Dobrodošli u Republiku Srpsku

[DaDole]

Lijepe žene prolaze kroz grad

[DaDole]

Ovo niste znali

Banjalučani su prije više od sto godina u bioskopu gledali erotske filmove! Prikazivao ih je Tomo Rajt iz Osijeka, a 1910. godine jedan erotski film u Banjaluci prikazivan je dan i noć bez prestanka.

Banjaluka se može pohvaliti najstarijom hidroelektranom na Balkanu. U Delibašinom selu monasi iz reda Trapista izgradili su hidrocentralu 1899. godine pa je tako prva sijalica u Banjaluci zasijala osam godina prije Zagreba.

Banjaluka se prvi put spominje u zapisima ugarskog kralja Vladislava II Jagelovića, krajem 15. vijeka. On je 6. februara 1494. godine u Budimu izdao ispravu u kojoj se ovo mjesto navodi kao malo ugarsko utvrđenje u sastavu novoformirane Jajačke banovine.

U Banjaluci danas postoji više od 1.000 kafića i restorana, a prva kafana u ovom gradu otvorena je još 1617. godine. Držao je izvijesni Seid na desnoj obali Vrbasa, naspram Kastela. Bila je odmah pored puta koji je preko mosta vodio kroz Tvrđavu, a imala je trijem nad vodom.

U Banjaluci je 1929. godine živjelo oko 20.000 stanovnika, gazilo se po blatu, a u centru se nalazilo groblje. Tisa Milosavljević, prvi ban Vrbaske banovine, za samo četiri i po godine, uspio je da od zapuštene turske kasabe napravi evropski grad.

Oslobodilac Banjaluke od fašista, narodni heroj Milančić Miljević (1909. – 1983.), poznat je i po tome što je njegova brigada jedina od svih Titovih jedinica uspjela da zarobi nekog njemačkog komandanta, nosioca Hitlerovog krsta prvog reda, plemića Haberlajna. Miljević je 1944. organizovao i prvu fudbalsku utakmicu, odnosno osnovao prvi fudbalski klub u bivšoj Jugoslaviji, “Podgrmeč” iz Sanskog Mosta. Kasnije, u miru, on se posvetio organizovanju borbi bikova. Bio je i strastveni lovac, vozio je moskviča, a kraj života dočekao je u gradu koji je oslobodio.

Manje poznata činjenica je da su u rođeni Banjalučani Saša Lošić iz “Plavog orkestra”, kompozitor Zrinko Tutić, legendarni glumac Mustafa Nadarević, kao i vođa “Parnog Valjka”, Husein Hasanefendić – Hus.

Orkestar legendarnog džezera Kvinsija Džonsa šezdesetih godina gostovao je u Banjaluci. Taj koncert bio je nezaboravan. Tokom nastupa nestalo je struje pa su organizatori donijeli svijeće i petrolejke. To je ostavilo ogroman utisak na Kvinsija i njegove muzičare, a rezultat toga je kompozicija “Banjaluka” koja se i do danas izvodi na svjetskim džez pozornicama.

“Banjaluka” je ime poznatog i veoma posjećenog restorana u Varšavi. Istoimeni simpatični kafić postoji i u Krakovu, a u Berlinu Banjaluka je ime jednog alternativnog kluba.

Banjaluka je i ime za vrstu lala koje se uzgajaju u Holandiji. U toj zemlji postoje nepregledne plantaže predivne žuto-crvene “banjaluke”.

I na kraju, da li ste znali da je po Banjaluci nazvana jedna cijela pokrajina u Italiji? (Ili je možda obrnuto, ko zna…) Bilo kako bilo, italijanska Banji di Luka (Bagni di Lucca) je prelijepa, baš kao i ova naša.

[DaDole]

Djevojački most


Prirodni Kameni most ili u narodu poznat kao Djevojački most predstavlja prirodni fenomen koji se nalazi 20-tak kilometara od Banjaluke. Nastao je erozivnim djelovanjem vjetra koji je hiljadama godina probijao rupu u stijeni.
Na ovom lokalitetu se nalazi nekoliko penjačkih smjerova koji predstavljaju posebnu atrakciju zbog panoramskih vidikovaca i pogleda na dolinu rijeke Vrbas. Prirodni Kameni most je i mjesto polazišta planinarsko-pješačke staze “Kočićevim stazama” koja vodi sve do manastira Gomionice.
Sa ceste koja od Banjaluke vodi prema "Krupi na Vrbasu" može se vidjeti Kameni most do kojeg se jedino može doći pješke.
Zoran Sanković, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Grada Banjaluka za Anadoliju pojašnjava da je interesantno da je ovaj prirodni Kameni most tzv. Prerast nastao kombinacijom dvije sile koje se isključivo vežu za kraške terene kao što je ovo područje u okolini Banjaluke.



"Zovu ga Djevojački most zbog legende da se jedna djevojka zbog neuzvraćene ljubavi popela na prirodni Kameni most i bacila se. Naravno, priča se tragično završava", ispričao je Sanković.
Prema njegovim riječima, teško je utvrditi tačno vrijeme nastanka mosta, jer bi se moralo ići nekoliko stotina hiljada godina u prošlost.
"Od podnožja do vrha mosta ima oko 60 metara. Kameni most omogućava ljudima da dođu s gornje strane mosta, popnu se na njega i uživaju u panoramskom pogledu prema Zvečajskoj klisuri. Ovakvi fenomeni postoje u svijetu, ali su svi specifični na svoj način", poručio je Sanković.