sve naše inteligencije

[DaDole]

7.nadrljati
nastradati
brbljati
naškrabati
namočiti

8.pasti
stvoriti
jesti
podvući
izgubiti ravnotežu

[DaDole]

9.sporazumjeti se
slagati se
dogovoriti se
otrovati se
naučiti se

10.variti
udariti
svariti
uništiti
zapaliti

[DaDole]

tačni odgovori:
postojati,prezalogajiti,škakljati,promijeniti,po� �injati
postavljati,nastradati,izgubiti ravnotežu,dogovoriti se,svariti.
Neka vam riječi postanu hobi i kad god vam je prikladno,upitajte značenje neobičnih i nepoznatih riječi koje ste prvi put čuli.

[DaDole]

Slijedi test..za svaku neistinitu tvrdnju upišite sebi O bodova,za poluistinitu 50, a 100 bodova za tvrdnju koja je apsolutno tačna.

1.Služim se veoma iscrpnim rječnikom(10 000 riječi i više)
2.Volim riječi i rado se igram sa njima
3.Volim da čitam i redovno čitam knjige,časopise i drugo
4.Ljudi primjećuju moju sposobnost jasnog izražavanja i često to povezuju sa mojom inteligencijom
5.Volim da proučavam jezik i književnost
6.Učenje novih jezika je vještina u kojoj se dobro snalazim

[DaDole]

7.Volim pozorište .logiku i logičko razmišljanje,a prijatelji me smatraju racionalnom osobom
8.Volim da rješavam zagonetke i ukrštene riječi
9.Volim da komuniciram i ponosim se tom svojom vještinom.

[DaDole]

Slijedi test za koji vam ostaje najviše 15 minuta.

1.Kvadro je prem okto kao trio prema.... (50 bodova)
2.Poslažite slijedeća slova tako da dobijete četiri riječi: (100 bodova)
KOZAM
STIMLII
AČSLKITAVRA
TKROKSE

3.Upišite riječ koja nedostaje (150 bodova)

udovica......vodu

4.Izbacite uljeza (100 bodova)
AVL
GRATI
LAMU
DEPGRA
AKČMA

[DaDole]

5.ubacite slovo koje nedostaje: ( 50 bodova)

a,č,e,j...

6.Dvanaest naspram jedan je isto što i godina naspram....(100 bodova)
7.Violina je prema čelu kao čelo prema........... (100 bodova)
8.Ostrvo je prema kopnu kao........prema vodi (100 bodova)
9.Upišite riječ koja znači isto što i dvije riječi izvan zagrada (150 bodova)

ZONA ( ) KAIŠ

[DaDole]

rješenje testa..
1.seks( kvad= 4,okt= 8, tri=3,seks= 6)

2.mozak
misliti
stvaralački
korteks

3.baci (rečenica može da se čita sa obje strane)

[DaDole]

4.LAV
TIGAR
MULA
GEPARD
MAČKA
= MULA(svi ostali pripadaju porodici mačaka)

5.U (č je treće od a; e je četvrto od Č; j je peto od e itd)
6.mjesecu
7.BAS
8.JEZERO
9.POJAS( riječ pojas može da znači i zonu i kajiš)

[DaDole]

Obradili smo ukupno deset inteligencija:

1. stvaralačka
2. lična
3. socijalna
4. duhovna
5. tjelesna
6. čulna
7. seksualna
8. numerička
9. prostorna
10. verbalna

Vrijeme je da ih rangiramo po dva osnova.

[DaDole]

NApravite redoslijed svih deset inteligencija s tim da pod brojem 1. napišete onu vrstu inteligencije koju smatrate najvažnijom pa prema manje važnim.Neka ta lista odražava trenutno,odnosno stvarno stanje u vašem životu.
Nakon toga napravite drugu listu i poredajte opet navedene inteligencije ,ovaj put u skladu sa nekim idealnim redoslijedom...zamislite naime,da potpuno upravljate svojim životom i kakav bio bio vaš idealni život..znači,druga lista je ona idealna..na prvo mjesto stavite onu inteligenciju koju biste najviše koristili u idealnom životu.

[DaDole]

Svrha ovih lista je da uočite razliku između stvarnih i idealnih prioriteta i da pronađete način kako da neke parametre idealnog približite stvarnom,u mjeri u kojoj to možete učiniti.
Vaš mozak je samoispravljajući mehanizam i radi slično navođenom projektilu sve dok ima svoj cilj i dok zna kuda mora da ide.Zato nemojte da se obeshrabrite ukoliko otkrijete velike razlike između vaše dvije liste.
VAš mozak će to automatski zapamtiti na podsvjesnom nivou i aktiviraće program sopstvenog upravljanja uz pomoć vašeg svjesnog upravljanja samim sobom.

[DaDole]

Ovo naše "putovanje" kroz svijet svih naših inteligencija dovodi nas do svijesti o promjeni modernog trenda"zaglupljivanja" u trend "opamećivanja".
Zapamtite da ste inteligentniji nego što mislite i da je klasifikacija na "glupe i pametne" velika nepravda.

[DaDole]

Jedan zanimljiv osvrt na emocionalnu inteligenciju iz pera mlade psihologije J.Pantić

Veoma rasprostranjena zabluda je da smo ili racionalni ili emotivni. Emocionalna inteligencija je, najjednostavnije rečeno, skladno funkcionisanje razuma i osećanja.“

Emocionalna inteligencija je vrsta inteligencije koja se odnosi na naš unutrašnji život, prvenstveno na naša osećanja. Sastoji se iz više aspekata ili veština, kao što su znanja o emocijama, razumevanje emocija, prihvatanje i sposobnost da svojim emocijama upravljamo tako da rade za nas, a ne protiv nas

Postoje različiti upitnici za koje se tvrdi da mogu da odrede koliko je neko emocionalno inteligentan. Istraživanja su pokazala da taj način samoprocene nije uvek u skladu sa objektivnim stanjem, da smo skloni da sebe potcenimo ili precenimo u tome koliko smo „emocionalno inteligentni“. Postoji i test emocionalne inteligencije koji je konstruisan po ugledu na klasične testove inteligencije, i taj test je objektivniji, daje realniju sliku o tome koliko su kod nekog razvijene određene emocionalne veštine i znanja.

Moja preporuka je da se zagledamo u sebe, uložimo neko vreme i energiju da uskladimo razum i emocije. I jedno i drugo nam trebaju, problem je kad su ta dva aspekta našeg funkcionisanja suprotstavljena.

[salel]

Ovo naše "putovanje" kroz svijet svih naših inteligencija dovodi nas do svijesti o promjeni modernog trenda"zaglupljivanja" u trend "opamećivanja".
Zapamtite da ste inteligentniji nego što mislite i da je klasifikacija na "glupe i pametne" velika nepravda.

Setimo se recimo Mocarta, bio je pomalo luckast i genije istovremeno. Stalno biramo najpametnije da nas vode a oni nas slude. Ajde jednom da probamo sa malo luckastima, možda ćemo sa takvima postati "pametniji" i srećniji.

[DaDole]

Za samo pola sata, čovjek doživi 30 najrazličitijih emocija. Istraživanja pokazuju da makar sa polovinom njih ne umije da se nosi, jer ih nije svjestan. Kada se tome doda nemogućnost ili nezainteresovanost za sagledavanje tuđih osjećanja, što je u današnjem vremenu postalo gotovo opšte mjesto, u priču se "upliće" fenomen zvani -

emocionalna inteligencija.

[DaDole]

Ovaj pojam uveo je, 1995. godine, psiholog Danijel Goleman, objasnivši ga kao sposobnost da na malo drugačiji način budemo pametni.

Da li je ona urođena ili se uči i neguje, zašto je potrebno da osvestimo svoj emotivni svet, zbog čega je važno da i druge pitamo kako se osećaju, kako postajemo gospodari, a ne sluge svojih osećanja, objašnjava nam psihoterapeut dr Zoran Milivojević. Za početak, pitamo ga šta je to zapravo emocionalna inteligencija:

- To je sposobnost da se upravljamo na osnovu vlastitih i tuđih osećanja, da kontrolišemo mučna raspoloženja i nagone, ne gubimo optimizam ni kada doživljavamo neuspehe, budemo saosećajni ili empatični. Emocionalno inteligentni ljudi imaju bolju "socijalnu mapu", pa se bolje kreću po životnoj „teritoriji”. I pritom, razvijenost ove veštine nije šansa za manipulisanjem drugima, već sposobnost izgrađivanja dobrih međuljudskih odnosa i rešavanja situacija na obostrano zadovoljstvo.

* Koje su najveće zablude u vezi sa njom?
- Jedna od najvećih zabluda jeste da je ova sposobnost urođena. To nije tačno, jer se uči tokom čitavog života i vrlo joj je blizak koncept "emocionalne pismenosti". Ljudi mogu da nauče u kojim situacijama se pojavljuju određene emocije, kako da ih prepoznaju i kod sebe i kod drugih, što znači da mogu bolje da razumeju vrednosti i motive koji nas pokreću.

* Jesu li emocionalno inteligentniji uspešniji u životu i odnosu na druge?

- Prvobitno se pretpostavljalo da inteligentniji ljudi moraju da budu uspešniji i zadovoljniji od ostalih. Istraživanja su, međutim, pokazala da to nije tako, jer visoko inteligentnih ima i među uspešnim i među neuspešnim. Zato su stručnjaci problemu pristupili drugačije. Postavili su pitanje - šta je to što povezuje uspešne? Tako se došlo do onoga što zapravo sačinjava emocionalnu inteligenciju. Danas znamo da je ona veoma važna za kvalitetan emotivni život, uspeh u privatnoj sferi, ali i u svim onim profesijama u kojima se direktno radi sa ljudima. Emocionalno inteligentni su neka vrsta prirodnih vođa i zato su, na primer, veoma uspešni kao menadžeri. Suština je da ova vrsta mudrosti nije dovoljna za uspeh u životu, ali je svakako značajna.

[DaDole]

* Zašto je važno da se radi na njoj? I kako je to moguće?

- Nauka je dugo otpisivala emocije kao nešto što više spada u domen umetnosti, a manje nauke. Verovalo se da su osećanja suprotna od razuma. Danas, međutim, znamo da svakoj emociji prethodi obrada informacija koja može da bude tačna ili pogrešna. Zato i osećanja mogu da budu primerena, adekvatna, funkcionalna ili disfunkcionalna i patološka. Svima nam je poznato da postoje racionalne i iracionalne emocije. Dakle, prvi korak je njihova demistifikacija - odustajanje od onih starih znanja kojih su prepune knjige. Drugi stepen podrazumeva razumevanje pojedinačnih emocija. Kao što bi svako trebalo da zna čemu služe pluća, srce, bubrezi, tako bi trebalo da zna svrhu ljubavi, tuge, sreće, ljutnje.. Redovno dobijam zahvalnice čitalaca moje knjige "Emocije - psihoterapija i razumevanje emocija", jer im je pomogla da se snađu u šumi svojih i tuđih osećanja.

* Postoji li način na koji možemo da merimo stepen ove vrste inteligencije?

- Postoji više pokušaja da se ona izmeri, pa je čak definisan i njen koeficijent. Jedan od načina je da se "izračunaju" elementi inteligencije, kao što su svest o sopstvenim osećanjima i njihovom uticaju na druge, sposobnost upravljanja emocijama i njihovom izražavanju, razvijenost socijalnih veština, sposobnost samomotivacije i sagledavanja tuđih doživljaja ili empatija. Međutim, iako su korisni pokazatelji, ovi testovi nisu opšte prihvaćeni.

* Kako je moguće biti gospodar, a ne sluga svojih emocija?
- U poslednjih 30-ak godina promenilo se naše viđenje emocija. Naučili smo da su ljudi ti koji proizvode svoje emocionalne reakcije. Kako to čine? Tako što događajima pripisuju određeno značenje i vrednost. Emocije nastaju onda kada nešto procenimo kao važno. Sa latinskog bismo mogli doslovno da ih prevedemo kao "pokretače", jer predstavljaju naše reakcije na događaje koje ocenjujemo kao bitne. Iako se taj proces dešava brzo, mi smo ti koji odlučujemo kako ćemo razumeti i vrednovati nešto. To posebno uočavamo tokom psihoterapije, kada ljudi imaju problem zbog neadekvatne emocije, jer iskrivljeno tumače situaciju ili joj pripisuju prevelik značaj. Kontrolom ovih procesa možemo da upravljamo emocijama i iskristališemo kako ćemo da ih izrazimo.

[DaDole]

* Na koji način bi trebalo da skrenemo pažnju onima koji ne znaju da pitaju za tuđe zdravlje i osećanja - da to nije lepo?

- Vrlo je teško naterati nekog da se promeni. Ne preporučujemo da ljudi postanu neka vrsta vaspitača, jer u tom slučaju oni nude pomoć koju neko ne traži, pa se sve može pretvoriti u određenu vrstu nasilja. Jednostavno, ljudi bi trebalo da biraju one pored kojih se dobro osećaju, a da izbegavaju one s kojima se muče. Svi imaju pravo da se ponašaju i ovako i onako, ali zato bi svako ponašanje trebalo da ima adekvatne posledice.

* Koliko smo kao društvo empatični?

- U principu, južni narodi, kojima mi pripadamo, mnogo više pažnje obraćaju na osećanja nego što to čine severnjaci. Ljudi u Srbiji su bili nadaleko poznati po gostoprimstvu - prijateljskom odnosu prema nepoznatima ili strancima. To znači da se drugoj osobi pristupalo sa uvažavanjem njenih osećanja. Nažalost, ta naša nacionalna sposobnost da vodimo računa o drugima, da smo obzirni, da sagledavamo stvari i iz aspekta druge osobe, prilično se umanjila. Ima više razloga za to - od toga što se sa povećanjem standarda razvija mentalitet individualizma i sebičnosti, pa do toga da su tokom devedesetih ljudi morali da "ogrube", kako bi izdržali i preživeli u svetu u kojem je postojalo toliko ružnih stvari. Nadam se da će se sa poboljšanjem stanja u društvu, obnoviti empatičnost, kultura ophođenja i lepog ponašanja.

[DaDole]

Vidite li ovu krivulju gore? To je takozvana Gausova krivulja , pokazuje razdiobu inteligencije u ljudskome društvu. Da puno ne duljim, krivulja kaže sljedeće: većina ljudi su idioti.

Što je divno, jer je to jedan od nužnih preduvjeta da veselo proživite život. Međutim, što ako ste zapali u onaj nesretni ekstremno desni dio ili onaj još ekstremniji gdje spada 0.1% ljudi? Kakav život možete očekivati?

0.1% ljudi. Razmislite malo o tome. To je toliko užasno da ćemo se ipak premjestiti malo lijevo (130+) i uzeti onih malo više od 2% ljudi.

Dakle, nalazite se u razredu od 30 ljudi. Statistički tek kada spojimo dva razreda možemo očekivati jednu osobu sa takvim IQ-om. Dakle, vi ste vjerojatno jedini sa tim IQ-om, ne samo u svome razredu, nego i u susjednome. Već u startu ste jako usamljeni.

Da krenemo od pojma u kojem ste najbolji. Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja za snalaženje u novoj okolini u kojima ne pomaže stereotipno nagonsko ponašanje, a niti učenjem stečene navike, vještine i znanja.

Ne pomaže nagonsko ponašanje. Dakle, one iskrene idiote koji provode dane školovanja trčeći za loptom i pokušavajući liječiti iskonske porive dokazivanjem da su alfa mužjaci, već možemo eliminirati. Njih isto nije Bog zna što previše. Međutim, činjenica je da svi u razredu ispod vas imaju manje intelektualne sposobnosti, stoga i manje razumijevanja za apstraktne pojmove, rješavanje problema, sukoba, dilema i sl. I tada nastupaju frustracije.

Vi uočavate da stvari mogu funkcionirati drugačije i bolje, ali ne možete ništa jer većina to ne razumije i radi onako kako razumije – neefikasno. I to ne prestaje u školi, kroz cijeli život ste prisiljeni interagirati sa mediokritetima i, štoviše, o njima vam ovisi vaša egzistencija. Imate ideje koje su bolje, ali oni ih oni ne razumiju. Vidite kad netko drži politički govor i vrši demagogiju, ali oni to ne vide. Proklinjete demokraciju. Pokušavate promijeniti stvari, ali oni vas spotiču. Pokušavate biti sretni, ali oni vam ne daju. Pokušavate živjeti..

I onda mislite da je cool imati visok IQ? Pa zapravo cool jeste, ali zagorčava život.

Postoji li rješenje? Uvijek postoji! Okružite se sličnim ljudima, pokušajte ignorirati ostale ljude, odustanite od bilo kakve ideje da išta promijenite (oni će vas ionako shvatiti kao prijetnju, iz nekog razloga tako reagiraju kada im želite pomoći), iskorištavajte evoluciju (pristojan način da se kaže: seksajte se!), uživajte u životu i pokušajte maksimalno biti sretni. I što je najvažnije, kako je to jednom poznati pisac Douglas Adams rekao: Don't panic!