Svet neće uništiti oni koji čine zlo, nego oni koji to gledaju, a ne preduzimaju ništa.
Albert Einstein
Svet neće uništiti oni koji čine zlo, nego oni koji to gledaju, a ne preduzimaju ništa.
Albert Einstein
Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.
MLAD MESEC - utorak, 21. februar 2012.
Svi okova spadaju
sa onoga ko jasno vidi
i dobro zna stanja
koncentracije i uvida.
Dhammapada, strofa 384
Posetilac manastira upitao je učitelja, poštovanog Ađan Čaa, kako on može da kroz meditaciju vežba koncentraciju (samadhi) kad zapravo ne postoji sopstvo. Učitelj mu objasni da kada razvijamo koncentraciju. mi radimo sa sopstvom. Kada razvijamo uvid (vipassana), tada radimo sa ne-sopstvom. I na kraju, kada zaista znamo šta je šta, tada smo otišli iza i sopstva i ne-sopstva.
S ljubavlju
monah Munindo
Meditacija
Pitanje za danas je zašto bi uopšte trebalo meditirati? U čemu je značaj meditacije? Zašto se ona toliko ističe u Budinom učenju?
Ideja meditacije je još davno definisana na sledeći način: upoznati um, oblikovati um i osloboditi um. Pri tome, upoznavanje uma znači razumeti način na koji naš um funkcioniše. Ako to ne znamo, mi smo zaista nalik običnim mašinama. A kad upoznamo svoj um, tada smo u prilici i da ga oblikujemo. To znači da postanemo njegovi gospodari. jer ako ne postanemo to, postaćemo njegove sluge. Tada nas misli i emocije kontrolišu i posledica toga je sve više patnje. Otuda je vrlo važno naučiti kako da oblikujemo sopstveni um. A kada to postignemo, tada dobijamo oslobođen um. Dakle, važnost meditacije jeste u otkrivanju kako da dođemo do slobodnog uma, uma koji je srećan, uma koji je spokojan, uma u kojem ima mnogo ljubavi.
Još jedna zanimljiva stvar u vezi sa meditacijom jeste da uočimo koliko mnogo stvari činimo da bismo svoje telo održali zdravim. Hranimo ga, čistimo, vežbamo, kada se telo razboli idemo kod lekara po poseban lek. Zaista sve činimo kako bismo telo održali zdravim. No, šta činimo da bismo svoj um održali zdravim? Jeste li ikada razmislili o ovom vrlo važnom pitanju? Pri tome nam mora biti jasno šta naš um čini bolesnim, šta mu škodi. Koji su simptomi bolesti ljudskog uma? Meditacija je upravo to, istraživanje tih simptoma, njihovo uklanjanje i postizanje potpunog zdravlja našeg uma.
S. Goodwin: Why We Should Meditate
![]()
Neprijatna iskustva
Molim vas da shvatite da meditacija ne znači da uvek imamo prijatna, pozitivna iskustva. Zapravo, neprijatna iskustva ne predstavljaju nikakav problem za nas sve dok se ne identifikujemo sa njima. Istinski izazov koji je pred nama je da naučimo kako da radimo sa tim neprijatnim iskustvima, kako da radimo sa fizičkim bolom, kako da radimo sa mentalnim bolom. To je daleko važnije nego da jednostavno doživljavamo prijatna, pozitivna iskustva.
Tako u svakodnevnom životu imamo probleme kao što su bes, napetost, strahovi, tuga, osećaj krivice -- sve te stvari nam zaista stvaraju patnju. Ali uz pomoć svesnosti možemo da ih otkrijemo, možemo da ih istražimo, možemo da eksperimentišemo sa tim problemima. I kada ih istražite, shvatićete da vi sami sebi stvarate problem. Kada to uvidite, možete koristiti mudrost da sebe oslobodite tog problema. Možete koristiti mudrost da razumete šta se odigrava u vašem telu i umu. Kroz to razumevanje stvarate promenu ili pak nastavljate da radite sa problemima, da ih istražujete. Tako i samo neprijatno iskustvo postaje objekat meditacije.
Godwin Samararatne: The Importance of Awareness
Samo znati, ništa više
Veoma važan deo praktikovanja meditacije jeste da smo svesni, da znamo šta se događa. Zato, kad god vam se ukaže prilika vežbajte ovaj kvalitet u sebi, da znate koliko god je moguće više šta se događa u vašem umu i telu, iz trenutka u trenutak. Čak i ako je to neko neprijatno iskustvo, čak i ako je to nešto što smatrate čudnim, samo znajte da se to događa, umesto da počnete da se brinete, razmišljajući: Da li dobro vežbam? Je li normalno imati ovakva iskustva? Nije uopšte nužno da ovako razmišljam, već samo da znam da je to ono što osećam u ovom trenutku, to je osećaj koji doživljavam.
Drugi važan aspekt povezan sa tim da smo svesni, jeste da budemo svesni sa ljubavlju, da znamo to što se događa sa jednim prijateljskim stavom. To može biti isti onaj stav privrženosti sa kojim majka gleda, posmatra svoje dete. Zato kad vežbate posmatranje, svesnost, otkrivanje toga što se desava u ovom trenutku u vašem umu i telu, vežbajte i da na to gledate poput majke koja posmatra svoje dete, sa blagonaklonošću, sa blagošću, sa otvorenošću.
Godwin Samararatne: Quality of Just Knowing
![]()
Dobri ljudi čine dobro , zli ljudi čine zlo, ali samo religija može navesti dobre ljude da čine zlo.
Steven Weinberg
Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.
Put gašenja plamena u umu
Ćunda, nemoguće je da onaj ko i sam tone u mulj izvuče nekog drugog ko tone u isti taj mulj; ali je zato moguće da onaj ko sam ne tone u mulj izvuče nekog drugog ko tone u isti taj mulj. Nemoguće je da onaj ko je i sam neukroćen, nedisciplinovan, [u kome je plamen nečistoća] neugašen, nekog drugog ukroti, disciplinuje i pomogne mu da ugasi [plamen svojih nečistoća]; ali je zato moguće da onaj ko je i sam ukroćen, disciplinovan, [u kome je plamen nečistoća] ugašen, nekog drugog ukroti, disciplinuje i pomogne mu da ugasi [plamen svojih nečistoća].
Buda
Sallekha sutta -- Govor o brisanju, MN 8
![]()
Uspjeh se na Hrid lešinara
Uspjeh se na Hrid lešinara da otpočinem
i vidjeh u podnožju slona kako okupan
izlazi na obalu.
Krotitelj dohvati podbadač i zapovedi mu: "Klekni!"
Slon klekne, a čovjek mu se uspne na pleća.
Vidjeh kako je ljudska moć ukrotila neobuzdanost.
Tad i ja pribrah svoju ćud i bodra odoh u šumu.
Monahinja Dantika
Therigatha, III.5
![]()
Ne gledaj na ovaj svet sa strahom i gnušanjem. Hrabro se suoči bez obzira na Božiju volju.
Morihei Ueshiba
Dhamma
Suština Budinog učenja može se sumirati u dva principa: Četiri plemenite istine i Plemeniti osmostruki put. Prvi princip obuhvata teoriju i prvenstvena reakcija koju on izaziva jeste razumevanje; drugi obuhvata praksu, u najširem smislu te reči, i pre svega poziva na vežbanje. Unutar strukture učenja ova dva principa povezana su u jednu neraskidivu celinu koja se naziva Dhamma-Vinaya, Učenje-i-praksa ili, ukratko, Dhamma. Unutrašnje jedinstvo Dhamme garantuje činjenica da poslednja od Četiri plemenite istine, istina o putu, govori zapravo o Plemenitom osmostrukom putu, dok prvi član Plemenitog osmostrukog puta, ispravno razumevanje, predstavlja u stvari razumevanje Četiri plemenite istine. Tako ova dva principa prodiru i uključuju jedan drugog, jer formula Četiri plemenite istine sadrži Osmostruki put i Plemeniti osmostruki put sadrži četiri istine.
Bhikkhu Bodhi: The Noble Eightfold Path
Plemeniti osmostruki put
PUN MESEC - sreda, 7. mart 2012 - Magha puđa
Kao što kap vode sklizne sa lotosovog lista
isto tako i jadi ne prianjaju za one
koji su sebe oslobodili otrovnih žudnji.
Dhammapada, strofa 336
Jadi života nas lako ubede da su upravo oni najvažnija stvar. Čini nam se da od nas traže ogromnu količinu pažnje. Međutim, Buda nas podučava da su svesnost i mudro promišljanje najvažniji. Ako je naše praktikovanje svesnosti dovoljno zrelo, bićemo u stanju da posmatramo patnju kad se pojavi, a da ne postanemo suviše fascinirani njome. Takođe ćemo biti u stanju da promišljamo o stvarnosti tih raspoloženja koja nas obuzimaju, a ne samo da se lepimo za njih. Jer ona nisu konačna stvarnost -- ona dolaze i prolaze. I postoji razlog njihovog nastanka. Kada jednom prepoznamo taj razlog, kaže Buda, patnja jednostavno sklizne sa nas.
S ljubavlju
monah Munindo
Ispravna i pogrešna pažnja
Monasi, uklanjanje nečistoća je za onoga koji zna i vidi. Kažem vam, nije za onoga ko ne zna i ne vidi. A šta to on zna i vidi? Ispravnu pažnju i pogrešnu pažnju. Kada je monah nepažljiv, još nenastale nečistoće nastaju, a one već nastale se uvećavaju. Kada je monah pažljiv, još nenastale nečistoće ne nastaju, a već nastale nečistoće nestaju.
Buda
Sabbasava sutta, MN 2
![]()
Ispravan napor
Buda je mnogo puta isticao potrebu za naporom, za marljivošću, trudom i upornom istrajnošću. Razlog zašto je napor ključan leži u tome da svako sam za sebe mora da se izbori za sopstveno oslobođenje. Buda čini ono što može pokazujući gde je put oslobođenja. Za ostalo je neophodno praktikovanje tog puta, a to je zadatak koji traži energiju. Ta energija biće uložena u negovanje uma, a to je centralna tačka čitavog puta. Polazna pozicija jeste zamućen um, pun strasti i obmana; cilj jeste oslobođeni um, pročišćen i obasjan mudrošću. Ono što se nalazi između to dvoje jeste neprekidni napor da se zamućeni um transformiše u oslobođeni um. Ovaj posao samopročišćenja nije lak, ali nije ni nemoguć. Sam Buda i njegovi učenici predstavljaju živi dokaz da ovaj zadatak nije nemoguć. Oni nas takođe uveravaju da svako ko sledi put može stići do istog cilja. Ali ono što je za to neophodno jeste napor, vežbanje vođeno odlučnošću: "Necu odustati od svojih napora sve dok ne dostignem ono što jeste dostižno čvrstom istrajnošću, energičnošću i trudom."
Bhikkhu Bodhi: The Noble Eightfold Path
![]()
''Sa nepravdom možeš sav svet proći, ali se nazad ne možeš vratiti." -
Dostojevski
Prelazak bujice
"Kažite mi, dragi gospodine, kako ste vi prešli preko ove bujice [života]?".
"Ja sam, prijatelju, preko ove bujice prešao ne zaustavljajući se u mestu i ne jureći suviše napred."
"Ali kako ste, dragi gospodine, prešli preko ove bujice ne zaustavljajući se u mestu i ne jureći suviše napred?"
"Kada sam se zaustavljao u mestu, tonuo sam, ali kada sam jurio suviše napred upadao sam u vrtlog. Tako sam prešao preko ove bujice. ne zaustavljajući se u mestu i ne jureći suviše napred."
Buda
Ogha sutta, SN I.1
![]()