Veganska ishrana-vegani-recepti

[Пркос]

Vegani – ekstremisti u ishrani

Da li postoji neko ko se hrani rigoriznije od vegetarijenaca? Postoji – vegan!
Njegova filosofija se sastoji u tome da ne konzumira ni jedan proizvod koji je životinjskog porekla, bilo da se radi o jajima, ili čak o mleku. Ali kako pomiriti ovu etiku ishrane sa ravnotežom u ishrani? Otkrijte…
Strog odnos prema hrani
Već znate ko su vegatarijanci: oni koji odbijaju da jedu meso. Razlozi su mnogi, etički, zdravstveni, religiozni… Vegani su u neku ruku puristi: protive se iskorišćavanju domačih životinja, i dakle konzumaciji jaja, mleka i svih mlečnih proizvoda: pavlaka, sireva, jogurta… I pravljenje meda se osuđuje ovim režimom ishrane. Izabrali su striktan način ishrane, koji je teško sprovoditi svaki dan. Jer, ako je vegan baš cepidlaka, onda iz svoje ishrane treba da izbaci sve sastojke iz gotovih jela koja su životinjskog porekla: sve torte i kolače koji sadrže mleko i jaja, sve aditive koji su životinjskog porekla itd. Preostaje im da samo pripremaju jela i tako budu sigurni da se neće ogrešiti o svoja ubeđenja. A to zahteva dobru organizciju i puno vremena.

Rizici
Naravno, ishrana vegana se teško može nazvati uravnoteženom i zdravom. Pre svega, nije raznovrsna i nedostaju joj sastojci iz mesa, jaja i mleka koji su neophodni za normalan razvoj. Organizam ima potrebu za amino-kiselinama, gvožđem, kalcijumom i nekim vitaminima, koje ne dobija ako se ne unose namirnice životinjskog porekla. Kada je osoba već čvrsto odlučila da se prebaci na veganski način ishrane, trebalo bi da nadomesti potrebe za gore navedenim sastojcima, biljnim vitaminima, sojom, suplementima vitamina B12 i D, kalcijuma i gvožđa. U svakom slučaju, treba se obratiti nutricionisti ili dijetetičaru koji će pomoći pri izboru namirnica kako bi se sprečili rizici za nastanak problema sa zdravljem.


Vegan – protivnik eksploatacije životinja
Vegani su svoju filosofiju ishrane proširili na sve aspekte života. Ukratko, radi se o tome da smatraju da životinje ne treba iskorišćavati ni zbog kojeg razloga. Oni odbijaju da kupuju kozmetiku koja sadrži životinjske proizvode, ali i one koji su testirani na životinjama. Isti stav imaju što se tiče proizvoda za održavanje: ne prihvataju one koji su testirani na životinjma ili potiču od njih (na primer pčelinji vosak!). Njihova filosofija obuhvata i garderobu: oblače isključivo materijale biljnog porekla, nikako vunu i svilu. U njihivom ormanu naravno nema mesta za krzno, kao ni za kožu. Suvišno je reći da se ovde radi više o idealu nego o realnosti, jer je u našem društvu teško izbeći sve ove proizvode.
Ne zavaravajte se
Dok neki vegani pravdaju svoj izbor etičkim vrednostima (među kojima su i uslovi u kojima se gaje životinje), drugi izlažu teorije koje se više mogu kritikovati. Tako, mnogi od njih smatraju, bez naučnog dokaza, da je mleko odgovorno za brojne bolesti, čak i za tumor mozga… Licemeran i opasan argument, jer su istraživanja rađena na mlečnim proizvodima pokazala da su oni neophodni za kosti, ali i za mišićnu kontrakciju i koagulaciju i da predstavljaju istinski uzvor energije za organizam.
Vegetarijanski režim, ako je uravnotežen, nije loš za zdravlje. Ipak, menjanje navika u ishrani i unos što raznovrsnijih namirnica ostaje najbolji način za očuvanje zdravlja. Bili vegetarijanac, vegan ili ljubitelj tradicionalne kuhinje, bitno je da doživljavate hranu kao zadovoljstvo!

[Пркос]

POSTANI VEGAN

Ako si kliknuo na ovaj link to znači da si već odlučio postati vegan. Naš savjet je jednostavan: učini to! Mnogi su već učinili taj korak prema životnom stilu koji je oslobođen nasilja nad životinjama. Okretanjem prema veganstvu činit ćeš nešto nevjerojatno pozitivno za svoje zdravlje, svoju savjest i za svijet. Još nešto: taj prijelaz neće biti tako težak kao što misliš. Biti vegan ne znači postati čudak; ne znači odustati od zadovoljstva koje pruža dobra hrana i zasigurno ne znači da ćeš postati dosadan čovjek. To te neće učiniti drugačijom osobom – samo sretnijom. Pročitaj još malo, dobit ćeš neke informacije za promišljanje, i tada kreni. Nećeš požaliti!

ŠTO JE VEGAN?

Vegan je osoba koja ne jede niti odjeva proizvode životinjskog porijekla. To znači da osim što izbjegavamo meso, ne jedemo jaja, mlijeko i mliječne proizvode životinjskog porijekla, niti med. Naravno, ne jedemo ni proizvode koji sadrže sastojke životinjskog porijekla. Također ne nosimo kožu, krzno, svilu i vunu.

ZAŠTO BITI VEGAN?

Postoji mnogo razloga da postaneš vegan – baš kao i vegetarijanac. Kao vegetarijanac nemjerljivo pomažeš u smanjivanju patnji životinja i uništavanja okoliša, smanjivanju gladi u zemljama u razvoju i rizika za svoje vlastito zdravlje. Veganstvo podržava te prednosti još više. Za jako mnogo ljudi koji su zabrinuti za bar jedan, ili sve ove probleme, čini se prirodno da učine još taj jedan korak do pravog vegetarijanstva.

VEGANSKA PREHRANA

Mnogi ljudi su zabrinuti da izbacivanjem mliječnih proizvoda i jaja neće osigurati unos nutricionističkih vrijednosti koje su im potrebne. Sve što tijelo treba može se pronaći u veganskoj prehrani – od vitamina A do cinka, od željeza do vitamina B12. Američko udruženje dijetetičara nedavno je zaključilo da je veganska ishrana potpuno nutricionistički pogodna, a može osigurati čak i prednosti po zdravlje.
Osnovne nutritivne potrebe ljudskog organizma su bjelančevine, ugljikohidrati, vlakna, vitamini i minerali. Veganska prehrana sve ih osigurava.

BJELANČEVINE
Bjelančevine se nalaze praktički u svakoj vrsti hrane i gotovo je nemoguće pojesti ih manje nego što nam je potrebno. Vegetarijanci dobivaju potrebne bjelančevine iz široke palete prehrambenih proizvoda kao što su proizvodi od soje (mlijeko, tofu (sir od soje)), žitarice (riža, tjestenina), mahunarke (grah, grašak, bob, slanutak), sjemenke i orašasti plodovi. Jednostavno, jedući raznoliku hranu, naša tijela dobivaju sve potrebne bjelančevine oslobođene zasićenih masnih kiselina, što nije slučaj kod mliječnih proizvoda. Više informacija pročitajte u članku Proteini.

VITAMINI

U veganskoj prehrani večina vitamina dolazi iz voća i povrća. Mnoge vitamine sadrži zelenolisno povrće kao što su razne vrste salata i ostalog zelenila, poput brokule i špinata, bogatih vitaminima A, C, K i skupinom B vitamina. Vitamin E nalazimo u maslinovom ulju, rajčici i orašastim plodovima, dok hrana kao što je sojino mlijeko i žitarice koje jedemo za doručak obiluju vitaminom D i dodanim B12. Vitamin B12, koji se također nalazi i u kvascu, posebno je važan za vegane s obzirom da nije dostupan izravno iz biljaka, a važan je za zdravlje. Vitamin B12 lako je dostupan preko obogaćenih namirnica tim vitaminom i kao dodatak prehrani. Detaljnije o izvorima vitamina pogledajte u Tablici vitamina.

MINERALI

Neophodni minerali poput željeza, magnezija i cinka dostupni su iz mnogih izvora uključujući proizvode od soje (npr.tofu), rižu, suhe marelice i bademe. Vitamin C pomaže apsorpciju željeza, a lako je dostupan u veganskoj ishrani. Kalcij nalazimo u mnogim proizvodima koji nisu mliječnog podrijetla uključujući grah, tamnozelenolisno povrće (brokula, potočarka), orašaste plodove (posebice bademe), sjemenke (naročito sezam) i sušeno voće. Kalcij je neophodan za zdravlje kostiju, ali zanimljivo je što su studije dokazale da su ljudi koji su dobivali više kalcija iz kravljeg mlijeka imali i više lomova kostiju nego oni koji su pili malo ili uopće nisu pili kravlje mlijeko. Veganska prehrana je također bogata voćem i povrćem koji pridonose održavanju mineralne gustoće kostiju.

Po pitanju složenih ugljikohidrata, tjestenina, žitarice i kruh opskrbljuju sve naše potrebe, dok potrebna vlakna dolaze standardno uz vegansku prehranu.

Svakako je poželjno hraniti se zdravo, no biti vegan ne znači postati opsjednut hranom. Vegani, ako to žele, još uvijek mogu jesti čokoladu, piti vino i zagrijavati uobičajenu hranu u mikrovalnoj pećnici baš kao i svatko drugi - čak i ako se tako hranite, zasigurno ćete jesti zdraviju hranu.

SPAŠAVANJE ŽIVOTINJA

Životinje uzgajane za proizvodnju mlijeka iskorištavana je i pati baš kao i životinje uzgajane za meso. Šepaju, sakate ih, pate od mastitisa (upala vimena) i drugih bolesti a, najgore od svega, prisilno su odvojene od svoje djece (telića) tek dan nakon što su rođena – samo zato da bi ljudi mogli piti njihovo mlijeko. Krave nisu neke posebne životinje koje automatski proizvode mlijeko: baš kao svaka druga životinja sisavac, uključujući i nas ljude, one proizvode mlijeko jedino da bi dojile svoje mlade. Muška telad je potpuno beskorisna mliječnoj industriji i obično je ubijena još vrlo mlada. Da spomenemo i kokoši nesilice koje nemilice naguravaju u niz kaveza, iznemogle i bolesne prisiljene su proizvoditi dvadeset puta više jaja nego što je to za njih prirodno. Čak i na slobodnom prostoru organski uzgojene kokoši nesilice suočavaju se s bolestima i parazitima – a onda su zaklane za jeftino meso čim njihova produktivnost padne ispod razine koja je prihvatljiva za industriju jaja. Muški pilići su jednako nekorisni za industriju jaja kao i muška telad za industriju mlijeka pa ih ubijaju uključujući i one koji su organskim načinom uzgojeni na slobodnom prostoru.

Poput kože, i vuna je bitan dio profitabilnosti mesne industrije – a životinje pate da bi se ona proizvela. Preko 90% stada ovaca u Engleskoj šepaju i približno 1 od 5 janjaca umre prije nego dođe na tržište. Čak i pčele, koje se uzgajaju za proizvodnju meda, podložne su infektivnim bolestima uslijed intenzivne proizvodnje meda. Sve životinje držane za profit su iskorištavane na jedan ili drugi način: jedini način da osiguramo da te životinje ne budu ozlijeđene je osigurati da one uopće ne budu uzgajane na farmama.

Saznaj više na našem online vodiču za početnike www.vegekit.com i www.masovnoubijanje.com o patnjama koje se zadaju životinjama na farmama.

SPAŠAVANJE PLANETA

Krave koje se iskorištavaju zbog mlijeka i kokoši koje se iskorištavaju zbog jaja crpe zemlju, vodu i izvore baš kao i druge životinje na farmama. Hrane se krmom u kojoj ima pesticidima, ispuštaju gnoj u velikim količinama, konzumiraju razne hormone, lijekove i druge kemikalije te proizvode stakleničke plinove na štetu okoliša. i jedenjem mlijeka i jaja uništavamo prirodne resurse, a to si ovaj planet ne može priuštiti.
Iz našeg on-line vodiča, Planet on a Plate otkrij više o tome kako uzgoj životinja na farmama pustoši okoliš.

Otkrij više u članku Stočarstvo će nam doći glave o tome kako uzgoj životinja na farmama pustoši okoliš.

SPAŠAVANJE DRUGIH

Opet, krave muzare i kokoši nesilice troše izvore koji bi mogli nahraniti ljudska bića. Kako zemlje u razvoju povećano industrijaliziraju svoj uzgoj životinja na farmama da bi povećali prihod umjesto hranu, taj problem se još više pogoršava – što više mlijeka i jaja konzumiraju postoji opasnost da podlegnu bolestima zapadnog društva uzrokovanima prehranom.

Saznaj više o tome kako uzgoj životinja na farmama pridonosi siromaštvu i gladi.



SPAŠAVANJE SAMOGA SEBE

Ljudi su jedina vrsta koja pije mlijeko nakon ranog djetinjstva – i to mlijeko drugih vrsta. To nije ni prirodno ni zdravo. Istraživanje objavljeno 2003. otkrilo je da ishrana vegana može smanjiti najštetniji oblik kolesterola za 29%. Američko udruženje dijetetičara ustvrdilo je da veganska prehrana može osigurati svu ishranu koju ljudsko biće treba – od kolijevke do groba. Veganska prehrana definitivno je najbliža ishrani koju ljudska bića trebaju poštivati ako žele evoluirati, za razliku od ishrane zasićene životinjskim masnoćama – a upravo koristi po zdravlje od uravnotežene veganske prehrane to pokazuju.

Pročitajte više informacija o tome zašto mlijeko nije zdravo.
vegan.hr

[Пркос]

Punjeni paradajz

Paradajz punjen smesom od natopljenihsirovih leblebija i semena golice (usitnjenih u multipraktiku), uz praziluk, rendanu šargarepu, pirinač i začine. Sve kratko zapečeno.
Paradajzu su u plehu društvo pravile tikvice, isečene na kolutove i posute seckanim belim lukom, peršunom, bosiljkom i šarenim biberom.

[Пркос]

kukuruz i dajkon salata
Odmrznuti kukuruz,dajkon i i malo djumbira usitniti u secku, dodati 2kk zelenog praha*, malo celerove soli ,2 sk mlevenog lana , suncokreta i susama , 2kk belog luka u maslinovom ulju, malo arame algi,belog misa i tamari.Servirati sa zelenom salatom i kojom maslinom.Prijatno

[Пркос]

SALATA OD ČIČOKE...
Sastojci:
2-3 srednje čičoke ( slatkog krompira )
1 manja kriška kupusa - "srpski melez"
1 šargarepa srednje veličine
1 manja cvekla
1/2 veze peršunovog lista ili 5-6 grančica otkinuti s korena
1 manji celer 1 glavica crvenog/crnog luka
2-3 čena belog luka
1 kašicica rendanog svežeg đumbira ili sušenog mlevenog
1 kašičica čilija-suve mlevene ljute paprike
1/2 kašičice "bilja mediterana"
1-2 supene kašike mešvine sveže samlevenog semena konoplje, susama, bundeve i suncokreta
1 Supena kašika hladnoceđenog devičanskog maslinovog ulja
1 kašičica mlevene alge spiruline
1 supena kašika domaćeg jabukovog sirćeta ili sok od limuna

Prvo sitno na "secku" narendati čičoke, kupus, šargarepu, celer, cveklu, sitno iseckati luk i grančice peršuna, preliti sirćetom ili sokom od limuna i maslinovim uljem, pa dodati začine, spirulinu i semenke, promešati i bez odlaganja jesti, ali detaljno sažvakati i bez čitanja novina i zurenja u TV, a po mogućstvu uživati u toj zapaprenoj raw salati!

Bed Bob

[Пркос]

Slatke kuglice

U blender staviti klice pšenice,preko noci namoćeno seme lana,suncokreta,golice i susama i sve dobro izmiksati. Tome dodati sitno seckane urme,suve smokve i suve kajsije, mlevene lešnike,malo mekinja i pulpu šargarepe pa zašeceriti fruktozom ili malteksom, zamesiti sokom od šargarepe. Praviti male kuglice ,uvaljati ih u susam pomešan sa rogacem.
Ja sam ih sušila ceo dan i onda stavila u frižider. Pošto sam ih manje osladila ko voli prilikom služenja prelijem agava sirupom.
Prijatno
Ruzica Stojanovic