Klimatologija

[DaDole]

[DaDole]

[DaDole]

[DaDole]

[DaDole]

Stiže novo ledeno doba



To je izjavio šef sektora za kozmička istraživanja Sunca Glavnog (Pulkovskog) astronomskog opservatorija RAN-a Habibulo Abdusamatov, prenosi Bljesak.info.
''Već preko 17 godina globalna temperatura planete ne raste, dolazi do stabilizacije temperature. Proces otopljavanja ne odvija se od 1997.! Snaga Sunčevog zračenja se konstantno smanjuje od 1990., i nastavlja ubrzano opadati“, rekao je naučnik za RIA Novosti.
Prema njegovom mišljenju, krajem ove i početkom sljedeće godine trebao bi nastupiti početak epohe malog ledenog doba.
''Malo ledeno doba povezano je s promjenom intenziteta zračenja samog Sunca i ima interval od 200 godina. Grubo govoreći, dva stoljeća plus-minus 70 godina“, rekao je.
''To znači da će se prosječna temperatura na cijeloj Zemlji spustiti za otprilike 1,5 stepen i tada će nastupiti faza jakog zahlađenja malog ledenog doba. To se očekuje otprilike 2060, plus-minus 11 godina“, istaknuo je sugovornik agencije.
Prema njegovim riječima, jako zahlađenje će prema približnim procjenama trajati 45-65 godina, nakon čega će nastupiti još jedan ciklus otopljavanja.

[DaDole]

Srbija i region na udaru klimatskih promjena


Objavljeno: 25.11.2014. - 11:07


Povećanje koncentracije ugljendioksida posljedica je sagorjevanja fosilnih goriva u posljednjih 150 godina što direktno utiče na povećanje temperature, prenose Vestinet.rs

Osnovne činjenice vezane za promjenu klime nisu izmjenjene, niti je promjenjena teorijska osnova cijelog problema koja postoji još od 1976. godine, rekao je docent Fizičkog fakulteta Vladimir Đurđević i dodao da je pozitivno promjenjen prag povjerenja u podatke i da je od tada sprovedeno znatno više mjerenja.

Kada je riječ o Srbiji i jugoistočnoj Evropi, brojni izveštaji i analize ocijenjuju da je to region koji je najranjiviji i koji može pretrpjeti vrlo ozbiljne promjene za razliku od drugih.

"Trenutno je u Srbiji porast srednje godišnje temperature viši od srednjeg porasta globalne, što će reći da Srbija brže putuje ka budućoj klimi od ostatka svijeta", naveo je Đurđević i naglasio da će na kraju 21. vijeka u Srbiji srednja temperatura biti povećana za četiri stepena, a možda i više.

Postoje velike šanse, ukazao je Đurđević, da ćemo se u budućem periodu više susretati sa kratkim, ali obilnijim padavinama poput onih iz maja ove godine, ali isto tako i sa ekstremnim sušama.

Još jedna od opasnosti su, kaže, toplotni udari u ljetnjem periodu poput onih iz 2007. godine kada je smrtnost porasla za 78 odsto kod osoba starijih od 65 godina u roku od dve nedjelje koliko je trajao tropski talas.

Na temu pozicije Srbije i zakonskih regulativa vezanih za klimatske promjene predstavnik Tima Evrope Aleksandar Macura je rekao da mi nemamo nacionalnu politiku prema klimatskim promjenama, da smo posljednji ratifikovali Kjoto sporazum i da nije iznenađenje što zaostajemo za Evropom.

“Kada usaglasimo nacionalno sa zakonodavstvom EU i počnemo ozbiljno da ga sprovodimo, što bi trebalo da se desi 2018. godine, tada ćemo preciznije znati gde smo po pitanju emisije gasova sa efektom staklene bašte, koje su politike i mere koje se sprovode”, naglasila je predstavnica Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Danijela Božanić.

“Neke administrativne rezultate smo postigli, međutim smanjenje emisija se ne rešava zakonima ni administrativnim merama već mora da se promeni način, pre svega proizvodnje energije, koji je najzaslužniji za najveći deo emisija”, rekao je Macura.

"Izvodljivost sprovođenja zakonodavnog okvira jeste važna, ali kada kroz proces pristupanja dođe na dnevni red šema trgovanja emisijama, nama više naš zakon neće biti interesantan i elektroenergetski sektor će se naći u središtu dešavanja", izjavio je on.

Više od 90 odsto godišnje emisije CO2 dolazi iz energetskog sektora što iznosi oko 50 miliona tona.

Macura je podvukao da EPS emituje oko 30 miliona tona ugljen-dioksida, što znači da bi morao da kupi toliko sertifikata, a taj trošak podrazumjeva da se na pomenutu količinu emisije gasova plaćaju penali.

[DaDole]

BiH bolja samo od Moldavije: Koliko smo spremni za klimatske promjene?




Stručnjaci za klimatske promjene objavili su mapu koja otkriva stepen spremnosti jedne države da se nosi sa posljedicama klimatskih promjena

Na mapama su prikazane 192 države svijeta, a rangirane su po svojoj ranjivosti, odnosno spremnosti za teške posljedice zagrijavanja atmosfere.

Rezultati su pokazali da skandinavske zemlje i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju najveće šanse da uspješno zbrinu svoje građane, dok će subsaharska Afrika osjetiti najgore posljedice globalnog zagrijavanja.

Mape su kreirane u kompaniji The Eco Experts, a koristili su podatke sa Univerziteta Notre Dame u Sjedinjenim Američkim Državama, koji su poznati pod nazivom ND-Gain Index.

Evropa je uglavnom dobro pripremljena za nadolazeće probleme, a države kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Ukrajina i Rumunija kaskaju za ostatkom Starog kontinenta.

Ipak, indeks spremnosti BiH nalazi se u rasponu od 50 do 59. Tako naša zemlja ima 55,1 bod i nalazi se na samom dnu regije, a ispred nas su i Albanija i Srbija. Na evropskom nivou BiH je na predposljednjem mjestu, a iza nas nalazi se samo Moldavija.

Spremnost Norveške, Finske i Švedske procijenjena je na više od 80 bodova indeksa.

[DaDole]

Mrmot Phil predvidio da će zima trajati još šest sedmica


Mrmot je izašao u 7:25 sati po lokalnom vremenu iz svoje jazbine u naselju Goblers Nob, u gradu Punxsutawney, u američkoj saveznoj državi Pennsylvania.

Phil je izašao nakon povika okupljenih da bi, prema legendi, vidio svoju sjenku i time predvidio još šest sedmica snijega i niskih temperatura.

Da je ostao u jazbini, to bi najavilo dolazak ranog proljeća.