Nije zgoreg znati

[причалица]

Uticaj probiotika na imuni sistem


Imuni sistem se aktivira svaki put kada se bilo koje strano telo ili organizam nađu u ljudskom telu. To su najčešće mikroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice), kao i čestice zagađenja, ili toksini, a takve činioce nazivamo antigenima.

Postoje milioni antigena koji među sobom mogu imati čak i neznatne razlike, a koje imuni sistem prepoznaje i protiv kojih započinje reakciju zvanu imuni odgovor.Veoma važan zadatak ovog sistema je da pamti strane materije i razlikuje ih od onih koje pripadaju ljudskom organizmu.

U imunološkom sistemu je ključ za sve bolesti - od obične prehlade do težih, malignih oboljenja. Iako je način odgovora našeg odbrambenog sistema zapisan u genima, on se prilagođava i uslovima u kojima živimo.

Da bi mogao da nas uspešno brani od svih zaraza, imunitet mora da bude u ravnoteži, ni prejak ni preslab. Svako narušavanje ravnoteže imuniteta "ispliva" na površinu: javljaju se češće infekcije, alergije koje do tada nisu bile prisutne, pa čak i maligne bolesti. Oslabljen, imunitet nije dovoljno efikasan da se bori protiv bolesti, ali i previše aktiviran može da ima potpuno suprotan efekat i da ošteti sopstveni organizam.

- Već sa rođenjem imunitet je spreman da se bori protiv svih zaraza. Međutim, u početku on nije dovoljno efikasan, potrebno mu je neko vreme da se uspostave normalni mehanizmi. Imunitet je najjači u mladosti i u srednjem životnom dobu, a sa godinama, stari i imunitet. U starosti se zato češće javljaju autoimune i maligne bolesti. Svi procesi starenja, degeneracije arteroskleroze, reflektuju se na imuni sistem, jer on nije izolovan od ostalih sistema.

* Šta može najviše da uzdrma imuni sistem?
- Imunitet je tesno povezan i sa funkcionisanjem mozga i endokrinog sistema. Hronični stres, kao dugotrajna reakcija organizma na negativne stimuluse iz okruženja dovodi do poremećaja u endokrinom sistemu, koji se odražavaju na smanjenje odbrambenih snaga. Zbog toga su infekcije češće kada su ti mehanizmi kontrole

Značaj probiotika u jačanju imunog sistema
Svedoci smo intenzivnih istraživanja koja ispituju povezanosti debelog creva, mikroflore i zdravlja, a čiji nam rezultati donose bogata saznanja. Debelo crevo se sve do kraja 20-og veka smatralo samo mestom gde se reapsorbuju joni i voda, i gde se sakuplja nesvarena hrana.
Međutim, postoji tesna veza između funkcionisanja debelog creva i zdravlja čoveka. A prvobitan razlog za to se može potražiti u kvalitetu brojnih biohemijskih procesa koji se odvijaju u crevima. Preovladavanje mikroorganizama koji izazivaju truljenje, štetne materije (na primer toksini, metan, amonijak, itd.) mogu da prouzrokuju pojavu nekih bolesti.
Poznato nam je da je Eli Mečnikov (Eli metchnikoff), naučnik nobelovac, otkrio je da stanovništvo u nekim delovima Evrope čija se ishrana u velikoj meri na kiselom mleku u proseku duže žive nego drugde u svetu.

Nova istraživanja
Naučnici sa Univerziteta u Teksasu su, pored svih koristi koje imamo od probiotika, odnosno jogurta, uočili još jedan. Probiotici, navodno, mogu da poboljšaju mentalno zdravlje, jer imaju ulogu u stvaranju, apsorpciji i transportu neurohemikalija ključnih za zdravlje mozga i nerava.
To znači da bi se, ako bi se poboljšala mikroflora u crevima, mogli lečiti poremećaji zdravlja mentalne prirode, recimo depresija.

- Donedavno bi se sama ideja da dodavanje probiotskih bakterija u creva može da utiče na mozak, činila nezamislivom. Istraživanja, međutim, pokazuju kako mikrobi mogu da stvore i odgovare na neurohemikalije, što može pozitivno da deluje na nervni sistem i imunitet, pa tako i na zdravlje osobe u celini – objasnio je Gregor Rajd sa univerziteta Vestern Ontario.

Ko uništava našu crevnu floru?
Antibiotici koji se unose oralno mahom uništavaju crevnu floru, pa stoga posle upotrebe antibiotika često dolazi do poremećaja ravnoteže crevne flore. To rezultira bujenje nekih kvasnih gljivica, preciznije Candide Albicans, koja često izaziva proliv, zatvor ili neke druge smetnje u radu organa za varenje. Kao sporedan neželjeni efekat antibiotskog lečenja često nastaje naseljavanje organizma gljvicama. Gljivične promene mogu da nastanu u plućima, u ustima, na rukama, nogama, između prstiju, ispod noktiju i u vaginalnoj sluznici. Razvoj gljivica često nastaje i kao neželjeni efekat usled upotrebe inhalacionih kortikosterodia (zato posle inhalacije usta treba dobro isprati rastvorom sobe bikarbone i vode.) Sve ove promene mogu sa primenom Acidofilusa izlečiti za nekoliko nedelja.

Kao povoljan sporedni učinak Acidofilusa treba navesti i nestanak neprijatnog zadaha iz usta (foetor ex ore), koji je čest pratilac dispepsija usled poremećaja crevne flore.

Redovno uzimanje Acidofilusa obezbeđeuje opstajanje uravnotežene crevne flore, odnosno “čistoću creva”.

Nauka ne poznaje niti jedan soj Acidofilusa koji bi štetno delovao po zdravlje čoveka!

Najpovoljniji učinak uzimanja kapsula Acidofilusa je ako se uzima na prazan želudac.

Novija istraživanja najviše pozitivnih svojstava pripisuju probiotiku Lactobacillus rhamnosus GG. Istraživanja su pokazala da ova bakterija sprečava nastanak i skraćuje trajanje nekih dijareja, snižava nivo „lošeg“ holesterola, učestvuje u proizvodnji vitamina K, B6, folne kiseline u debelom crevu, suzbija razmnožavanje bakterije Helicobacter pylori (glavnog izazivača čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu), pomaže u prevenciji malignih i drugih oboljenja digestivnog trakta i brojnih autoimunih oboljenja.

Kako uneti “dobre” bakterije u organizam?
Dobre bakterije, odnosno probiotike možemo uneti u organizam putem kiselo-mlečnih proizvoda ili putem dodataka ishrani sa sadržajem probiotika.

Da li su sve bakterije mlečne kiseline probiotici?
Probiotici su vrsta dobroćudnih bakterija koje dospevaju u organizam puetm hrane i u stanju su da se nastane i razmnože u crevnom traktu, gde ispoljavaju blagotvorno dejstvo na zdravlje domaćina. Pošto su probiotici ustvari bakterije, oni se dele na nekoliko vrsta, na primer bifidobakterije i laktobacilli. Važno je napomenuti da nisu sve bakterije mlečne kiseline probiotici.

Šta su probiotoci?
Dok reč probiotik označava samu bakteriju, prebiotik označava molekule ugljenih hidrata (tzv. Ologosahraida) koji predstavljaju hranu za probiotike.
Znači prebiotici nisu bakterije, već kompleksni ugljeni hidrati, koji su eksluzivna hrana probiotika. Oni nakon unošenja takođe neoštećeni stižu do debelog creva, gde – zbog činjenice da se na ovom mestu sakuplja pretežno svarena hrana – vlada relativni nedostatak hranljivih materija, pa oni mogu poslužiti kao isključiva hrana korisnim bakterijama, i tako pomažu opstanak i razmnožavanje probiotika. Proizvodi koji pored probiotika sadrže i prebiotike, nazivaju se sinbioticima.

U crevima imamo oko sto miliona živih bakterija, a mnoge od njih su korisne probiotske bakterije, neophodne za varenje i imuni sistem. Međutim, ako se poremeti ravnoteža i prevladaju patogene, može doći do poremećaja crevne funkcije, dijareje, ali i ozbiljne infekcije virusima i bakterijama, zbog dugotrajne upotrebe antibiotika, usled putovanja, nepravilne ishrane, stresa…

[DaDole]

Određeni zdravstveni savjeti s godinama su se uvriježili iako prema riječima stručnjaka, neki od njih jednostavno ne “drže vodu”.

Da li vjerujete u ove mitove o zdravlju?

Staro pravilo: Jedite hranu različitih boja

Vrlo često se naglašava važnost raznolike i raznovrsne prehrane, a važni antioksidansi nalaze se u različitoj hrani, a kako bismo ih sve pravilno unosili u organizam, važno je jesti “šarenu” hranu. Tako su važni antioksidansi u crvenoj hrani (likopeni u paradajzu) pa sve do plave i ljubičaste (antocijanini u bobičastom voću i grožđu i narandžaste (beta-karoten u šargarepi).

Novo pravilo: I bijela boja je boja

Karfiol je prepun jedinjenja koja su moćna u borbi protiv karcinoma, a vrlo slični sastojci se nalaze i u brokoliju. Bijeli i crveni luk takođe su vrlo blijede boje, ali zapravo sjajno štite želudac i debelo crijevo. Pečurke su takođe bogate antioksidansima, i to u jednakoj mjeri kao i grašak, šargarepa i crvene paprike.

Staro pravilo: Za gvožđe jedite meso

Godinama se ženama savjetuje da jedu umjerene količine nemasne govedine, jer je upravo to najbolji izvor gvožđa. Iako je meso bogato gvožđem, postoji uvjerljiv dokaz da hemijsko jedinjenje gvožđa povećava rizik od srčanih bolesti kod nekih žena, a takođe se povezuje s višim rizikom od raka debelog crijeva.

Novo pravilo: Gvožđe se krije u zelenim namirnicama

Ako ste mlađi od pedeset godina, preporučena dnevna doza gvožđa je 18 miligrama, a nakon menopauze, ta doza se smanjuje na osam miligrama. Zdravi izvori gvožđa su tamno zeleno lisnato povrće, mahunarke, sušeno voće i šećerna melasa. Osim gvožđa, ove namirnice su bogate vitaminom C koji pomaže apsorpciji gvožđa.

Staro pravilo: Izbjegavajte prerađenu hranu

Ovo je jako dobar savjet, ako se odnosi na namirnice poput kolačića, bijelog hleba i slatkih žitarica. Te namirnice mogu biti prepune šećera, a manjkave po pitanju hranjivih materija koje se nalaze u manje rafiniranim proizvodima.

Novo pravilo: Ne nastaje sva hrana na isti način

Tunjevina u konzervi, smrznuti pirinač, tjestenina od cijelog zrna – može se u trenutku pretvoriti u zdravu večeru. Nisu loše ni obrađene mahunarke poput konzerviranog graška ili pasulja. Osim toga, nedavno je istraživanje pokazalo i kako mahunarke sprječavaju gojaznost i smanjuju zdravstvene rizike kod gojaznih osoba.

[DaDole]

Staro pravilo: Prije vežbanja treba se dobro istegnuti

Obično se smatra kako se dobrim istezanjem prije vježbanja može izbjeći bolna upala mišića pa zato gotovo svi tako započinju vježbanje. Međutim, stručnjaci tvrde kako statičko istezanje zapravo ne štiti od povreda. Osim toga, istraživanja pokazuju kako oni koji bez zagrijavanja počnu da dižu veću težinu i trče brže od onih koji se prvo istežu.

Novo pravilo: Počnite da vježbate bez zagrijavanja

Započnite vježbanje laganim trčanjem, a istezanje svakako ostavite za sam kraj vježbanja. Osim toga, stručnjaci navode kako je svega 10 minuta istezanja barem dva do tri puta nedjeljno sasvim dovoljno.

Staro pravilo: Cipele treba promijeniti na svakih šest mjeseci

Osim očitih znakova poput istrošenih potplata, rupa i gužvanja tkanine, mnogi preporučuju promjenu obuće svakih šest mjeseci. Međutim, činjenica je da ne postoje čvrsti dokazi o pravom trenutku za promjenu cipela.

Novo pravilo: Mijenjajte obuću koju nosite

Jedno istraživanje pokazalo je kako trkači koji naizmjenično nose različite parove patika imaju 39 posto manje šanse za povredu. To je stvarno dobra vijest – dobar razlog da imate što više cipela.

Staro pravilo: Čučnjevi su loši za koljena

Treneri upozoravaju da bi osobe s problemima s koljenima trebalo da izbjegavaju čučnjeve, jer to može naštetiti već postojećem stanju. U najmanju ruku treba biti posebno oprezan i prilikom izvođenja čučnjeva i pripaziti na to da koljena ne pređu ivicu nožnih prstiju.

Novo pravilo: Radite još više čučnjeva

Što više ojačate zadnjicu i butine, to će pomoći u jačanju i stabilizaciji zglobova koljena. Što se tiče prelaska koljena preko ivice nožnih prstiju, ne pretjerujte, jer postoji opasnost povrede donjeg dijela leđa.

Staro pravilo: Odjeću perite u hladnoj vodi

Možda je to nježnije prema planeti Zemlji, ali mikrobiolozi tvrde kako je odjeća nakon pranja u hladnoj vodi daleko od čiste. To je posebno opasno po pitanju donjeg veša i kuhinjskih krpa.

Novo pravilo: Pojačajte temperaturu

Odjeću perite u toploj vodi. Obavezno odvajajte veš koji na sebi ima više bakterija (poput čarapa, donjeg veša i posteljine) i kuhinjske krpe. Obavezno nakon diranja prljave odjeće dobro operite ruke.

Staro pravilo: Zube perite odmah nakon obroka

Ovo je vrlo loša ideja ako ste upravo konzumirali kiselu hranu ili piće (na primjer mineralna voda, agrumi, paradajz, vino, kafa, čaj). Kiselina slabi zubnu gleđ pa ako odmah operete zube, postoji velika šansa da ćete tako oštetiti i samu gleđ.

Novo pravilo: Dobro isperite zube

Kako biste se oslobodili ostataka hrane, usta dobro isperite vodom nakon obroka. Nakon toga pričekajte 30 do 60 minuta da zubna gleđ ponovno očvrsne i tek nakon toga operite zube četkicom.

[DaDole]

Novo istraživanje pokazalo je da preduga ili suviše intenzivna fizička aktivnost može biti opasna po vaše zdravlje.


Nova studija ispitivala je koliko fizičke aktivnosti je "previše", fokusirajući se na 2.400 ispitanika koji su preživjeli infarkt. Oni su otkrili da postoji granica poslije koje vježbanje, umjesto blagodeti za organizam, postaje opasnost.

Osobe koje su trčale više od 48 kilometara nedjeljno nisu imale koristi od svoje aktivnosti, dok je za šetače kilometraža koju ne bi trebalo da prelaze 74 km (odnosno oko 10,5 km dnevno).

Štaviše, postoji statistički značajan rizik od kardiovaskularnih problema povezan sa intenzivnim vježbanjem.

"Rezultati pokazuju da koristi od trčanja i hodanja nisu beskonačne i da poslije određenog nivoa, postaju rizične", pišu autori studije.

Međutim, istraživači čiji rad je predvodio profesor Pol Vilijams iz američke Nacionalne laboratorije Lorens Berkli, kažu da pošto je njihova studija obuhvatila samo osobe koje su preživjele infarkt, rezultati možda ne mogu da se primijene na opštu populaciju.

Stručnjaci toplo preporučuju dva i po sata umjerene aktivnosti svake nedjelje, ili 75 minuta energične vježbe nedjeljno, za zdravlje srca i tijela.

"Pacijenti sa srčanim bolestima treba da vježbaju i to 30 do 40 minuta gotovo svakodnevno", kaže Karl Lavi, kardiolog Kardiovaskularnog instituta u Nju Orleansu.

"Međutim, sa zdravstvene tačke gledišta, nema razloga da se vježba duže od toga, a naročito ne više od 60 minuta".

[DaDole]

7 najčešćih grešaka koje radimo s maslinovim uljem

Plastična ambalaža
Najveći neprijatelji maslinovog ulja su plastična ambalaža, ali i prozirna staklenka. Naime svjetlost i zrak u kontaktu s uljem kvare njegovu kvalitetu. Ulje se preporuča čuvati u tamnim staklenim bocama što manjeg volumena kako bi prazan prostor iznad ulja, koji se stvara svakodnevnom potrošnjom, bio što manji radi manje količine kisika koji nužno dovodi do neželjenih oksidacijskih procesa u ulju. Staklo ne upija niti otpušta bilo kakve mirise, lako se čisti, pruža potpunu zaštitu od kisika, ali ne i od svjetlosti pa se preporuča tamnije obojeno staklo koje apsorbira ultraljubičastu svjetlost.

Ulje pohranjeno u blizini izvora topline
Staklenku s maslinovim ulje treba držati podalje od izvora topline poput štednjaka ili izravnog dnevnog svijetla. Naime u ulju izloženom toplini polifenoli se brzo razgrađuju čime ulje gubi na kvaliteti. Najbolje je staklenku s uljem držati u tamnom i hladnom prostoru, primjerice u ostavi.
Kvaliteta ulja ocijenjena bojom
Brojni su mišljenja kako je boja maslinovog ulja indikator njegove kvalitete, ali boja zapravo pokazuje samo kada je maslina ubrana i kada je ulje cijeđeno. Nijanse maslinovog ulja variraju od svijetlo žute do tamno zelene, i svaka od njih je dobra. Ukoliko kupite ulje naglašene zelene boje možete biti sigurno jedino kako je bilo pohranjeno na adekvatan način, u tamnoj boci i daleko od izvora svjetlosti.

Vjerovanje kako ista vrsta maslinovog ulja odgovara uz svaku hranu
Niz različitih vrsta maslinovog ulja na policama trgovina brojni ni ne primjećuju, jedino za čime se povedu u kupnji je cijena, pa izbjegavaju naravno skupa i biraju po vlastitom nahođenju ona za koja pretpostavljaju da su idelana i za kuhanje i salate. Međutim stručnjaci preporučuju da ekstra djevičansko ulje možete koristiti za pirjanje i mariniranje, dok čisto djevičansko ulje ima gorak okus i idealno je u pripremi slanih jela, a kako ima jači okus, dodaje određenu dubinu jelu.
Maslinovo ulje korišteno na previsokoj temperaturizagrijavanja
Previsoka temperatura na kojoj zagrijavamo maslinovo ulje uništava antioksidanse u njemu i mijenja mu okus pa se ne preporuča koristiti na temperaturi iznad 200 stupnjeva Celzijevih. Za dinstanje se koristi niža temperatura, pa je maslinovo ulje odlično u tu svrhu a kako bi najbolje sačuvali sva njegova hranjiva svojstva najbolje ga je dodavati na kraju pripreme jela ili prije samog serviranja.

Predugo čuvanje maslinovog ulja
Prilikom kupnje ulja najveći je problem saznati kada je proizvedeno jer na etiketi rijetko koje ima upisan datum berbe maslina i proizvodnje. Upravo zbog toga, ne možete ni znati koliko je to maslinovo ulje staro. A maslinovo ulje starije od dvije godine gubi većinu polifenola. Stoga se pridržavajte osnovnog pravila da ulje nakon otvaranja iskoristite u roku godine dana

Neumjerenost u korištenju
Iako je vrlo zdravo i hranjivo, i maslinovo ulje je naposljetku ulje. Ono sadrži veliku količinu kalorija ali, za razliku od biljnog ulja ili masti ima nisku razinu kolesterola (loših masnoća). Isto tako ono je snažan antioksidans visoke hranjive vrijednosti na kojem će vam tijelo biti zahvalno.

[DaDole]

Blaznice za odstranjivanje šminke ne morate močiti u specijalizirane proizvode za uklanjenje maskare, tuša za oči i drugih dekorativnih proizvoda koje nosite tijekom dana. Umjesto toga iskoristite ove namirnice iz hladnjaka i smočnice

1. Mliječni prozvodi
Specijalizirano mlijeko za čišćenje šminke zamijenite onim kojim ujutro prelijevate omiljene žitarice. Osim očišćenog lica, ovaj vam proizvod zahvaljujući moćnim mliječnim kiselinama nudi i regeneraciju stanica lica, odnosno jamči nježniju kožu. Iste učinke na vaše lice podarit će vam i običan jogurt.

2. Sok svježeg krastavca
Ogulite krastavac, naribajte ga te iscijedite sok, kojim potom nježno odstranite make-up s lica. Krastavac je inače odličan prirodni 'izbjeljivač', koji će ukloniti čestice šminke, ali i osvježiti izgled lica, pa ovaj sok možete iskoristiti i za jutarnje 'umivanje'.

3. Maslinovo ulje
Umočite blaznicu u malo maslinovog ulja, pa pažljivo odstranite maskaru i tuš s kapka i trepavica. Ne samo da prirodno ulje poput maslinovog učinkovito uklanja šminku s lica, već i hrani kožu lica.

[DaDole]

Infografika: Vaša kancelarija prijeti da vas ubije

U sjedećem položaju, uz kompjuter, Tv, u kancelariji, se provodi 9,3 sati u danu, što je više nego što se provodi spavajući - 7,7 sati. Ljudska tijela nisu stvorena za takav način života. Sjedenje je već počelo dauzima danak.

Sedenje tokom dana se sabira, nebitno da li ste sjedili u kancelariji ili kolima. Šetajte, vozite bicikl, idite stepenicama umjesto liftom, i kada god je moguće prekidajte sjedenje.

Danas kada je sve manje potreba za aktiviranjem sopstvenog tijela i obavljanjem fizičke aktivnosti, razlog da to ipak učinite je vaše zdravlje.

[DaDole]

[DaDole]

Coca cola najpoznatije je piće, a iza riječi OK i druga najpoznatija riječ na svijetu.
Izumio ju je 1886. godine farmaceut dr. John Pemberton, a njezin recept je jedna od najvećih svjetskih čuvanih tajni.

Postoji čak i urbana legenda da dva jedina živuća stručnjaka koji znaju recept - nikada ne putuju istim avionom...
Jeste li znali?
Dok će limenka Coca Cole potonuti u vodi, limenka dijetne Cole će plutati. Da, i mi ćemo probati...
Nekad je sadržavala kokain
Kada je nastala 1885. godine, Coca Cola ime je dobila zbog svoja dva sastojka: orašastih plodova (cola) i lišća koke (coce). Tako je bilo neizbježno da Coca Cola sadrži mali udio kokaina, koji je iz pića ipak potpuno izbačen 1929. godine.
Logo prepoznaje 94% svjetske populacije
Coca Cola drugi je najpoznatiji izraz na svijetu. Samo je OK ispred njega.
Više od 10.000 bočica svake sekunde
Svake sekunde na svijetu se popije 10.450 bočica nekog bezalkoholnog pića iz Coca Cola kompanije. Uključujući dijetnu Colu, Fantu i Sprite.

Djed Božićnjak - zaštitni znak
Jedan od glavnih zaštitnih znakova Cole simpatični je starac s bradom koji nosi darove. Prvi puta u kampanjama Coca Cole pojavio se 1931. godine.
Coca Cola na Facebooku
Službena Facebook stranica trenutno ima više od 87 milijuna fanova i u stalnom je rastu.
Martin Luther King pozvao je na bojkot Coca Cole
Dan prije smrti, Martin Luther King Jr. pozvao je građanstvo da ne kupuju Coca Colu u Memphisu, jer su crni radnici bili mnogo manje plaćeni nego bijelci na plantažama Coca Cole.
Cola kao lijek
1985. godine Coca Cola bila je prodavana kao lijek za koji se smatralo da liječi glavobolje, impotenciju i ostale tegobe.
Put u svemir
Iste je godine Coca Cola postala je prvo bezalkoholno piće koje se našlo u svemiru.

[DaDole]

Vaša krvna grupa može “predvidjeti” podložnost određenim oboljenjima

Istraživanja pokazuju da pojedinci određenih krvnih grupa mogu biti pod većim rizikom od određenih oboljenja. Primjera radi, istraživanja pokazuju da osobe sa krvnom grupom 0 imaju manji rizik od srčanih oboljenja, ali i veći rizik od razvoja čira na želucu. Osobe koje imaju A krvnu grupu pod većim su rizikom od mikrobnih infekcija, ali žene ove krvne grupe imaju veću stopu plodnosti. Takođe, osobe sa krvnom grupom AB i B pod većim su rizikom od razvoja raka pankreasa.

Osobe različitih krvnih grupa drugačije reaguju na stres

Osobe A krvne grupe imaju viši nivo hormona stresa kortizola u organizmu te ga i više proizvode kao odgovor na stresne situacije. S druge strane, krvna grupa 0, kao reakciju na stresne situacije, proizvodi više adrenalina. Osobama s krvnom grupom 0 potrebno je znatno duže vremena da se oporave od stresa, jer se adenalin duže zadržava u njihovom organizmu.

Antigeni krvne grupe ne nalaze se samo u krvi

Oni se nalaze svuda u vašem tijelu, a posebno u površinama koje su u interakciji sa okolinom. To uključuje probavni sistem, od usta do debelog crijeva, kao i od nosne šupljine do pluća. Obzirom da su krvni antigeni svuda u organizmu, oni utiču na to kako vaše tijelo reaguje na hranu i to na nekoliko načina. Primjera radi, lektini iz određenih namirnica vežu se za antigene krvne grupe i uzrokuju aglutinaciju što rezultuje glavoboljama, osjećajem iscrpljenosti, probavnim smetnjama, problemima sa kožom i nizom drugih zdravstvenih problema.

Crijevne bakterije povezane su sa krvnim grupama

Osobe različitih krvnih grupa imaju i različite crijevne bakterije. Zapravo, određene bakterije se 50 000 puta češće pojavljuju kod osoba iste krvne grupe. Primjera radi, mikrobiom određenih osoba razvijen je da mnogo efikasnije “razbija” ugljene hidrate (krvna grupa A). Osobe koje nemaju tu sposobnost (krvna grupa 0) imaju tendenciju da ugljene hidrate skladište kao masti.

[причалица]

Pogledajte koliko šećera ima u krem bananicama, čokoladi "Najlepše želje", Petit Beurre keksu, Medenom srcu i ostalim omiljenim slatkišima



1. MENAŽ čokolada
Pakovanje ove čokolade za kuvanje teško je 100 grama, a tih 100 grama sadrži 54 grama šećera.



2. NAJLEPŠE ŽELJE crna čokolada
Ova čokolada teška je 75 grama, a sadrži 18,75 grama šećera.

[причалица]

3. NAJLEPŠE ŽELJE mlečna čokolada
U 90 grama ove domaće poslastice staje 47,7 grama šećera.



4. PETIT BEURRE keks
Pakovanje ovog keksa ima 500 grama, a količina šećera koje sadrži iznosi 65 grama.

[причалица]

5. MEDENO SRCE
U pakovanju od 350 grama ove poslastice nalazi se 147,7 grama šećera.



6. NAPOLITANKE
Kutija napolitanki teži 180 grama, a u njima se nalazi 77, 4 grama šećera.

[причалица]

7. EUROVAFEL
Pakovanje eurovafel napolitanki takođe ima 180 grama, ali 109, 8 grama šećera.



8. DOMAĆICA keks
Pakovanje ovog popularnog domaćeg keksa ima 230 grama, a količina šećera koju to pakovanje sadrži je 157,59 grama.

[причалица]

9. ŠTRUDLE
Pakovanje štrudli teško je 264 grama, od kojih je 102,96 grama šećer.



10. ŠTRUDLA mešano voće
Ovo pakovanje od 250 grama štrudli ima 155 grama šećera.



11. KREM BANANICA
Pakovanje jedne od naših omiljenih poslastica teži 250 grama, a u tih 250 grama imamo 121 gram šećera.

[DaDole]

Predstavljamo vam neke od najgroznijih stvari koje ljudi konzumiraju čitavog života, a da toga nisu svjesni.

Dabrov analni sekret

U sastojcima je naveden kao "Castoreum". Konzumiramo ga preko poslastica sa ukusom vanile. Kastoreum je tečnost koja se nalazi neposredno blizu dabrovog anusa, a široko se upotrebljava kao zamjena za ekstrakt vanile.

Ljudska dlaka

U sastojcima je navedena kao "L-Cysteine". Konzumiramo je preko peciva i kolača. Vjerovali ili ne, ljudska dlaka i/ili pačije perje koriste se kao poboljšivači ukusa. jako su rasprostranjeni, pa se nemojte začuditi ukoliko ste baš danas pojeli ovaj "dodatak".

Katran

U sastojcima je navedena kao "Food coloring", ili jednostavno "boja za hranu". Konzumiramo ga preko skoro svake vještački prerađene namirnice. Kada su proizvođači počeli da prave sintetički prerađenu hranu, katran je bio njihov prvi izbor što se boje tiče. Iako se vremenom ova praksa polako iskorjenjuje, zamjena za katran nije ništa bolja - sirova materija dobijena iz benzina.

Antifriz

U sastojcima je naveden kao "Propylene Glycol", a u organizam ga unosimo najčešće preko preliva za salate. Propilen glikol se takođe koristi za antifriz.

Biodizel aditivi
U sastojcima su navedeni kao "Tertiary butylhydroquinone (TBHQ)", a jedemo ih najčešće uz piletinu, tačnije popularne "nagetse". TBHQ je do te mjere toksičan, da je samo jedan gram ovih aditiva dovoljan da kod čovjeka izazove ozbilju bolest. A koristi se u maltene svemu: od žvakaće gume, preko krekera sa ukusom sira, do laka za nokte.

Pijesak

U sastojcima je naveden kao "Silicon dioxide", a jedemo ga preko soli i supa. Pijesak se često koristi kao suzbijač vlažnosti, a ukoliko vam supa ima blako "šljunkovit" ukus, sada znate zbog čega.

Aditivi za kerozin

U sastojcima navedeni kao "Butylated hydroxytoluene (BHT)", a stanovnik je svih vrsta žitarica koje veliki broj ljudi u slast doručkuje. ovaj aditiv pomaže hrani da što duže ostane svježa. Naravno, apsolutno je nezdrav i štetan.

Boraks deterdžent

Boraks je veoma poznato i rasprostranjeno sredstvo za ćišćenje, naročito u SAD, a svjetska elita ga masovno konzumira preko - kavijara! u sastojcima ćete ga prepoznati kao "E285" koji je, paradoksalno, zabranjen u većini zemalja SAD. Međutim, uvozni kavijar je prepun ovog aditiva, pa ga tako Amerikanci, ljubitelji ove skupe poslastice, masovno konzumiraju.

[DaDole]

SVE U PRIRODI JE POVEZANO: Jednostavno, po izgledu ploda možemo znati koji organ liječi



Paradajz – Srce
Paradajz ima četiri komore i crvena je. Srce takođe. Istraživanja pokazuju da je paradajz prepun kalijuma i gvožđa i dobra su hrana za srce i krv.

[DaDole]

Orah – Mozak
Orahovo jezgro liči na mozak, ima lijevu i desnu hemisferu, čak i nabori liče moždanim vijugama. Danas se zna da orah stvara neuronske prenositelje moždanih funkcija.

[DaDole]

Celer – Kosti
Celer, rabarbara i sl. sliče kostima, i utiču na jačinu kostiju. Kosti sadrže 23% natrijuma baš kao i ova hrana. Ako ne uzimate preko hrane dovoljno natrijuma , vaš će ga organizam uzeti iz kostiju, koje tada slabe. Ova hrana nadoknađuje potrebe vašeg skeleta

[DaDole]

Avokado – Materica
Avokado, patlidžan i kruške utiču na zdravlje i funkciju materice – a upravo na nju liječe! Ako žena pojede jedan avokado nedjeljno, hormoni će joj biti uravnoteženi i sprječava se rak materice i jajnika. A najzanimljivije je to što je potrebno tačno 9 mjeseci da avokado od cvjeta postane zreli plod!




Batat (Slatki krompir) – Pankreas
Batat liči na pankreas i uravnotežuje šećer u krvi.