Stranica 3 od 3 PrviPrvi 123
Pokazuje rezultate 41 do 58 od 58

Tema: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

  1. #41
    Registrovani Član
    Zazijavalo avatar
    Status : Zazijavalo je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Poruke : 1,951

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Citiraj Prvobitno napisano od pričalica Vidi poruku
    ova tema nije vezana za ličnosti ktitora, koliko sam ja razumela....nego za manastire, njihov istorijat....i unesco je kriv kad naše svetinje uzima pod zaštitu, jel?
    sad, treba gračanicu sravniti sa zemljom zato što zazi kaže da je milutin bio lud?
    Žalosno je da je čitava ta srednjovekovna srpska država (od pada pod rišćanstvo do oslobađanja od Turaka) ostavila tako malo.
    Ostavila je otprilike onoliko koliko je ostavila neolitna kultura. Oni su ostavili Stounhendž, a srpski vladari i pored tolikog guljenja naroda, nisu ostavili više od zidurina.

    Zazi, naravno, ne traži da se poruši Gračanica, niti traži da se kamenje iz Stounhendža upotrebi za popravku drumova.
    No, indikativno je da je Stounjendž preživeo od kamenog doba do danas. Ni jedan izvorni srpski paganski hram nije preživeo najezdu rišćana. To je jedina bitna činjenica o kojoj svedoče srpski manastiri.

  2. #42
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    pa preživeo je stounhendž, jer ga niko nije pljuvio od ondašnjih, kao što ovdašnji pljuju po svojim zadužbinama....a mi srbi smo majstori da (pošto nam nije dosta štio nam i drugi đubre ubacuju u dvorište) dodatno pravimo đubre i još raspredamo o tome.
    i neću više s tobom da raspravljam na temu, kako ti kažeš, rišćana.
    где си пошла с крмељиве очи

  3. #43
    Registrovani Član
    Zazijavalo avatar
    Status : Zazijavalo je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Poruke : 1,951

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Ideja je da Englezi imaju Stounhendž, a mi nemamo recimo Perunov hram.
    A hramovi posvećeni slovenskim bogovima nisu se srušili od pljuvanja nego su ih porušili rišćani. Kolaboracionisti sa okupatorima, to jes.
    E, sad mož više da ne razgovaraš na tu temu.

  4. #44
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    koji ti komunjarski rečnik imaš...gde si ga pokupio, majke ti?
    где си пошла с крмељиве очи

  5. #45
    Registrovani Član
    Zazijavalo avatar
    Status : Zazijavalo je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Poruke : 1,951

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Šta ti miriše na komunjare? Stounhendž? :raz_067:

  6. #46
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Citiraj Prvobitno napisano od Zazijavalo Vidi poruku
    Šta ti miriše na komunjare? Stounhendž? :raz_067:
    ne, nego ti i kolaboracionisti.
    где си пошла с крмељиве очи

  7. #47
    Registrovani Član
    Zazijavalo avatar
    Status : Zazijavalo je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Poruke : 1,951

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Ono, bile ove vrućine...

    Kolaboracionisti ne mirišu na komunjare nego na saradnike okupatora. Prvo su navallili rišćani. Švabe su došle znatno kasnije, a načinile su znatno manje štete od ovih.
    U oba slučaja, našao bi se kakav izdajnik da prigrli stranu veru u prvom, odnosno ideologiju u drugom slučaju.

  8. #48
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    i sve to samo srbi, jelte....
    где си пошла с крмељиве очи

  9. #49
    Registrovani Član
    Zazijavalo avatar
    Status : Zazijavalo je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Poruke : 1,951

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Saradnika okupatora bilo je posvuda gde je bilo okupacije.
    Jedino, General Peten ostao je maršal Peten, a Draža postao nacionalni junak. E, to ima samo kod Srba.

  10. #50
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Manastir Crna Reka

    Manastir Crna Reka je monaška isposnica usred planina Južnog dela centralne Srbije, smeštena u klisuri Crne Reke. Okružena je visokim stenama i bujnim stoletnim šumama. Potiče iz trinaestog veka kada je sagrađena omanja crkva u jednoj velikoj pećini iznad korita Crne reke. Uskoro su monasi isposnici sazidali svoje kelije oko crkve, ozidali pećinu i podigli mali drveni pokretni most preko suvog korita reke. Velikim čudom Božjim reka ponire neposredno iznad manastira i ponovo izranja iz zemlje nakon nekoliko stotina metara svog podvodnog toka. U petnaestom veku u manastiru je živeo čuveni podvižnik Sveti Joanikije Devički sa svojim monasima. Svetitelj je kasnije bio prešao u područje Drenice gde se danas nalazi manastir Devič.

    Crna Reka je bila dugo vremena napuštena. Tek 1979. godine današnji Episkop raškoprizrenski Njegovo Preosveštenstvo gospodin Artemije nastanio se u pustom manastiru i oko sebe ubrzo okupio mlado bratstvo. Posle svog izbora za episkopa vladika Artemije je uz pomoć crnorečkih monaha postepeno obnovio i ostale muške manastire raškoprizrenske Eparhije. Manastirsko bratstvo trenutno broji 28 člana.

    Istorija manastira
    Manastir Crna Reka nalazi se na tromeđi između Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, u ataru sela Ribariće. Udaljen je od Ribarića oko dobar sat hoda ili 15-ak minuta kolima. Podignut u pećini klisure Crne Reke na obroncima Mokre Gore, manastir je jedinstvena graditeljska celina od značaja ne samo za Srbiju.

    Bogomolja priljubljena uz surovu liticu leve obale rečnog korita, iznad kojeg se dižu ogromni grebeni ogranaka Mokre Gore, most iznad vododerine preko kojeg se u svetinju ulazi, surovost prirodnog ambijenta, čist, ničim zagađen vazduh, kristalno bistra planinska voda "ispod bukovih žila", i apsolutna tišina, narušavana jedino cvrkutom po neke ptice ili jutarnjom pesmom slavuja, - sve to osvaja oko i srce posetioca.

    Pouzdanih pisanih izvora o ktitoru i vremenu gradnje manastira – nema. No sačuvano predanje, kao i pojedini članci i studije naših istoričara umetnosti, svedoče da manastir potiče iz XIII ili eventualno XIV veka. Ko je ktitor manastira ne zna se, ali bi se moglo reći: ktitor je veliki nemanjićki duh, koji je obitavao u trošnom telu nekog nama nepoznatog bogoiskatelja i zadužbinara. Zna se pak sigurno da je pećina u kojoj je bogomolja manastira smeštena osvećena podvizima i molitvama velikog srpskog čudotvorca – svetog Joanikija Devičkog, koji se najpre podvizavao ovde u Crnoj Reci, pa kad je pronađen i otkriven, on, smireni monah, da bi izbegao slavu i poštovanje, pobegne i sakrije se od ljudi u neprohodne šume Drenice, gde je produžio svoj bogougodni podvižnički život, i gde je skončao u Gospodu, na mestu gde se sada nalazi Devič.

    Manastir kroz vekove nikada nije rušen, te je sačuvao svoju prvobitnu fizionomiju. U njemu se čuva i najdragoceniji srpski fresko živopis XVI veka. Međutim, najveća vrednost koja se čuva u manastiru, jesu svete i celebne mošti prepodobnog oca našeg Petra Koriškog, srpskog podvižnika iz XIII veka, koji je živeo i podvizavao se nedaleko od Prizrena, u selu Korišu, gde nedaleko od Markovog manastira i do danas postoji njegova isposnica. Njegovo sveto i čudotvorno telo preneto je u ovaj manastir negde u XVI veku, verovatno kao u skrovitije mesto.

    U drugoj polovini XVII veka, kad su nastala teška i nesigurna vremena turske odmazde, iz manastira Sopoćana prenete su u manastir Crnu Reku i mošti svetog Kralja Stefana Prvovenčanog, odakle su posle devet godina vraćene u Studenicu.

    U manastiru je početkom XVIII veka postojala pisarnica u kojoj su pisane i prepisivane bogoslužbene knjige, a pored toga, verovatno, i škola za monahe. Uloga manastira u životu naroda ovoga kraja kroz vekove bila je ogromna. Od davnina pa sve do danas manastir je duhovna oaza u kojoj se od moštiju svetog Petra čudotvorca traži olakšanje i uteha u mnogim nevoljama i bolestima. Bolesnici su i danas česti posetioci ove izuzetne svetinje.

    U manastiru Crna Reka je u tursko vreme (početkom XX veka) otvorena prva osnovna škola za srpsku decu na teritoriji čitavog Ibarskog Kolašina. Škola je bila smeštena u za to posebno podignutom manastirskom konaku, koji i u vreme pisanja ovog članka, posle više od 80 godina od nastanka služi potrebama manastira čiji se deo detaljno renovira. U okolnim selima (kao u okolini Tutina, Brnjaku, Oklacima i dr.) još se može sresti po neki starac koji je ovde učio i završio školu tada internatskog tipa.

    I pored sve svoje izuzetne lepote i znamenitosti, manastir Crna Reka je dugo bio skoro nepoznat van svoje uže okoline. Tek od skora, izgradnjom mosta na jezeru kod Ribarića i popravkom prilaznog puta, manastir Crna Reka, kao redak dragulj srpske srednjevekovne kulture, izlazi iz relativne anonimnosti u kojoj obitava već punih 700 godina.





    где си пошла с крмељиве очи

  11. #51
    Registrovani Član
    Zazijavalo avatar
    Status : Zazijavalo je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Poruke : 1,951

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Citiraj Prvobitno napisano od pričalica Vidi poruku
    ... I pored sve svoje izuzetne lepote i znamenitosti, manastir Crna Reka je dugo bio skoro nepoznat van svoje uže okoline.
    A onda je iznenada postao poznat. Po lopati.

  12. #52
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Citiraj Prvobitno napisano od Zazijavalo Vidi poruku
    A onda je iznenada postao poznat. Po lopati.
    pa kad srbi vole televiziju i olju bećković više od manastira.
    где си пошла с крмељиве очи

  13. #53
    Registrovani Član
    Zazijavalo avatar
    Status : Zazijavalo je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Poruke : 1,951

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Lopata je teža od Olje Bećković

  14. #54
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Citiraj Prvobitno napisano od Zazijavalo Vidi poruku
    Lopata je teža od Olje Bećković
    možda bukvalno.
    где си пошла с крмељиве очи

  15. #55
    Registrovani Član
    Zazijavalo avatar
    Status : Zazijavalo je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Poruke : 1,951

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Bukvalno sigurno.

  16. #56
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Tu je kao monahinja živela majka Svetog Save




    Ostaci drevne svetinje (Foto Slavica Berić)

    Kuršumlija se našla na turističkim mapama zahvaljujući Đavoljoj varoši, u koju hrli na hiljade posetilaca iz zemlje i sveta, ali uglavnom ne zna da je tu u prvoj prestonici Stefana Nemanje podignut prvi hram posvećen Svetoj Bogorodici još 1156. godine, od koga je malo ostalo: dva stuba portika na zadnjoj strani, zidovi od opeke, oltarska apsida... Zašto je prepušten zubu vremena manastir jedinstven u Srbiji po arhitekturi, građen po ugledu na carigradske crkve 11. veka, u kome je živela majka Svetog Save, a posle o njemu brinula sultanija Mara?

    – Pre godinu dana pokrenuli smo inicijativu i uputili zahtev Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Nišu, da se obnovi manastir Svete Bogorodice u Kuršumliji, prvi od oko 200 manastira izgrađenih u epohi Nemanjića – rekao nam je direktor sektora za razvoj turizma „Planike” Radovan Tanasković dodavši da su u Kuršumliju tim povodom dolazili i iz Ministarstva kulture Republike Srbije.

    „Planika” bi uložila deo sredstava u obnovu ovog spomenika kulture od izuzetnog značaja, brojni su i donatori spremni da to učine, koliko nam je poznato urađen je i projekat, ali bi prvo trebalo uraditi arheološka istraživanja, pojašnjava naš sagovornik.

    Bele Crkve

    Veliki srpski župan Stefan Nemanja je svoju političku karijeru i važno poglavlje u istoriji Srbije započeo u današnjoj Kuršumliji, gde je bila njegova prva prestonica više od 30 godina. Tu je sazidao prve zadužbine: manastire Svete Bogorodice (1159. godine) i Svetog Nikole (od 1165. do 1168) a onda, pošto je odatle proširio državu, seo na presto velikih župana u Rasu.
    Važno je istaći da su ova dva manastira ne samo vremenski nego i arhitektonski na početku nemanjićke epohe. Oni ne samo da su imali uticaj na potonje građevine zidane u doba Nemanjića, već su promenili čak i ime mesta u kome su sazidani. Bili su pokriveni olovnim pločama koje su blještale na suncu i videle se nadaleko, pa je po njima staro slovensko ime Toplica, kako se nekada nazivala Kuršumlija, zamenjeno novim nazivom Bele Crkve. Tek posle prve i druge seobe Srba 1690. i 1737. godine, kada su Arnauti naselili opustošeni kraj, novo ime polako pada u zaborav. Obe su crkve porušene, a olovni krov izliven u kuršume. Neki smatraju da je otuda današnje ime Kuršumlija, ali po mišljenju turkologa, ono vodi poreklo iz staroturskog jezika, na kojem znači Bele Crkve.

    Od uspostavljanja autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve 1219. godine, Kuršumlija je i sedište Belocrkvanske episkopije, a od osnivanja Srpske patrijaršije i sedište Arhiepiskopije.

    Anin drugi dom

    U blizini ušća reke Kosanice u Toplicu, na putu ka selu Pepeljevac, gde je nekada prolazio rimski put a danas železnica iz Niša za Kosovo Polje, nalazi se ruševina prve Nemanjićeve zadužbine.

    Crkva Svete Bogorodice je podignuta na mestu starijeg hrama. Zato je jedna od pretpostavki da je Nemanja u stvari obnovio hrišćansku crkvu iz 6. veka. Zidana je spolja opekom, a iznutra od opeke i kamena. Istorija beleži da se Nemanja posle povlačenja sa vlasti 1196. godine zamonašio, kao i njegova supruga Ana, u crkvi Svetih Petra i Pavla u Rasu. Tom prilikom su uzeli monaška imena Simeon i Anastasija.

    Prvu godinu svog monaškog života Simeon je proveo u Studenici. U jesen 1197. godine Simeon se pridružio sinu, Svetom Savi, na Svetoj Gori. Tamo je uz dozvolu vizantijskog cara 1198. godine počeo gradnju manastira Hilandara.

    Anastasija je ostala u manastiru Svete Bogorodice u Kuršumliji. Majka najvećeg srpskog svetitelja Save bila je kćerka vizantijskog cara Romana IV Diogena. Ana je rodila dva sina, Vukana i Stefana, a znatno kasnije, kada je imala skoro 50 godina, najmlađe dete Rastka, kasnije monaha Savu. Nema sumnje da je grčki jezik Sava naučio od majke.

    Anastasija je preostalih pet godina provela u manastiru, gde je preminula u 75. godini, 21. juna 1200, četiri meseca nakon upokojenja njenog supruga (Stefan Nemanja, monah Simeon, usnuo je u 86. godini u manastiru Hilandaru, 13. februara 1200.).

    O manastiru Svete Bogorodice se neko vreme, u 15. veku, starala i sultanija Mara, kćerka Đurađa Brankovića i žena turskog sultana Murata Drugog, koja je u neposrednoj blizini imala dvor.

    Turci su crkvu u više navrata rušili i palili, ali je ipak nisu do kraja uništili. Priča se da je neki obesni poturica u 13. veku porušio deo crkve i od tog materijala napravio vodenicu na Toplici, koju mu je ubrzo nabujala voda odnela.

    Interesantno je da je u blizini crkve otkriven nakit, prvi primerak ove vrste nađen na teritoriji Srbije.

    Manastir je zapušten posle Velike seobe Srba, nakon čega su Osmanlije skinule olovni krov, čime je započelo njegovo zarušavanje. Vremenom su manastirske građevine porušene, kao i sama crkva od koje je opstao samo deo koji je istraživan 1921. godine i očišćen od rastinja. Konzervacija je rađena i 1948. godine, kao i nedavno, ali u manjem obimu. Crkva, u narodu poznata kao Petkovača (jer se oko nje svake godine na Veliki petak okupljaju vernici), samo je delimično obnovljena. Ostaje nada da će se što pre naći sredstva za obnovu ove svetinje.

    S. Berić
    objavljeno: 30.01.2011. ''Politika''
    где си пошла с крмељиве очи

  17. #57
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Stručnjaci Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture otkrili su u porti manastira Studenica ostatke dve crkve iz 13. veka, izjavio je danas arheolog Marko Popović.

    Manastir Studenica

    - Interesantno je da su ove dve crkve postradale krajem 14. veka, obe su spaljene, nisu nikada obnovljene i na tom mestu više nikada ništa nije građeno - rekao je Popović agenciji Beta.

    Popović je rekao da se ostaci dve crkve nalaze na istočnoj strani manastira i da će pronađeni komadi trpezne keramike biti preneti na ispitivanje u Beograd.

    Marko Popović je kazao da zahvaljujući trogodišnjim arheološkim istraživanjima ove godine konačno otklonjena dilema da li je bedem oko manastira Studenice građen u vreme Stefana Nemanje, ili ranije.


    Zašto je Stefan Nemanja od Studenice pravio tvrđavu?


    Sv. Simeon (Stefan Nemanja) na fresci u Studenici

    - Bilo je mnogo različitih hipoteza, međutim ove godine arheološki podaci nepobitno su pokazali da je bedem građen istovremeno kada i crkva, a to znači da je Stefan Nemanja zamislio Studenicu kao utvrđeni manastir - kazao je Popović.

    On je dodao da u tom istorijskom periodu izgradnja utvrđenih manastira nije bila uobičajena, i da su tek krajem 15. veka zbog opasnosti od Turaka podignuti bedemi oko manastira Ravanice, Manasije i drugih.

    - Postavlja se pitanje šta je nateralo Stefana Nemanju da svoju glavnu zadužbinu opaše bedemima koji predstavljaju pravo utvrđenje, i to je tema o kojoj ćemo morati da razmišljamo i da je proučavamo - rekao je Popović.

    Prema njegovim rečima, istraživanja u manastiru Studenica koje finansira Ministarstvo kulture, ove godine su započeta 15. jula i planirano je da budu završena 15. avgusta.

    - Ove godine nećemo stići da obavimo kompletna iskopavanja, ali kako smo došli skoro do kraja, verujem da će se iduće godine za mesec, ili mesec i po dana, konačno završtiti arheološka istraživanja u Studenici - ocenio je Popović.

    Manastir Studenica je u drugoj polovini 12. veka sagradio Stefan Nemanja, osnivač srednjevekovne srpske države, a Bogorodičina i Kraljeva crkva sagrađene su od belog mermera i sadrže neprocenjive kolekcije vizantijskih živopisa iz 13. i 14. veka.

    izvor: www.blic.rs
    где си пошла с крмељиве очи

  18. #58
    Registrovani Član
    причалица avatar
    Status : причалица je odsutan
    Registrovan : Jun 2009
    Pol:
    Lokacija : under my skin
    Poruke : 58,042
    Tekstova u blogu : 38

    Početno Re: Manastiri Srbije......svedoci vekova!

    Radovi na srednjovekovnom manastiru Manasija, zadužbini despota Stefana Lazarevića kod Despotovca, obavljaju se u većem obimu zahvaljujući boljem finansiranju Ministasrtva kulture i treba očekivati da budu završeni do 2018. godina kada manastir obeležava 600 godina od izgradnje.

    Manastir Manasija

    - Radovi na obnovi Manasije traju relativno dugo i odvijali su se uz prekide nekad kraće, nekad duže, a poslednjih godina, zahvaljujući jednom boljem finansiranju od strane Ministarsva kulture, radovi su obavljeni u većem obimu - rekla je Tanjugu savetnik Republičkog zavoda za zaštitu spomenika Gordana Simić.

    Ona je ocenila da će, ako se finansiranje nastavi istim tempom, u naredne četiri godine mogla bi da budu završena arheološka istraživanja u manastirskoj porti, veći deo radova na manastirskoj trpezariji i okončani radovi na manastirskom utvrđenju, istakla je Simić.

    Simićeva, koja više od 20 godina radi na obnovi Manasije i za sebe kaže da poznaje svaki kamen ugrađen u ovaj manastir, dodala je da su ove godine obavljena arheološka iskopavanja u planiranom obimu i da upravo započinju radovi na manastirskoj trpezariji.

    Trenutno se izvode radovi na spoljnom odbrambenom bedemu, istakla je ona.

    - Manastir 2018. godine obeležava 600 godina od završetka gradnje, taj događaj važan ne samo za Manasiju već za celu Srbiju ubrzaće radove i očekujemo da do 2016, 2017. godine završimo radove koji su vezani za manastir - rekla je Simićeva.

    Ona je potsetila da su arheolozi ove godine, u jugozapadnom delu porte, uz objekat manastirske trpezarije, otkrili ostatke “jedne jako velike zidane peći što sasvim sigurno govori da su se tu nalazile prostorije namenjene kuhinji, pekara, odnosno onaj ekonomski deo koji opslužuje trpezariju”.

    Simićeva je podsetila da je 2006. godine, prilikom arheoloških radova u manastirskoj crkvi, u njenom jugozapadnom delu otkriven grob despota Stefana Lazarevića.

    - Da se radi o despotu Stefanu Lazareviću potvrdile su sve analize uključujući i DNK - rekla je Simić, koja će uskoro o Manasiji objaviti knjigu.

    izvor: ''Tanjug''
    где си пошла с крмељиве очи

Stranica 3 od 3 PrviPrvi 123

Slične teme

  1. Klima Srbije
    Od причалица u forumu Meteorologija
    Odgovora: 32
    Poslednja poruka: 28-09-2014, 07:58
  2. Scenario Srbije
    Od ribizla u forumu Politika
    Odgovora: 9
    Poslednja poruka: 21-07-2011, 10:36
  3. Gradovi Srbije
    Od Ometač u forumu Istorija Srba
    Odgovora: 9
    Poslednja poruka: 10-07-2011, 11:48
  4. Wayne dyer - Mudrost vekova
    Od mare u forumu Filozofija
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 17-06-2011, 13:01
  5. Manastiri Srbije
    Od Man u forumu Religija
    Odgovora: 15
    Poslednja poruka: 27-06-2010, 16:21

Članovi koji su pročitali ovu temu: 0

There are no members to list at the moment.

Oznake za ovu temu

Dozvole

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete slati odgovore
  • Ne možete postavljati priloge
  • Ne možete izmeniti svoju poruku
  •