Indijanci

[Пркос]

Američki starosedeoci, pogrešno nazvani Indijanci, je zajednički naziv za narode koji su nastanjivali prostore od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje ( Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini, koji se medusobno razlikuju po jezicima, kulturi i fizičkom izgledu. Kolumbo je mislio da je stigao u Indiju i zato je ljude sa kojima je dolazio u dodir nazivao Indijancima ( indios).

Većinom su to lovačko-sakupljačka društva. U njihove najrazvijenije narode koji su uspeli podići visoko razvijene civilizacije spadaju narodi Olmeka, Tolteka, Maja i Asteka iz Meksika i Inka iz Perua. Danas mnogi žive u rezervatima, posebno u Kanadi, Sjedinjenim Državama i Brazilu.

Ime su dobili po Indiji jer se mislilo da se radi o obali Indije, a ne o novootkrivenom kontinentu Americi. Stanovnici SAD-a ih u novije vreme službeno više ne nazivaju Indijancima ( Indians) nego američkim domorocima odnosno starosedeocima (Native Americans). Naziv crvenokošci ( Redskins ili fr. Peaux-Rouges) je uvredljiv.

Žrtve su jednog od najvećih genocida u istoriji ljudskog roda, izvršenog od strane španskih, portugalskih, engleskih osvajača i kasnije američkih doseljenika i ostalih.

Indijanci podarktika u Kanadi i Aljasci su: Cree, Chipewyan, plemena Kutchin i Khotana i niz drugih manjih plemena . Njeni česti simboli su krplje, kanu, tobogan, snežne naočare. Odeća je krznena. Lov i ribolov im je glavno zanimanje.

Indijanci Severozapadne obale su najbogatija plemena Indijanaca Severne Amerike. Oni nastanjuju područje uz Pacifičku obalu Severne Amerike od Kalifornije na jugu, do zaliva Jakutat u Aljasci na severu. Predstavnici ove kulture pripadaju velikim grupama poznatim kao Kwakiutl, Tsimshian, Tlingit, Haida, Bella Coola, Coast Salish i manja plemena iz Kalifornije, Oregona i Vašingtona. Društva sa juga ovog područja znatno su siromašnija, a i njihove zajednice su znatno manje. Ovom krugu pripada kultura gradnje velikih totema, gradnje kedrovih kuća sa krovovima na dve vode, prekrasno tkanje chilkat-ogrtača, okrenutost moru, izgradnja drvenih velikih kanua i nadasve veoma poznate svečanosti poklanjanja 'potlach'.

Indijanci sa Platoa naseljavaju kraj u području reke Kolumbije. Ovde je raširena kultura ribara i kopača korenja camas i shanataque. Plemena ovog područja pripadaju grupama Shahaptin, Waiilatpuan, Salishan, Kitunahan, Chinookan, Lutuamian i Athapaskan. Oni su se sezonski pokretali u potrazi za ribom i biljem.

Kalifornijski Indijanci naseljeni su u Kaliforniji i imaju tipičnu kulturu sakupljača žira. Ipak ne pripadaju sva kalifornijska plemena ovoj grupi, jer su neki predstavnici Indijanaca Severozapadne obale. Prijateljica i dobra poznavateljka Indijanaca Eva Lips, navodi da su sva ova plemena veoma dobro uhranjena, na tome zahvaljuju žiru od koga naročitim postupkom dobijaju brašno i peku hleb od žira. Glavna plemena su: Maidu, Miwok, Chumash, Yokuts, Shasta, Chimariko, Achomawi, Atsugewi, Yana, Yahi, Wintu, Nomlaki, Patwin, Yuki, Pomo, Wappo, Nisenan, Costanoan, Salinan, Esselen, Kitanemuk, Akwa'ala, Ipai, Tipai, Kamia, Cupeño, Luiseño, Cahuilla, Juaneño, Gabrieleño, Nicoleño, Fernandeño, Serrano.

Indijanci Velikog bazena. U području Velikog slanog bazena naseljena su siromašna sakupljačka plemena Šošona koji su u stvari bili 'noga'-Indijanci. Oni su neprekidno bili u pokretu za hranom, bobicama, korenjem, raznim plodovima, sitnom divljači i drugim. Jeli su bukvalno sve.

Jugozapadni Indijanci nastanjuju krajeve američkog Jugozapada od Novog Meksika preko Arizone do donjeg toka Kolorada. Ovde nalazimo ratarsko stanovništvo iz grupe Yumanskih i Pimanskih plemena, kao i posebnu grupu seoskih plemena sa pueblo kulturom. U pueblo ili seoska plemena ubrajaju se Zuñi, šošonsko pleme Hopi i plemena grupe Tanoan. Apačka plemena kao i Papago su nomadi.

Šošonski kamp, oko 1900.

Indijanci Ravnice su stanovnici prerija, područja od reke Saskatchewan na severu do južnog Teksasa.Tu pripadaju najslavnija plemena američkih domorodaca. Oni su nomadski jahači i lovci na bizone. Pošto su navikli na prostranstva i lutanja pružali su najžešći otpor belim osvajačima. Predstavnici su im: Prerijski Kri, Crne Stope, Gros Ventre, Hidatsa, Vrane, Arikara, Teton, Dakote, Cheyenne, Arapaho, Omaha, Pawnee, Kiowa, Komanči.

Indijanci Severoistočnih šuma pripadaju porodicama Iroquoian i Algonquian. To je domovina vigvama, velikih drvenih kuća opasanim palisadama. Oni su lovci i ribari ali i uzgajivači kukuruza. Odavde su došle i kokice koje su Irokezi nosili sa sobom prilikom odlaska u višednevne lovove ili ratne pohode. Najpoznatija plemena ovog područja su Irokezi, Huron Indijanci, Erie, Susquehanna, Wappinger, Wampanoag, Mohikanci, Metoac, Powhatan, Nanticoke, Conoy, Pennacook i drugi.

Jugoistočni Indijanci. Njihova područja obuhvataju jugoistok Severne Amerike, od atlantske obale do istočnog Teksasa, na sever do unutrašnjosti Virdžinije. Jugoistočna plemena su seosko ratarsko stanovništvo. Ovde su na ceni kukuruz i njegova svečanost 'Ples zelenog kukuruza'. Plemena ovog područja pripadaju porodicama Muskhogean, Natchesan, Caddoan, Siouan, Attacapan, Chitimachan i Tunican. Glavna plemena su: Creek, Seminole, Timucua, Yuchi, Biloxi, Chitimacha, Atakapa, Tunica, Natchez, Choctaw, Chickasaw, Akokisa, Hasinai, Adai, Taensa, Kadohadacho, Natchitoches, Chakchiuma, Pascagoula, Bayagoula, Avoyel, Chawasha, Washa, Chatot, Chiaha, Yamasee, Fresh Water, Ais, Calusa, Tequesta, Jeaga, Cusabo, Congaree, Cape Fear, Waxhaw, Winyaw, Cherokee, Woccon, Manahoac, Tutelo, Monacan, Eno, Sugeree, Catawba, Nahyssan, Hitchiti, Koasati, Alabama, Tohome, Eufaula, itd.

Verovanja

Iako među starosedeocima američkog kontinenta postoje ogromne razlike u pogledu jezika, porekla, načina života i pogleda na svet, ipak se mogu pronaći neke crte zajedničke svim plemenima.

Na prvom mestu to je verovanje u jedno biće koje različita plemena nazivaju različitim nazivima: veliki duh, sveti duh, manitu, mistična sila, itd.

Takođe je kod svih indijanskih plemena veoma izraženo poštovanje prirode i verovanje u prirodnu mudrost i sudbinsku uslovljenost prirodom, kao i dubinsku povezanost čoveka i prirode.



wikipedija

[Пркос]

Sjevernoamerički Indijanci

Subarktički Indijanci (Subarctic Indians), u Kanadi i Aljaski, gdje nalazimo plemena Atapaskana i Algonquian Indijanaca. Najpoznatija plemena toga područja su Montagnais, Naskapi, Cree, Chipewyan, plemena Kutchin i Khotana i niz drugih manjih plemena. Kultura ovih Indijanaca je prilično slična. Njezini česti simboli su krplje, kanu, toboggan, snježne naočale. Odjeća je krznena. Lov i ribolov glavno je zanimanje ovih Indijanaca.

Indijanci Sjeverozapadne obale (Northwest Coast Indians).

Ovo su bez sumnje najbogatija plemena Indijanaca Sjeverne Amerike. Oni nastavaju područje uz Pacifičku obalu Sjeverne Amerike od Kalifornije na jugu, do zaljeva Yakutat u Aljaski na sjeveru. Predstavnici ove kulture pripadaju velikim skupinama poznatim kao Kwakiutl, Tsimshian, Tlingit, Haida, Bella Coola, Coast Salish i manja plemena iz Kalifornije, Oregona i Washingtona. Ovom krugu pripada kultura gradnje velikih totema, gradnji cedrovih kuća s krovovima na dvije vode, prekrasno tkanje chilkat-ogrtača (koji su često nevjerojatno skupi), orijentiranost moru, izgradnja drvenih velikih kanua, ropstvo, i nadasve veoma poznate rastrošne svečanosti 'potlach'.

Indijanci Platoa (Plateau Indians).

Indijanci s Platoa naseljavaju kraj u području rijeke Columbije. Ovdje je raširena kultura ribara (može se govoriti o pravim ichtyophazima, jedačima riba s veoma slabim zubima) i kopačima korijenja camas i shanataque (ili 'Indian Thistle' Cirsium edule) Plemena ovog područja pripadaju grupama Shahaptian (Umatilla, Tygh, Tenino, Yakima, Nez Percé, Palouse, Walla Walla), Waiilatpuan (Cayuse, Molala), Salishan (Shuswap, Lillooet, Ntlakyapamuk, Spokane, Coeur d’Alêne, Kalispel, Okanogan, Nespelem), Kitunahan (Kutenai), Chinookan (Wasco Wishram i Dog River Indijanci ili Cascade), Lutuamian (Modoc, Klamath) i Athapaskan (Nicola ili Stuwihamuk; koji danas govore thompson jezikom). Oni su se sezonski pokretali u potrazi za ribom i biljem.


Pomo Indijanka

Kalifornijski Indijanci (California Indians).

Kako samo ime kaže ova plemena naseljena su u Kaliforniji i imaju sami za sebe tipičnu kulturu sakupljača žira.Glavna plemena su: Maidu, Miwok, Chumash, Yokuts, Shasta, Chimariko, Achomawi, Atsugewi, Yana, Yahi, Wintu, Nomlaki, Patwin, Yuki, Pomo, Wappo, Nisenan, Costanoan, Salinan, Esselen, Kitanemuk, Akwa’ala, Ipai, Tipai, Kamia, Cupeño, Luiseño, Cahuilla, Juaneño, Gabrieleño, Nicoleño, Fernandeño, Serrano.

Indijanci Velikog Bazena (Great Basin Indians).

U području Velikog slanog bazena naseljena su (u zapadnim predjelima, Nevada) siromašna sakupljačka plemena Šošona koji su u stvari bili 'noga'-Indijanci. Oni su neprekidno bili u pokretu za hranom, bobicama, korijenjem, raznim plodovima, sitnom divljači i drugim. Jelo se bukvalno sve. Istočno od njih u područjima Utaha, Wyominga i Colorada Indijanci su posjedovali konje pa su se formirali u pljačkaške bande. Oni su bili puno mobilniji i opasniji od svojih zapadnih rođaka. Ove Šošone klasificiraju u Numic-govornike. U Zapadne Numic-govornike ubrajaju se: Northern Paiute, Owens Valley Pajuti, dvije grupe Mono Indijanaca i pleme Bannock iz Idaha. Središnjoj skupini Numica pripadaju Western Shoshoni, Indijanci Panamint ili Koso, Gosiute, Wind River (njihov su ogranak Komanči /Comanche/), i Indijanci Weber Ute (tako krivo nazivani jer ne pripadaju u Ute). U Southern (ili Južne) Numic-govornike pripadaju: Northern Ute, Southern Ute, Tumpanogots, Pahvant, Fish Lake Juti, Red Lake Juti, Kawaiisu, i bande Južnih (Southern) Paiuta: Las Vegas Pajuti, Shivwits, Uinkarets, Moapa i Chemehuevi.


Jugozapadni Indijanci (Southwest Indians).

Jugozapadni Indijanci nastanjuju krajeve američkog Jugozapada od New Mexica preko Arizone do donjeg toka Colorada.U pueblo ili seoska plemena ubrajaju se Zuñi, šošonsko pleme Hopi i plemena grupe Tanoan. Apačka plemena kao i Papago su nomadi.

Prerijski Indijanci (Plains Indians).

Oni su stanovnici prerija, područja od rijeke Saskatchewan na sjeveru do južnog Teksasa. Ovamo pripadaju najslavnija plemena američkih domorodaca. Oni su nomadski jahači i lovci na bizone. Pošto su navikli na prostranstva i lutanja pružali su najžešći otpor bijelim naseljenicima. Predstavnici su im sa sjevera na jug: Plains Cree, Assiniboin, Blackfoot (Crna Stopa), Gros Ventre, Hidatsa, Vrane (Crow), Mandan, Cheyenne, Arikara, Teton, Santee Sioux, Arapaho, Omaha, Pawnee, Kiowa, Comanche.

Indijanci Sjeveroistočnih šuma (Northeast Woodland Indians).

Indijanci Sjeveroistočnih šuma pripadaju porodicama Iroquoian i Algonquian. To je domovina 'wigwama', velikih drvenih kuća opasanim palisadama. Oni su lovci i ribari ali i uzgajivači kukuruza. Odavde su došle i kokice 'pop corn' koje su Irokezi nosili sa sobom prilikom odlaska u višednevne lovove ili ratne pohode. Najpoznatija plemena ovog područja su Irokezi (Iroquois), Huron Indijanci, Erie, Susquehanna, Wappinger, Wampanoag, Mahican (poznati Mohikanci), Metoac, Powhatan (kod nas poznati po crtiću o djevojci Pocahontas), Nanticoke, Conoy, Pennacook i drugi.

Jugoistočni Indijanci (Southeast Indians).

Ovo područje obuhvaća jugoistok Sjeverne Amerike, od atlantske obale na zapad do istočnog Texasa, na sjever do unutrašnjosti Virginije. Plemena ovog područja pripadaju porodicama Muskhogean (po novijoj ortografiji Muskogean), Natchesan, Caddoan, Siouan, Attacapan, Chitimachan i Tonikan. Glavna plemena su: Creek, Seminole, Timucua, Yuchi, Biloxi, Chitimacha, Atakapa, Tunica, Natchez, Choctaw, Chickasaw, Akokisa, Hasinai, Adai, Taensa, Kadohadacho, Natchitoches, Chakchiuma, Pascagoula, Bayogoula, Avoyel, Chawasha, Washa, Chatot, Chiaha, Yamasee, Fresh Water, Ais, Calusa, Tequesta, Jeaga, Cusabo, Congaree, Cape Fear, Waxhaw, Winyaw, Cherokee, Woccon, Manahoac, Tutelo, Monacan, Eno, Sugeree, Catawba, Nahyssan, Hitchiti, Koasati, Alabama, Tohome, Eufaula, etc.

Mezoamerički Indijanci : Amuzgo, Cakchiquel, Ch'ol Maya, Matlatzinca, Mixe, Mixtec, Nahuatl/Aztec, Itza Maya, Oaxaca Chontal, Pipil, Popoluca, Tabasco Chontal, Tlahuica, Toltec, Yucatan Maya, Zapotec, Zoque

Indijanci karipskog područja

Pripada mu Veliki i Mali Antilijužni diio Srednje Amerike i jug Floride. Plemena: Arawak, Bokotá, Boruca, Bribri, Buglere, Cabecar, Carib, Changuena, Corobici, Cueva, Cuna, Dorasque, Garifuna, Guajiro, Guaymi, Guetar, Inyeri, Island Carib, Maleku, Miskito, Move, Murire, Paraujano, Pech, Rama, Shebayo, Taino, Teribe, Voto.

Indijanci Srednje Amerike

Središnji Meksiko (Central Mexico) Predstavnici: Nahuatl, Otomí, Chontal, Ixcatec, Tarascan, Mixtec, Zapotec.

Obala Vera Cruza (Vera Cruz Coast) Predstavnici: Totonac, Tamaulipec, Huastec, Popoluca.

Poluotok Yucatan (Yucatan Peninsula) Predstavnici: Yucatec, Mazatec, Mopán.

Južne ravnice (S: Lowlands) Predstavnici: Zoque, Tzeltal, Tzotzil, Lacandon, Quiché, Ixil, Itzá, Misquito, Jicaque.

Južne planine (S. Highlands) Predstavnici: Pipil, Xinca, Achi, Lenca, Nicarao, Nicoya, Ulva, Rama, Boruca, Guaymí, Cuna, Talamanca.

Veliki Antili (Greater Antilles) Predstavnici: Ciboney, Sub-Taino, Taino, Ciguayo

Mali Antili (Lesser Antilles) Predstavnici: Island Carib, Igneri.

Južnoamerički Indijanci

Sjever (Northern) Predstavnici: Choco, Chibcha, Caquetio, Tairona, Guajiro, Mompox, Timote, Achagua, Yaruro, Otomaco, Guamontey, Guahibo, Saliva, Cumanagoto.

Gvajansko gorje (Guiana Highlands) Predstavnici: Arawak, Warao, Galibi, Tirio, Wapishana, Oyana.

Amazon (Amazon) Predstavnici: Bora, Cubeo, Yanomami, Wai-Wai, Jívaro, Barauana, Apalaí, Tupinamba, Yagua, Xipibo, Kanamari, Maue, Munduruku, Kayapo, Amahuaca, Mashco, Tacana, Siriono, Chiquito, Paressi, Nambikwara, Bakairi.

Brazilsko visočje (Brazilian Highlands) Predstavnici: Xavante, Boróro, Guato, Guarani, Tupí, Kaingang, Tupinamba, Botocudo, Caiapós do Sul, Xakriaba

Ande (Andes) Predstavnici: Aconipa, Cayapa, Manta, Tumbes, Huancavilca, Chincha, Huanca, Quechua, Aymara, Atacama, Diaguita, Mapuche.

Gran Chaco (Gran Chaco) Predstavnici: Chiriguano, Zamuco, Chamacoco, Lengua, Toba, Mataco, Chane, Chulupi, Mocovi, Tonocoté, Abipón

Pampas (Pampas) Predstavnici: Huarpe, Charrua, Chana-Mbegua, Querandi, Minuane, Puelche, Pehuenche, Poya, Tehuelche.

Ognjena Zemlja (Tierra del Fuego) Predstavnici: Chono, Alacaluf, Yahgan, Ona, Haush.


wikipedija

[Пркос]

Blackfoot

Poglavica Blackfoot Indijanaca


Kainah Indijanci dobili su naziv Blood (Krvavi) po bojanju donjeg dijela lica kako se vidi na slici Karla Bodmera. Pleme Kainah ili Blood pripadalo je konfederaciji (labavom savezu) Blackfeet.

Crne Stope (Blackfoot; pl. Blackfeet; Siksika) su konfederacija Algonquianskih plemena u 19. stolje?u nastanjenih izme?u North Saskatchewana u Kanadi i Missourija u Montani. Sami sebe nazivaju Siksika (Crna Stopa). Plemena su danas nastanjena na rezervatu Blackfoot u Sjedinjenim Dr?avama i rezervama /reserve/ Blackfoot, Blood i Piegan u Kanadi (Alberta). Godine 1780., po Mooneyevoj procjeni moglo ih je biti oko 15,000. Savez je obuhva?ao plemena Kainah (Blood), Siksika ili Sihasapa i Piegan ili Peigan.

Blackfoot Indijanci, kod nas ?esto pogrje?no nazivani Crne Noge, ?to je posljedica lo?eg prijevoda, sami sebe nazivaju Siksika, ali i to je vjerojatnije prijevod imena Si-ha'-sa-pa, koji su im dali Yankton Sioux Indijanci. Naziv je dan zbog crne boje njihovih mokasina kakve su, barem prema imenu, nekada nosili. Sami sebe oni su nekada nazivali i Ah-hi'-ta-pe u zna?enju 'blood people', ovaj naziv danas nosi pleme Kainah ili Blood, a dan im je zbog crvene boje koju su ovi Indijanci u visini ustiju bojali od uha do uha. Crna boja koja se odnosi na njihovu obu?u naj?e??a je. Tako su ih Indijanmci Hidatsa nazivali I tsi s? pi sa (black feet), a i Crow naziv Ish-te-pit'-e ima zasigurno isto zna?enje.
Kod Flatheada ime Sku??sheni isto ozna?ava 'crne stope', Stxua?xn kod Okanagan Indijanaca zna?i 'black' a To?ko?ko, kod Kiowa ozna?ava 'black legs'. Indijanci Kalispel zvali su ih S'chko?, ili S'chkoeishin (nastalo od ko?i) ima zna?enje 'crnog'. Kod Arapaho Indijanaca, njihovih srodnika postojao je naziv Ka-wi-'na-han koji ozna?ava 'black people'.


Svi ovi nazivi porijeklom su od plemena koja su bila u kontaktu s Crnim Stopama i ozna?avaju ih kao narod koji je nosio crne mokasine. Crne Stope su bili sna?no i borbeno pleme pa su im dana i imena koja su shodna kontaktu. Kod Cree Indijanaca ozna?avani su imenom "stranger" ili "enemy" (odnosno Ayatchiyiniw), stranac kod ovih ljudi uvijek je potencijalna opasnost. Ovi Indijanci bili su lutalice i uvijek u potrazi za ne?im, da bi se do?lo do 'ne?ega' u ve?ini slu?ajeva treba posegnuti za oru?jem. Tako na primjer, Kootenay Indijanci kada su po?eli loviti bizone, dolazili su na preriju koju su Blackfooti smatrali svojim lovi?tem i branili su ga od prido?lica. Kootenayi su ih prozvali tada imenom Saha'ntla, ili 'zli ljudi' (bad people). Kao jedno od najve?ih plemena s prerije, dobivali su nazive i od drugih bli?ih i daljnjih susjeda, tako imamo nazive Choch-Katit (Arikara), Katce (Sarsi), Pah-kee (Shoshoni), Sic?'b? (Kansa), Carmeneh (Crow), Mkatewetit?ta (Shawnee), Wateni'hte (jo? jedan Arapaho naziv), Tuhu'vti-?mokat (Comanche), Makadewana-ssidok (Chippewa), M?makat?'wana-si't?'-ak (Indijanci Fox).

Njihova kultura je tipi?no prerijska. Oni su lovci na velike sisare, prvenstveno bizona, nadalje na jelene, pa tek onda na manju divlja?, za koje su koristili zamke. Ribu su Blackfooti jeli tek u krajnjoj nu?di, osobito nakon istrebljenja bizona.

Tokom ljeta oni ?ive po velikim logorima. Onda love bizone i zauzeti su svojim ceremonijama, kao ?to je 'Ples sunca' (Sun Dance). Zimi se ovi veliki logori razbijaju na manje bande koje se sastoje od 10 do 20 ?atora ,kako bi se lak?e prehranili. Svako pleme ima vrhovnog poglavicu a i lokalne grupe imaju svoje vo?e. Du?nost poglavice je da sazove vije?e kako bi se diskutiralo o stvarima va?nim za cijelu zajednicu. Kod bandi 'headman' ima utjecaja tek onoliko koliko je i uspje?an za svoju lokalnu grupu, u suprotnom ga napu?taju i odlaze od njega. Kao i kod drugih prerijskih plemena i Blackfooti su imali 'mu?ke dobne razrede (dru?tva)', kod kojih je princ Maximilian 1833., izbrojio sedam. Na prvom mjestu od jedan do sedam bilo je dru?tvo 'mosquito' (vrsta komarca) i 'bull' na sedmom mjestu. Svako dru?tvo imalo je svoje pjesme, plesove i insignije, a bili su i zadu?eni za odr?avanje reda u logoru.

Religiozni ?ivot Crnih Stopa usredoto?en je oko 'Sve?nja medicine' (Medicine Bundle), ono je individualno vlasni?tvo. Mladi dje?ak odlazi na osamu gdje mora izazvati vizije i suprotstaviti se natprirodnim silama. Individualni 'Medicine bundes' izazivaju kod njih veliko po?tovanje. Kod 3 Blackfoot plemena postoji vi?e od 50 ovakvih zave?ljaja a najva?niji su 'beaver bundles?, ?medicine pipe bundles?, i ? Sun Dance bundle?.

Sun Dance je najva?nija sve?anost Crnih Stopa, prihvatili su ga negdje u ranom 19. stolje?u a odr?ava se jednom godi?nje, i to ljeti.

Kratka povijest

Konfederacija Blackfoot naseljena na sjevernim prerijama prema Mooneyu, imala je 1780. godine populaciju od 15,000 du?a. Oni su bili u ratu sa svim okolnim plemenima osim Sarsee i Atsina Indijancima. Bili su i u prijateljstvu sa Englezima iz poznate postaje Hudson Bay od kojih su dobivali oru?je (pu?ke) i streljivo. Dobiv?i oru?je i konje oni postaju nezgodan susjed ostalim plemenima. Prema Mackenziu (1801.) Crne Stope su 1790. godine imali oko 2,500 ratnika. Broj su im im dosta smanjile epidemije boginja koje su ih pogodile nekoliko puta. Konfederacija Blackfoot naseljena na sjevernim prerijama prema Mooneyu, imala je 1780. godine populaciju od 15,000 du?a. Oni su bili u ratu sa svim okolnim plemenima osim sa Sarsi i Atsina Indijancima. Bili su i u prijateljstvu s Englezima iz poznate postaje Hudson Bay od kojih su dobivali oru?je (pu?ke) i streljivo. Dobiv?i oru?je i konje oni postaju nezgodan susjed ostalim plemenima. Prema Mackenziu (1801.)

Crne Stope su 1790. godine imali oko 2,500 ratnika. Broj su im dosta smanjile epidemije boginja koje su ih pogodile nekoliko puta 1800-tih godina, kada su im bili prodani zara?eni pokriva?i. 1870. godine ameri?ka vojska u potrazi je za ratobornom grupom Crnih Stopa koje je vodio poglavica Mountain Chief. Umjesto ove ratoborne skupine vojska se okomila na miroljubivu grupu Piegan Indijanaca koje je vodio Heavy Runner. Do?lo je do masakra u kojemu je prvo ubijen Heavy Runner hicem koji je u njega ispalio izvjesni skaut pod imenom Joe Cobell, ve?ina pobijenih bili su ?ene, starci i djeca. Mountain Chief kasnije je sa svojom bandom preselio u susjednu Kanadu. Kasnijih godina (1900) istrjebljeni su bizoni na prerija i Indijanci po?inju skapavati od gladi nakon ?ega su natjerani na sjedila?ki ?ivot u rezervatima. Preostalo ih je tek oko 5,000. Danas Crne Stope broje oko 25,000 du?a. Na rezervatu Blackfeet u Montani danas ?ive uglavnom Piegani. Na rezervatima Piegan, Blood i Blackfeet u Alberti nastanjena su istoimena plemena.
Poznate osobe [uredi]

Popis osoba koje su pripadnici Crnih Stopa, ili su imali pretke iz plemena Crnih Stopa.

Leon Goodstriker, glumac
Misty Upham, glumica
Nick Ramus, glumac
Steve Reevis, glumac



wikipedija

[Пркос]

Gros Ventre


Gros Ventre (Gros Ventre of the Prairie; Veliki Trbuh Prerije; Atsina, Minnetaree, Minnetarees of Fort de Prairie, Big Belly, Ahe, A'ananin) je pleme Indijanaca porijeklom od Arapaha, porodica Algonquian, nastanjeno u prerijama od Milk Rivera i obala Missourija na sjever do Saskatchewana. Pleme je1780 imalo oko 3,000 pripadnika, kasnije su (1880) smje?teni na rezervat Fort Belknap sa Assiniboinima. Brojnim stanjem se manipulira; prema SIL-u 1977. bilo ih je 1,200, vjerojatno samo na rezervatu. Drugi podaci govore da ih je u SAD oko 3,000.


me Gros Ventre prevedeno je sa francuskog na engleski kao Big Belly ili Great Belly Indians, odnosno Veliki Trbuh. U znakovnom jeziku na preriji, ?esto su brkani sa Hidatsa Indijancima, tako?er nazivanima Gros Ventre. Toga radi, ova dva plemena na imenu imaju i nastavke, kod Atsina Gros Ventre of the Prairie ili Minnetaree of the Prairie, a za Hidatse, zbog toga ?to su ?ivjeli uz Missouri Gros Ventre ili Minnetaree of the Missouri. Rije? 'Belly' kao oznaku u imenu ima?e i srodnici pravih Hidatsa, Indijanci Awaxawi ili Amahami, koji su nazivani i Minnetaree of the Knife River. ?ak i kod Crow Indijanaca, koji su se odvojili od Hidatsa nalazimo 'trbuh' ili 'belly' u imenu bande Udareni-u-Trbuh', odnosno Kicked-in-their-Bellies. Ime Minnetaree ozna?ava 'one ?to su pre?li vodu ?rijeku?'(='they crossed the water').

Do u?estalih brkanja Hidatsa i Atsina bez sumnje dovode sli?ne geste na torzu, koje su ova dva plemena koristila u znakovnom jeziku. jedna se odnosi na tetovirane grudi Hidatsa, dok je kod Atsina ozna?avalo 'uvijek gladan' ili 'always hungry' (i. e. 'prosjaci' ='beggars'). ?o?onsko ime S?'pani, tako?er ozna?ava? 'trbuhe, =bellies?. Sami sebe oni danas zovu Ahe, A'ananin, u Swantonovo vrijeme A?'ninena, ?to zna?i "white-clay people," Naziv Atsina, misli Swanton bio bi od Blackfoota, sa kojima su se Atsine dru?ili nakon cijepanja od mati?nih Arapaha. Zna?enje ove rije?i je sumnjivo.

Gros Ventre su nekada bili dio Arapaha, i vjerojatno su sa njima stanovali u podru?ju Red River Valleya u Minnesoti i Sjevernoj Dakoti, negdje do 1650. Odvojili su se od matice i nastavili se kretati u sjeverni Wyoming prije nego ?to su postali lovci na bizone, odnosno oko 1675.

Atsine su dolutali sve do Saskatchewana u Kanadi, prije nego su se 1818. ponovno ujedinili sa Arapahosima u Wyomingu. Sa Arapahosima Atsine ostado?e ujedinjeni sve od 1818. pa do 1823. kada su se ponovno odvojili i nastanili u podru?ju Milk Rivera gdje neki 1829. strada?e od boginja. Dio bande ?to je ostao sa Arapahima odvoji se od njih 1832. i nastavi?e lutati. Ova lutanja dovela su ih u podru?je poznato kao Pierre's Hole, ?to se prostire zapadno od Teton Rangee, dolina duga oko 20 milja i dvije milje ?iroka, u dana?njem okrugu Teton u Idahu. Tu su se sukobili sa trgovcima krznima gdje su zadobili te?ke gubitke (Battle of Pierre's Hole). Nakon ovih gubitaka dvije bande Atsina udru?ile su se 1833. Nekoliko godina poslije napali su ih Assiniboini nekoliko puta, i zadali im ozbiljne udarce.

Tek 1855. dolazi do potipisivanja ugovora 'Treaty of Friendship' sa Isaac Stevensom (poginuo u bici 'Battle of Chantilly' 1862. u Virginiji) kao dio Blackfoot naroda. Sljede?e (1856.) godine Atsine odlaze sa Assiniboinima na rezervat Fort Belknap, ali rat jo? nije gotov za njih. Premda u savezu sa Crnim Stopama, Atsine se 1867. udru?uju sa Vranama protiv Crnih Stopa i gube bitku. Pe?at im na kraju zadaju boginje koje ih poga?aju 1869.

Populacija

Danas Atsine ?ive na rezervastu Fort Belknap u Montani. Populacija Atsina 1700. je iznosila oko 3,000 mi?ljenje je NAHDB-a, i takvo je sve do 1800. ?U prvoj polovici 20. stolje?a broj Atsina kretao se oko 500 osoba ,da bi po?eo rasti od 80.-tih godina: 1,600 (1989.); 2,500 (2000.); 3,000 (2005.)

Atsine ili Veliki Trbuh prerije su jedno od tipi?nih plemena sa prerijskom kulturom lovaca na bizone. Nastamba Atsina je ?ator od bizonovih ko?a poznat kao tipi ili tepee. Pleme je ?ivjelo od lova na bizone kojima su uvijek bili na tragu, a ?itavo se moglo se mobilizirati za jedan sat i nastaviti pokret.

Klan i totemizam

Gros Ventre bijahu organizirani po klanovima, ali veoma je va?no ovdje naglasiti da kod njih kao i kod Apa?a, Vrana i njihovih srodnika Hidatsa, ovi klanovi nemaju totemska imena, koji se ina?e obi?no povezuju uz klan. Swanton navodi Kroeberove nazive klanova, to su: "Those-who-water-their-horses-once-a-day"; Tendons, "Those-who-do-not-give-away" ili "Buffalo-humps"; Opposite (ili Middle) Assiniboin, "Ugly-ones (ili) Tent-poles worn smooth"; Bloods, "Fighting-alone" -Ostali klanovski nazivi: Berry-eaters, Breech-cloths, Coffee, Dusty-ones, Gray-ones ili Ash-colored, Kanhutyi (ime poglavice), Night-hawks, Poor-ones, Torn-trousers, Weasel-skin headdress.



wikipedija

[Пркос]

Crow Indijanci


Crow (pl. Crows; Absaroka, Vrane). –Prerijsko pleme Siouan Indijanaca sa rijeke Yellowstone i njenih pritoka, danas na rezervatu Crow u Motani. Vrane su porijeklom od Hidatsa ili Velikog Trbuha Missourija, od kojih su se odvojili negdje između 1400. do 1500. pod imenom Absaroka, odnosno Absároke, u značenju ‘ bird-people’ ili 'crow- , sparrowhak-people’. Rana populacija (1780.) iznosila je 4,000; u novije vrijeme 7,000 (1977.).

Crow ili Vrana Indijanci sami sebe nazivaju Absároke, imenom koji označava ‘narod vrana’ ili ‘ptičji narod’ , 'bird-people', 'crow-people', ili jednostavno 'crow', što je engleski prijevod njihovog imena. Francuzi ih također nazivaju svojim prijevodom 'gens des corbeaux’. Hidatsa naziv Kihnatsa "they who refused the paunch", odnosi se na njihovu separaciju od plemena Gros Ventre of the Missouri, ili Velikog Trbuha Prerije.Oni se ipak najčešće nazivaju Vranama i u drugim indijanskim jezicima, pa su im i sami matični Hidatse preveli njihovo separatističko ime sa Par-is-ca-oh-pan-ga, ili ‚ crow people. Isto značenje ‚crow people’ imaju nazivi Cheyenne Indijanaca O-e'-tun'-i-o, kao i Arapaho naziv Hounena, naprosto ‚crow men’. Ne baš njima u susjedstvu, ime ‚crow’ dali su im Wyandoti koje su u njihovom jeziku kaže Yax kqa'-a. Crow Indijanci poznati su po svom običaju nošenja veoma duge kose, ovaj podatak sačuvan je imenu Long-haired Indians koje im je dao Sanford (1819). Susjedna plemena sa kojima su Vrane dolazili u kontakt bijahu Mandan koji su ih nazivali Hahderuka, ima vjerojatno isto značenje kao i jedan od Hidatsa naziva Haideroka.

Istorija


Vrane su se odcijepili od matičnog plemena, računaju antropolozi, negdje između 1400. i 1500. godine. –Lingvisti drže da se ovo moralo dogoditi između 900. i 1000. godine, svoje proračune temelje na razlici koje su nastale između jezika crow i matičnih Hidatsa. Sama seoba temelji se na legendi o potrazi za svetim duhanom, kojega je sa svojim sljedbenicima krenuo tražiti No Vitals. Dođe tako do odvajanja od plemena. Poglavica No Vitals (Migration Stories) povede sa sobom oko 400 ljudi i krene pješice na svoju prvu Odiseju, u područje kanadskog Rocky Mountainsa, u sadašnjoj Alberti. Na ovaj put uputile su ga vizije koje je imao, no ne ostvariše se. No Vitals nije pronašao sveti duhan i vratio se kući, na Missouri kako bi doživio nove vizije. Drugi puta uputio se na područje Bighorn Mountainsa, tu je pronašao sveti dughan (Nicotiana multivalvis i N. quadrivalvis), rastao je u dolinama Bighorna, i njegova malena banda tu se doselila. -Crowi uskoro postadoše nomadski lovci. Oni među prvima postadoše vlasnici konja i poznati trgovci. Konja u Americi nije bilo nekih 10,000 godina, oni ga dobiše negdje 1670.-tih godina, bili su arapske i andaluzijske pasmine, koje su ponovno uveli španjolski konkvistadori. Crowi lijepo žive u novoj domovini, prvog bijelog čovjeka ugledaše tek 1743., točnije braću Verendrye. Godine 1805./6. kroz njihovu zemlju prolazi poznata ekspedicija Lewisa & Clarka. Nešto kasnije (1825.) Crowi potpisuju 'prijateljski ugovor' [Friendship Treaty] sa SAD, a onda katastrofa. Između 1843. i 1845. epidemija boginja, od 8,000 Indijanaca, preživi samo 1,000. Ne daju mira ni Sijuksi, negdje 1850. cijeli Crow-teritorij pod njihovom je opsadom, no uzalud. Vrane odnesoše pobjedu. Sijuksi nemaju mira ni dalje, nekih 14 godina poslije (1864.), udruženi sa Šajenima i Arapahosima pokušaše da zatru Vrane. Desilo se to 7 milja (11 km), sjeverno od današnjeg Pryora u Montani, ipak nisu uspjeli, Vrane se obraniše. Negdje 1868. Crowi dobiše svoj rezervat na nekadašnjem plemenskom teritoriju, gdje će ostati do danas, a njihove neprijatelje Siouxe čekaju borbe sa Custerom.

Život i običaji Vrana

Vrane, kao i susjedi im Siouxi, Assiniboini, etc. tipični su prerijski lovci na bizone i vješti jahači. Njihova nastamba je kožni tipi ili tepee-šator. Život im se uvijek vrtio oko konja i bizona. Obuća, odjeća, šatori, pokrivači, štitovi, kao i hrana, porijeklom su od bizona. Proces prerade i pripreme hrane prepustili su ženama. Meso se sušilo i pripremalo u pemmican (vidi Assiniboin), trajnu konzervu umotanu u parfleches. Muška odjeća sastojala se od dva para mokasina, pregače, nogavica (leggings) do visine bedara, i košulje što su obično izrađeni od jelenje ili losove kože, te bizonovog ogrtača. Žene nosahu dugačke bezrukavne haljine i mokasine do ispod koljena. Vjera Crowa je šamanska. Eva Lips navodi kako njihov batse maxpe pretvara koru drveta u 'konzervirano meso', i liječi se, tako što pljuje na rane od metaka, a one odmah zacjeljuju. Razne moći šamana kod Indijanaca, ali i drugih naroda širom svijeta opće su poznate i znanstveno ne-rastumačene. Duhan je veoma svet Crow Indijancima, oni su ga dobili da bi mogli pobijediti svoje neprijatelju, sade ga utvrđenim ceremonijalnim običajima. Sun Dance i 'Medicine Bundle' mogu simbolizirati njihovu prerijsku kulturu.


Klan

Klan je rijetko ne-egzogaman, pa ni Crowi nisu izuzetak. pravilo o nasljeđivanju vrijedi i u nasljeđivanju klanske pripadnosti, ono je matrilinearno, a sistem srodstva kakav Crow imaju nije zastupljen samo kod njih, nego se može naći širom svijeta, ovaj sistem srodstva u stručnoj literaturi i zove se po njima sistem 'crow'. Morgan kod Crowa nalazi 13 klanova, to bijahu:

1. A-che-pa-be-cha (Prairie Dog; prerijski pas).
2. E-sach-ka-buk (Bad Leggins; Loše nogavice).
3. Ho-ka-rut-cha (Skunk; tvor).
4. Ash bot-chee ah (Treacherous Lodges; Kolibe varalica).
5. Ah-shin-na-dg-ah (Lost Lodges; Izgubljene kolibe).
6. Ese kep-ka-buk (Bad Honours; Loše počasti).
7. Oo-sa-bot-see (Butchers; Kasapini).
8. Ah-ha-chick (Moving Lodges; Pokretne kolibe).
9. Ship-tet-za (Bear’s Paw Mountain; Planina medvjeđe šape).
10. Ash-kane- na (Blackfoot Lodges; Kolibe Crnih Stopala).
11. Boo-a da sha (Fish Catchers; Ribolovci).
12. 0-hot-du-sha (Antelope; Antilope).
13. Pet chale ruh- pa-ka (Raven; Gavran).

Brak i odnosi šegačenja

Crow-brak raširen je i kod brojnih drugih tamošnjih plemena, Morgan ih nalazi u preko 40. Posebno treba obratiti pažnju na sororalnu poliginiju, ženidbom jedne sestre, Crow Indijanac, automatski stječe pravo na sve ostale njezine sestre kada ove dostignu spolnu zrelost. Naravno da to u praksi nije uvijek tako, ali on je ipak imao pravo inzistirati, da to svoje pravo i ostvari. Dužnost je sve te žene bilo prehraniti i uzdržavati, ovo je glavni razlog što je to u praksi bilo rijetko.

Postoje i posebni običaji tjeranja šege ili šegačenja među pripadnicima drugih klanova, to su sinovi muškaraca iz klana njegova oca, sa kojima je on indirektno povezan preko očevog klana, i sa njima je u odnosima šegačenja. Često su to uvredljive primjedbe koje se mogu uputiti unakrsnim rođacima, ali se moraju i primiti bez uvrede.



wikipedija

[Пркос]

Cheyenne


?ajeni (engleski Cheyenne, izgovor "?aien"; nazivani su imenom ?ejeni; ma?arski Csejen; ?e?ki ?ajeni) su jedno od najzna?ajnijih prerijskih plemena jezi?nog roda Algonquian koje je lutalo osobito krajevima oko rijeka Platte i Arkansas. Danas su podijeljeni na dva plemena od kojih Northern Cheyennes ?ive na rezervatu Tongue River u Montani i Southern Cheyennes koji u Oklahomi ?ive s plemenom Southern Arapaho (Nawathinehena). Prema Mooneyu ?ajeni su 1780. zajedno sa Sutaio Indijancima brojali oko 3.500 du?a. Godine 1904. broj Ju?nih ?ajena je bio 1.903 a Sjevernih 1.409.

?ajeni sami sebe zovu ts?ts?h?st?hese (tsitsistas), ?to dolazi od ts?- 'one who is'; ts?h?st-, 'from there' ili 'of the same kind'. Arapaho Indijanci nazivali ?ajeni "scarred people" (u Arapaho jeziku Hit?si'na /ili/ Itasi'na), to jest ljude s brazgotinom, vjerojatno na rukama, jer su oni prema plemenskoj oznaci ponekad nazivani i Scarred Arms. (u Arapaho jeziku Hit?si'na /ili/ Itasi'na), to jest ljude s brazgotinom, vjerojatno na rukama, jer su oni prema plemenskoj oznaci ponekad nazivani i Scarred Arms. Naziv njihovog imena upu?ivao bi da su ?ajeni prakticirali neku vrstu skarifikacije po rukama.

Sam naziv 'Cheyenne' dobili su od Siouxa, koji su pripadali drugom jezi?nom rodu, pa ih nisu razumjeli i nazvali ih "people of alien speech". Dolazi od Sha-hi'yena, Shai-ena, ili kod Tetona Shai-ela, 'people of alien spech,' od sha'ia, 'to speak a strange language'. Manje poznati nazivi za njih tako?er su porijeklom od drugih stranih plemena. Kod Caddo Indijanaca bili su, prema svojim strijelama (na pruge) nazivani "striped arrows" (=B?hakosin). Ova dva plemena bila su o?igledno u kontaktu jedino preko strijela, koje su upu?ivali jedni drugima. Ovo bi moglo vrijediti i za Hidatsa Indijance, koji su ih tako?er po zapercima na strijelama nazivali I-ta-su-pu-zi (?narod sa strijelama sa ?arenim zapercima') ili "spotted arrow quills", njima srodni Crow tako?er su ih zvali istim imenom, koji se tek ne?to druga?ije izgovara, a glasi I-sonsh'-pu-she. Vezu s imenom, opet preko strijela, nalazimo i kod ?o?ona i njihovog ogranka Koman?a, ?iji naziv kao i u Caddo Indijanaca zna?i "striped arrows" (u njihovom nazivu P?ganavo).

Dull Knife (Cheyenne: V??h?h?ve ili Lakota: Tam?lap??ni), poglavica Sjevernih Ceyennea u bitci kod Little Bighorna

Ratni?ke organizacije


(1) Hotamitanio, 'dog men';
(2) Vohksihitanio, '(kit) fox men,' ili Motsoinitanio, 'flint men', ili O'khominothio, 'coyote warriors';
(3) Hemo'iohis, 'Elkhorn Scrapers;
(4) Ma'hoohivas, 'red shield,' ili Hotoanothio, 'buffalo bull warriors';
(5) Himatanohis, 'bowstrings', ili Ho'nihinothio 'wolf warriors';
(6) Hotamimasao, 'crazy dogs.' Ovo posljednje ratno dru?tvo, suvremenijeg je nastanka.

Ratni?ke organizacije, postojale su sli?no kao i kod Arapaha i Kiowa.

?ajeni po kulturi pripadaju prerijskim Indijancima, lovaca nabizone. U vrijeme dok su jo? obitavali oko 12 milja (19 km) ju?no od Lisbona u North Dakoti, okrug Ransom, oni su uzgajali konje, i imali metalne no?eve. Luk, strijela i koplje bilo je glavno oru?je. Glavno selo imalo im je oko 70 ?atora.


Obitelj (pro?irena) je najva?niji element dru?tva kod ?ajena, nakon ?ega dolazi banda i na kraju pleme kao cjelina. Ratna dru?tva (Wolf Soldiers, Fox Soldiers, Dog Soldiers i Red Shields ili Bull Soldiers, i kasnije, Thunder Bows) ?ajena funkcionirala su poput bratstava. Svako od ovih dru?tava imalo je svoje vlastite rituale, svete objekte, simbole, kao i no?nju. Ono ?to nije sli?no vojnim dru?tima drugih plemena, bilo je da dob nije bio faktor ulaska u neko dru?tvo. Od 5 izvornih vojnih dru?tava (gore navedenih) bili su najpoznatiji Dog Soldiers. Kasnije su ovim dru?tvima jo? pridodana Wolf i Northern Crazy Dog. Kao i kod legendarnih ratnih dru?tava Kiowa, i ?ajenska su na preriji izazivala strah i respekt.


?ena iz plemena Cheyenne

Vije?e ?ajena imalo je 44 civilne poglavice koji su zastupali razne bande i jedinice pro?irenih obitelji Najva?nija religiozna ceremonije ?ajena bili su Arrow Renewal, Sun Dance (ili New Life Lodge) i Animal Dance.

Prema legendi ?ajenski heroj kulture Sweet Medicine, putovao je na svete planine Black Hills gdje ?e dobiti ?etiri strijele od Velikog Duha (Great Spirit); dvije za rat i dvije za lov. Ove strijele uvijek ?e se ?uvati u svetom ?sve?nju medicine? (medicine bundle) zajedno s ostalim svetim predmetima koji simboliziraju postojanje Cheyenne naroda. New Life Lodge ili Sun Dance odr?avao se svake godine, ona obnavlja duhovni ?ivot naroda i svih bi?a na zemlji, ceremonija je trajala 8 dana i tada bi se okupljale sve bande plemena. U ceremoniji Animal Dance mu?karci bi se obla?ili u ?ivotinje a ?lanovi dru?tva Bowstring (Him?tan?his) bi ih hvatali. Ovo je bila jedina njihova ceremonija u ?ijoj su pripremi smjele sudjelovati i ?ene . Ova ceremonija isto se odr?avala jednom godi?nje a trajala je pet dana.

Mitologija

Kako je nastao svijet

Ma'heo'o je ?arobna snaga i stvaralac koji oduvijek ?ivi u prostoru. On je stvorio vodu i sva bi?a, svjetlost i zrak. Uz pomo? liske (Fulica americana) koja je izvukla malo zemlje s dna velikog slanog jezera, on je stvorio zemlju na le?ima Pramajke Kornja?e (Grandmother Turtle).

Kratka istorija


Divlja vodena ri?a Zizania aquatica. Ova biljka raste po mo?varama i jezerima u Wisconsinu i Minnesoti a Ojibwama je kruh nasu?ni, zbog nje su ?ajeni i Siouxi, locirani nekada u tom podru?ju, morali bje?ati na zapad, na preriju, gdje su uskoro postali jednima od najpoznatijih plemena lovaca na bizone.

Prije 1700. ?ajeni su ?ivjeli na podru?ju dana?nje Minnesote, izgleda ba? u podru?ju rijeke Minnesote. Ovdje su se oni bavili sa?enjem, lovom i sakupljanjem divlje vodene ri?e, biljke (Zizania aquatica) koja raste po ri?inim jezerima u Minnesoti i Wisconsinu, a slu?ila je najvi?e za hranu plemenima Ojibwa i Menominee (Wild Oat Indijancima. 'oat' ozna?ava zob, i naziv im je vjerojatno krivo nadjenut). Kasnije nalazimo ?ajene na rijeci Cheyenne River u North Dakoti, blizu Lisbona, gdje su se domogli konja i postali ovisni o lovu na bizone. Ova ?ivotinja postaje im glavna hrana. Nekoliko godina kasnije, 1799. ili 1800. Ojibwa Indijanci uni?tili su im nekoliko sela, ovo je izgleda jo? stara netrpeljivost Ojibwa prema susjedima, koji su predstavljali opasnost za njihova polja ri?e koja su ljubomorno ?uvali. Nakon ovog zbivanja, ?ajeni okrenu?e prema rijeci Missouri, i nastani?e se u blizini rije?nih plemena Mandan i Arikara, poznatim uzgajiva?ima mandan-kukuruza (Mandan-corn), sitnog crvenog zrna. Negdje zavr?etkom 18. stolje?a ?ajeni polaze dalje na zapad, tjerani napadima ratobornih Sioux-Indijanaca . ?ajeni nastavi?e prema Black Hillsu. Ve? negdje u to vrijeme na preriji se pojavio konj i vatreno oru?je. ?ajeni su usvojili prerijski tepee-?ator i postado?e pravo nomadsko pleme lovaca na bizone. Ranog devetnaestog stolje?a oni krenu?e prema izvorima Platte. Godine 1832. veliki dio ih se odvoji i nastani u podru?ju rijeke Arkansas i postado?e poznati povjesni?arima kao Southern Cheyennes. Ju?ni ?ajeni 1851. potpisuju sa SAD trajan ugovor u Fort Laramiju. Godine 1864. ipak dolazi do masakra u kojemu je izvjesni John M. Chivington, koji se la?no predstavljao za sve?enika, s gomilom kukavica napao jedno prijateljsko selo Ju?nih ?ajena na rijeci Sand Creek u jugoisto?nom Coloradu, u op?em klanju ubijen je i njihov poglavica Black Kettle, stradali su ipak uglavnom starci, ?ene i djeca. Ugovorom ' Treaty of Medicine Lodge ' 1867. Ju?ni ?ajeni dobivaju rezervat u Oklahomi, ali ga naseljavaju tek 1875. Sjeverna grupa ?ajena (Northern Cheyennes), prozvav?i sebe ?Krvavima?, i ljuti zbog pokolja na Sand Creeku, pridru?i?e se 1876. Siouxima koje je vodio Tatanka Yotanka, u ?estokom okr?aju ?ija je zadnja bitka bila na Little Boghornu, udru?ene indijanske snage razbi?e Custerovu armiju i pla?enike. Pleme je tek 1884. s poglavicom Little Wolfom smje?teno na sada?nji rezervat Tongue River.

Cheyenne danas

Danas oko 8,000 Sjevernih ?ajena ?ivi na rezervatu Tongue River ili Northern Cheyenne. Rezervat se nalazi na rijeci Tongue u jugoisto?noj Montani a sredi?te mu je gradi? Lame Deer. Na rezervatu se nalaze St. Labre Indian School, federalna i plemenska uprava. Uz par kompanija koje tamo posluju, Indijanci se bave farmerskim i ran?erskim poslovima, te sitnim biznisom.

Oko 8,000 Ju?nih ?ajena ?ivi u Oklahomi sa Southern Arapaho Indijancima (Moore, Liberty i Straus 2001).


wikipedija

[Пркос]

Comanche


Comanche.- Pleme ameri?kih Indijanaca nastanjeno tokom 19. stolje?a u ju?nim prerijama zapadnog Teksasa, danas ?ive u Oklahomi s plemenima Kiowa i Kiowa Apache. Koman?i po jeziku pripadaju porodici Juto-aste?ki (jezi?na porodica), to?nije grani pravih ?o?ona.

Koman?i samo sebe nazivaju Ne'me ne, Nimenim ili N?ma, u zna?enju "people". Razna plemena su ih razli?ito i nazivala, obi?no imenom koji ozna?ava neprijatelja, tako su ih Navaho Indijanci zvali Na'`lani ili "many aliens," ili mo?da "many enemies", ali oni su tako nazivali sva prerijska plemena. Dolaskom na ju?ne prerije oni su Navahima bili strani narod i nipo?to prijateljski raspolo?eni. Pleme Wichita nazivalo ih je Na'taa, u zna?enju 'snakes' ili ?enemies?; ime Nar-a-tah, kod Waco Indijanaca i Na'nita kod plemena Kichai, obadva plemena srodni su Wichitama, pa i njihovi nazivi svakako imaju isto zna?enje. Zmija je kod gotovo svih sjevernoameri?kih plemena uobi?ajeni naziv za neprijatelja, sjetimo se i da ime Iroquois zna?i 'male zmije (ili) guje'. Svi ovi nazivi porijeklom su dok jo? Comanche nisu u?li u savez sa Apa?ima i Kiowama. Kiowe su ih tako?er nazivali 'zmijskim ljudima' (=snake men) ili 'narodom reptila' (=reptile people), to jest Bo'dalk' i?ago, ili drugim imenom Gyai'-ko, ?to zna?i bukvalno ?enemies?. Kod drugog poznatog prerijskog plemena Cheyenne naziv je opet vezan uz zmiju, a bio je "snake people" ili u njihovom jeziku Shishin?wutz-hit?'neo. Najju?nije pleme koje je s njima, ?ini se zbog imena, imalo posla, bili su Comecrudo Indijanci koji njih ali i ostala ratoborna plemena nazivali Selakamp?m. Zna?enje nije poznato, ali se vjerojatno ne razlikuje mnogo od gore navedenih. Ostali nazivi za njih bili su: M?hana (Indijanci Taos), Mah?n (kod Isleta). Indijanci Jicarilla zvali su ih ?ljudi? (Ind?). Pleme Arapaho za njih je imalo mnogo ljep?e ime "having many horses." (Ca'-tha). Koman?i su sa sjevera (Wyominga i Nebraske, odvojiv?i se od Wind Rivera prodrli su na konjima na ju?ne prerije, gdje su zaslu?ili naziv ?Lords of the Southern Plains? koji i danas stoji zapisan na njihovoj plemenskoj zastavi.

Samo ime Comanche, vjerojatno je iz jezika 'Miroljubivih' (Hopi Indijanaca) koji glasi Kom?nchi, ?to bi se moglo prevesti kao 'uvojak skalpa', odnosno 'scalp lock', i to od kop? 'top of the head' i m?nchi 'tied lock of hair'.

Kratka istorija

Preci Koman?a navodno su isprva (u 17. stolje?u) stanovali u podru?ju Yellowstona. U svakom slu?aju, sigurno je da su se odvojili od ?o?ona plemena Wind River (Isto?ni ?o?oni ; Eastern Shoshones), no ve? ih kao vlasnike velikih stada konja nalazimo 1705. u Novom Meksiku, gdje me?u prvima postaju poznati kao tipi?no prerijsko pleme. Prodorom u Texas, oni otuda tjeraju Apa?e, i 1790. i 1840. ulaze u formalnu alijansu s Kajovama (Kiowa) i ?ajenima (Cheyennes).

U kasnija vremena Koman?i sudjeluju u potpisivanu vi?e ugovora sa Sjedinjenim Dr?avama. 1865., uglavnom banda Yamparika potpisuje ugovor ' Treaty of the Little Arkansas River? ( [1]). Godine 1867. potpisuje se drugi ugovor ' Treaty of Medicine Lodge Creek?, koji potpisuju sve bande osim Kwahada, ?ije su se poglavice tada nalazile u posjeti Santa Feu. Dok se veli?ina rezervata (Little Arkansas reservation), iz prvog ugovora, neprekidno smanjivala, prema drugom ugovoru oni trebaju dobiti ?kole, ku?e i ostalo. Tim su ugovorom u?li i u konfederaciju s plemenima Kajova i Kiowa Apache. Ovaj savez ostaje na snazi do 1963., kada su Koman?i istupili iz saveza i osnovali svoju vlastitu politi?ku organizaciju 'The Comanche Tribe of Oklahoma?. U tom me?uvremenu, izme?u 1901. i 1906. Kiowa-Comanche-Apache Reservation se ukida i zemlja se dijeli pojedincima plemena (160 'akara' po glavi), vi?ak zemlje otvoren je za naseljavanje bijelaca. Posljedica je da su Koman?i ostali okru?eni bijelim ne-indijanskim stanovni?tvom. Biv?i ratnici, danas su postali vrlo aktivni u anglo-ameri?koj ekonomiji. Pleme ima prihode iz vi?e nezavisnih resursa, kao ?to su 'bingo'. Skupa sa Kiowa Apache Indijancima posjeduju i 'water park'.

Koman?i susjeluju i u Prvom i Drugom svetskom ratu. Oni postaju pripadnici divizije Forty-fifth "Thunderbird" Division-a, gdje su se slu?ili comanche-jezikom u kori?tenju radio-vezama, ?to je njema?kim i korejskim prevodiocima i de?ifrantima bilo nemogu?e prevesti.


Quanah Parker poglavica Kwahada Koman?a, sin je Cynthie Ann Parker i poglavice Peta Nocona. Quanah je dobio sve bitke protiv Ameri?ke vojske i nije nikada bio zarobljen. Koman?i su ipak izgubili rat pokoljem indijanskih ponija 1874. godine i kanjonu Palo Duro u Teksasu.

?ivot i obi?aji


Koman?i su tipi?no prerijsko pleme koje je ?ivjelo od lova. Zimi su ?ivjeli od lova na jelena, losa, antilopu i drugu manju divlja?. Dolaskom prolje?a do?li bi i bizoni pa su odlazili u preriju, prate?i krda, i postavljali svoja sela u tradicionalne kru?ne oblike. Od bizona su dobivali odje?u, obu?u i oru?e. Meso bizona bio je osnov za izradu pemmicana, koji se na naro?it na?in uz neke biljne dodatke (orasi) konzervirao i ?uvao u ko?nim vre?icama 'parfleche'. Uz meso pemmican je sadr?avao i ko?tanu sr? i masno?e. Svojim kvalitetnim pemmicanom Koman?i su trgovali s drugim plemenima, u zamjenu za duhan, med i drugo. U lovu na bizone radije su koristili koplja duga i do 14 stopa (4 metra), nego strijele. Mu?karci su nosili ko?ne prega?e i ko?ulje, a ?ene ko?ne ko?ulje i duge dekorirane haljine. Zimi bi uz ovu odje?u na sebe obla?ili i ko?ne 'leggingse' (nogavice) i krznene ogrta?e. Nesrodno drugim prerijskim plemenima je, ?to su njihove mokasine bile po?onjene ?ilavom bizonovom ko?om, a i premazivali su ih mastima kako bi postale nepromo?ive. ?ivotni stil Koman?a je obilje?en lovom, ratom i velikom ljubavi prema ?enama. ?ena je kod njih vezana uz kuhanje, ?i??enje, sakupljanje i brigom o svojoj djeci koju uvijek vuku na sebi dok su maleni. Kako djeca rastu tako starije osobe sve vi?e po?nu da brinu o njima, i podu?avaju ih na vlastitom iskustvu. U svojoj starosti oni svakako na taj na?in stje?u prijatelje koji ?e im zatrebati. Koman?i su religiozan narod, ali nemaju mnogo ceremonija tijekom godine. Vizija je najva?nija stvar u njihovom ?ivotu, oni je zovu 'puha'. Puha je za?titnik koji se javlja izazvana naro?itim pripremama kod mladih dje?aka. Ona ?e ?uvati njega, obitelj i njegovo oru?je. Kod ljudi koji posjeduju izrazito jake puhe' i nau?e tajna znanja, 'medicinu', te upoznaju bilje tada oni mogu postati 'medicinemen' (vra?evi), to jest ?amani.



wikipedija

[Пркос]

Kiowa

Kiowa ("principal people") je ratoborno nomadsko pleme prerijskih Indijanaca koje je iz podru?ja Crnih planina prodrlo na jug i zavladalo ju?nim prerijama.


G?ip?'go (Usamljeni Vuk), poglavica plemena Kiowa

Ime Kiowa ili Kaigwu u njihovom jeziku ozna?ava 'principal people' (ili glavni narod) i vjerojatno se odnosio samo na bandu Kiowa ili Kaigwu i nije obuhva?ao bande Kata, Kogui, Kongtalyui, Kingep i Kuato. Sebe su Kiowe nazivali nekada i Kwu'da ili 'going out', ovo je vjerojatno neka aluzija na njihove ?este prisilne odlaske, prvo pred Chippewama, pa Siouxima i ?ajenima. Ovo je vrlo vjerojatno jer u vlastitom nazivu kod njih za sebe nalazimo i druge varijante istog ili gotovo istog zna?enja, to su: Tepki'n?go ("people coming out.") i Te'pda' ("coming out."). Ovo pleme nazivalo se tako?er i imenom Ko'mpabi'anta ili "large tipi flaps". Saveznici Kajova, Kiowa Apache nazivali su ih Be'shiltcha, kod Sutaio Indijanaca Vi't?p?t?i, koji je mogu?a varijanta Sioux naziva Wi'tapahatu "island butte people."

Istorija

U 17. stolje?u oni naseljavaju zapadnu Montanu, ve? oko 1700. pokre?u se prema jugoistoku u podru?je rijeke Yellowstone. U ovom kraju dolaze u kontakt s Indijancima Crow, koji im dozvoljavaju da se nasele na Black Hillsu (Crnim Brdima). Kiowe u ovom podru?ju oko 1710. dobivaju konje, vjerojatno od Vrana. Bave se trgovinom sa Arikarama, Hidatsama i Mandanima, plemenima koja su kao seosko stanovni?tvo uzgajala kukuruz i prodavala ga nomadskim Indijancima.

Ovdje Kiowe nisu dugo ?ivjeli, pod najezdom Sijuksa i ?ejena (koje su, s druge strane, potisla iz njihovih zemalja oko Velikih jezera plemena Ojibwa) povukli su se na jug.

Kiowe su se odselile ju?nije du? porje?ja rijeke Platte prema rijeci Arkansas (rijeka), do zemlje Koman?a (Comanches), s kojima su zapali u ?estoke borbe. Nakon krvavih borbi, 1790., Kiowe i Koman?i uspostavljaju trajan mir. ?Prema Lewisu i Clarku, Kiowe su tada ?ivjeli na rijeci North Platte. Nedugo kasnije vi?eni su u podru?jima oko rijeke Arkansas. Sa svojim saveznicima Koman?ima oni uskoro prodiru u Durango, napadaju?i usput Meksikance, Teksa?ane i druga domoroda?ka plemena, osobito Navahe.

Kiowe, Koman?i, Cheyenne (?ajeni) i Apa?i (Apache) 1840. stupaju u konfederaciju koja je zaratila s naseljenicima. Ameri?ke snage savladale su Indijance i 1867. potpisuju znameniti ugovor 'Medicine Lodge Treaty' u Kansasu. Ovaj ugovor, tako poznat, zapravo je serija od 3 ugovora. Prvi je potpisan 21. 10. s Kiowama i Koman?ima. Drugi ugovor su isti dan potpisali Kiowa Apache. Tre?i su 28. 10. potpisali Arapahi i Cheyenne.

Ovim aktom Indijanci su trebali zavr?iti na Indijanskom Teritoriju u Oklahomi, da bi naseljenici mogli ?ivjeti u miru od Indijanaca. Kiowe su me?utim izazvali jo? niz konflikata, i tek su 1879. premje?teni u Oklahomu. Rezervat dodijeljen Kajovama 1901. je ukinut i otvoren za naseljavanje bijelog stanovni?tva. ?Pleme je (prema Mooneyu) 1780. imalo 2,000 du?a. 1905. popisano ih je 1,166; 1910. (1,126); 1923. (1,679; uklju?uju?i Kiowa Apache); 1930 (1,050); 1937 (2,263).

Ratna dru?tva


Za Kajove se ka?e da su bili najopasniji od svih sjevernoameri?kih Indijanaca, djelovali su kao dobro organizirana i efektivna vojna sila. Temelj su joj bila ratni?ka dru?tva ('warrior societies').

Najhrabriji od tih dru?tava bili su Kaitsenko-ratnici. Kaitsenko ratnici bili su dru?tvo od 10 najhrabrijih ratnika. Kaitsenko ratnik nije se mogao ?iv iz borbe vratiti, ako nije bilo ?asno. Iza Kaitsenka na listi bili su "bravest of the brave" Tai-pekos, a iza jo? 6 dru?tava, na ?ijem su dnu bili 'Ze?evi', sastojalo od mladih de?ki.

Pjesma Kaitsenko ratnika

?0 Sun; you remain forever but we KAITSENKO must die, 0 Earth you remain forever but we KAITSENKO must die..?

Sunce, ti ?e? zauvijek ostati, ali Kaitsenko moraju umrijeti,

Zemljo, ti ?e? zauvijek ostati, ali Kaitsenko moraju umrijeti.

?ivot i obi?aji

Kajove su bili tipi?no prerijsko pleme lovaca na bizone. Kod njih nije zapisano da su i?ta sadili ili uzgajali, osim psa, i kasnije konja. Luk i strijela bili su im glavno oru?je. Posjedovali su velik broj konja i ?ivjeli u prenosivim tepee-?atorima. Ovi ?atori bili su od ko?e i lako su se mogli sklopiti, rasklopiti i natovariti na konje, ili na zaprege, zvane 'travail, travois', koje su vukli konji ili psi (u ovom slu?aju dog-travois).

Kampovi (logori; vidi), (jer to nisu bila sela) kod Kajova bila su kru?na, s ulaza na istok nizali su se prvo ?atori bande Kata (Biters), do njih su bili Kogui (Elks Band), zatim po redu dolaze Kaigwu ili Kiowa, Kingep ili Ki?ep (Big Shields), zatim Apa?i Semat (Kiowa Apache), krug su zatvarali Kongtalyui (Black Boys; Soy-hay-talpupl). Nema podataka za Indijance Kuato koji su nestali prije nego su Lewis i Clark vidjeli Kajove na North Platti.

Kajove su bili duboko religiozni. Nakon ?to su od Vrana (Crows, Absaroka) preuzeli ceremoniju Ples sunca (Sun Dance), ona za njih postaje sredi?te vjere. Ples sunca odr?avali su svake godine.

Kajove su vjerovali u snove i vizije, a 'vre?ica medicine' ili 'medicine bundle' je ?titila pleme. Kajove su kasnije preuzeli i Ples duhova 'Ghost Dance', kao i 'peyote kult'. U ovim obredima Indijanci se opijaju kaktusom peyote, kojega su Carrizo Indijanci iz Meksika, ra?irili me?u plemena sjeverno od rijeke Rio Grande.

Kajove su se koristili kalendarom, poznatim kao taimay, na kojem su piktografskim znakovima na komadima ko?e kronolo?ki zapisivali va?ne doga?aje.

Kiowa danas

Danas ima (uglavnom) u Oklahomi oko 12,000 Kajova, koje zastupa 'Kiowa Indian Council', sastavljen od ?lanova koji ne smiju imati manje od 18 godina.

Njihovo ime danas nosi vi?e naselja i okruga (counties) na ameri?kom Zapadu, u Kansasu, Oklahomi i Coloradu.



wikipedija

[Пркос]

Pawnee

Pawnee (Chahiksichahiks, Pani, Pana, Panana, Panamaha, Panimaha). - Pleme prerijskih Indijanaca porodice Caddoan sa srednjeg toka Platte Rivera i na Republicanu, pritoci Kansasa, u Nebraski i Kansasu. danas njih oko 3,000 živi u Oklahomi.

Petalesharo (c. 1797—1832) na litografiji Charles Bird Kinga iz 1838.

Ime Pawnee dolazi iz domorodačkog naziva pariki (isto kao i kod imena plemena Arikara), u značenju 'rog' , u aluziji na način češljanja uvojaka skalpa (vidi Arikara). Ostala plemena označavala ove Indijance imenom 'vuka' , odnosno 'vučjim narodom' . Vuk je simbol plemena Pawnee i danas se nalazi na njihovoj plemenskoj zastavi. Od njima stranog Algonquianskog plemena Arapaho nazivani su Ahihinin, "wolf people"; Ho-ni'-i-tani-o, Cheyenne naziv koji znači "little wolf people" i Kuitare-i, kod plemena Comanche znači "wolf people" a isto i kod Hidatsa Indijanaca Tse-sa do hpa ka. Isto značenje mogli bi imati i nazivi Awahi, kod Caddo i Wichita Indijanaca i Awahu, kod Arikara. Pleme Tonkawa, sa prerija Teksasa, od Wichita su preuzeli naziv Awahi i prilagodili ga svom jeziku, u obliku Awó. Manje poznati naziv je Chahiksichahiks, "men of men," kojim nazivaju sebe i sva plemena koja smatraju civiliziranima. Ostali nazivi za njih bili su Xaratenumanke, kod Mandana, Paoneneheo, stari Cheyenne naziv, u značenju "the ones with projecting front teeth"; Dárazhazh, kod Indijanaca Kiowa Apache; Páyin kod Kansa i Harahey, u Coronadovim dokumentima.

Tradicionalni Pawnee-teritorij prostirao se u dolinama rijeka Loup i Platte i uz rijeku Republican, u sadašnjoj Nebraski. Ovo područje oni nastanjuju kroz njihovu cijelu poznatu povijest, sve do odlaska na rezervat u Oklahomu 1874-1875. Njihova populacija procijenjena je na između 9,000 i 10,000 u ranom 19 stoljeću. Kasnije im broj opada ,a 1859 iznosi oko 4,000; 2,000 (1876); 650 (1900); i u novije doba 2,000 (1970).

Pawnee Indijanciživjeli su svojewvremeno u Teksasu ,tamo gdje su i bila nastanjena Caddoan plemena, međutim već 1541. kada Coronado posjećuje Quiviru, oni su nastanjeni u području Platte, u južnoj Nebraski, organizirani u 4 konfederirane bande ili plemena Tapage ili Noisy, Wolf ili Skidi, Grand ili Chaui i Republican. Pawnee svoj teritorij, kada dolaze u kontakt sa francuskim trgovcima (oko 1750), šire i na područje Republicana u Kansasu i području Niobrare u Nebraski. Godine 1806. španjolski vojnici posjećuju Pawneeje upravo nešto prije dolaska ameruičkog istraživača Zebulon Montgomery Pikea, koji nam ostavlja obilje podataka o brojnom stanju Pawnee bandi, navodeći i spolnu populaciju, broj nastambi i količinu vatrenog oružja kojom su raspolagali. Prema njemu Pawnee love bizona, dabra, vidru, jelena i drugo a krznima, kao i većina plemena, prodaju na tržištu u St. Louisu. Zloglasno žrtvovanje ljudi jutarnjoj zvijezdi Ho-Pir-i-Kuts (Venera), ukinuo je Skidi-poglavica Petalesharo. Pawnee su bili ratoboran narod, a osobito su to iskazivali prema Siouxima, sa Oto Indijancima su bili u prijateljskim odnosima a protiv SAD nisu nikada ratovali. Dobre odnose sa SAD-om iskazuju i time što američkoj vojsci pomažu u skautskim poslovima, a Pawnee battalion štiti američku željeznicu Union Pacific RR, od napada drugih plemena. Njihova populacija gubi se 1830.-tih i 1840.-tih u ratovima sa Siouxima, a pogađaju ih i epidemije boginja i kolere, tako da 1876. prepuštaju svoju zemlju u Nebraski SAD-u, a oni odlaze na rezervat u Oklahomu, koji se raspada nakon što se zemlja počela dodjeljivati pojedinačno, danas okrug Pawnee.



wikipedija

[Пркос]

Sioux

Sioux (Oceti Sakowin, Očhéti Šakówį) je jedan od najpoznatijih naroda sjeverno-američkih Indijanaca nastanjen u području između rijeka Mississippi i Missouri. Ime Sioux poslužilo je da se označi jezična porodica Siouan, čiji su oni najznačajniji članovi.

Najranija poznata pradomovina Siouxa bilo je područje močvarnih predjela rižinih jezera, u današnjoj Minnesoti. Ovo je kraj poznat po tome što ga naseljavaju plemena veoma ratobornih plemena Chippewa ili Ojibwa Indijanaca, živjeli su od sakupljanja samonikle divlje vodene riže (Zizania aquatica). Chippewa Indijancima veoma srodni Menominee /(Malhomines = označava vodenu rižu)/ bili su toliko ovisni o ovoj biljci da su dobili naziv koji u prijevodu znači (Fr. Folles Avoines: "the wild oats people ili 'narod divlje vodene riže'.


Sioux u svojoj nošnji

Chippewa Indijanci, njihovi vječni neprijatelji nazivali su Siouxe Nadowessi, Francuzi se u to preoblikovali na Nadowessioux, odnosno jednostavnije Sioux (izgovara se 'su', u pluralu 'suz'). Značenje ovog Chippewa-(možda pogrdnog ?) naziva je 'male zmije'. Pošto Siouxi nisu bili 'pleme' nego konfederacija od 7 'vatara' svako pleme imalo je poseban naziv za sebe, odnosno za konfederaciju. Plemena kolektivno nazivana Teton sebe ili konfederaciju nazivala su Lakota (='saveznici'), Indijanci Dakota, po kojima su dvije savezne američke države (North Dakota i South Dakota) dobile ime općenito su poznati (unutar anglofonske zajednice ) kao Santee. Treća zajednica srodnih plemena nama poznati kao Yankton sebe su nazivali Nakota. Od ovih Nakota, jedna grupa Wazikute Indijanaca (od Yanktonai Siouxa) odvojila se i priključila lovcima na bizone poznatim kao Plains Cree. Oni dan-danas sebe nazivaju Nakoda. Nakoda (poznatiji kao Assiniboin) i Nakota Indijanci se ne smiju brkati, ali rođaka imaju na obije strane.

Neka plemena Siouxe su nazivali 'rezači vratova', tako su ih Vrane nazivali Mar-an-sho-bish-ko u značenju "cutthroats.", Komanči Túyetchíske, Arapaho Indijanci Natni ili Natnihina, Caddo Indijanci (Tsaba'kosh ili Ba-akush',) sve u istom značenju (' "cutthroats.'); Ute Indijanci zvali su ih Pámpe Chyimina (ili Hand Cutters). Sami sebe ('službeno') kao plemena saveza zovu Ocheti shakowin (Oceti Šakowin) = "Seven Council Fires, The", što dolazi od ( 'oceti' , 'stove, fireplace' + šakowin, 'seven').

Istorija

Siouxe isprva nalazimo u području rižinih polja u Minnesoti osobito se navode jezera Mille Lacs. Indijanci iz ovih krajeva (Menominee, Chippewa i Siouxi) želi su ovu biljku i koristili je u prehrani. Borba za prevlast nad poljima riže između Chippewa i Siouxa dovela je do progona Siouxa iz tih krajeva. Oni rijeku Missouri prelaze prije 1750. Na području Black Hills-a nalazimo ih 1765.

1862. Mala Vrana (Little Crow) napravio je pokolj u Minnesoti pobivši 700 naseljenika i 100 vojnika. Kasnije su još dva datuma veoma značajna u njihovoj povijesti. To je pobjeda Bika Koji Sjedi (Sitting Bull, ili Tatanka Yotanka) koji je 1876. sa svojim Siouxima i još nekim saveznicima potukao vojsku generala Custera i mnogobrojnih dragovoljaca na rijeci Little Bighorn. Ovoj bitki prethodila je i malo spominjana borba na Devils Toweru. Ovdje su veoma žestok otpor priredili manje pokretni starci koji nisu mogli pratiti tempo plemena. Bik Koji Sjedi tražio je najpovoljniji položaj za pružanje otpora dobro-opremljenoj američkoj vojsci.

Drugi značajan, ali tužan događaj zbio se 1890., kada je izvršen veliki pokolj nad plemenom Miniconjou, u kojemu su najviše stradali žene i djeca (doslovno je počinjen genocid nad njima). Ovaj događaj baca veliku ljagu na američku povijest, poznat je kao Wounded Knee Massacre. Čest moto članova AIM-a (American Indian Movement) je 'remember Wounded Knee'.

Siouxi dana žive po rezervatima u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.

Običaji

Siouxi su tipično pleme prerijskih Indijanaca, lovaca na bizone. Njihova najkarakterističnija nastamba je kožni šator tepee. On se lako sklapa i rasklapa i prenese na drugo mjesto i ponovno postavi. Bizon, glavna lovina, koristi se za hranu, izradu nastambi, odjeće, pokrivača, tetiva za lukove, i drugih sitnih stvari. Od bizona se nije ništa bacalo. Uništenje ovih životinja dovodi do gladi među stanovnicima prerija kao što su Indijanci Blackfoot, Arapaho, Cheyenne, Kiowa i drugi. Konačna posljedica bila je mržnja prema bijelcima i rat. Izgubivši izvor hrane Indijanci postaju ovisni o pomoći koju im daje vlada. Oni moraju prepuštati svoju zemlju državi ili je prodavati u bescjenje. Konj je još jedan simbol kulture i Siouxa i drugih prerijskih skupina. Konj je simbol bogatstva, za njega se kupuju žene; čovjek bez konja je nitko i ništa, on nema nikakvog ugleda.

Šamani su igrali značajnu ulogu među Siouxima. Postojali su i šamani-berdaši, bili su rašireni među mnogim plemenima, kao kod Indijanaca Navaho (koji su ih nazivali "Nadle"), Illinois-Indijanci također ih poznaju, i drugi. Siouxi su ih zvali "winktes". Šaman-berdaš bio je veoma utjecajan, on je nosio žensku odjeću, a u borbi nije smio nositi 'muško' oružje. Berdaše se veoma poštivalo, ali su se istovremeno pravile i šale na njihov račun. Oni su svakako bili homoseksualci, a među njima (općenito) bilo je i brakova. Riječ berdaš (u Engl. "bardache,") vuče porijeklo od perzijskog "bardaj", u značenju pasivnog homoseksualnog partnera.

Poznati Sijuksi

poručnik Gregory "Pappy" Boyington - letački as, pilot na lovcu u drugom svjetskom ratu, dobitnik Odličja časti, četvrtsijuks


wikipedija

[Пркос]

Apache


Apache ( Apači).- Jedan od najznačajnijih naroda velike etno-lingvističke porodice Athapaskan u području američkog jugozapada.

Apači se dijele na dvije glavne geografske grupe, Western (Zapadni) i Eastern (Istočni) Apači. U grupu Zapadnih Apača nazivanih i Coyotero spadaju plemena:

San Carlos Apache, koji se dalje dijele na bande Apache Peaks, Arivaipa (Aravaipa), Pinal i San Carlos vlastiti. Ovo pleme naseljeno je danas na rezervatu San Carlos u Arizoni.
White Mountain Apači (Bjelobrdski Apači), nastanjeni su na rezervatu Fort Apache ili White Mountain, također u Arizoni.
Cibecue Apači nekada u području Cibecue, Carrizo i Canyon Creek, a danas žive na rezervatu Fort Apache.
Pleme Tonto nastanjeno je također u Arizoni na rezervatu Tonto Apache. Ove Indijance neki dijele na dva Tonto plemena, odnosno na Northern i Southern Tonto.

Sva ova apačka plemena kolektivno su nazivana i San Carlos Apači.

Druga velika grana Apača su Istočni Apači sada nastanjeni na rezervatima u Novom Meksiku i Oklahomi. To su Jicarilla na rezervatu Jicarilla Apache; Mescalero na rezervatu Mescalero Apache; Lipan Indijanci iz zapadnog Texasa, njihovih potomaka valjda još ima na rezervatu Mescalero Apache ali gube svoj identitet. Lipana ili njihovih potomaka još ima u Texasu, jezik im je izumro.

Pleme Kiowa Apache, ranije nazivani Cataka, od povijesnih vremena žive udruženi s Kiowa Indijancima. Zajedno s njima su lutali i logorovali i danas zajedno žive u Oklahomi. Svoj su jezik Kiowa Apači ipak sačuvali i nisu preuzeli jezik kiowa. Unutar Kiowa-zajednice nazivani su imenom Semat.

Apač

Pleme Chiricahua, vodilo se pod Zapadne Apače, nakon ratova protiv bijelaca koje je vodio Geronimo deportirani su na područje Floride gdje su mnogi pomrli. Nakon desetak godina dozvoljen im je povratak na Zapad, pa su danas nastanjeni u Oklahomi i u rezervatu Mescalero u New Mexicu.

Najbliži srodnici Apača su Navaho Indijanci, prema njihovoj tradiciji Apači i Navaho bili su nekada jedan narod koji se kasnije podijelio. Jezik Navaho Indijanaca vodi se u južnu Athapaskansku skupinu i pripada apačkim jezicima. Srodstvo s njima su vjerojatno imali i nestala plemena Jano, Jocome i veoma agresivni Toboso Indijanci iz sjevernog Meksika. Ova plemena su nestala, i uglavnom ih svrstavaju u porodicu Athapaskan.

Ime 'Apache' došlo je vjerojatno iz Zuñi naziva ápachu, "neprijatelji", oni pak sami sebe nazivaju Inde ili N'de, 'ljudi'.

Domovina Apača je veliko područje u današnjim državama New Mexico, Arizoni, zapadnom Teksasu i jugoistočnom Coloradu. Često su prodirali u sjeverni Meksiko.


Apač Nana

Istorija

Za Athapaske se kaže da im je postojbina zapadna Kanada i Aljaska odakle su se širili na jug. Dio njih, današnji Pacifički ili Središnji Athapaski, naselili su se u području jugozapadnog Washingtona, jugozapadnog Oregona i sjeverozapadne Kalifornije. Dio je nastavio put na jug gdje ih Coronadova ekspedicija prvi puta susreće 1540. godine. Ońate ih prvi puta naziva Apačima 1598. Mooney je (1928) procijenio da ih je 1600. godine moglo biti oko 5000. Dolaskom Španjolaca njihova povijest prepuna je krvavih sukoba i ratova, isprva sa Španjolcima a kasnije (sredinom 19. stoljeća) i s Amerikancima. Za to vrijeme Apači su dali niz proslavljenih poglavica, Cochise, Geronimo, Mangas Coloradas i Victorio, jedni su od najpoznatijih.

Geronimo (desno) i njegovi ratnici, 1886

Ratovi s Apačima završili su pred kraj 19. stoljeća. U kolovozu 1886. Geronimo i njegovi Chiricahua i Mimbreño Apači (njih 340) poslani su u Fort Marion, na Floridi, gdje je veliki dio njih pomro. U listopadu 1894. preostalih 296 članova s Geronimom vratilo se u Oklahomu u Fort Sill, gdje su još vođeni kao ratni zarobljenici. Tu je Geronimo umro od pneumonije 1909. godine u dobi od 80 godina. Chiricahue u Fort Sillu, uključujući i one rođene u Floridi i Oklahomi, nakon Geronimovog zarobljavanja vođeni su kao ratni zarobljenici sve do njihovog službenog oslobađanja 1913. Te godine njih 87 dobilo je zemlju u Oklahomi. Dio Chiricahua, kasnije se vratio u New Mexico, gdje još žive na Mescalero rezervatu, a dio je ostao živjeti u Oklahomi s plemenima Kiowa i Kiowa Apache.

Apači su bili nomadi, lovci i sakupljači, organizirani po malenim bandama koje su se bavile lovom i sakupljanjem, značajan dio prihoda potjecao je i od pljački susjednih Pueblo plemena a kasnije i španjolskih naseljenika. Nešto obrade zemlje nalazimo kod Zapadnih Apača. Dobivši konje od Španjolaca postali su veoma vješti jahači i još opasniji ratnici. Klasična nastamba bio je jednostavan zaklon od granja i grmlja, takav zaklon naziva se 'wickiup', javlja se kod Chiricahua. Drugi Apači gradili su kolibe oblika kupole s kosturom od topolinog drveta ('cottonwood'; Populus deltoides), prekrivene travom, one su nazivane 'kowa'. Njihovi rođaci Navaho imali su veće nastambe, poznate kao 'hogan'. Društvo je bilo matrilinearno i matrilokalno kao i u Hopija i Navaha. Odjeća Apača bila je od jelenje kože za muškarce i žene. Kod muškaraca sastojala se od košulje, nogavica 'leggings' , obaveznih pregača i visokih mokasina 'moccasins'. Jelenje kape s atraktivnim simbolima također su se nosile. Žene su nosile suknje od jelenje kože i visoke mokasine od istog materijala. Hranu Apači uglavnom dobivaju lovom. Lovili su jelene, medvjede, divlje purane (Puebli su ih uzgajali), zečeve, planinske lavove, i drugu divljač, kod nekih prerijskih Apača bilo je i lova na bizone. Ribu Apači nisu lovili ni jeli.

Danas Apači broje oko 50,000 duša a većina prihoda dolazi od turizma, poljoprivrede i kockarnica.



wikipedija

[Пркос]

Cherokee



Cherokee.- jedno od najzna?ajnijih indijanskih plemena iz grupe Iroquoian-govornika ?ija se izvorna lokacija nalazila u Tennesseeju i Sjevernoj Karolini, prostirali su se tako?er i po susjednim krajevima Ju?ne Karoline, Georgije, Alabame i Virginije. U kasnijem periodu Cherokeeje nalazimo i po dr?avama Arkansas, Kansas, Kentucky, Oklahoma i Teksas.

Naziv Cherokee po Swantonu (John Reed Swanton) do?lo je mo?da od Muskogee naziva 'tciloki? u zna?enju "people of a different speech", to jest ?ljudi? ili ?narod druga?ijeg govora'. Muskogee pripadaju porodici Muskhogean a Cherokee iroke?koj porodici, tako da ih nikako nisu mogli razumjeti. Cherokee sami sebe nazivaju Ani'-Y?n'-wiya', ?pravi ljudi?. Razna plemena davala su Cherokeema razne nazive koji upu?uju na njihov rani na?in ?ivota. Tako su ih Indijanci Wyandot nazivali Uwat?yo-r?no (ili) Entari ronnon, ?pe?inski narod? (?cave people?), istovremeno i Irokezi (Iroquois) ih nazivaju Oyata' ge`ron??, ?stanovnici zemlje pe?ina? ("inhabitants of the cave country.") Nazivi Tc?lke kod Tonkawa i Tceroki?co kod Wichita, pa ?ak mo?da i Sh?naki kod Caddo Indijanaca, zna?i plemena koja ?esto sre?emo u Texasu, zacjelo su njihovim jezicima prilago?ene varijante Muskogee naziva Tciloki (naroda kojega ne razumiju). Sa druge strane, prema Hodgeu (Frederick W. Hodge, eminentno ime u svijetu poznavanja sjevernoameri?kih Indijanaca), ime Cherokee nastalo je od imena Chiluk-ki, ?ije ime opet zna?i ?cave people?, ljude koji ?ive u pe?inama. Prema njemu ime 'cherokee' nastalo je od Ts?lagi (ili) Ts?ragi, kojim su oni (odnosno dio njih) prozvali sami sebe po Choctaw nazivu Chiluk-ki. Pleme Choctaw tako?er im je nesrodno i jezi?no su veoma udaljeni.

Poglavica Tahchee

Obi?aji ?erokija, ?ivot i kultura

U vrijeme kontakta ?eroki su bili sjedila?ko stanovni?tvo ,agrikulturan narod koji je ?ivio u kojih 200 velikih sela. Tipi?no ?eroki-selo sastojalo se od 30 ? 60 ku?a i velike ku?e-vije?a. Zimske ku?e (asi) bile su kru?nog oblika ?iji je drveni kostur isprepleten granjem i ?ibljem, i sve obljepljeno blatom. Na vrhu krova oblika sto?ca nalazio se otvor za dim. Ljetna su se skloni?ta satojala, kao kod Seminola, od otvorenih nastambi na ?ijim je nosa?ima po?ivao krov na dvije vode, pokriven slamom ili drugim, to ih je ?titilo od ?ege ili naglog pljuska. ?U kasnijem periodu, pod utjecajem bijelaca, ?eroki grade brvnare (log cabin) s jednim vratima i rupom za dim, krov je pokriven korom. Velike ku?e vije?a ?esto su postavljali na ?moundima?, umjetnim bre?uljcima porijeklom od Mississippian kulture (vidi Muskogee), ?eroki ih sebi nisu gradili. Ku?e vije?a slu?ile su za odr?avanje tih vije?a, zatim za generalne sastanke i religiozne ceremonije. U njima je kao i kod drugih Jugoisto?nih Indijanaca gorjela vje?na ?sveta vatra?.

?eroki su, kao i kulturno sli?ni Muskogee, odr?avali Busk-ceremonije (Green Corn Dance ili Ples zelenog kukuruza), ovdje treba napomenuti da su oni prilikom pripravljanja ?crnog pi?a ? koristili ?esminu koja ima li??e nalik na lovor, Seminole su naprotiv koristili neku vrstu Ilexa (Ilex vomitoria), koja izaziva povra?anje. ?Tri sestre? (Three Sisters?), odnosno kukuruz, grah i ?squash?-tikve (imaju ih i Irokezi) tipi?ne su kulture ovih Indijanaca, lovom I sakupljanjem divljeg bilja nadopunjavali su ?lonac?. ?eroki-sela bila su nezavisna u svojim dnevnim poslovima. Nekad bi se cijelo pleme znalo sastati zbog ceremonija ili u ratna vremena. Vodstvo su preuzimale poglavice ratnih ili civilnih sela, zavisno jeli bilo doba mira ili rata.

Dolazak crnaca

Crna?ki robovi koji su prisilno dovedeni brodovima iz Afrike prili?no su izmjenili obi?aje Jugoisto?nih Indijanaca. Indijanci Cherokee, Creek, Ais, Choctaw i Chickasaw vrlo su brzo nau?ili hvatati crnce za robove. ?Cherokee koji su sadili pamuk dr?ali su crnce za robove da bi radili umjesto njih. Godine 1863. Washingtonski zakon je odredio da Cherokee moraju osloboditi crna?ke robove. Kako je to osloba?anje pro?lo nije zapisano, no zna se da je 1905. me?u njima jo? ?ivjelo 7,500 tisu?a crnaca, bijelaca i pripadnika drugih indijanskih plemena.

The Cherokee Phoenix
?eroki pismo

1821. godine legendarni Sequoyah, (Sikwayi, Sikw?'y?), poznat i kao George Gist (ili Guest, jer je bio napola Indijanac, a prema njemu je nazvano i drvo sekvoja) po?eo je raditi na pismu ?erokija. Nesretnim slu?ajem postav?i bogaljem Sequoia po?inje razmi?ljati o pismu koje bi sa?uvalo jezik njegovog naroda. Sequoia je smislio pismo od 86 znakova prilago?enih cherokee-jeziku. Pokazao je to poglavicama i objasnio im ?to bi to zna?ilo za ?erokije. Ubrzo nakon pristanka poglavica ?eroki po?inju u?iti svoj alfabet. Bijelci su tako?er 'progutali' ovu ideju i 1828. iza?le su prve indijanske novine, 'The Cherokee Phoenix'. Novine su izlazile i na ?erokiju i na engleskom sve do 3. o?ujkla 1906.

1839. je sastavljen ?irokijski ustav. Danas se, od 1953. obilje?ava ?irokijski nacionalni blagdan, u spomen na potpisivanje ?irokijskog ustava. Danas je to naraslo na jedan od najve?ih doga?aja u Oklahomi, gdje dolazi i do 70 hiljada ljudi iz krajeva ?irom svijeta.

Poznati ?erokiji

Poznate osobe ?erokijskog porekla

Od ameri?kih glumaca, koji su ?erokijskog podrijetla, ili su imali i ?erokijske pretke su Cameron Diaz , Kim Bassinger, Cher, Rita Coolidge, Johnny Depp, Carmen Electra, Shannon Elizabeth, James Earl Jones, Tommy Lee Jones, Val Kilmer, Demi Moore, Wayne Newton, Chuck Norris, Della Reese, Burt Reynolds, Tina Turner, Elvis Presley

Wes Studi, poznati glumac, pripadnik je plemena Cherokee, odigrao je 1993. ulogu Geronima u filmu Geronimo: Ameri?ka legenda.



wikipedija

[Пркос]

Navaho

Navaho (Navajo).- Jedan od najvećih indijanskih naroda sjeverno od Meksika, koji prema informacijama Ureda za indijanske poslove (Bureau of Indian Affairs) iz 1960. godine ima 90 000 pripadnika. Današnji broj im je međutim daleko veći, a većina se nalazi u velikom rezervatu Navaho, gdje imaju svoje plemensko središte, gradić Window Rock. Rezervat se prostire na ogromnom području sjeveroistočne Arizone, sjeverozapadnog Novog Meksika, i susjednim krajevima jugoistočnog Utaha (25,000 četvornih milja).

Ime "navaho" došlo je od naziva Tewa Indijanaca Navahú, koje se odnosilo na veliko područje obrađenog tla, a dano je i bivšem pueblu Tewa. Naziv se kasnije širi na pleme Navaho, koje su Španjolci nazivali 'Apaches de Navajó’, zato što su se ovi nastanili na području plemena Tewa i blizu njega, te da bi se razlikovali od Apača. Sami sebe oni pak nazivaju Diné' (=ljudi). Razna druga plemena nazivala su ih pod mnogim drugim imenima. Pleme Ute ih je nazivalo Págowitch - "noževi od trske" (reed knives) a pleme Zuñi "divlji kojoti" (wild coyotes). Njihovi prvi rođaci Apači, s kojima su nekada činili jedan narod, prema lokaciji ih prozvaše "oni što žive na granici s Jutima" (those who live on the border of the Ute). Ostali nazivi bili su: Hua'ĺmhú'u (pleme Havasupai), Ta-cáb-cí-nyu-műh (Hopi) , Yátilatlávi (Tonto Apači), Oop (ili) Oohp (kod Indijanaca Pima).

Navaho jezik jedan je od jezika porodice Athapaskan, i pripada skupini apačkih (Apachean), odnosno južnih athapaskanskih jezika, kojima još pripadaju chiricahua, lipan, kiowa apache, jicarilla, mescalero i san carlos. Preci Južnih Atapaska navodno su prije 1000. godine došli na područje američkog Jugozapada, možda i nešto kasnije, gdje su naišli na stalno naseljene i miroljubive seoske Indijance koji su im jezično bili nesrodni.

Navaho, kao i Irokezi te njima srodni Apači, pripadaju matrilinearnim zajednicama, što se izmijenilo zbog novog zakona Sjedinjenih Država. Stanište je bilo (kaže Uwe Wesel) matrilokalno, ali žena se stjecala otkupom za konje, a postoji i oko 60 klanova, u najnovije doba oko 130. Prelaskom sa starog nomadskog načina života i odlaskom u rezervate Navaho se počinju baviti ovčarstvom. Matrilinearnim nasljeđem žena je vlasnik svega, i muškarac do žene mora doći otkupom za konje. Bogatstvo u konjima omogućava mu da se može oženiti u bogatijim klanovima. Ovaj običaj, prema U. Weselu, kod Navaha 19. stoljeća javlja se početkom raspada matrifokalnosti. Američka vlada kasnije ukida matrilinearne običaje Navaha.

Klanove Navaha prema mitu stvorila je Sun Woman (ženski kulturni heroj), od kože skinute sa raznih dijelova svoga tijela: prsiju, leđa, ispod desne ruke, lijeve ruke i drugdje. Klan je ostao veoma živo ukorijenjen među njima, i danas kada se na putu susretnu dva Navaha, prvo se predstavljaju svojom klanskom pripadnošću.


Navaho porodica

Život i običaji

Navaho su izvorno bili nomadsko pleme, veoma srodno Apačima i vjerojatno meksičkim Toboso, Jocome i Jano Indijancima. Zimu su provodili polu-ukopanim hoganima, ljetna nastamba bila je zaklon od grmlja i granja. Bavili su se lovom na losove, antilope i jelene. Od susjednih pueblo plemena preuzeli su obradu tla (kukuruz i grah) ali su se bavili i sakupljanjem. Nakon što je u ranom 17. stoljeću uvedena ovca, oni znatno mijenjaju svoj život, ovca je istisnula lov i poljoprivredu i oni postaju pastirsko pleme.

Nastambe

Hogan je tradicionalna nastamba Navahosa napravljena od drvenih trupaca i granja, obljepljena zemljom i blatom. Zimska nastamba dijelom je ukopana u zemlju. Ipak dvije su glavne vrste hogana, muški i ženski.

Odjeća se kod Navaho muškaraca i žena izrađivala od jelenje kože, koju u kasnije doba zamjenjuje pamuk. Sastoji se kod muškaraca od košulje bez okovratnika, pregača do ispod koljena i mokasina (moccasins).Tradicionalna nošnja Navaho-žena sastoji se od mokasina visokih do koljena, pamučne suknje i duge bluze bez rukava. Nakit, obično od srebra, nose i muškarci i žene.

Umjetnost

Slikanje pijeskom (sand painting)

‘Sand painting’ ['iikááh] je najpoznatija umjetnost Navaho Indijanaca ceremonijalnog slikanja raznobojnim zrncima pjeska, Indijanci ga nalaze u pustinji Painted Desert, oko 240 km (150 milja) od Grand Canyona u području nacionalnog parka Petrified Forest, prostire se na preko 19,000 četvornih kilometara. Ovo područje pripada rezervatima Indijanaca Hopi i Navaho.

Znanje slikanja pijeskom dali su im ‘Sveti ljudi’ (Holy People) koji su živjeli u Podzemlju (Underworld). Slike stvaraju uz obredno pjevanje pjesama u raznim ritualima: Holyway rituali dovode do izlječenja. Evilway [Hóch'íjí] pjesme su zapravo njhov oblik egzorcizma, istjerivanja đavla, dok se Lifeway ['Iináájí] pjesmama saniraju štete prouzrokovane acidentima. Sand painting ['iikááh] ceremonije dio su svih Holyway ceremonija i većine Hóch'íjí (Evilway) ceremonija, u ceremonijama 'Iináájí (Lifeway) ne koriste se.


Kojot krade vatru. Slika od zrnaca pijeska. Znanje slikanja pijeskom
Navaho su naučili su od 'Svetih ljudi' iz 'Podzemlja', one imaju moć da
izliječe bolesne.

Srebro i tirkiz. Osim ovaca, Navahi od Španjolaca nasljeđuju i umjetnost obrade srebra i tirkiza (doot kl'izhii), od kojega su počeli primitivnim pomagalima izrađivati srebrno prstenje i drugi nakit. Tirkiz za ove Indijance predstavlja sveti kamen. Navaho ga nosi kao fetiš.

Navaho-pokrivači. Takozvani 'Navaho blanket', žene ovog plemena izrađuju ih na primitivnim tkalačkim stanovima. Ovi pokrivači lijepih su boja i žene ih danas često proizvode zbog prodaje.

Religija

Šamanizam. Narod Navaho ima šamansku religiju, poput Siouxa i raznih drugih plemena, poznavali su šamane-berdaše (berdache), koji su istovremeno bili veoma poštovani ali i prezirani zbog svoje prirode. Ashon nutli' (ili Nadle; tirkizni hermafrodit), kako ih zovu Navahosi, mogli su biti rođeni kao hermafroditi, ali su se mogli i sami proglasiti nadle-šamanom, ovi drugi su svakako bili transvestiti, a oblačili su se poput žena. Navahi vjeruju u postojanje raznih bogova, duhova i kulturnih heroja. Predodžbu o paklu i raju nemaju, nego vjeruju u budući život koji će provesti sa ljudima u donjem svijetu. Oni su svakako ovisni o vjerovanjima u magiju i raznih vrsta šamana koji imaju veliki utjecaj među njima. U originalnom Navaho-mitu, kako navodi Aileen O'Bryan, svijet je stvaran pet puta. Peti je onaj u kojemu mi danas živimo.

Populacija

Prema Mooneyu (1928) Navahi su 1680. imali oko 8,000 duša; 7,300 (1867.); 9,000 (1869); 17,204 (1890); 20,000 (1900); 30,000 (1923); u novom mileniju preko 140,000.

Navaho Danas

Navahi danas žive pod imenom Navajo Nation. Uzgoj ovaca, proizvodnja nakita od srebra i tirkiza, te 'navaho-pokrivači' koji se prodaju turistima čine ovim ljudima jedan od izvora zarade. U novije vrijeme na području rezervata otkriven je plin, uranij, i drugi minerali, koji bi plemenu trebali osigurati sigurniju budućnost. Oni ipak danas spadaju u jednu od najsiromašnijih zajednica američkih domorodaca.



wikipedija

[Пркос]

Indijanci su, često se kaže, djeca prirode. Ovisni su o njoj i žive u skladu s njenim zakonima. Na cijelom području od Aljaske do Tierre del Fuego (Ognjena Zemlja) nema nijednog zabilježenog slučaja da su ugrozili prirodu na neki način. Bogata mitologija Američkih Indijanaca nas uči koliko oni poštuju zemlju, ona nije ničije vlasništvo, a mi smo je samo iznajmili dok živimo na njoj. Veliki duh ustupio nam je zemlju kao i biljkama i našoj braći životinjama. Ipak da bi čovjek mogao preživjeti mora se hraniti i napraviti sebi zaklon. On zato moli i traži oproštaj, moli duha stabla, medvjeda ili bizona da mu oprosti što ga mora ubiti. Zato Indijanac ubija samo onoliko koliko mu je potrebno da bi preživio.

Indijanci u svojim mitovima poznaju mnoge heroje kulture koji su ih naučili napraviti oružje, oruđe i naučili ih lovu, ribolovu, obradi tla i kako treba postupati prema prirodi. Ako bi lovac ulovio više nego što mu je potrebno, ili nije zahvalio životinji što mu je ona dopustila da je ubije, on više nikada neće imati sreće u lovu. Indijanac može uloviti životinju samo ako mu to ona dozvoli. I životinje i ljudi imaju svoje zaštitnike, njihova pravila moraju se poštovati.

Naseljavanjem bijelog čovjeka u Americi dolazi do naglog uništavanja prirode. Indijanac je odmah uočio kako on loše djeluje na prirodu. Ruše se šume, istrebljuju životinje, truju rijeke. Prvo pismo upozorenja uništavanja majke zemlje poslao je američkom predsjedniku legendarni indijanski poglavica Seattle. I dan-danas Indijanci na području brazilskih prašuma protestuju vladi protiv uništavanja kišnih šuma, a slično i danas Sjevernoamerički Indijanci neprekidno upozoravaju vlasti da se sačuva svijet divljine koji se uništava. Odgovora od onih koji su u stanju nešto preduzeti, nema. Visoko-civilizovani narodi izgleda nisu još dostigli stepen svijesti američkog 'divljaka', kako ih oni vole nazivati.

Ko je ovde divljak?



POGLAVICA SIJETL

1854, "Veliki Beli Poglavica" iz Wasingtona ponudio je indijancima da otkupi ogromnu zemlju, a za uzvrat je obecao da ce im ostaviti rezervate. Ovo je odgovor Poglavice Sijetla americkom predsedniku i vredan je citanja. Ovaj istorijski odgovor jednog od najvecih ljudi u istorij, uzet je kao polazna tacka u organizovanju svih pokreta za zastitu covekove okoline.

``Kako mozes kupiti ili prodati nebo, toplotu zemlje? Ta ideja je nama nepoznata. Ako mi ne posedujemo svezinu vazduha ili odsjaj vode, kako ih mozes kupiti?
Svaki deo ove zemlje je svetinja mome narodu. Svaka borova iglica, pescana obala, izmaglica u sumi, svaki insekt je svetinja u pamcenju i postojanju moga naroda. Sokovi zivota koji kruze kroz drvece sadrze uspomene crvenog coveka. Umrli beli ljudi zaboravljaju zemlju svog rodjenja kad krenu put zviezda. Nasi mrtvi nikad ne zaboravljaju ovu prekrasnu zemlju, za njih ona je majka. Mi smo deo zemlje i ona je deo nas. Mirisno cvece je nasa sestra; jelen, konj, veliki orao, su nasa braca. Kameni vrhovi, rosne livade, toplota ponija i covek - sve je jedna porodica.
Dakle, kad Veliki Bieli Poglavica iz Wasingtona posalje pismo da zeli kupiti nasu zemlju, on trazi mnogo od nas. Veliki Poglavica salje obecanje da ce obezbediti mesto na kome cemo mi moci nastaviti normalno ziveti. On ce biti nas otac a mi njegova deca. Mi cemo razmotriti vasu ponudu da kupite nasu zemlju. Ali to nece biti lako. Ova zemlja je sveta. Ova svetlucava voda u potocima i riekama nije samo voda nego i krv nasih predaka. Ako vam mi prodamo nasu zemlju, vi morate zapamtiti da je sveta, vi morate uciti vasu decu da je sveta i da svaki odsjaj u bistroj vodi jezera govori o dogadjajima i secanjima u zivotu moga naroda. Zubor vode je glas oca moga oca.
Rieke su nasa braca, one gase nasu zedj. Rieke nose nase kanue i hrane nasu decu. Ako vam prodamo zemlju, morate zapamtiti i uciti vasu decu, da su rieke nasa i vasa braca i da im morate pokloniti postovanje kao braci.
Mi znamo da beli covek ne razumie nas put. Jedan deo zemlje je njemu isti kao i drugi, kome je on stranac koji dodje iz mraka i uzme od zemlje sve sto mu treba. Zemlja nije njegov brat, nego neprijatelj i kad je orobi on ide dalje. On ostavlja oceve grobove iza sebe i nije ga briga. On krade zemlju od svoje dece, i nije ga briga. Ocev grob kao i sinovo mesto rodjenja su zaboravljeni. On se odnosi prema svojoj majci, zemlji, i svome bratu, nebu, kao prema necemu sto se kupuje ili prodaje kao ovce. Njegova nezajazljivost ce opustositi zemlju i ostaviti iza sebe samo pustinju.
Ne znam. Nas put je drukciji od vaseg. Svetla vasih gradova vredjaju oci crvenog coveka. To mora da je zbog toga sto je crveni covek divljak i ne razumie. Nema mirnog mesta u gradovima belog coveka. Nema mesta gde se moze cuti razvijanje lisca u prolece ili cuti sum krila insekata. Ali to je verovatno zato sto sam ja samo divljak i ne razumem. Buka samo vredja moje usi. I sta vredi zivot ako covek ne moze cuti usamljeni zov nocne ptice ili svadju zaba na obali bare. Ja sam samo crveni covek i ne razumem.
Crveni covek vise voli nezni zvuk vetra koji miluje lice jezerceta i miris samog vetra prociscenog podnevnom kisom, ili namirisanog borovinom.
Vazduh je od neprocenjive vriednosti za crvenog coveka, svi udisu isti vazduh - zivotinje, drvece, ljudi, svi oni disu. Bieli covek izgleda ne primecuje vazduh koji dise. Ali ako vam mi prodamo zemlju, vi morate da zapamtite da je vazduh nama vazan jer deli svoj duh sa zivotom koji podrzava. Vetar koji je nasem ocu dao prvi udisaj, takodje je uzeo i njegov zadnji. I ako vam prodamo svoju zemlju, morate je cuvati kao mesto gdje cak i bieli covek moze ici da oseti vetar zasicen mirisima poljskog cveca.
Dakle mi cemo razmotriti vasu ponudu da kupite nasu zemlju. Ako odlucimo da prihvatimo, bice pod jednim uslovom: bieli covek mora tretirati zivotinje ove zemlje kao bracu.
Ja sam divljak i ja ne razumem drugacije.
Video sam hiljade leseva bizona po preriji, ostavljenih da se raspadaju nakon sto ih je bieli covek pobio iz voza koji je prolazio.
Ja sam divljak i ne razumem kako gvozdeni konj moze biti vazniji od bizona koga mi ubijemo samo da bi preziveli. Sta je covk bez zivotinja. Ako bi sve zivotinje nestale, covjek bi uro zbog usamljenosti duha. Sta god da se desi zivotinjama, uskoro ce se desiti i covjeku.
Sve stvari su povezane.
Vi morate uciti vasu decu da zemlja ispod njihovih nogu je zapravo pepeo vasih dedova. Tako ce ona postovati zemlju, recite svojoj deci da je zemlja bogata zivotom nase vrste. Ucite decu kao sto smo mi nasu, da je zemlja nasa majka. Sta god da se dogodi zemlji dogodice se i njenim sinovima. Ako covek pljune za zemlju, pljunuo je na sebe.
Zemlja ne pripada coveku; covek pripada zemlji. To mi znamo.
Sve stvari su povezane kao krv koja sjedinjuje porodicu. Sve je povezano. Sta god da se desi zemlji, desice se i njenim sinovima. Covek ne plete mrezu zivota, on jedva da stoji u njoj. Sta god da uradi toj mrezi, uradio je sebi. Cak i beli covek ciji bog hoda i prica s njim kao prijatelj sa prijateljem, ne moze biti izuzetak od ove sudbine. Mi smo braca prie svega. Videcemo.
Mi znamo jednu stvar koju ce bieli covek jednog dana spoznati, nas bog je isti. Vi mozda mislite da ga posedujete onako kako zelite da posedujete nasu zemlju, ali ne. On je bog svakog coveka i njegova ljubav je jednaka prema svim ljudima, crvenim i bielim. Njemu je zemlja dragocena i oskrnaviti je znaci prkositi njenom Stvoritelju.
Belci se moraju dozvati, mozda prie nego ostala plemena. Zagadi krevet u kome spavas i jedne noci ces se ugusiti u vlastitom izmetu. Ali u svojoj uobrazenosti vi cete zablistati, zapaljeni snagom Boga koji vas je doneo na ovu zemlju i koji vam je iz nekog samo njemu znanog razloga, dao da dominirate zemljom i crvenim covekom.
Ovakva sudbina je nama misterija jer mi ne razumemo zasto su bizoni pobijeni, divlji koni svi ukroceni, skriveni uglovi sume zagadjeni smradom izmeta mnogih ljudi i pogled na brda unakazena zicama koje govore.
Gdje je siprag? Nestao.
Gdje je orao? Nestao.
Kraj zivota i pocetak prezivljavanja.``

tolko mudrosti u jednom neobrazovanom coveku! a tolko istine koju vecina belih ljudi ne moze da razume! i sve je pocelo da se obistinjuje.....


Net

[Пркос]

Santana, Poglavica Kiowa

Ja volim ovu zemlju i bufale i necu se odvajati od nje. Hocu da dobro razumete što govorim. Zapišite to na papir. Cuo sam dosta lepih reci od gospode koju nam je slao Veliki Otac, ali oni nikad ne rade ono što govore. Ja ne želim ništa od vaših škola, crkvi i bolnica na našoj zemlji. Hocu da deca rastu kao što sam ja rastao. Cujem da nameravate da nas preselite u rezervat blizu planina. Ja necu da se selim. Ja volim da lutam prerijom. Tada se osecam slobodno i srecno, a kada se negde trajno naselimo mi bledimo i umiremo. Pre mnogo vremena ova zemlja je pripadala našim ocevima, ali kada sam ja išao na reku video sam kampove vojnika na njenim obalama. Ti vojnici su sekli drvece i ubijali moje bufale i kada sam to video, moje srce se osecalo kao da ce da izgori.

[Пркос]

Ð*азлога за ову Тему има неколико...
Прво, староседеоц� � Америке још увек живе у резерватима - један од примера "америчке демократије".
Друго, Индијанци нису били - "хорда дивљака" како су их Американци представљал� � ево већ око 300 година и више, посебно снимајући филмове о тим "диваљацима" које су убијали, отимали и пљачкали њихова добра, сатерујући их у резервате... као животиње у кавезе!
Видећемо пратећи Тему... каква је данас ситуација...
И, занимљива чињеница - Срби из Алексинца основали су Удружење Индијанаца у Србији... који је разлог поистовећива ња са овим народом...???!!!

У младости су многи гледајући америчке филмове "навијали" за каубоје...а шта су све радили каубоји... показаће и ова Тема... и што је важно - "каубоји" се ни за длаку нису променили!!! Сада "јашу" не по пространствР¸Ð¼Ð° која су населили амерички староседеоцÐ� � већ по читавој земаљској кугли показујући да су још увек "храбри, да их није лако победити..." али већ се назире "зауздавање каубоја" и њихова доминација!

- Индијанци - колективни назив за прастановник е Америке, разноразне народе монголоидног изгледа раширене од арктичке Канаде и Аљаске до Огњене земље (Тиерра дел Фуего) у Чилеу и Аргентини. Међусобно се разликују по језицима, култури и физичком изгледу. Већином су то била ловачко-сакупљачка друштва као (Намбикwара и Гес) из Бразила и (Схосхони) из Калифорније и Неваде. Неки су били рибари (Индијанци Чиноок из државе Wасхингтон или Алацалуф, Yахган и Гуато) из Јужне Америке. У њихове најразвијени� �˜Ðµ народе који су успјели подићи високоразвиј� �µÐ½Ðµ цивилизације спадају народи Олмека, Толтека, Маја и Астека) из Мексика те Инка из Перуа. Данас су многи смештени по резерватима, особито у Канади, Сједињеним Државама и Бразилу.
Први се пут спомињу открићем Америке 1492. године

- Индијанци су, често се каже, деца природе. Овисни су о њој и живе у складу с њезиним законима. На целом подручју од Аљаске до Тиерре дел Фуего (Огњена Земља) нема ниједног забеженог случаја да су угрозили природу на неки начин.
Богата митологија Америчких Индијанаца нас учи колико они поштују земљу, она није ничије власништво, а ми смо ју само изнајмили док живимо на њој. Велики дух уступио нам је земљу као и биљкама и нашој браћи животињама. Ипак да би човјек могао преживјети мора се хранити и направити себи заклон. Он зато моли и тражи опрост, моли духа стабла, медвједа или бизона да му опрости што га мора убити. Зато Индијанац убија само онолико колико му је потребно да би преживио.
Индијанци у својим митовима познају многе хероје културе који су их научили направити оружје, оруђе и научили их лову, риболову, обради тла и како треба поступати према природи. Ако би ловац уловио више него што му је потребно, или није захвалио животињи што му је она допустила да је убије, он више никада неће имати среће у лову. Индијанац може уловити животињу само ако му то она дозволи.
И животиње и људи имају своје заштитнике, њихова правила морају се поштивати.


Насељавањем бијелог човјека у Америци долази до наглог уништавања природе. Индијанац је одмах уочио како он лоше делује на природу. Ð*уше се шуме, истребљују животиње, трују реке. Прво писмо упозорења уништавања мајке земље послао је америчком председнику легендарни индијански поглавица Сеаттле. И дан-данас Индијанци на подручју бразилских прашума протестују влади против уништавања кишних шума, а слично и данас Северноамери чки Индијанци непрекидно упозоравају власти да се сачува свет дивљине који се немилице уништава. Одјека од оних који су у стању нешто предузети, нема. Високо-цивилизирани народи изгледа нису још достигли ступањ свести америчког 'дивљака', како их они воле називати.


усамљени ратник


некад...стада бизона..


Индијанци из племена Мохавк

net

[Пркос]

INDIJANSKI ETIČKI KOD



1. Ustani sa suncem i pomoli se.Moli se sam. Moli često. Veliki duh će slušati samo ako ti govoriš.

2. Budi tolerantan prema onima koji su se izgubili na putu. Neznanje, ljutnja, ljubomora i pohlepa izlaze iz izgubljenih duša. Moli se za njih da pronađu vodstvo.

3. Traži sebe, kroz sebe. Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i samo tvoj, drugi mogi ići sa tobom, ali niko ne može ići umesto tebe.

4. Ophodi se prema gostima u kući sa puno obazrivosti. Posluži ih najboljom hranom, daj im najbolji ležaj, odnosi se prema njima sa poštovanjem i čistošću.

5. Ne uzimaj što nije tvoje, bilo od neke osobe, zajednice, divljine ili nečije kulture. Nije zasluženo i dato.Nije tvoje.

6. Poštuj sve što postoji na zemlji bilo ljude bilo biljke.

7. Poštuj tuđa mišljenja, želje i reči. Nikad ne prekidaj nečiji govor, prigovaraj ili grubo oponašaj mimikom izrečeno. Dozvoli svakoj osobi pravo na lično izražavanje.

8. Nikad ne govori loše o drugima. Negativna energija koju time šalješ u univezum vratiće ti se višestruko.

9. Svi ljudi čine greške. Sve greške mogu biti oproštene.

10. Negativne misli uzrokuju bolest uma, tela i duha. Vežbaj optimizam.

11. Priroda nije naša, ona je deo nas. Ona je deo naše svetovne porodice.

12. Deca su seme budućnosti. Sadi ljubav u njihova srcai zalivaj ih mudrošću i učenjima života. Dok rastu daj im mesto da rastu.

13. Izbegavaj ranjavanje srca drugih. Otrov boli, vratiće se tebi.

14. Budi iskren u sva vremena. Iskrenost je ispit nasleđa i doslednosti unutar ovog univerzuma.

15. Drži sebe u ravnoteži. Svoje umno Ja, duhovno Ja, Emocijonalno Ja i telesno Ja.
Svi trebaju biti jednako snažna,čista i zdrava. Jačaj telo da ojača um. Rasti bogato u duhovnosti da izlečiš emocionalne rane.

16. Donosi svesne odluke, kao što ću i kakav biti, kako ću delovati i nositi se sa svojim delima. Budi odgovoran za svoja dela.

17. Poštuj privatnost i lični prostor drugih. ne diraj tuđe vlasništvo, pogotovo ne diraj svete i duhovne relikvije. To je zabranjeno.

18. Budi prvenstveno iskren prema sebi. Ne možeš biti pažljiv i pomoći drugima, ako nisi pažljiv prema sebi i ne pomažeš prvo sebi.

19. Poštuj tuđa verska opredeljenja. Ne sili druge da veruju u tvoje.

20. Deli svoju dobru sreću. Deli i učestvuj u davanji milostinje.

Autor nepoznat.




Земље које су насељавали Индијанци пре појаве "белог човека"


Мудрост Индијанаца не огледа се само у њиховој љубави према природи коју поштују...већ је њихова мудрост - њихово битисање...

- Један Чироки Индијанац је испричао свом унуку:
"У људима се одвија непрекидна битка. Ту се стално боре два вука.

Један је Зло, то је страх, гнев, завист, залост, кајање, похлепа, надменост,
самосажаљење, кривица, огорчење, инфериорност, лажи, лажни понос, супериорност и его.

Други је Добро, то је радост, мир, љубав, нада, ведрина, понизност, доброта, добронамерност, саосећање, великодушност, истина, самилост и вера."

"И који вук побеђује?"- упита унук.

А стари Чироки одговори:

- "Онај којег храниш."


Слика

Индијанске ознаке и симболи...







Како стоје ствари данас с индијанском популацијом:

-Američki Indijanci u modernoj Americi:
Pravo glasa dobili su 1924. godine
Žive u 589 rezervata sirom Amerike
New Mexico i Utah su najveći rezervati sa preko 150 hiljada stanovnika u njima
Prosečna životno doba u rezervatima je 44 godine
Nezaposlenost u rezervatima doseže i 85 posto
net

[Пркос]

- Izvorno, reč Indijanac je počela da se upotrebljava sa otkrivanjem Novog sveta 1492. godine, kada je Kristofer Kolumbo isprva mislio da je došao u Istočnu Indiju dok je tražio drugi put do Azije. Od tog trenutka, reč Indijanci je zauzela svoje mesto u zakonima, religiji i politici. Iako većina starosedelaca ne podržava korišćenje ove reči, veliki deo populacije je u poslednja dva veka prigrlio status i ime Indijanac.

Iako su starosedeoci Amerike izvorno bili lovci – sakupljači, njihova društva praktikuju i ribolov i poljoprivredu. Uticaj koji su ostavili na kasniji razvoj ljudske civilizacije, u pogledu razvoja i vrste poljoprivrednih proizvoda, je ogroman, najviše zbog činjenice da su oni gajili biljke koje su jedinstvene za predele američkih ravnica. Pored poljoprivrede, prvi narodi Amerike su bili takođe izvrsne arhitekte, sa velikim, organizovanim gradovima, gradskim upravama, kao i masivnim imperijama.


I danas je veliki deo Amerike naseljen domorodačkim narodima; neke zemlje broje veliki procenat urođenika, među kojima se najviše izdvajaju Bolivija, Peru, Paragvaj, Meksiko, Gvatemala, Kolumbija i Ekvador. Postoji najmanje hiljadu različitih jezika i dijalekata koji se koriste u ovim zemljama, a neki jezici, poput Kvešua (Quechua), Guarani (Guaraní), majanskog (Mayan) i Nauatl (Nahuatl) jezika, imaju milionsko govorno područje. Većina domorodaca je prigrlila zapadnjački stil života, ali, uporedo sa njim, održavaju duh tradicije i čuvaju svoje korene. Takođe, i dan danas se u udaljenim i skrivenim delovima Amerike mogu pronaći plemena koja još uvek nisu došla u kontakt sa zapadnjačkom civilizacijom.

Pre nekih 4.000 godina, arhaična društva američkih domorodaca su počela da se bave zemljoradnjom. Tehnologija je napredovala do tačke gde je vajarstvo postalo uobičajeno zanimanje, a seča šuma je postala realnost. Uporedo, veliki broj plemena je počeo da koristi vatru. Namerna potpala vegetacije imala je za svrhu imitaciju efekta prirodnih požara u kojima se čisti šumsko tlo. Na taj način putovanja su postala mnogo jednostavnija, a ujedno je time omogućeno i skladištenje biljaka koje su bile od izuzetne važnosti za hranu i lekove.

Потребно им је било кретање кроз пространства која су насељавали да би живели и преживели... то су им Американци ускратили... и то је један вид уништења овог народа.

путоказ...



Холокаост - геноцид над Индијанцима...


МОЛИТВА СИОУX ИНДИЈАНАЦА

- Допусти да се моје руке пуне поштовања дотакну ствари које си Ти створио.

- Изоштри моје уво да чује твој глас.

- Учини ме мудрим како би спознао наук који си Ти тајновито ставио у сваки лист, у сваки камен.

- Тражим снаге, ал не да би надјачао своју браћу него да би надвладао свог највећег непријатеља - самог себе.

- Боже, дај ми мирноћу да подносим ствари које не могу променити.

- Дај ми мудрост да разликујем једно од другога.

- Нека не молим за смирење мога бола већ за јако срце да га савладам.

- Нека не тражим савезнике у животној борби већ да се ослоним на властите снаге.

- Нека не преклињем за спас од страха већ за наду да освојим своју лепоту.

Колико мудрости у овој молитви...




молитва...

REZERVATI

- U SAD postoji 310 indijanskih rezervata, koji su nastajali od sredine 19. veka i čije stvaranje je praćeno ratovima, jer je američka armija insistirala da Indijanci nasele te omeđene prostore. Akt o priznanju Indijanaca iz 1934. godine, poznat kao "Indijanski novi dil" dao je prava starosedeocima da zadrže neke od ranijih poseda, ohrabrio samoupravu i plemensku upravu zemljom. Postoji 12 rezervata koji su veći od američke savezne države Rod Ajland, devet je većih od Delavera.


PREDRASUDA TRI „D“

Reporterka „Albukerki džornala“ Lesli Lintajkum dve decenije prati živote indijanskih plemena. Nije Indijanka i trebalo joj je mnogo vremena i strpljenja da zadobije poverenje starosedelaca:
- Sedela sam satima na lokalnim skupovima, slušala uporno diskusije na njihovom maternjem jeziku, iako ni reč nisam razumela, trudila se da uspostavim kontakte i zadobijem poverenje. Stereotipi o „tri indijanska D“ (engleski: pijanstvo, igra, smrt) jednostavno nisu istiniti - ističe ona.

[Пркос]

Živi svoj život tako da strah od smrti nikad ne uđe u tvoje srce. Ne opterećuj nikoga zbog njegove vere, poštuj tuđe mišljenje i traži da oni postuju tvoje. Voli svoj život, usavršavaj ga i ulepšavaj sve oko sebe. Nastoj živeti dugo i u službi svog naroda. Pripremi uzvišenu pesmu smrti za dan kad ćeš preći na drugu stranu.

Uvek pozdravi prijatelja kad ga sretneš ili prolaziš pokraj njega, čak i pored stranca na osamljenom mestu. Poštuj sve ljude i ne klanjaj se nikome.

Kada ujutro ustaneš, zahvali se za hranu i radost življenja. Ako tome ne vidis razloga, greška je jedino u tebi. Ne iskorišcavaj nikoga i ništa, jer to pretvara mudrace u budale i zarobljava duh vizije.

( Tecumseh, narod Shawnee )

[Пркос]

Ludi Konj (1875.)

Ophodi se prema zemlji valjano: nju ti nisu dali tvoji roditelji, nju su ti pozajmila tvoja deca. Mi ne nasledujemo zemlju od naših predaka, mi je pozajmljujemo od naše dece. Ne može se prodati zemlja kojom ljudi hode.

Ludi Konj-Lakota