skromna biljka belog cveta, koja raste u saksijama u jednoj ruskoj laboratoriji, trenutno je najdrevniji živi višećelijski organizam na Zemlji. Ovaj cvet iz ledenog doba, koji je davno nestao sa lice Zemlje, oživljen je zahvaljujući semenu koje su veverice pre 30.000 godina zakopale u večitom ledu Sibira, a koji je u ovom slučaju poslužio kao “ledena banka gena”.

Ovaj beli cveti trenutno je najdrevniji živi višećelijski organizam na Zemlji

Uspeh u oživljavanju ove biljke predstavlja pravi naučni proboj i uliva nadu da bi u ledenim pustinjama mogli biti sačuvani i drugi, davno iščezli oblici života.

Seme je iskopano iz fosilnih biljih ostataka koje su arktičke kopnene veverice, koje su trčkarale ravnom tundrom bez visokog drveća, zakopale u blizini današnje Kolime u Rusiji, tokom ledenog doba, kada su ljudi planetu još uvek delili sa mamutima i neandertalcima.

Uz pomoć jakih mikroskopa je utvrđeno da su u pitanju plodovi male zeljaste biljke Silene stenophylla, čiji bliski rođaci, samo sa nešto većim bobičasti plodovima, još rastu u ovom krajevima.

Nakon toga, najmodernijom tehnikom uzgajanja poznatom kao “mikroporopagacija”, koja omogućava da se od jedne jedinke relativno brzo dobije puno biljaka, iz istrunulih plodova su izvađene još vitalne klice i iz njih su u laboratorisjkim uslovima vaskrsle 31.000 godina stare biljke, nešto drugačije od svojih današnjih rođaka, koje su najpre cvetale, a zatim donele i plod i seme, sposobno da se dalje razmnožava.

Prema rečima dr Davida Gličinskog, koji je rukovodio ovim projektom, “to pokazuje ulogu večitog leda (permafrtosta) kao skladišta drevnog genetskog matelrijala, i ukazuje da čitava Beringija (kopneni most koji je periodično povezivao Aziju i Ameriku) ima ogroman potencijal čuvanja drevnih oblika života u večitom ledu.

Izvor: Blic Online

[Cruz]

Pronašli najmanju žabu na svijetu

Profesor Chris Austin sa prvi je vidio žabicu dok je bio na odmoru na Papui Novoj Gvineji te je utvrdio da životinjice žive na otpalom lišću na tlu tropskih kišnih šuma.

Znanstvenici su otkrili najmanju žabu na svijetu u šumi na Papui Novoj Gvineji. Životinjica je dugačka tek 7,7 milimetara, a oduševila je znanstvenike svojom pojavom.

Profesor Chris Austin sa Sveučilišta u Louisiani prvi je vidio žabicu dok je bio na odmoru na Papui Novoj Gvineji te je utvrdio kako životinjice žive na otpalom lišću na tlu tropskih kišnih šuma. Istaknuo je kako će provesti intenzivnija istraživanja o žabi koju je nazvao Paedophryne amanuensis, prema selu Amau blizu kojeg ju je primijetio, piše Daily Mail.

Stručnjaci kažu da je ta vrsta žabe ekstremno minijaturna vjerojatno zbog poretka u hranidbenom lancu, pošto neke životinje ne jedu tako male žabe.
- Jako teško je u šumi pronaći žabu Paedophryne amanuensis zbog njene veličine, ali svakako se radi o izuzetnom otkriću – zaključio je profesor Austin.

24sata
Izvor: www.znanost.com

[mrav]

50 zanimljivosti o zivotinjama

1. Slonovi su jedine životinje koje ne mogu skočiti. 2. Orgazam svinje traje 30 min!! 3. Polarni medvjedi su ljevoruki. 4. Krokodili ne mogu isplaziti svoj jezik. 5. Leptir kuša (osjeća) svojim nogama. 6. Žohar može živjeti 9 dana bez svoje glave, a na kraju umire od gladi. 7. Delfini se uz ljude jedini koji vode ljubav zbog užitka. 8. Kvakanje patke ne radi jeku. 9. Morske zvijezde nemaju mozak. 10. Komarci imaju zube, čak 47. 11. Jezik kameleona dvostruko je duži od njegovog tijela. 12. Noj ima veće oko od mozga. 13. Konji spavaju stojeći i mogu provesti po nekoliko mjeseci da ne legnu. 14. Medvjedi se boje muzike. 15. Orao opazi zeca u trku s čak tri kilometra visine. 16. Lemuri, polumajmuni s Madagaskara, padaju u ljetni, a ne u zimski san. 17. Štakor može izdržati bez vode duže od kamile. 18. Pčele moraju posjetiti 4 milijuna cvjetova, preći 4 puta duži put od opsega zemlje za jedan kilogram meda. 19. Devino mlijeko se ne zgrušava. 20. Morski psi se nikada ne razbolijevaju, jer su imuni na sve poznate vrste bolesti. 21. Svinje se ne mogu znojiti. 22. Šišmiši uvijek skreću na lijevo kada izlaze iz pećine. 23. Puževi mogu spavati čitave tri godine. 24. Jastogu treba oko 7 godina da naraste i dobije masu od 500 grama. 25. Ukupna masa svih mrava na svijetu veća od ukupne mase ljudske populacije. 26. Koze i hobotnice imaju pravokutne zjenice. 27. Žabe žive na svim kontinentima osim na Antarktiku. 28. Ne postoje dvije zebre sa istim rasporedom pruga. 29. Djetlić može kucnuti u drvo 20 puta u jednoj sekundi. 30. Meduze se sastoje od 95% vode. 31. Trobojne mačke su uvijek ženke. 32. Lavica obavlja više od 90% lova. 33. Psi imaju po 17 kostiju u svakom uhu. 34. Guska je prva ptica pripitomljena od strane čovjeka. 35. Delfini spavaju s jednim otvorenim okom. 36. Bikovi su daltonisti. 37. Zlatna ribica ima moć pamćenja u intervalu od 3 sekunde. 38. Kravu je moguće voditi uz ali ne i niz stepenice. 39. Ostriga može promijeniti spol nebrojeno puta tokom života. 40. Krtica može iskopati tunel od 70 metara za jednu noć. 41. Aligatori ne mogu hodati unatraške. 42. Iguana može izdržati pod vodom 28 minuta. 43. Crv ima pet srca. 44. Pingivni mogu roniti u dubine i preko 400 metara. 45. Oktopusu se testisi nalaze na glavi. 46. Jakovo mlijeko je ružičaste boje. 47. Golubovi imaju trodimenzionalni magnetski osjet. 48. Kod slonova vlada matrijarhat. 49. Hrtovi su najbrži psi na svijetu mogu trčati brzinom većom od 70 kilometara na sat. 50. Hobotnica će početi jesti svoje krakove ako je zaista gladna.

ovo pod osam nije tacno gledo sam na tv-ejim da nije tacno

[Cruz]

Crvi iz dubine Zemljine kore: Halicephalobus mephisto

Čini se da predator zastrašujućeg izgleda vreba duboko ispod zemljine površine, crvolika životinja koja se naslađuje svojim žrtvama otprilike na kilometar dubine. Srećom, on je dugačak samo pola milimetra i njegove su žrtve bakterije. Svejedno je poprilično iznenađujuće pronaći višestanični organizam koji prebiva na tolikoj dubini gdje postoji mali izvor energije, a slobodan kisik je rijedak.

Ovo nije prvo iznenađenje proizašlo iz dubokih rudnika Južne Afrike, jer je skupina izvjestila o pronalasku samo jedne bakterijske vrste u uzorcima uzetim sa dubine od otprilike 3 kilometra. Istraga je sakupila dokaze koji ukazuju da se bakterijske zajednice mogu formirati na površini pukotina kamenja, živeći tako na visokim temperaturama i usred koncentracija izvađene soli koja bi inače ubila mnoge površinske organizme.

Ove bakterijske zajednice su očito pripomogle motivaciji znanstvenika da potraže nešto što bi se njima hranilo. Oni su suzili potragu na nematode, jednog od najuspješnijeg životinjskog oblika života na Zemlji, barem u okvirima svoje sposobnosti naseljavanja širokog raspona raznolikih okoliša, uključujući i neke posebno teške. Izbušili su otvore unutar rudnika i počeli filtrirati vodu (negdje od stotinu do tisuću litara po pojedinačnom izbušenom otvoru). U jednom se uzorku pojavio nematodov DNA, a drugi je iznjedrio crva koji se odbio razmnožavati u laboratoriju. Poznate su vrste (Plectus aqatilis) stigle iz drugačijeg uzorka, i napokon, drugi je otvor otkrio Halicephalobus mephisto, potpuno novu vrstu koja daje svoj prilog stanovanju u podzemlju.

Autori idu do krajnjih granica zbog rizika od kontaminacije kako bi pokazali da bi mephisto i ostali nematodi mogli biti trajni stanovnici dubina. Za početnike, izbušeni otvori su bili tipično zatvoreni mjesecima prije radova što znači da sve što su pronašli mora moći preživjeti u takvim uvjetima. Ispirani crvi su nađeni u sadržaju niskog postotka ugljika-14, radioaktivnog izotopa, koji se proizvodi jedino u atmosferi, a niske razine sugeriraju da tisuću godina nisu bili u doticaju s zrakom. Bakterija, koja je nađena u istim uzorcima kao i crvi, izgledala je poput onih nađenih kod površinskih zajednica. Dakle, sveukupno se čini da uzorci nisu bili kontaminirani.

Ove bakterijske zajednice također nagovještavaju da dolje postoji dovoljno života da bi se crvi mogli nahraniti. Okoliš je također hipoksičan, ali ne ispod sposobnosti crva da prežive u površinskim okruženjima. Temperature su visoke – oko 48 stupnjeva na jednom nalazištu – ali nematodi su pronađeni i u vrijeme vrućih proljeća na temperaturama samo nekoliko stupnjeva nižima od ove. Ukratko, čini se da to vjerojatno i nije baš dobar život (čak i prema standardima crva) ali pruža dovoljno kako bi organizmi preživjeli.
Autori zaključuju ukazivanjem na to da već poznajemo različite bogate zajednice, što uključuje nematode i bakterije na mjestima kao što su spilje i otvori u dubokom moru, i predlažu da bi mogao postojati mali kontinuum između ovih zajednica iz dubine i onih na još ekstremnijim dubinama.

Izvor: Ars Technica // Prijevod: Matrix World
Izvor: www.znanost.com

[Cruz]

Britanski znanstvenici otkrili su novu vrstu škampa koji žive na dnu Karipskog mora, u kipućim podmorskim izvorima gdje temperatura prelazi i 450 stupnjeva Celzijevih.

ovo ne mož da izedeš nikako

Na dubini od 5000 metara postoje vulkanski izvori poznati kao “crni pušači” koji izbacuju mlazove vode bogate mineralima više od 1000 metara u zrak.


da ne lažu malo?

Ja to ne bih mogla da ti odgovorim.

[mrav]

pa ovaj deo me malo buni ili je greska zu prevodu na dubini od 5000 metara izbacuje mlaz vode više od 1000 metara u vazduh nekako mnogo bre 6000 metara koliki ja taj vulkan ako se uzme u obzir gustina vode i otpor pa mene bi to frljilo na mesecinu bez raketle izgleda (kako se gase ova bold i italik čuda ? )

[Cruz]

pa ovaj deo me malo buni ili je greska zu prevodu na dubini od 5000 metara izbacuje mlaz vode više od 1000 metara u vazduh nekako mnogo bre 6000 metara koliki ja taj vulkan ako se uzme u obzir gustina vode i otpor pa mene bi to frljilo na mesecinu bez raketle izgleda (kako se gase ova bold i italik čuda ? )

To je ipak pitanje za naucnike koji su do tog podatka dosli i za one koji su prevodili. Ako su tako napisali, uz to se potpisali, nema razloga da sumnjam.

[Cruz]

Jednooki moski pas!

Ako vec pričamo o nesvakidašnjim otkrićima, onda je ova jednooka ajkula u najmanju ruku nesvakidašnja pojava.

56 centimetara duga ajkula ima jedno, potpuno funkcionalno oko, na sred glave - urođena "animalija" zvana kiklop, koja se javlja kod par životinjskih vrsta, a ponekad i kod ljudi.


Ranije ove godine, ribar Enrike Leon "legalno" je upecao tamnu ajkulu, u vodama kalifornijskog zaliva. Kada je rasporio ulov imao je šta i da vidi, embrion neobičnog izgleda.

Biolozi Galvan Magana i njegov kolega Marcela Bajarano Alvarez su preko fejsbuka čuli o ovom neobičnm ulovu, zatim su usledile analize i na kraju je ustanovljeno da se zaista radi o ajkuli kiklopu.


- Sve u svemu, otkrića ovako neobičnih životinja samo podsećaju naučnike da imaju još toga da nauče , i divno je iskustvo shvatiti da niste još sve videli - Izjavio je G. Magana.

Izvor: zivotinje.rs

[Cruz]

Sada ih je 162! Dve retke ptice guam izlegle se u zoološkom vrtu u Vašingtonu

Dve jedinke ptice guam, vrste koja je potpuno istrebljena u divljini i živi samo u zatočeništvu, izlegle su se početkom meseca u vašingtonskom zoološkom vrtu, otkrili su čuvari.

Trećeg i četvrtog marta u Vašingtonu su se izlegle još dve ptice guam, što znači da ih sada ukupno ima 162 na svetu.

Kroz nekoliko nedelja čuvari će obaviti rutinske testove kako bi utvrdili pol životinja.

Od 82 guam ptice koje su se izlegle u Americi u zatočeništvu, jedan deo će biti vraćen u njihovo prirodno stanište na ostrvu Guam.

Ostrvo je nekada bilo krcato guam pticama, ali su istrebljene kada je jedna vrsta zmije dopremljena iz Nove Gvineje kao deo vojne opreme nakon Drugog svetskog rata. Zmije nisu imale prirodnog neprijatelja a hranile su se guam pticom.

Izvor: Blic Online

[Cruz]

Nova vrsta žabe otkrivena u Njujorku

U jednom od najvećih gradova na svetu Njujorku otkrivena je nova vrsta žabe, prenosi “Njujork tajms”.

Radi se o žabi koja pripada rodu leopard žaba. Nove vrste životinja se danas uglavnom otkrivaju u nedostupnim zabačenim predelima, gde se skrivaju u šumama, pećinama, vodi, a ova žaba je, iako već dugo živi u metropoli, do sada ostala neregistrovana. Nju su naučnici mešali sa južnom leoprad žabom, na koju veoma liči. Naučnik Džeremi Fajnberg sa Ratgers univerziteta je primetio neobične zvuke koje ispušta ovaj vodozemac i shvatio da se razlikuju od zvukova koje ispuštaju druge žabe.

On i njegove kolege su uzeli uzorke DNK, a rezultati njihove analize pokazali su da se radi o posebnoj vrsti koja tek treba da dobije ime.

Utvrđeno je da nova vrsta živi na Staten Ajlendu, a pretpostavlja se da živi i u drugim delovima grada Njujorka i njegovoj okolini.

Do sada je registrovano 14 vrsta leopard žabe, koja živi u Severnoj i Centralnoj Americi.

To su srednje velike žabe, maslinasto zelene boje sa tamnim tačkama.

Izvor: Blic Online

[Cruz]

Otkrivena još jedna biljka s “penisom”

Istraživanja Grega Wahlerta, postdoktoranda sa Sveučilišta u Utahu u SAD-u, dovela su do otkrića nove vrste unutar roda Amorphophallus, biljaka poznatih po svojem izuzetno jakom mirisu po truleži i dijelom cvata koji nalikuje penisu.

Wahlert (na fotografiji) je tijekom sakupljanja ljubičica na dva obližnja otoka sjeverozapadno od Madagaskara 2006. i 2007. godine naišao na jednu cvatuću jedinku. Sumnjajući da se radi o novoj vrsti za znanost uzeo je dijelove biljke kući i započeo uzgoj. Nakon konzultacije sa stručnjakom za ovaj rod iz Nizozemske zaključio je da se radi o novoj vrsti i nazvao je Amorphophallus perrieri. Miris kojim ova novootkrivena vrsta privlači oprašivače nalikuje „mirisu truljenja uginule životinje na afričkom suncu”, opisao je Wahlert.

Rod Amorphophallus čini čak oko 170 vrsta tropskih i suptropskih trajnica. Naziv roda dolazi od grčkih riječi „amporpho”, što znači bez oblika, i „phallus”, što znači penis. Naziv se odnosi na izgled klipa (spadix) koji u svojem podnožju nosi velik broj muških (gornji) i ženskih (donjih) cvjetova. Klip je obavijen tuljcem (spatha) koji štiti cvjetove i može biti raznih boja, ali obično je tamno zelenkaste do ljubičaste i crne boje. Mirisom nalik na trulež, smrdljivu ribu i sl. ove biljke privlače svoje oprašivače.

Oprašivanje se vrši na način da se mali kukci (većinom muhe) zarobe u podnožju klipa gdje se nalaze ženski cvjetovi. Iznad njih nalaze se sterilni cvjetovu u obliku kukica koji sprječavaju izlaz kukcima. Ukoliko su oprašivači sa sobom donijeli pelud s druge jedinke, onda će se pelud otresti na tučkove ženskih cvjetova, a ukoliko nisu, tada će tijekom „pritvora” kukaca muški cvjetovi sazrijeti, a kukasti sterilni cvjetovi osušiti i omogućiti slobodan izlaz kukcu. Tijekom pokušaja bijega kukci će sa sobom pokupiti velike količine peludi koju će kasnije moći prenijeti na tučkove druge jedinke.

U ovaj rod spada i vrsta A. titanum ili divovski kozlac za kojeg se smatra da je jedan od najvećih cvjetova na planetu, ako cjelokupni cvat gledamo kao jedan cvijet. Divovski kozlac ima isti način oprašivanja kao i drugi kozlaci, no zanimljiv je po tome što je iznimno rijedak, cvate samo jednom u tri godine i to na svega tri dana. Kako bi uspio namamiti oprašivače, divoski kozlac ima razvijen ogroman cvat kako bi se miris mogao proširiti na iznimno velike udaljenosti u ustajalom tropskom zraku.

Osim divoskog kozlaca, ovom rodu pripada i A. konjac ili đavolji jezik, biljka koja se uvelike uzgaja u Indiji, Japanu, Kini i Koreji zbog škroba u gomoljima (kao krumpir) i čest je sastojak tradicionalnih jela. U zadnje vrijeme je jako popularan dodatak jelima tzv. glaucomannan, dodatak dobiven od vlakana iz navedene biljke. Zbog svojstva velikog upijanja vode koristi se kao sredstvo za mršavljenje, pri čemu vlakna nakon konzumiranja veće količine vode bubre u želucu i daju osjećaj sitosti.

Rod Amorphophallus pripada velikoj porodici Araceae (kozlaci) koju čini 110 rodova i oko 3700 vrsta i većinom je rasprostranjena u (sup)tropskom dijelu Zemlje, a neki od poznatijih kozlaca su naše voljene sobne biljke poput filodendrona, difenbahije, adama, slonovog uha i anturijuma.

Izvor: znanost.com

[Cruz]

Japanske pčele nasmrt kuhaju svoje napadače

Pčele su, biološki gledano, vrlo interesantni insekti iz više razloga. One mogu i prepoznati ljudsko lice te rješavati i neke kompliciranije računalne probleme brže od samog računala. No, zahvaljujući japanskim istraživačima sa Sveučilišta Tokyo i Tamagawa, sada znamo da pčele znaju i kuhati, piše Dnevnik.


Japanske pčele (srodne europskim) imaju velik problem kad je u pitanju azijski veliki stršljen, predatorski insekt, koji je izrazito agresivan prema manjim insektima na svojem teritoriju. Kad ti stršljeni priprijete pčelinjaku japanskih pčela, ove marljive radilice pokazuju sasvim novo ponašanje u suprotstavljanju većem neprijatelju.


Dakle te pčele jednostavno nahrupe na velikog stršljena i toliko se frenetično kreću oko njega formirane u sferu, da ga doslovce skuhaju između sebe. Ključ je u tome što će stršljen umrijeti na temperaturi od 45 stupnjeva Celzija, no pčele neće pa je dovoljno da ga zagriju na navedenu temperaturnu vrijednost i stršljen je – naprosto skuhan.


Izvor: znanost.com

[причалица]

Istraživanja američkih lekara i zoologa pokazala da crni medvedi poseduju iznenađujuću sposobnost u samoisceljivanju rana tokom zimskog sna. Rane zarastaju gotovo bez ikakvih ožiljaka, i ne dolazi do razvijanja infekcija.

Grupa naučnika, koja proučava crne medvede u Minesoti već 25 godina, nada se da će moći da otkriju kako ove životinje uspevaju same sebe da izleče u toku zimskog sna, u toku kog im je telesna temperatura smanjena, a otkucaji srca i metabolizam usporeni.


Zapaženo je da između novembra, kada se medvedi povlače u svoje jazbine, i marta (otprilike mesec dana pre nego što napuštaju skloništa) “dolazi do zalečenja rana, koje ostavljaju neznatne ožiljke”.

Za vreme hibernacije, ili zimskog sna, medvedi ne jedu, ne piju, ne izbacuju urin ni stolicu. Otkucaji srca spuštaju se sa 55 na samo pet otkucaja u minuti.

Kod ljudi, međutim, u okolnostima smanjene telesne temperature ili kada dođe do usporene ili ometene cirkulacije, dolazi do ozbiljnih komplikacija u izlečenju rana.

Zbog toga se naučnici nadaju da će uspeti da otkriju mehanizam koji stoji iza izuzetne sposobnosti medveda da izleče sami sebe.

http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Ve...sami-sebe-lece

[rile_nezni_oblak]

za kad da naucimo ovo?

[причалица]

za kad da naucimo ovo?

do petka