Panika u stanjima katastrofe

[DaDole]

U stanjima prirodne katastrofe i u nesrećama, uvijek se prvo borimo za fizičko preživljavanje i to je prvi i osnovni korak, a zatim se posvećujemo zbrinjavanju primarnih potreba za vodom, hranom, medicinskom pomoći i sl.
Međutim, veoma je bitno primijetiti i zbrinuti i sva stanja i poremećaje mentalne prirode.

[DaDole]

NAPAD PANIKE:

Panični napad je izuzetno neprijatan doživljaj. Napadi panike se razlikuju po vrsti i izraženosti simptoma. Neće svi ljudi doživeti sve simptome i neće ih doživeti u jednakoj jačini. Međutim, koliko god bili izraženi simptomi, napad panike za one koji ga dožive predstavlja vrlo neugodno iskustvo.

Neki od simptoma koji obeležavaju stanje panike

1. Gubljenje daha ili senzacije gušenja;
2. Vrtoglavica, osećaj nesigurnosti ili nesvestice;
3. Podrhtavanje ili drhtavica;
4. Lupanje ili ubrzani rad srca (tahikardija), pritisak i bol u predelu srca i grudi;
5. Preznojavanje;
6. Gušenje;
7. Mučnina ili abdominalne tegobe;
8. Utrnuće ili žmarci (parestezije);
9. Talasi (vreli) ili jeza;
10. Strah od smrti;
11. Strah da će poludeti ili uraditi nešto izvan kontrole.

[DaDole]

Dominira misao da će osoba poludeti (izgubiti kontrolu, uraditi nešto nerazumno) ili da će se onesvestiti, umreti, jer nema nikog bliskog da pritekne u pomoć.
Tok paničnog napada ide u fazama:

kognitivna faza (nešto strašno će se dogoditi, pogrešno i inhibovano zaključivanje)
fiziološka faza (aktivira se autonomni nervni sistem, lupanje srca, vrtoglavica, noge klecaju, tle se talasa, znojenje, abdominalne senzacije) –
afektivna faza (strah, psihološki blok, rastrojstvo, konfuzija).

Napade panike prate i specifični oblici ponašanja: psihomotorna uznemirenost (nemogućnost dužeg zadržavanja na jednom mestu, stalno u pokretu), “apel ponašanje” (traženje lekarske i hitne pomoći), ponašanje privlačenja i izolacije (povlači se i izoluje od svakodnevnih zbivanja i privija uz osobe koje pružaju osećaj sigurnosti i zaštite), i ponašanje u kome se ispoljava potreba da se dokaže prisustvo teške bolesti ili potreba za umiranjem.

PRVA POMOĆ KOD NAPADA PANIKE:

Šakama pokriti usta i nos i disati sporo i duboko -fokusiraj se na disanje, ali nemoj brojati udisaje i izdisaje već pokušaj disanje polako usporavati, možeš si ponavljati u sebi ili naglas ako si sam "smiri se", "diši sporo"
diši pomoću abdomena, napravi to tako da staviš ruku na želudac, osjetit ćeš pod rukom kako se želudac širi i stišće pri sporom disanju zatim lagano udahni i zaustavi dah, ne tako kao kad uranjaš u more, već polako i lagano na 7-8 sekundi
Pokušaj zaustaviti misli koje vrtoglavo jure glavom pri paničnom napadu: umrijet ću, onesvijestit ću se, poludjet ću, užasavam se ovih stranih ljudi oko mene, svi gledaju u mene...
Trebaš reći sebi/ ili ako pružate pomoć: ovo je samo reakcija moga tijela na situaciju, nećeš od toga umrijeti, ako se onesvijestiš, sigurno će ti netko pomoći,...još malo pa će proći, smiri se...

Usmjeri pažnju na bilo kakvu stvar, broji u sebi,ako hodaš, hodaj polako i broji korake, ponavljaj abecedu, posmatraj bilo što, cilj je odvratiti usmjerenost na negativne misli
Pri paničnom napadu sva su osjetila prestimulirana, svijetlo ti je još blještavije, zvukovi još jači i glasniji...spusti pogled prema podu, tlu dok panični napadaj ne stane...
Ako sjediš, ustani i šeći, hodaj polako, nikako ne ubrzavati,
Obični, banalni razgovor može ti pomoći pri skretanju misli, društvo bliske osobe, njezin zagrljaj.

SONJA STANČIĆ, PSIHOLOG

[DaDole]

Pomozite osobi koja ima napad panike

1. Shvatite što je napadaj panike

Ovdje je riječ o naglom napadu ekstremnog terora, strah od opasnosti, iako ne postoji realna i direktna prijetnja. Može se pojaviti iznenada i bez očitih uzroka. U ekstremnim slučajevima može doći i do straha od umiranja. Međutim, iako je strah stvaran i osjećaj grozan - zbog jakog lupanja srca osoba može pomisliti da će dobiti i srčani udar - ne postoji opasnost da će se išta loše zaista dogoditi. Može potrajati pet do 20 minuta. No, imajte na umu da su simptomi napada panike ponekad slični onima koje prati srčani udar. Ukoliko osoba boluje i od srčanih problema, dijabetesa, astme ili druge ozbiljne bolesti, treba obratiti posebnu pozornost i ako je potrebno pozvati liječnika. No ukoliko je riječ o fizički zdravoj osobi ne morate se bojati - nitko nije umro niti poludio od napada panike.

2. Postoji li vidljivi izvor straha?

Ukoliko je napad panike uzrokovala fobija, udaljite osobu od izvora njenog straha. Ni u kojem slučaju ne umanjujte fobiju ismijavajući iracionalni strah, primjerice mašući pred očima uplašenog predmetom ili životinjom koja je strah izazvala. Pitajte osobu što možete učinit, reagira li na nešto što se trenutno zbiva ili je muči nešto iz prošlosti.

3. Govorite mirno i sigurno

Osoba možda ima intenzivnu potrebu da bježi, ali vi je zamolite da ostane mirna. Ipak, nemojte je grabiti, držati pa čak ni nježno fizički zadržavati. Ukoliko se žele kretati sugerirajte joj da se isteže, izvodi vježbe skakanja ili prošeta malo brže uz vas.

4. Ne omalovažavajte strah

Ne govorite 'Nema razloga za strah', to zna i osoba koja je usred napada panike. Naime, napad panike je za osobu često posebno šokantan jer je i sama svjesna koliko je strah bezrazložan. U tom trenutku strah im je izuzetno realan, a prati ga i sram ili strah od ludila. Vi im možete pomoći jedino ako im kažete da je sasvim OK imati napad panike te da će on uskoro proći. Ukoliko se boje nekog zadatka ili skorog razgovora budite pozitivni i umirite ih. Postavljanje pitanja može pomoći da racionaliziraju strah i smire se.

5. Ostanite mirni i ne izazivajte dodatni stres

Pitajte ali ne rešetajte kao da je osoba na policiji. Ukoliko osoba ne odgovara na pitanje ili ne želi komunicirati s vama poštujete njene želje. Ne inzistirajte da dokuči što je točno uzrokovalo paniku jer će to još više pogoršati stanje. Ne osuđujte, nego je pustite da spontano govori ako to žele.

6. Potaknite je da kontrolira disanje

Uspostavljanje kontrole nad disanjem pomoći će joj da eliminira simptome i smiri se. Tijekom napada panike mnogi dišu ubrzano i kratko, a neki i zadržavaju dah. Ovo smanjuje dotok kisika i ubrzava rad srca. Umjesto toga trebaju disati dok im vi brojite i upućujete na lagano i duboko udisanje i izdisanje. Neka udiše kroz nos, a izdiše pušući lagano kroz usta. I vi tako dišite s njom.

7. Ohladite je

Mnoge napade panike prati osjećaj vrućine. Posebno oko vrata i lica. Mokra maramica može ublažiti simptome koji je opterećuju.

[DaDole]

I dok su iskustva napada panike kod svakog pojedinca različita, postoji jedna univerzalna istina za sve koji pate od njih: Ta iskustva su zastrašujuća.

"U najgorem slučaju, možete se srušiti na pod i biti u nemogućnosti da funkcionišete. Osjećate se kao da ste doživjeli teroristički napad ili da vas jure dinosaurusi – ali dok želite pobjeći da biste se spasili, ne uspijevate."

"Kroz tijelo mi prolaze trnci i imam vrtoglavicu. Osjećam kao da mi led prolazi kroz vene. Želim da pobjegnem iz svog tijela, ali, naravno, ne mogu. Ubrzano dišem. Srce mi lupa kao da će iskočiti. Potpuna panika"