Stranica 44 od 48 PrviPrvi ... 344243444546 ... ZadnjaZadnja
Pokazuje rezultate 861 do 880 od 943

Tema: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

  1. #861
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    17. avgust







    1552 - U Beogradu je štampana prva knjiga ćirilicom, poznata kao "Beogradsko četvorojevanđelje". Knjigu, koja predstavlja dragocen izvor za upoznavanje prilika u Beogradu sredinom 16. veka, štampao je Trojan Gundulić, pripadnik dubrovačke kolonije u Beogradu.

    1629 - Rođen je Jan Sobjeski, poljski kralj (1674-96), nacionalni heroj koji se uspešno borio protiv Švedske, Turske, Tatara i Kozaka. Slavljen je kao spasitelj Evrope, kada je 1683. oslobodio Beč turske opsade i time sprečio prodor Turske u srednju Evropu.

    1743 - Mirom u Abou, kojim je Rusiji pripao južni deo Finske, okončan je rusko-švedski rat (1741-43).

    1753 - Rođen je češki slavista Jozef Dobrovski, najznačajnija ličnost češkog narodnog preporoda, autor gramatike češkog jezika i "Udžbenika staroslavenskog jezika" (1822), prve naučne gramatike staroslavenskih jezika.

    1786 - Rođen je američki nacionalni junak i političar Dejvi Kroket, član Kongresa SAD od 1827. do 1831. i od 1833. do 1835. Poginuo je u martu 1836. braneći tvrđavu Alamo od Meksikanaca.

    1786 - U Potsdamu je umro pruski kralj Fridrih II Veliki, koji je tokom vladavine od 1740. do smrti stvorio od Pruske evropsku silu. Nasledio ga je Fridrih Vilhelm II.

    1850 - Danska je prodala Velikoj Britaniji sva utvrđenja i vlasnička prava nad Zlatnom obalom u Africi.

    1879 - Osnovana je Francuska kompanija za izgradnju Panamskog kanala na čelu sa Ferdinandom de Lesepsom. Kompanija je bankrotirala 1889. izazvavši veliki politički skandal u Francuskoj, a gradnju kanala nastavile su SAD, nakon što su 1902. otkupile francusku koncesiju, dotad izvršene radove i znatan deo opreme za 40 miliona dolara i osnovale Zonu Panamskog kanala (1903).



    1887 - Rođen je Karlo I, poslednji austrijski car (1916-18) i ugarsko-hrvatski kralj (1916-19), naslednik Franca Jozefa I. Nakon neuspelih pokušaja da u toku Prvog svetskog rata sklopi separatni mir i monarhiju reformiše u federalnu državu, bio je prinuđen da se odrekne prestola i emigrira u Švajcarsku.

    1896 - Džorž Karmak otkrio je zlato u pritoci reke Klondajk u Kanadi, izazvavši jednu od najmasovnjih "zlatnih groznica".

    1908 - Umro je srpski pisac Radoje Domanović, majstor političke satire, koja u njegovim najboljim pripovetkama ("Stradija", "Vođa", "Danga") doseže nivo univerzalne kritike ljudske naravi i društvenih institucija.

    1941 - Nemci su u Drugom svetskom ratu obesili na Terazijama u centru Beograda tela petorice srpskih rodoljuba.

    1943 - Savezničke snage uspostavile su, u Drugom svetskom ratu, kontrolu na Siciliji.

    1945 - Vođa indonežanske borbe za nezavisnost Ahmed Sukarno proglasio je nezavisnost Indonezije od Holandije i osnivanje jedinstvene Republike Indonezije. Holandija je priznala suverenitet Indonezije tek 1949, nakon četvorogodišnjeg indonežansko-holandskog rata.

    1960 - Afrička država Gabon stekla je nezavisnost od Francuske.

    1962 - Čuvari Berlinskog zida ranili su 18-godišnjeg Petera Fehtera kada je pokušao da pobegne preko Berlinskog zida i pustili ga da umre od gubitka krvi. Taj slučaj postao je simbol tragedije do koje je dovelo podizanje zida između Istočne i Zapadne Nemačke, a dvojica čuvara optuženi su u julu 1996. za ubistvo bez predumišljaja.

    1976 - U zemljotresu koji je izazvao ogromne talase, na filipinskom ostrvu Mindanao poginulo je oko 8.000 ljudi.

    1985 - U eksploziji automobila-bombe u hrišćanskom delu Bejruta poginulo je 60 i povređeno 100 ljudi.

    1987 - Nemački ratni zločinac Rudolf Hes, zamenik Adolfa Hitlera, izvršio je samoubistvo u 93. godini u berlinskom zatvoru Špandau, u kome je izdržavao kaznu doživotne robije na koju je osuđen u Nirnberškom procesu 1946.

    1988 - Od eksplozije bombe podmetnute u vojni avion poginuo je pakistanski diktator, general Mohamed Zija ul Hak. Sa predsednikom Pakistana poginuo je i ambasador SAD u Islamabadu Arnold Rafel.

    1990 - Nakon najave Srpskog nacionalnog veća da će raspisati referendum o autonomiji Srba u Hrvatskoj, specijalne snage hrvatske policije napale su policijske stanice u srpskim opštinama Obrovac i Benkovac. Srbi su odgovorili podizanjem barikada na saobraćajnicama, čime je počela pobuna Srba u Kninskoj krajini.

    1996 - Sa kosmodroma u Bajkonuru u vasionu je poletela prva Francuskinja, Klaudija Andre Dešaj koja je potom provela 16 dana u naučnoj misiji na ruskoj svemirskoj orbitalnoj stanici "Mir".

    1999 - U najtežoj prirodnoj katastrofi u istoriji Turske, u zemljotresu sa epicentrom kod grada Izmit, 150 kilometara zapadno od Istanbula, poginulo je više od 30.000 ljudi.

    2001 - Nezadovoljna radom vlade Srbije, Demokratska stranka Srbije donela je odluku da povuče svoje predstavnike iz vlade. Bio je to početak ozbiljne krize u Demokratskoj opoziciji Srbije (DOS) koja je izbornom pobedom u septembru 2000. srušila desetogodišnji režim Slobodana Miloševića.

    2004 - Umro je Žerard Suzej jedan od najvećih francuskih baritona.

    2005 - Umro je bolivijski fotograf Fredi Alborta koji je 1967. snimio čuvenu fotografiju ubijenog legendarnog gerilskog vođe Če Gevare.
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  2. #862
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    18. avgust







    Francuski književnik Onore de Balzak umro na današnji dan 1850. godine. Kamen-temeljac Narodnog pozorišta u Beogradu postavljen 18. avgusta 1868. Jugoslavija treći put postala svetski prvak u košarci, na 11. svetskom prvenstvu u Argentini, 1990. godine.


    Francuski književnik Onore de Balzak umro je na današnji dan 1850. godine. Rođen je 14. maja 1799. godine u Turu, završio je prava u Parizu. Šest godina po završetku studija, mimo volje roditelja, pisao je romane koje je objavljivao pod tuđim imenom. Balzak je otkrio sav značaj i sve bogatstvo privatnog života sadašnjice, slikao svet svoga vremena i pisao istoriju savremene naravi. Balzak se sa pravom može smatrati tvorcem modernog romana. Pre njega, roman je smatran za niži književni rod. Pored mnogobrojnih dela, među kojima su najpoznatija Evgenija Grande i Čiča Gorio, Balzak je zamislio čitavo jedno zdanje od oko 100 dela, sa preko 1.500 likova koji bi bili međusobno povezani u zajednički svet kojem je dao ime Ljudska komedija. Po Balzakovoj koncepciji, taj ciklus Ljudske komedije ima tri osnovna dela: Studije naravi, Filozofske studije i Analitičke studije. Balzak spada u najveće francuske i svetske romansijere.

    Kamen-temeljac Narodnog pozorišta u Beogradu postavljen je 1868. godine. Te godine, kada je osnovano Narodno pozorište u Beogradu, Srbija je jedva imala nešto preko milion dve stotine hiljada stanovnika. Posle više pokušaja, koji datiraju još od 1842. godine, da se u Beogradu osnuje stalno profesionalno pozorište, a koji su iz različitih razloga bili kratkog daha, ali su nedvosmisleno pokazali da ovoj zemlji i njenoj prestonici teatar treba - 1868. godine je osnovano Narodno pozorište u Beogradu. Prva predstava, Đurađ Branković Karolja Obernjaka, održana je 22. novembra 1868. u gostionici Kod engleske kraljice, koja je sledećih godinu dana bila privremeni dom Pozorišta.

    1750. - Rođen Antonio Salijeri, italijanski kompozitor i dirigent (Lenjago, 18.8.1750 - Beč, 7.5.1825)

    1805. - Bitka na Ivankovcu u Prvom srpskom ustanku

    1830. - Rođen Franc Jozef I, austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj (Šenbrun, 18.8.1830 - Šenbrun, 21.11.1916)

    1831. - Rođen Kornelije Stanković, kompozitor, horovođa i pijanista (Budim, 18.8.1831 - Budim, 5.4.1865)

    1872. - Umro Petar Preradović, književnik (Grabrovica, 19.3.1818 - Farafeld, 18.8.1872)

    1876. - Rođen Dragutin Dimitrijević Apis, general (Beograd, 18.8.1876 - Solun, 26.6.1917)

    1908. - Rođen Milan Ristić, kompozitor, akademik (Beograd, 18.8.1908 - Beograd 20.12.1982)

    1918. - Rođena Elza Morante, italijanska književnica (Rim, 18.8.1918 - Rim, 26.11.1985)

    1922. - Rođena Šeli Vinters, američka filmska glumica, dobitnica Oskara (Sent Luis, 18.8.1922 - Beverli Hils, 14.1.2006)

    1922. - Rođen Alan Rob Grije, francuski književnik, scenarista i filmski reditelj, akademik (Brest, 18.8.1922 - Pariz, 18.2.2008)

    1923. - Rođen Pavle Popović, književnik (Berane, 18.8.1923 - Novi Sad, 5.8.2001)

    1926. - Rođen Ilija-Ika Gligorijević, arhitekta (Beograd, 18.8.1926 - Beograd, 30.3.2007)

    1932. - Rođen Raško Jovanović, književnik, pozorišni i književni istoričar i kritičar (Beograd, 18.8.1932)

    1933. - Rođen Roman Polanski, poljski filmski reditelj, dobitnik Oskara (Pariz, 18.8.1933)

    1937. - Rođen Robert Redford, američki filmski glumac, dobitnik Oskara (Santa Monika, 18.8.1937)

    1948. - U Beogradu potpisana Dunavska konvencija

    1952. - Rođen Patrik Svejzi, američki filmski glumac (Hjuston, 18.8.1952 - Los Anđeles, 14.9.2009)

    1964. - Sportistima Južne Afrike zabranjeno je da učestvuju na Olimpijskim igrama zbog politike aparthejda u toj zemlji

    1990. - Jugoslavija treći put postala svetski prvak u košarci, na 11. svetskom šampionatu u Argentini

    1994. - Umro Elijas Kaneti, književnik, nobelovac (Ruščuk, 25.7.1905 - Cirih, 18.8.1994)

    2003. - Umro Miroslav-Mirko Kamenjašević, atletičar, sportski novinar Radio Sarajeva (Tuzla, 2.8.1921 - Hirona, 18.8.2003)

    2003. - Umrla Tatjana Lukjanova, pozorišna, filmska i TV glumica (Beograd, 6.11.1923 - Beograd, 18.8.2003)

    2004. - Umro Elmer Bernštajn, američki kompozitor filmske muzike, dobitnik Oskara (Njujork, 4.4.1922 - Kalifornija, 18.8.2004)

    2008. - Umro Miodrag Draganić, izdavač, direktor izdavačke kuće "Draganić" (Kusić, 1949 - 18.8.2008)

    2008. - Umro Božidar Ćetković, šahista, majstor FIDA, prvak Crne Gore (Podgorica - Beograd, 18.8.2008)

    2009. - Umro Kim Dae Džung, predsednik Republike Koreje, nobelovac (Kvangdžu, 3.12.1925 - Seul, 18.8.2009)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  3. #863
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    19. avgust






    Srpski književnik Danko Popović rođen na današnji dan 1928. godine. Jednog od najvećih liričara 20. veka Federika Garsiju Lorku, 19. avgusta 1936. godine streljali su frankisti.

    Na današnji dan 1928. godine rođen je srpski književnik Danko Popović. Pravni fakultet završio je u Beogradu, gde je proveo najveći deo života. Autor je više pripovedaka, eseja i romana, filmskih scenarija, radijskih i televizijskih drama, a postao je poznat romanom Knjiga o Milutinu, verovatno najtiražnijim romanom srpske književnosti druge polovine 20. veka. Dela: romani - Gospodari, Oficiri, Svinjski ujed, Udovice, Čarapići, Kuća Lukića, Konak u Kragujevcu, pripovetke Svečanost i Kukurek i kost, knjige eseja Vreme laži, Događaji i priviđenja, Na krstu i raskršću, Nespokoji, Božur i trnje, Seobe stare i nove i Četiri vetra. Umro je u Beogradu 7. avgusta 2009. godine.

    Španskog pisca, muzičara i slikara Federika Garsiju Lorku (Fuantevakeros, 15.6.1899 - Granada, 19.8.1936), jednog od najvećih liričara 20. veka, 1936. godine na današnji dan streljali su frankisti u Visnaru kraj Granade. Njegove pesme pisane su duboko samosvojnim jezikom po formi bliskom nadrealističkom maniru. Nazivali su ga "andaluzijski slavuj", pošto je njegovo delo prožeto duhom i bojama španskog juga. Višestruko obdaren, bio je omiljen za života, a posle tragične smrti postao je najčitaniji svetski pesnik. Dela: zbirke pesama Ciganski romansero, Pesnik u Njujorku, Knjiga pesama, Pesme, Tamaritski divan, poema Kante Hondo, tužbalica Plač za Ignasijom Sanćesom Mehijasom, drame Leptirove čarolije, Marijana Pineda, Čudesna obućarka, Don Kristobalovo malo pozorište, Ljubav don Perlimplina, Belise u njihovom vrtu, Donja Rosita neudata, Krvava svadba, Jerma, Dom Bernarda Albe.

    14. - Umro Oktavijan Avgust, rimski car
    (23.9.63. p.n.e - Nola, 19.8.14. n.e.)

    1662 - Umro Blez Paskal, francuski filozof, matematičar i fizičar
    (Klermon Feran, 19.6.1623 - Pariz, 19.8.1662)

    1741 - Danski moreplovac Vitus Jonas Bering otkrio Aljasku

    1819 - Umro Džems Vat, škotski inženjer, konstruktor parne mašine
    (Grinok, 19.1.1736 - Hitfild, 19.8.1819)

    1871 - Rođen Orvil Rajt, američki pilot i konstruktor aviona, sa bratom Vilburom izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva
    (Dejton, 19.8.1871 - podaci o smrti nepoznati)

    1883 - Rođena Gabrijela-Koko Šanel, francuska modna kreatorka
    (Somur, 19.8.1883 - Pariz, 10.1.1971)

    1893 - Zlatibor postao turističko mesto

    1899 - Rođen German (Hranislav Đorić), srpski patrijarh
    (Jošanička banja, 19.8.1899 - Beograd, 27.8.1991)

    1907 - Rođen Radovan Zogović, književnik i prevodilac
    (Mašnica, 19.8.1907 - Beograd, 4.1.1986)

    1922 - Rođen Predrag Knežević Kneža, novinar i urednik Radio Beograda, bard sportskog novinarstva
    (Kruševac, 19.8.1922 - Beograd, 7.8.2008)

    1929 - Umro Sergej Pavlovič Djagiljev, ruski baletski koreograf
    (Gruzin, 19.3.1872 - Venecija, 19.8.1929)

    1933 - Školski brod "Jadran" upisan u flotnu listu Kraljevske Ratne mornarice

    1945 - Rođen Bil Klinton, američki političar i državnik, predsednik SAD
    (Houp, 19.8.1945)

    1945 - Rođen Jan Gilan, engleski pevač, kompozitor i pesnik, član grupe "Dip Parpl"
    (Hautslou, 19.8.1945)

    1983 - Umro Aleksandar Ranković, političar, načelnik OZNA, ministar unutrašnjih poslova Srbije, narodni heroj
    (Draževac, 28.11.1909 - Dubrovnik, 19.8.1983)

    1990 - Pobedom nad Sovjetskim Savezom na 11. svetskom prvenstvu u Argentini Jugoslavija treći put postala svetski šampion u košarci

    1996 -Udes ruskog transportnog aviona "iljušin" u blizini aerodroma "Beograd"

    1997 - Umrla Maja Dimitrijević, pozorišna, filmska i TV glumica
    (Zagreb, 10.1.1926 - Beograd, 19.8.1997)

    2000 - Predstavljen Ugovor sa narodom Demokratske opozicije Srbije

    2003 - Poginuo Seržo Vijeira de Melo, brazilski diplomata, specijalni predstavnik UN u Iraku
    (Rio de Žaneiro, 15.3.1948 - Bagdad, 19.8.2003)

    2007 - Umro Slobodan Kojić, akademski slikar
    (18.5.1955 - 19.8.2007)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  4. #864
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    20. avgust






    Na današnji dan preminuo nemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling. Rođen Radživ Gandi, nekadašnji premijer Indije i sin Indire Gandi. Godine 1914. okončana Cerska bitka u Prvom svetskom ratu.


    Nemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling preminuo je na današnji dan 1854. godine. Sa 15 godina upisao se na Univerzitet u Tibingenu. Na Univerzitetu su Šelinga zanimale i filozofija i teologija. Rano nagoveštava istorijsko-kritički metod, koji je kasnije dobio detaljnu obradu u novotibingenskoj školi. Uticaji Francuske revolucije i entuzijazam nadolazećeg romantizma, naišli su na živi odziv kod Šelinga i u krugu njegovih prijatelja. Zahvaljujući Fihteovom trudu i Geteovoj podršci, postaje profesor u Jeni. U to vreme tesno sarađuje sa romantičarskim kružokom - braćom Šlegel, Gardenbergom i drugima. Duša toga kružoka bila je Karolina Šlegel, žena jednog od braće Šlegel, koja je u germanskim književnim krugovima igrala ulogu nemačke De Stal. Njen uticaj na predstavnike romantičarske i filozofske literature bio je jako veliki. U najvećem je stepenu na sebi ispitao taj uticaj sam Šeling, pridobivši Karolinu Šlegel za bliskog prijatelja, a potom i za predanu ženu. Kuno-Fišer sa punim pravom je Karolinu nazvao Šelingovom muzom. Njeno interesovanje za filozofska pitanja, a naročito bezgranična vera u Šelingovu filozofsku genijalnost, uslovilo je taj duhovni nivo, kojim se karakteriše najproduktivniji period njegovog života, donevši mu gromoglasnu popularnost i veliki ugled među savremenicima.

    Indijski političar i državnik, premijer Indije i sin Indire Gandi, Radživ Gandi rođen je 20. avgusta 1944. godine. Postao je najmlađi predsednik vlade u indijskoj istoriji. Bio je profesionalni pilot pre nego što je postao političar. Oženio se Sonjom Gandi, koju je sreo na koledžu. Distancirao se od politike sve do smrti njegova brata 1980. Posle atentata na njegovu majku Indiru Gandi 1984. vođe Kongresne partije su ga ubedili da postane predsednik vlade. Te godine 1984. ostvario je veliku pobedu na izborima. Kao političar krenuo je da razmontira kvote, dozvole i tarife, koje su bile najveći izvor korupcije. Modernizovao je ekonomiju, telekomunikacije, obrazovanje i poticao nauku. Poboljšao je odnose sa SAD. Indijske trupe je poslao u mirovnu misiju u Šri Lanku, ali to se loše završilo povlačenjem indijske vojske. Skandal sa Boforsima razbio je sliku o njemu kao nekorumpiranom političaru, pa je 1989. izgubio izbore. Ostao je vođa Kongresne stranke do 1991. Ubijen je tokom kampanje. Žena samoubica ga je ubila tbog njegova mešanja u sukob u Šri Lanki. Njegova žena Sonja Gandi postala je vođa Kongresne stranke 1998. i dovela je partiju do pobede 2004.

    1860. - Rođen Rejmon Poenkare, francuski državnik, premijer i predsednik Francuske, akademik (Bar l dik, 20. 08. 1860 - Pariz, 15. 10. 1934)

    1872. - Izašao poslednji broj književnog časopisa Danica

    1876. - Poginuo Nikolaj Nikolajevič Rajevski, pukovnik ruske armije, dobrovoljac u srpsko-turskom ratu (Razumovka, 1840 - Gornji Adrovac, 20. 08. 1876)

    1901. - Rođen Salvatore Kvazimodo, italijanski književnik, nobelovac (Sirakuza, 20. 08. 1901. - Napulj, 14. 06. 1968)

    1914. - Završena Cerska bitka u Prvom svetskom ratu

    1929. - Rođen Miodrag Radovanović - Mrgud, pozorišni, filmski i TV glumac (Čačak, 20. 08. 1929)

    1941. - Rođen Slobodan Milošević, političar, predsednik SPS-a, predsednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije (Požarevac, 20. 08. 1941 - Hag, 11. 03. 2006)

    1941. - Rođen Peter Šider, austrijski političar, predsednik Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (Beč, 20. 08. 1941)

    1942. - Rođen Ajzak Hejz, američki soul muzičar, dobitnik "Oskar"-a (Kovington, 20. 08. 1942 - Memfis, 10. 08. 2008)

    1943. - Rođen Dragan Nikolić, pozorišni, filmski i TV glumac (Beograd, 20. 08. 1943)

    1969. - Rođen Dragan Jaćimović, planinar, osvajač Mont Everesta (Užička Požega, 20. 08. 1969)

    1978. - Umro Miodrag Borisavljević, književnik (Užice, 11. 09. 1893 - Beograd, 20. 08. 1978)

    1994. - Umro Aleksandar - Saša Petrović, filmski reditelj i književnik (Pariz, 14. 01. 1929 - Pariz, 20. 08. 1994)

    1994. - Umro Robert Roždestvenski, ruski književnik (Kosika, 20. 06. 1932 - Moskva, 20. 08. 1994)

    1994. - Umro Lajnus Poling, hemičar i pacifista, nobelovac (Portland, 28. 02. 1901- Big Sur, 20. 08. 1994)

    1995. - Umro Hugo Prat, italijanski strip-crtač (Venecija, 15. 06. 1927 - Lozana, 20. 08. 1995)

    2001. - Umro Fred Hojl, britanski astronom i matematičar (Bingli, 24. 06. 1915 - Burnmaut, 20. 08. 2001)

    2006. - Umro Aleksandar Petrović, atletski trener (Ćuprija, 14. 11. 1934 - Ćuprija, 20. 08. 2006)

    2007. - Umro Branimir Živojinović, prevodilac, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, urednik Srpske književne zadruge (Beograd, 10. 06. 1930 - Beograd, 20. 08. 2007)

    2008. - Umro Hua Guofeng, kineski političar, generalni sekretar KP Kine (Jaočeng, 16. 02. 1921- Peking, 20. 08. 2008)

    2011. - Umro Rajko Samardžija, akademski slikar (Draksenić, 1930 - 20. 08. 2011)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  5. #865
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    21. avgust






    1690. - Izdat "Privilegij" austrijskog cara Leopolda o povlasticama Srbima na teritoriji Austrije


    1780. - Rođen Jernej Kopitar, slavista
    (Repnje, 21. 08. 1780 - Beč, 11. 08. 1844)

    1900. - Umro Ilija Ognjanović - Abukazem, književnik
    (Novi Sad, 12. 05. 1845 - Budimpešta, 21. 08. 1900)

    1904. - Rođen Kaunt Bejzi, američki džez - pijanista
    (Red Benk, 21. 08. 1904 - Holivud, 26. 04. 1984)

    1907. - Rođen Haj Zaret, američki književnik
    (Njujork, 21. 08. 1907 - Vestport, 02. 07. 2007)

    1935. - Rođen Toma Mihajlović, novinar i foto-reporter listova "Arena" i "Novosti" (Paraćin, 21. 08. 1935 - Beograd, 26. 05. 2007)

    1936. - Rođen Vilt Čemberlen, američki košarkaš
    (Filadelfija, 21. 08. 1936 - Los Anđeles, 12. 10. 1999)

    1940. - Ubijen Lav Davidovič Bronštajn Trocki, ruski revolucionar
    (Ivanovka, 07. 11. 1879 - Meksiko Siti, 21. 08. 1940)

    1944. - Počela međunarodna konferencija u Dambarton Oksu posvećena osnivanju Organizacije ujedinjenih nacija

    1951. - Umro Konstant Lambert, engleski kompozitor, dirigent i muzički kritičar (London, 23. 08. 1905 - London, 21. 08. 1951)

    1958. - Umro Stevan Hristić, kompozitor i dirigent, osnivač i šef Beogradske filharmonije, profesor i rektor Muzičke akademije u Beogradu, akademik (Beograd, 19. 06. 1885 - Beograd, 21. 08. 1958)

    1964. - Umro Palmiro Toljati, italijanski političar, osnivač i generalni sekretar KP Italije (Đenova, 26. 03. 1893 - SSSR, 21. 08. 1964)

    1968. - Trupe Varšavskog pakta okupirale Čehoslovačku

    1979. - Umro Đuzepe Meaca, italijanski fudbaler, reprezentativac
    (Milano, 23. 08. 1910 - Rapalo, 21. 08. 1979)

    1986. - Rođen Jusein Bolt, jamajčanski atletičar, svetski i olimpijski šampion (Triloni, 21. 08. 1986)

    1991. - Neuspeli državni udar u Sovjetskom Savezu

    2005. - Umro Branislav-Ciga Milenković, pozorišni, filmski i TV glumac (Cerovac, 20. 04. 1931- Beograd, 21. 08. 2005)

    2008. - Umro Mario Bertok, hrvatski šahista, internacionalni majstor, reprezentativac Jugoslavije (Zagreb, 02. 09. 1929 - Zagreb, 21. 08. 2008)

    2010. - Umro Kristof Šlingenzif, nemački reditelj
    (Oberhauzen, 24. 10. 1960 - Berlin, 21. 08. 2010)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  6. #866
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    22. avgust






    Na današnji dan rođen je francuski kompozitor Klod Debisi i nemačka režiserka Leni fon Rifenštal. Rifenštalova je autorka kontroverznog dokumentarnog filma "Trijumf volje", koji se smatra ključnim filmom nacističke filmske propagande.


    Na današnji dan 1862. godine u Sen Žermenu je rođen Klod Debisi, francuski kompozitor. Debisi je studirao kompoziciju na pariskom Konzervatorijumu. Kao dobitnik "Rimske nagrade" proveo je dve godine na usavršavanju u Italiji. Po povratku u Pariz, kretao se u krugu umetnika okupljenih oko Stefana Malarmea. Pored komponovanja, Debisi je povremeno nastupao kao pijanista i dirigent vlastitih dela u Londonu, Beču, Budimpešti, Rimu... Takođe, pisao je studije i muzičke kritike. Debisijeva umetnička estetika i muzičko delo zasnovano na neposrednosti izražavanja imali su dalekosežan uticaj na evropsku muziku. Potisnuta je dominacija Vagnerovog stila i postavljeni su temelji razvoja moderne muzike. Debisijeva najpoznatija dela su: opera Paleas i Melisanda, balet Igre, orkestarska dela: Preludijum za poslepodne jednog fauna, Nokturno i More, kao i niz klavirskih dela i solo - pesma na stihove Bodlera, Verlena i Malarmea.

    Godine 1902. u Berlinu je rođena Leni fon Rifenštal, nemačka filmska glumica, igračica, režiser i fotoreporter. Leni je studirala slikarstvo i balet, a dvadesetih godina prošlog veka pojavila se u nekoliko "planinskih" filmova. Reč je o žanru, koji su izmislili Nemci uoči dolaska nacista na vlast. Godine 1932, režirala je film prepun vizuelne lepote i misticizma Plavo svetlo. To delo je bilo razlog velike Hitlerove želje da upozna autorku filma. Poznanstvo sa Hitlerom za Leni Rifenštal bilo je ključ njenog uspeha, ali i zla kob. Tri godine kasnije, po Hitlerovoj porudžbini, snimila je kontroverzni dokumentarni film Trijumf volje, u kome je prikazala nacistički kongres sa Paradom u Nirnbergu. To ostvarenje se smatra ključnim filmom nacističke filmske propagande. Tehnički savršeno izveden, uz upotrebu 30 kamera, što je bilo nezamislivo za doba u kome je nastao, film Trijumf volje decenijama je izazivao polemike među filmskim kritičarima i teoretičarima oko odnosa propagandnih ciljeva i njegovog fascinantnog vizuelnog jezika. Na Svetskoj izložbi u Parizu, Leni je za taj film dobila "Zlatnu medalju", a sledeći veliki dokumentarac Olimpija, posvećen Olimpijadi u Berlinu 1936, nagrađen je "Musolinijevim peharom" - nagradom Venecijanskog festivala, 1938. godine. Svoj bogati lični i profesionalni život, Leni fon Rifenštal je opisala u memoarima pod nazivom Oticanje vremena. Povodom obeležavanja stogodišnjice njenog rođenja prikazan je dokumentarni film Podvodne impresije, koji je Leni snimila tokom svojih ronilačkih izleta u egzotičnim morima.

    1874 - Rođen Maks Šeler, nemački filozof
    (Minhen, 22.8.1874 - Frankfurt na Majni, 19.5.1928)

    1878 - Osnovan Vojni muzej u Beogradu

    1908 - Rođen Anri Kartije Breson, francuski fotograf
    (Šantel, 22.8.1908 - Il-sur-Sorg, 2.8.2004)

    1911 - Iz pariskog Luvra ukradena Leonardova "Mona Liza", vraćena 1913. godine

    1914 - Sagrađen prekookeanski brod "Dulos", 1978. godine pretvoren u najveću ploveću knjižaru na svetu

    1919 - Rođena Darinka Vukotić Plaović, pozorišna glumica
    (Kraljevo, 22.8.1919 - 21.5.2007)

    1925 - Rođen Milivoj Jugin, vazduhoplovni inženjer, novinar i publicista (Kikinda, 22.8.1925)

    1927 - Rođen Aleksandar Obradović, kompozitor
    (Bled, 22.8.1927 - Beograd, 1.4.2001)

    1936 - Rođen Dobrica Erić, pesnik (Donja Crnuća, 22.8.1936)

    1942 - Umro Mihail Mihajlovič Fokin, ruski baletski igrač, koreograf i pedagog (Petrograd, 23.4.1880 - Njujork, 22.8.1942)

    1948 - U Zabrežju kod Obrenovca odigrana prva noćna fudbalska utakmica u Jugoslaviji, između lokalnog kluba "Drvodeljac" i beogradskog "Partizana"

    1971 - Rođen Vojin Ćetković, pozorišni, filmski i TV glumac
    (Kruševac, 22.8.1971)

    1997 - Umro Borislav-Bora Ilić, novinar i urednik RTS-a
    (Prislonica, 1938 - Beograd, 22.8.1997)

    2001 - Umro Petar Cvejić, reditelj RTB-a
    (Beograd, 16.2.1935 - Beograd, 22.8.2001)

    2007 - Umro Kemal Hrustanović, bosanski scenograf, profesor Akademije dramskih umetnosti u Sarajevu (Gacko, 4.10.1941 - Goražde, 22.8.2007)

    2009 - Umro Ratko Nikić, novinar i urednik Radio Beograda
    (Beograd, 1.12.1948 - Beograd, 22.2009)

    2010 - Umro Stjepan Bobek Štef, fudbaler i trener, reprezentativac
    (Zagreb, 3.12.1923 - Beograd, 22.8.2010)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  7. #867
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    23. avgust






    Grčki državnik Elefterios Venizelos, veliki prijatelj Srbije, rođen 23. avgusta 1864. godine. Televizija Beograd počela da emituje program na današnji dan 1958. Prvi televizijski prenos između SAD i Evrope emitovan 1962. godine.


    Grčki državnik Elefterios Venizelos, osnivač Liberalne stranke i predsednik vlade u pet mandata od 1910. do 1933. godine, rođen je 23. avgusta 1864. godine. Predvodio je borbu za oslobođenje Krita od Turaka i ujedinjenje tog grčkog ostrva u Mediteranu sa maticom. Sklopio je Balkanski savez i ušao u Prvi balkanski rat protiv Turske 1912. i uspeo je da ojača i proširi Grčku u dva balkanska i u Prvom svetskom ratu. Bio je veliki prijatelj Srbije. Kad su tokom Prvog svetskog rata Centralne sile ponudile Grčkoj teritorijalne ustupke, pod uslovom da prekrši sporazum o savezništvu sa Srbijom i stupi u rat protiv nje, ponudu je odbio rečima: "Grčka je suviše mala zemlja da bi učinila tako veliku podlost". Kao premijer reformisao je radničko i agrarno zakonodavstvo i reorganizovao kopnenu armiju i ratnu mornaricu. Umro je Francuskoj, u emigraciji, gde se našao zbog suštinskog dugogodišnjeg neslaganja sa grčkom kraljevskom dinastijom.

    Na današnji dan 1958. godine Televizija Beograd počela je da emituje program. Zvanični rad TV Beograd počeo je emisijama eksperimentalnog programa iz još nedovršenog studija na Sajmištu. Otvaranje TV Beograd najavila je Olivera Živković, spiker Radio Beograda. Olga Nađ je obavestila gledaoce o emisijama koje će biti emitovane, a zatim je najavila prenos otvaranja Međunarodnog sajma tehnike i naučnih dostignuća. Reditelj prvog prenosa bio je Miroslav Dedić. Bila je subota, 23. avgust. U 20 časova krenuo je prvi TV Dnevnik, koji je vodio Mića Orlović. Informativni program je prvog dana uživo emitovao emisiju Svetolika Mitića. Zabavni program režirala je Mirjana Samardžić, a voditelji su bili Mića Tomić i Predrag Laković. Slavko Simić je recitovao, nastupila je Lola Novaković, Petar Cvejić i drugi. To je trenutak rađanja naše televizije.

    1754. - Rođen Luj XVI, francuski kralj (Versaj, 23.8.1754 - Pariz, 21.1.1793)

    1839. - Velika Britanija zauzela Hongkong, na početku Opijumskog rata protiv Kine

    1863. - Umro Mihail Semjonovič Ščepkin, ruski pozorišni glumac (Krasni, 17.11.1788 - Jalta, 23.8.1863)

    1876. - U boju na Šumatovcu brojno slabija srpska vojska odbila je više snažnih napada turske vojske na Aleksinac

    1905. - Rođen Konstant Lambert, engleski kompozitor, dirigent i muzički kritičar (London, 23.8.1905 - London, 21.8.1951)

    1910. - Rođen Đuzepe Meaca, italijanski fudbaler, reprezentativac (Milano, 23.8.1910 - Rapalo, 21.8.1979)

    1912. - Rođena Jara Ribnikar, književnica, publicista i prevodilac (Hradec Kralove, 23.8.1912 - Beograd, 30.4.2007)

    1912. - Rođen Džin Keli (Judžin Karen), američki filmski glumac, režiser i baletski igrač (Pitsburg, 23.8.1912 - Los Anđeles, 2.2.1996)

    1924. - Rođen Efraim Kišon (Ferenc Hofman), izraelski književnik (Budimpešta, 23.8.1924 - Majstersrute, 29.1.2005)

    1926. - Umro Rudolf Valentino, američki filmski glumac (Kastelaneta, 6.5.1895 - Holivud, 23.8.1926)

    1933. - Diplomirala Danica Tomić, prva Jugoslovenka pilot aviona

    1939. - Rođen Milan Vlajčić, novinar, književnik, filmski i književni kritičar (Beograd, 23.8.1939)

    1944. - Nakon ulaska sovjetskih trupa u Rumuniju, rumunska armija okrenula oružje protiv dotadašnje saveznice Nemačke

    1947. - Rođen Goran Sultanović, pozorišni, filmski i TV glumac (Beograd, 23.8.1947)

    1957. - Otvoren Beogradski sajam

    1958. - Umro Rože Marten di Gar, francuski književnik, nobelovac (Nevil na Seni, 23.3.1881 - Belem, 23.8.1958)

    1962. - Američki telekomunikacioni satelit "Telstar" emitovao prvi televizijski prenos između SAD i Evrope

    1978. - Rođen Kobi Brajant, američki košarkaš (Filadelfija, 23.8.1978)

    1989. - Umro Nebojša Mitrić, vajar (Beograd, 7.7.1931 - Beograd, 23.8.1989)

    1990. - Istočna i Zapadna Nemačka najavile ujedinjenje 3. oktobra 1990. godine i okončanje podele zemlje

    2000. - Umro Milivoje-Mića Tomić, pozorišni, filmski i TV glumac (Beograd, 10.2.1920 - Beograd, 23.8.2000)

    2001. - Umro Zoran Gerzić, hirurg, akademik (Užice, 17.10.1927 - Beograd, 23.8.2001)

    2007. - Umro Faruk Begoli, glumac, scenarista i reditelj, profesor Fakulteta umetnosti u Prištini, osnivač i direktor prištinskog Pozorišta za mlade "Dodona" (Peć, 14.2.1944 - Priština, 23.8.2007)

    2010. - Umro Pjer-Mari Galoa, francuski general i geopolitičar, akademik SANU (Torino, 29.6. 1911 - Pariz, 23.8.2010)

    2010. - Umro Vidoje Vujović, glumac, prvak Pozorišta "Boško Buha" u Beogradu (Novi Sad, 8.2.1937 - 23.8.2010)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  8. #868
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    24. avgust






    Pokolj hugenota, poznat kao Vartolomejska noć, izvršen je između 23. i 24. avgusta 1572. godine. Slavni argentinski književnik Horhe Luis Borhes rođen na današnji dan 1899. Nacionalni praznik Ukrajine.


    Pokolj nekoliko hiljada hugenota (francuskih kalvinističkih protestanata), izvršen u noći uoči praznika Svetog Vartolomeja, između 23. i 24. avgusta 1572. godine, poznat je kao Vartolomejska noć. Taj događaj označio je prekid sa dotadašnjom politikom laviranja između katoličke crkve i protestanske stranke, naročito s obzirom na politiku približavanja Holandiji, a protiv Španije, koju je zastupao hugenotski vođa admiral Kolinji. Progoni protestanata trajali su u Parizu do septembra, a u unutrašnjosti Francuske do oktobra. Pretpostavlja se da je pobijeno 25.000 hugenota, a prema nekim procenama čak 50.000. Vartolomejska noć naziva se i "krvavim pariskim pirom", jer se pokolj hugenota dogodio pet dana posle venčanja kraljeve sestre Margarite Valoa za Anrija Burbonskog.

    Slavni argentinski književnik Horhe Luis Borhes rođen je u Buenos Ajresu 24. avgusta 1899. godine. Rođen u porodici špansko-britansko-portugalskog porekla, Borhes je pre maternjeg naučio engleski jezik, a već u šestoj godini napisao je svoju prvu priču. Ranu mladost proveo je u Evropi, a po povratku u Argentinu pokrenuo je nekoliko književnih časopisa, objavio prve knjige poezije i zbirku eseja Sedam traženja. Godine 1935, objavljena je njegova Opšta istorija beščašća, a pet godina kasnije Antologija fantastične literature. Bio je direktor Nacionalne biblioteke i profesor engleske književnosti na Univerzitetu u Buenos Ajresu. Poslednjih dvadeset godina života, Borhes je, iako potpuno slep, neumorno pisao: Peščanu knjigu, Nove priče Bustosa Domeka, Istoriju večnosti i druge eseje. Dobitnik je mnogih međunarodnih književnih priznanja, ali njegovo delo, uprkos brojnim nominacijama, nije ovenčano Nobelovom nagradom. Delo ovog poete, maštara i jednog od najvećih intelektualaca savremene kulture, presudno je obeležilo latinoameričku književnost i svrstalo ga među najveće svetske pisce.

    79 - U erupciji vulkana Vezuv zatrpani Pompeja i Herkulanum

    1813 - Izvedena prva pozorišna predstava na srpskom jeziku - dramski pisac Joakim Vujić postavio komad Kreštalice u Mađarskom pozorištu u Pešti

    1874 - Rođen Stanoje Stanojević, istoričar, profesor Univerziteta u Beogradu
    (Novi Sad, 24.8.1874 - Beč, 30.7.1937)

    1914 - Završena Cerska bitka u Prvom svetskom ratu

    1923 - Rođena Radojka Živković, solista na harmonici i kompozitor
    (Globoder, 24.8.1923 - Beograd, 14.8.2002)

    1946 - Rođen Goran Marković, pozorišni i filmski reditelj
    (Beograd, 24.8.1946)

    1947 - Rođen Paulo Koeljo, brazilski književnik
    (Rio de Žaneiro, 24.8.1947)

    1974 - Umro Velimir Živojinović Masuka, književnik
    (Velika Plana, 4.12.1886 - Beograd, 24.8.1974)

    1989 - Umro Boris Koljčicki, meteorolog-amater
    (Ukrajina, 1900 - Split, 24.8.1989)

    1991 - Ukrajina proglasila nezavisnost od SSSR-a

    1998 - Otkriven Spomenik srpskom trubaču u Guči

    2005 - Umro Brok Piters (Džordž Fišer), američki filmski glumac
    (Njujork, 2.7.1927 - Los Anđeles, 24.8.2005)

    2008 - Umro Branislav Dragojević, književnik
    (Beograd, 1933 - Beograd, 24.8.2008)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  9. #869
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    25. avgust






    Ruski car Ivan Grozni rođen na današnji dan 1530. godine u Moskvi. Gimazija u Užicu osnovana 1839. Jedan od najistaknutijih realista srpske književnosti Stevan Sremac umro 25. avgusta 1906. godine.


    Ruski car Ivan IV Vasiljevič, nazvan Ivan Grozni, rođen je u Moskvi na današnji dan 1530. godine. Bio je prvi ruski vladar koji je uzeo titulu cara. Pošto su Turci zaposeli "drugi Rim", Carigrad, pojavljuje se teorija o Moskvi kao "trećem Rimu". Ojačao je centralizovanu državu i carsko samodržavlje. Reforme je sprovodio veoma odlučno, zbog čega je dobio poznati nadimak. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a 1584. izgradio je, radi jačanja trgovine sa zapadom Evrope, grad Arhangelsk na ušću Severne Dvine u Belo more. Potukao je Tatare i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, pa je tako Rusija ovladala celim vodenim tokom Volge. Potom je pripojio Sibir. Sproveo pravne reforme i prvi uveo regularnu vojsku.

    Jedan od najistaknutijih predstavnika Realizma u srpskoj književnosti Stevan Sremac umro je 25. avgusta 1906. godine. Gimnaziju i istorijsko-filološke studije završio je u Beogradu. Bio je dobrovoljac u oslobodilački ratovima Srbije od 1876. do 1878. godine. Veći deo života proveo je kao srednjoškolski profesor po provincijskim mestima Srbije. Pisao je duhovite pripovetke najčešće iz života provincije u kojima je opisivao naravi i specifične ljudske tipove, neretko utemeljene na realnim događajima. Pod naslovom Iz knjiga starostavnih objavio je poetizovane pripovetke iz prošlosti Srba. Ipak, najpoznatija Sremčeva dela su drame Ivkova slava i Zona Zamfirova, romani Pop Ćira i pop Spira i Vukadin, kao i politička satira Limunacija na selu.

    1744. - Rođen Johan Gotfrid Herder, nemački filozof i književnik (Moringen, 25. 08. 1744 - Vajmar, 18. 12. 1803)

    1776. - Umro Dejvid Hjum, engleski filozof (Edinburg, 26. 04. 1711 - Edinburg, 25. 08. 1776)

    1839. - Osnovana Gimazija u Užicu

    1867. - Umro Majkl Faradej, engleski hemičar i fizičar (Njuington, 22. 09. 1791 - Hempton Kort, 25. 08. 1867)

    1882. - Umro Vuk Vrčević, sakupljač narodnih umotvorina (Risan, 26. 02. 1811 - Dubrovnik, 25. 08. 1882)

    1900. - Umro Fridrih Vilhelm Niče, nemački filozof (Reken, 15. 10. 1844 - Vajmar, 25. 08. 1900)

    1918. - Rođen Leonard Bernštajn, američki dirigent i kompozitor (Lorens, 25. 08. 1918 - Njujork, 14. 10. 1990)

    1919. - Rođen Mirko Vujačić, književnik (Grahovo, 25. 08. 1919)

    1930. - Rođen Tomas Šon Koneri, škotski filmski glumac, dobitnik "Oskar" -a (Edinburg, 25. 08. 1930)

    1942. - Rođena Đurđija Cvetić, pozorišna, filmska i TV glumica (Beograd, 25. 08. 1942)

    1944. - Savezničke divizije oslobodile Pariz u Drugom svetskom ratu

    1946. - Rođen Branko Cvejić, pozorišni, filmski i TV glumac, upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (Beograd, 25. 08. 1946)

    1955. - Rođen Branislav Lečić, pozorišni, filmski i TV glumac (Šabac, 25. 08. 1955)

    1984. - Umro Truman Kapot, američki književnik (Nju Orleans, 30. 09. 1924 - Bel Er, 25. 08. 1984)

    1992. - Umro Mario Rosi, dramaturg, novinar Radio Beograda (Beograd, 26. 10. 1948 - Beograd, 25. 08. 1992)

    2000. - Ubijen Ivan Stambolić, političar i državnik, predsednik Predsedništva Srbije, direktor Jugoslovenske banke za međunarodnu ekonomsku saradnju (Brezovi, 05. 11. 1936 - Zmajevac, 25. 08. 2000)

    2000. - Umro Karl Barks, američki strip crtač (Meril, 27. 03. 1901 - Oregon, 25. 08. 2000)

    2002. - Umro Branko Popović, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, akademik (Beograd, 24. 02. 1934 - Beograd, 25. 08. 2002)

    2005. - Umro Steva Markićević, muzički urednik Radio Beograda (Novi Sad, 12. 08. 1925 - Beograd, 25. 08. 2005)

    2007. - Umro Rejmon Bar, francuski političar i državnik, premijer Francuske (Sen-Deni, 12. 04. 1924 - Pariz, 25. 08. 2007)

    2009. - Umro Edvard Mur Kenedi, američki senator (Boston, 22. 02. 1932 - Hianis port, 25. 08. 2009)

    2011. - Umro Lazar Mojsov, novinar, političar i diplomata, predsednik Predsedništva SFRJ (Negotino,19. 12. 1920 - Beograd, 25. 08. 2011)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  10. #870
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    26. avgust






    Na današnji dan 1939. godine sklopljen Sporazum Cvetković-Maček. Francuski hemičar Antoan Lavoazje rođen 26. avgusta 1743. godine.


    Sporazum jugoslovenskog predsednika vlade (Ministarskog saveta) Dragiše Cvetkovića i vođe Hrvatske seljačke stranke Vladimira Mačeka objavljen na današnji dan 1939. godine. Tada je objavljena i Uredba o ustanovljenju Banovine Hrvatske. U njen sastav ušle su Savska i Primorska banovina i srezovi Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica. Veći deo tih teritorija (osim u Sremu) nikada ranije nisu bili sastavni deo Hrvatske, ni Dubrovnik. Sporazum Cvetković-Maček kraljevska jugoslovenska vlada bila je primorana da prihvati zbog ogromnog pritiska od strane Velike Britanije.

    Na današnji dan 1743. godine rođen je francuski hemičar Antoan Lavoazije, jedan od tvoraca moderne hemije. Otkrio je da je vazduh smeša kiseonika i azota, dokazao je da je voda spoj kiseonika i vodonika, utvrdio značaj kiseonika za sagorevanje i oksidaciju, postavio Zakon o neuništivosti materije, izradio niz novih metoda za kvantitativnu hemijsku analizu. Spalivši dijamant, dokazao je da je kristalizovani ugljenik. Revolucionarni sud ga je, sa još 27 optuženih, osudio na smrt i pogubio istog dana na giljotini u maju 1794. na vrhuncu jakobinskog terora tokom Francuske revolucije, pod optužbom da je "zastupnik ubiranja kraljevskog poreza".

    - Borba paradajzima "Tomatina", Bunjola, Španija (poslednja sreda u avgustu)

    1743. - Rođen Antoan Lavoazje, francuski hemičar, osnivač moderne hemije
    (Pariz, 26. 08. 1743 - Pariz, 06. 05. 1794)

    1789. - U Francuskoj doneta "Deklaracija o pravima čoveka i građanina"

    1839. - Osnovana Prva beogradska gimnazija

    1842. - Prestao sa radom Teatar na Đumruku

    1880. - Održana Olimpijada na Paliću, 16 godina pre prvih Olimpijskih igara

    1885. - Rođen Žil Romen, francuski književnik
    (Sen Žilijen Šaptej, 26. 08. 1885 - Pariz, 14. 08. 1972)

    1899. - Rođen Rade Drainac (Radojko Jovanović), književnik
    (Trbunja, 26. 08. 1899 - Beograd, 01. 05. 1943

    1906. - Rođen Albert Brus Sejbin, američki virusolog i mikrobiolog, pronalazač vakcine protiv dečije paralize (Bjalistok, 26. 08. 1906 - Vašington, 03. 03. 1993)

    1906. - Rođen Vjekoslav Afrić, pozorišni i filmski glumac i reditelj
    (Hvar, 26. 08. 1906 - Split, 28. 07. 1980)

    1914. - Rođen Hulio Kortasar, argentinski književnik
    (Brisel, 26. 08. 1914 - Pariz, 12. 02. 1984)

    1928. - Rođen Vladimir Beara, fudbalski golman, reprezentativac
    (Zelovo, 26. 08. 1928)

    1933. - Rođen Jovan Hristić, književnik i književni kritičar, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (Beograd, 26. 08. 1933 - Sremska Kamenica, 20. 06. 2002)

    1939. - Sklopljen Sporazum Cvetković - Maček

    1967. - Rođen Aleksandar- Saša Đorđević, košarkaš, reprezentativac
    (Beograd, 26. 08. 1967)

    1974. - Umro Čarls Lindberg, američki pilot, prvi preleteo Atlantik
    (Detroit, 04. 02. 1902 - Havaji, 26. 08. 1974)

    1990. - Eksplozija u jami Dobrnja - jug rudnika Kreka u Tuzli, 180 rudara poginulo - najveća rudarska nesreća u bivšoj Jugoslaviji

    2000. - Umrla Zorica Milekić, spiker Radio Beograda
    (Ćićevac, 1945 - Beograd, 26. 08. 2000)

    2008. - Umro Edib Šećović, bokser, evropski i svetski prvak u profesionalnoj verziji EBU
    (Paljevo, 24. 01. 1958 - Beč, 26. 08. 2008
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  11. #871
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    27. avgust






    Na današnji dan 1576. godine umro slavni italijanski slikar Ticijan Večeli. Američki filmski producent Semjuel Goldvin rođen 27. avgusta 1884. godine. Kamen temeljac zgrade Narodne skupštine u Beogradu položen 1907. godine.


    Italijanski slikar Ticijan Večeli umro je na današnji dan 1576. godine. Ticijan je učio slikarstvo u Veneciji kod Đovanija Belinija. U ranoj fazi svog stvaralaštva, bio je pod uticajem Đorđonea. Dovršio je njegovu drezdensku "Veneru", naslikao nekoliko slika Bogorodice i alegorijsku kompoziciju "Nebeska i zemaljska ljubav". Razdoblje njegovog zrelog stila, slave i dominacije u mletačkom slikarstvu "ćinkvećenta" počinje slikom "Uspenje Bogorodice". Radio je slike po narudžbini pape i evropskih vladara, a priman je na dvorovima sa najvećim počastima. Portretisao je Karla V, Filipa II, papu Pavla III i druge. Njegova dela nisu samo visokih likovnih vrednosti, već i pronicljive psihološke produbljenosti. Pomenimo oltarne slike: "Madona Pezaro", "Poklonjenje kraljeva", "Oplakivanje Hrista" i ženske aktove: "Venera Urbinska", "Danaja", "Pastir i nimfa" i druge.

    Američki filmski producent Semjuel Goldvin rođen je 27. avgusta 1884. godine. Poljski Jevrejin, Goldvin je u Ameriku došao sa 11 godina. Nikada nije dobro savladao engleski jezik, ali to mu nije smetalo da se vine u sam vrh američke filmske industrije. Bio je član, a zatim i predsednik "United artist", da bi se 1940. godine osamostalio i postao nezavisni producent. Sa Lujom Majerom osnovao je kompaniju Metro Goldwin Mayer (MGM), čiji je simbol gordi lav koji riče. Iz ove producentske kuće izašli su filmovi: "Prohujalo sa vihorom", "Najbolje godine našeg života","Grad iluzija", "Na zapadu ništa novo"...U svet filmske umetnosti uveo je zvezde poput Dejvida Nivena, Gari Kupera, Denija..."Poslednji lav Holivuda", kako su ga često zvali, Goldvin je umro u godini kada je MGM slavio 5o godina postojanja. Sa njim je umrlo i ono što je još ostalo od zlatnog doba američke kinematografije.

    Na današnji dan 1907. godine položen je kamen-temeljac zgrade Narodne skupštine u Beogradu. Konkurs za projekat Doma narodnog predstavništva raspisalo je Ministarstvo građevina Srbije, 1901. godine. Prema propozicijama zahtevana je izrada projekta zgrade za dvodomni parlament. Prvu nagradu dobio je beogradski arhitekta Jovan Ilkić, koji je u to vreme bio inspektor u Ministarstvu građevina. Kako je projekat zgrade izlazio iz okvira tadašnjih građevinskih mogućnosti Srbije, razrada planova potrajala je punih pet godina. Kamen-temeljac položio je 27. avgusta 1907. godine kralj Petar Prvi Karađorđević. Do 1910. izgrađen je ceo suteren i sokla od zelenog granita. Prvi svetski rat prekinuo je gradnju, te je ona nastavljena posle 1918. godine. Gotovo 30 godina od početka radova, ostvarena je zamisao arhitekte Ilkića, koji je umro u internaciji za vreme Prvog svetskog rata. Prvo zasedanje u novom skupštinskom zdanju održano je 20. oktobra 1936. godine.

    551. p.n.e. - Rođen Konfučije, kineski filozof i reformator (Kufu, 27. 08. 551 p.n.e -479 p.n.e)

    1635. - Umro Feliks Lope de Vega Karpio, španski književnik (Madrid, 25. 11. 1562 - Madrid, 27. 08. 1635)

    1770. - Rođen Georg Vilhelm Fridrih Hegel, nemački filozof (Štutgart, 27. 08. 1770 - Berlin, 14. 11. 1831)

    1805. - U Velikom Borku osnovan Praviteljstvujušči sovjet srpski - prva srpska vlada

    1871. - Rođen Teodor Drajzer, američki književnik (Ter Ot, 27. 08. 1871 - Holivud, 28. 12. 1945)

    1908. - Rođen Lindon Džonson, američki političar i državnik, predsednik SAD (Stounvil, 27. 08. 1908 - Teksas, 22. 01. 1973)

    1910. - Rođena Majka Tereza (Agnes Gondža Bojadžiju), misionarka, nobelovka (Skoplje, 27. 08. 1910 - Kalkuta, 05. 09. 1997)

    1916. - Umro Petar Kočić, književnik (Stričići, 29. 06. 1877 - Beograd, 27. 08. 1916)

    1939. - Rođen Nikola Pilić, teniser i trener, stručni savetnik Dejvis kup reprezentacije Srbije (Split, 27. 08. 1939)

    1941. - Rođena Sezarija Evora, pevačica sa Zelenortskih ostrva, nosilac Ordena Legije časti (Mindelo, 27. 08. 1941)

    1950. - Umro Čezare Paveze, italijanski književnik (Santo Stefano Belbo, 09. 09. 1908 - Torino, 27. 08. 1950)

    1956. - Rođen Željko Vuković, novinar i književnik (Zenica, 27. 08. 1956 - Beograd, 18. 06. 2009)

    1960. - Umro Sima Pandurović, književnik (Beograd, 14. 04. 1883 - Beograd, 27. 08. 1960)

    1965. - Umro Le Korbizije (Šarl Eduar Ženre), švajcarski arhitekta (La Šo d Fond, 06. 10. 1887 - Ka-Marten, 27. 08. 1965)

    1978. - Grupa Riblja čorba u Elemiru održala svoj prvi koncert

    1990. - Umro Stivi Rej Von, američki gitarista (Dalas, 03. 10. 1954 - Ist Troj, 27. 08. 1990)

    1991. - Umro German (Hranislav Đorić), patrijarh srpski (Jošanička banja, 19. 08. 1899 - Beograd, 27. 08. 1991)

    1991. - Moldavija proglasila nezavisnost od SSSR-a

    1996. - Umro Mario Maskareli, slikar (Cetinje, 20. 10. 1918 - Prčanj, 27. 08. 1996)

    2009. - Umro Sergej Mihalkov, ruski književnik, autor teksta sovjetske i ruske himne (Moskva, 13. 03. 1913 - Moskva, 27. 08. 2009)

    2010. - Umro Ljubiša A. Nikolić, član Džez orkestra RTS-a (1929 - Beograd, 27. 08. 2010)

    2011. - Umrla dr Svetlana Lana Adamović, ekonomista, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu (Beograd, 11. 02. 1953 - 27. 08. 2011)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  12. #872
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    28. avgust







    Uspenije Presvete Bogorodice - Velika Gospojina.


    1749. - Rođen Johan Volfang Gete, nemački književnik
    (Frankfurt na Majni, 28. 08. 1749 - Vajmar, 22. 03. 1832)

    1813. - Umro Jovan Kursula, nacionalni junak, ustanički vojvoda
    (Donja Gorevnica, 1768 - Cvetke, 28. 08. 1813)

    1823. - Rođen Jovan Ilić, književnik i političar
    (Resnik, 28. 08. 1823 - Beograd, 12. 03. 1901)

    1868. - Francuski hemičar Luj Paster otkrio bakterije

    1876. - Rođen Jakov - Žak Ovadija, šahista, propagator šaha, jugoslovenski delegat na osnivačkoj skupštini Svetske šahovske federacije(FIDE) Beograd, 28. 08. 1876 - 1941)

    1920. - Fudbalska reprezentacija Kraljevine SHS prvi put nastupila na međunarodnoj sceni na Olimpijskim igrama u Antverpenu

    1922. - Emitovana prva radio- reklama - na njujorškoj stanici WEAF u desetominutnom prilogu predstavljena korporacija "Kvinsboro"

    1927. - U Beogradu održano 1. slavensko prvenstvo u vaterpolu

    1930. - Rođen Njegova svetost gospodin Irinej (Miroslav Gavrilović), profesor i rektor rizrenske bogoslovije, episkop niški, patrijarh srpski (Vidovo, 28. 08. 1930)

    1948. - Obnovljen rad Fudbalskog saveza Srbije posle Drugog svetskog rata

    1949. - Rođen Svetislav Pešić, košarkaš i trener (Novi Sad, 28. 08. 1949)

    1953. - Umro Dimitrije Mitrinović, književni kritičar, urednik "Bosanske vile", član Mlade Bosne", pionir ideje o ujedinjenoj Evropi (Donja Poplata, 21. 10. 1887 - 28. 08. 1953)

    1957. - Rođen Manuel ManoloPresijado, španski fudbaler i trener
    (El Astiljero, 28. 08. 1957 - El Pereljo, 07. 06. 2012)

    1987. - Umro Džon Hjuston, američki filmski reditelj, dobitnik "Oskar"-a
    (Misuri, 05. 08. 1906 - Njuport, 28. 08. 1987)

    Rođen u Nevadi, u porodici irskih doseljenika, Hjuston se u mladosti bavio boksom, slikarstvom, pisanjem i novinarstvom, dok nije otkrio svoju pravu vokaciju - film. U svojoj dugogodišnjoj karijeri snimio je 40 filmova. Prvi je bio "Malteški soko", snimljen 1941. godine, koji se i danas ubraja među najveće filmske trilere. Sledili su: "Oblaci nad Pacifikom", "Bitka za San Pijetro", "Blago Sijera Madre", za koji je dobio dva "Oskar"-a, jedan za režiju, a drugi za najbolji scenario. Godinu dana kasnije, snimio je "Ostrvo Largo", a zatim "Džunglu na asfaltu", "Afričku kraljicu", "Mobi Dik", "Odsjaj u zlatnom oku", "Eni", "Čast Pricijevih", sve do poslednjeg filma "Mrtvi", 1987. godine. Dobitnik je "Oskar"-a za životno delo. Igrao je u filmovima Vilijema Vajlera i Romana Polanskog. Umro je u vili u Njuportu, nedaleko od mesta snimanja svog poslednjeg filma "Mister Nort".

    1988. - Nesreća na aero - mitingu u Ramštajnu u Nemačkoj (70 poginulih)

    1995. - Eksplozija granate na pijaci Markale u Sarajevu (37 mrtvih i 85 ranjenih)

    2007. - Umrla Draga Jonaš, spiker Radio Beograda
    (Valjevo, 10. 09. 1922 - Beograd, 28. 08. 2007)

    2007. - Umro Fransisko Umbral, španski književnik
    (Madrid, 11. 05 1935 - Madrid, 28. 08. 2007)

    2010. - Umro Sinan Hasani, književnik i publicista, političar, diplomata, predsednik Predsedništva SFRJ
    (Požaranje,14.05. 1922 - Beograd, 28. 08. 2010)

    2010. Umro Marko Dabović, književnik i novinar
    (1930 - 28. 08. 2010)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  13. #873
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    29. avgust







    Na današnji dan 1632. godine rođen engleski filozof Džon Lok. Holandski pravnik i filozof Hugo Grocijus umro 1645. Uragan "Katrin" pogodio jugoistok Sjedinjenih Američkih Država 2005. godine.


    Engleski filozof Džon Lok rođen je na današnji dan 1632. godine. Osporavao je učenje o "urođenim idejama" i zastupao senzualističku teoriju saznanja (duh je po rođenju „tabula rasa", "ničeg nema u intelektu što prethodno nije bilo u čulima"), kojom je utemeljena empiristička tradicija u engleskoj filozofiji (Ogled o ljudskom razumu). Njegova politička filozofija, zasnovana na prirodnopravnoj doktrini, sadrži klasične formulacije temeljnih načela liberalizma (Dve rasprave o vladi). Zalagao se za versku toleranciju, a bavio se i pedagoškim problemima.

    Holandski pravnik, književnik i humanista Hugo Grocijus umro je 29. avgusta 1645. godine. Bio je novovekovni holandski filozof, a tematika kojom se bavio spada u domen prirodnog prava i filozofije prava. Filozofija prava postavlja fundamentalno pitanje biti prirode prava: kako je ono nastalo, šta znači, kakav je odnos prava spram kulture? On je postavio temelje međunarodnom pravu, koje je bazirano na prirodnom pravu. Hugo Grocijus ponovo reformiše teoriju prirodnog prava. Po njemu je prirodno pravo čoveka imanentno prirodi. Grocijus razlikuje dve vrste prava: božansko i ljudsko. Božansko je utemeljeno na objavi, a ljudsko na umu. Ovo nam govori da se novovekovna misao polako oslobađa religijskih dogmi, jer tu paraleleno postoje i dogme i kategorija uma, koja je temeljna u razmatranju ljudskog prirodnog prava. Ovde se vidi da je misao okrenuta prema realnosti a tu je potrebna valorizacija grčke filozofije. Država više nije emanacija božanstva, nego je utemeljena na kategoriji uma, kao i samo ljudsko pravo.

    1915.- Rođena Ingrid Bergman, švedska filmska glumica, dobitnica "Oskar"-a (Stokholm, 29. 08. 1915 - London, 29. 08. 1982)

    1853.- Rođen Jovan Miodragović, profesor Učiteljske škole u Beogradu, pedagog (Stanišinci, 29. 08. 1853 - Beograd, 14. 05. 1926)

    1862.- Rođen Moris Meterlink, belgijski književnik, nobelovac (Gent, 29. 08. 1862 - Orlamond, 06. 05. 1949)

    1922.- Rođen Arsenije Stefanović, novinar, filmski kritičar, urednik Umetničkog programa RTS-a, idejni tvorac "Štafete mladosti" (Gornje Grbice, 29. 08. 1922 - Beograd, 09. 09. 2000)

    1922.- Rođen Mate Relja, hrvatski filmski reditelj (Šibenik, 29. 08. 1922 - Zagreb, 01. 08. 2006)

    1923.- Rođen Ričard Atenborou, britanski pozorišni i filmski glumac, reditelj i producent, dobitnik "Oskar"-a (Kembridž, 29. 08. 1923)

    1924.- Rođena Konsuelo Velaskez, španska filmska glumica i kompozitor (Guzman, 29. 08. 1924 - Meksiko Siti, 22. 01. 2005)

    1931.- Rođen Stelios Kazancidis, grčki pevač (Atina, 29. 08. 1931 - Atina, 14. 09. 2001)

    1934.- Rođen Đorđe Bukilica, majstor fotografije (Valjevo, 29. 08. 1934 - Beograd, 01. 03. 2010)

    1938.- Rođen Dragan Kolundžija, književnik (Gornje Vodičevo, 29. 08. 1938)

    1939.- Rođen Džoel Šumaher, američki reditelj, scenarista i producent (Njujork, 29. 08. 1939)

    1942.- Rođena Gordana Kuić, književnica (Beograd, 29. 08. 1942)

    1958.- Rođen Majkl Džozef Džekson, američki pop - pevač (Geri, 29. 08. 1958 - Los Anđeles, 25. 06. 2009)

    1987.- Umro Li Marvin, američki filmski glumac, dobitnik "Oskar"-a (Njujork, 19. 02. 1924 - Tuson, 29. 08. 1987)

    1997.- Umro Velimir Lukić, književnik i dramaturg, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, direktor TV Beograd (Beograd, 10. 02. 1936 - Beograd, 29. 08. 1997)

    2000.- Umro Marko Todorović, pozorišni, filmski i TV glumac (Prnjavor, 02. 06. 1929 - Beograd, 29. 08. 2000)

    2004.- Umro Vladimir Velebit, revolucionar, političar i diplomata (Zadar, 19. 08. 1907 - Zagreb, 29. 08. 2004)

    2005.- Umro Miloš Macura, direktor Saveznog zavoda za statistiku, predsednik Odbora za proučavanje stanovništva SANU, akademik (Beč, 20. 01. 1916 - Beograd, 29. 08. 2005)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  14. #874
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    30. avgust






    Na današnji dan rođen je jedan od najznačajnjih srpskih pozorišnih glumaca Dobrica Milutinović, a ubijen poznati slikar Sava Šumanović.
    vremeplov_527.jpg

    Na današnji dan 1880. godine rođen je pozorišni glumac Dobrica Milutinović. Milutinović se školovao u Kragujevcu i Nišu, gde je na đačkim predstavama zapažen njegov glumački dar. Iz putujuće pozorišne trupe "Sinđelić", po preporuci Milovana Glišića, dolazi u Narodno pozorište u Beogradu. Neko vreme studirao je glumu u Minhenu. Veliki romantičar srpskog pozorišta, svoje najuspešnije glumačke kreacije dao je u preko 100 uloga domaćeg i svetskog repertoara - bio je Maksim Crnojević, Mitke, Don Karlos, Romeo, Otelo, Lir, Vronski. Učestvovao je u nastajanju Opere Narodnog pozorišta u Beogradu. U prvoj srpskoj operi Na uranku, imao je jednu od glavnih uloga. Igrao je na filmu, snimao za radio... Bard srpskog pozorišta, Milutinović je plenio svojim bujnim temperamentom, senzibilitetom i emocijama, sonornim baritonom i izuzetno lepom figurom. Njemu u čast, 1980. godine, ustanovljena je glumačka nagrada "Dobričin prsten" za životno delo.

    Godine 1942, ubijen je slikar Sava Šumanović. Šumanović je slikarstvo učio u Umetničkoj školi u Zagrebu, a usavršavao se u Parizu. U ateljeu Andrea Lota upoznao se sa teorijom i praksom kubizma, tako da je po povratku u zemlju, postao najznačajniji predstavnik tog slikarskog pravca. Na izložbama u Beogradu, 1922. i 1928. godine, postiže zavidan uspeh. Oslobodivši se geometrijskih i racionalnih konstrukcija, Šumanović prihvata neoklasicističko slikarstvo i koloristički ekspresionizam. Najznačajnija njegova dela su: "Pijani brod", "Doručak na travi", "Iločki drum zimi", "Posle kupanja", "Ženski akt", "Kipar u ateljeu", "Antičke varijacije", "Berba", "Žene u prirodi" i druga. Impresioniraju njegove slike sa pariskim motivima i čuvenim šidskim pejzažima. Poslednju izložbu Šumanović je imao u Beogradu 1939. godine. Stradao je u Drugom svetskom ratu. Memorijalna galerija "Sava Šumanović" otvorena je 1952. godine u Šidu, kao legat slikareve majke. Na današnji dan 1942, Savu Šumanovića su, zajedno sa još 150 Srba iz Šida, uhapsile ustaše i odvele u Sremsku Mitrovicu. Svi oni su streljani i sahranjeni u zajedničkoj masovnoj grobnici.

    30. p.n.e. - Umrla Kleopatra, egipatska kraljica
    (69. p.n.e - Aleksandrija, 30.8.30. p.n.e)

    1489 - Rođen Koređo (Antonio Alegri), italijanski slikar
    (Koređo, 30.8.1489 - Koređo, 5.3.1534)

    1807 - U katastrofalnom požaru potpuno izgoreo Veliki Bečkerek

    1859 - Rođen Marko Car, književnik
    (Herceg Novi, 30.8.1859 - Beograd, 1.11.1953)

    1871 - Rođen Ernest Raderford, novozelandski fizičar, utemeljivač atomske fizike, nobelovac (Spring Grov, 30.8.1871 - Kembridž, 19.10.1937)

    1920 - Obnovljena Pećka patrijaršija (ukinuta odlukom Porte 1766. godine), za patrijarha izabran beogradski mitropolit Dimitrije

    1929 - Umro Ivo Vojnović, književnik
    (Dubrovnik, 9.10.1857 - Beograd, 30.8.1929)

    1931 - Rođen Jovan Ćirilov, dramaturg, književnik i pozorišni kritičar
    (Kikinda, 30. 08. 1931)

    1934 - Rođena Grozdana Olujić, književnica, dobitnica Ninove nagrade
    (Erdevik, 30.8.1934)

    1935 - Umro Anri Barbis, francuski novinar i književnik
    (Asnije, 17.5.1874 - Moskva, 30.8.1935)

    1935 - Rođen Aleksandar-Saša Subota, pijanista i džez muzičar
    (Sarajevo,30.8.1935 - Beograd, 16.3.2007)

    1941 - Počela nemačka opsada Lenjingrada u Drugom svetskom ratu

    1943 - Rođen Žan-Klod Kili, francuski smučar, olimpijski rekorder i sportski funkcioner
    (Val Dizer, 30.8.1943)

    1948 - Rođen Dragoslav Stepanović, fudbaler i trener, reprezentativac
    (Sibnica, 30.8.1948)

    1969 - Rođen Vladimir Jugović, fudbaler, reprezentativac
    (Trstenik, 30.8.1969)

    1972 - Rođena Kameron Dijaz, američka filmska glumica
    (San Dijego, 30.8.1972)

    1993 - Umro Miloš Žutić, pozorišni, filmski i TV glumac
    (Beograd, 16.11.1939 - Beograd, 30.8.1993)

    1995 - NATO avijacija bombardovala Republiku Srpsku

    2000 - Umro Dušan Đorđević, novinar, urednik Radio Beograda i direktor Tanjuga
    (Pirot, 14.2.1945 - Beograd, 30.8.2000)

    2002 - Umro Ljubiša Petruševski, oboista, profesor i dekan Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, član Simfonijskog orkestra RTB-a
    (Kumanovo, 3.8.1939 - Beograd, 30.8.2002)

    2003 - Umro Čarls Bronson (Čarls Bušinski), američki filmski glumac
    (Erenfeld, 3.11.1921 - Los Anđeles, 30.8.2003)

    2003 - Umro Branko Vukojević, filmski i rok kritičar, urednik "Džuboksa"
    (Beograd, 3.9.1956 - London, 30.8.2003)

    2006 - Umro Vladimir Tretčikov, ruski slikar
    (Petropavlovsk, 1914 - Južnoafrička Republika, 30.8.2006)

    2006 - Umro Nagib Mahfuz, egipatski književnik, nobelovac
    (Kairo, 11.12.1911 - Kairo, 30.8.2006)

    2006 - Umro Glen Ford, američki filmski glumac
    (Sent Kristin, 1.5.1916 - Beverli Hils, 30.8.2006)

    2007 - Umro Dušan Tadić, filmski i TV glumac
    (Tuzla, 30.10.1929 - Beograd, 30.8.2007)

    2008 - Umro Vasilije-Vasa Pantelić, pozorišni, filmski i TV glumac, spiker i glumac Radio Beograda
    (Ruma, 4.4.1922 - Beograd, 30.8.2008)

    2010 - Umro Fransisko Varaljo, argentinski fudbaler, učesnik finala prvog Svetskog prvenstva 1930. godine u Montevideu
    (La Plata, 5.2.1910 - La Plata, 30.8.2010)

    2011 - Rođena Melinda Star Gido, najmanja beba na svetu, teška 270 grama
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  15. #875
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    31. avugust





    Rođen rimski car Kaligula, umro Šarl Bodler francuski pesnik, poginuo bokserski šampion Roki Marćano, otvorena Velika škola, "Galenika" počela da proizvodi penicilin.


    12. - Rođen Kaligula, rimski imperator (Antium, 31. 08. 12 - Rim, 24. 01. 41). Puno ime Kaligule je Gaj Cezar Germanik. Otac mu je bio Germanik čuveni general i posinak Okatvijana Avgusta, a majka Agripina Avgustova praunuka. Car je postao rano u 25. toj godini i u početku je imao briljantnu karijeru, jer je vladavinu počeo libernim merama. Međutim tada je nastupilo ludilo i Kaligula je počeo da se ponaša kao orijentalni despot, umislivši da je Bog i da nekonrolisano prazni rimsku blagajnu. Iz tog vremena je njegova navodna maksima - Neka me mrze samo neka me se plaše. Nastavio je još arogantnije pa je svog konja proglasio za senatora, a za suprugu je odbrao rođenu sestru. Posle njene smrti proglasio za boginju. Međutim to ga nije stajalo života. Ubili su ga vojnici koje je poslao na pohod u Britaniju, "zaboravivši" da im obezebedi komoru. Tako se završio život čoveka koga su ti isti vojnici pre samo dve decenije od milošte prozvali Kaligula, što u prevodu znači vojnička čizmica i oblačili u paradnu vojničku odeću koju su sami šili za njega.

    Šarl Bodler, francuski književnik umro 1867. godine u Parizu. Bodler, posle srednje škole putuje u Indiju odakle se brzo vraća i započinje život profesionalnog književnika u Parizu. Studirao je prava. Pored poezije pisao je kritike o likovnoj umetnosti, eseje i rasprave (Romantična umetnost). Slavu mu je donela zbirka pesama Cveće zla (1857). Ovo je najpoznatija i najuticajnija zbirka svetske poezije,koja je promenila ceo odnos prema poetskom delu i nagovestila poeziju 20. veka . No, upravo zbog tih pesma osuđen je na pariskom sudu za skarednost i blasfemiju, jer su njegove pesme vređala javni moral. Objavio je i Male pesme u prozi (Splin Pariza) (1868). Bio je zavisnik od opijuma i hašiša. Umro je u 46. godini od sifilisa.

    1354. - Srpski državni sabor u Serezu proglasio "Dušanov zakonik"

    1808. - Otvorena Velika škola u Beogradu

    1811. - Rođen Teofil Gotje, francuski književnik
    (Tarb, 31. 08. 1811 - Neji, 22. 10. 1872)

    1908. - Rođen Vilijam Sarojan, američki književnik
    (Fresno, 31. 08. 1908 - Fresno, 18. 05. 1981)

    1921. - Rođen Vladimir Marenić, scenograf
    (Čaglin, 31. 08. 1921 - Beograd, 20. 02. 2010)

    1930. - Umro Vladan Đorđević, političar, književnik i lekar
    (Beograd, 21. 11. 1844 - Beograd, 31. 08. 1930)

    1941. - Umrla Marina Ivanovna Cvetajeva, ruska književnica
    (Moskva, 08. 10. 1892 - Jelabuga, 31. 08. 1941)

    1945. - Rođen Van Morison (Džordž Ivan), irski rok - muzičar
    (Belfast, 31. 08. 1945)

    1947. - Proizveden prvi domaći penicilin u zemunskoj "Galenici"

    1963. - Umro Žorž Brak, francuski slikar
    (Aržantej, 13. 05. 1882 - Pariz, 31. 08. 1963)

    1969. - Poginuo Roki Marćano, američki bokser, svetski prvak u teškoj kategoriji (Bork, 01. 09. 1923 - Njutn, 31. 08. 1969)

    1973. - Umro Džon Ford, američki filmski reditelj, dobitnik "Oskar" - a
    (Portland, 01. 02. 1895 - Palm Springs, 31. 08. 1973)

    1986. - Umro Henri Mur, engleski vajar, član SANU
    (Kastlford, 30. 07. 1898 - Mač Hedem, 31. 08. 1986)

    1997. - Poginula Ledi Dajana (Dajana Spenser), britanska princeza
    (Sandringem, 01. 07. 1961- Pariz, 31. 08. 1997)

    1997. - Poginuo Dodi Al Fajed, egipatski milijarder
    (Aleksandrija, 15. 04. 1955 - Pariz, 31. 08. 1997)

    2002. - Umro Lajonel Hempton, američki vibrafonista i džez -kompozitor
    (Luisvil, 20. 04. 1908 - Njujork, 31. 08. 2002)

    2005. - Umro Džozef Rotblat, fizičar, borac protiv nuklearnog naoružanja (Varšava, 04. 11. 1908 - London, 31. 08. 2005)

    2007. - Umro Milenko Drašković, novinar, urednik Prvog programa Radio Beograda (Čačak, 25. 02.1953 - Beograd, 31. 08.2007)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  16. #876
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    1. septembar






    Na današnji dan 1715. godine umro francuski kralj Luj XIV, poznatiji kao Kralj Sunce. Osnivač lista "Politika" Vladislav Ribnikar rođen 1. septembra 1914. Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja u Beogradu počela 1961. godine.
    vremeplov_527.jpg

    Na današnji dan 1715. godine umro je Luj XIV, francuski kralj, Kralj Sunce. Luj XIV je bio kralj Francuske iz dinastije Burbona, sin Luja XIII i Ane Austrijske. Postao je kralj 14. maja 1643, nekoliko meseci pre petog rođendana. U njegovo ime je vladala kao regent njegova majka Ana Austrijska, koja je glavninu vlasti predala kardinalu Mazarenu. Nakon smrti kardinala Mazarena 1661. godine, Luj XIV je preuzeo kontrolu nad vladom. Vladavina Luja XIV, poznatog kao Kralj Sunce, trajala je 72 godine. Bila je to najduža vladavina u evropskoj istoriji. Ojačao je moć i uticaj Francuske u Evropi. Francuska je u doba njegove vladavine ratovala u tri velika rata: Francusko-holandskom ratu, Ratu Velike alijanse i Ratu za špansko nasleđe. Učestvovala je i u dva manja rata: Devolucionom ratu i Ratu za reujedinjenja. Dok je vladao, Francuska je postigla ne samo političku i vojnu nadmoć, nego je dominirala i kulturom sa različitim ličnostima kao što su bili Molijer, Žan Rasin, Žan de Lafonten, Šarl Lebren ,Žan-Batist Lili, Jasent Rigo, Andre Lenotr, Klod Perol i Žil Arden-Mansar. Kulturna dostignuća tih ljudi doprinela su prestižu Francuske, njenog naroda, jezika i kralja.

    Novinar, pokretač i urednik lista Politika Vladislav Ribnikar umro je 1. septembra 1914. godine. Ribnikar je završio Višu gimnaziju i književnost sa filologijom na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Usavršavao se u Nemačkoj i Francuskoj, gde se bavio književno-prevodilačkim radom, a radio je i kao dopisnik jednog francuskog lista. Među prijateljima koji su bili na specijalizaciji u inostranstvu dobio je podršku za pokretanje novina u zemlji. Prvi broj Politike izašao je 25. januara 1904. godine na četiri strane i u tiražu od 1.300 primeraka. U njemu Ribnikar u uvodnom članku Zadatak nezavisne štampe daje buduću programsku orijentaciju lista, ali i suštinu bavljenja novinarskim pozivom uopšte. Osnivač i prvi direktor Vladislav Ribnikar je bio glavni i odgovorni urednik Politike samo u prvoj deceniji njenog izlaženja. Poginuo je u sudbonosnom jurišu na planini Rožaj kod Loznice, dan nakon smrti svog brata Darka, urednika Politike. Ostavio je neizbrisivi trag u jugoslovenskom novinarstvu.

    1832. - Rođen Ilarion Ruvarac, istoričar, akademik (Sremska Mitrovica, 1.9.1832 - manastir Grgeteg, 8.8.1905)

    1854. - Rođen Englbert Humperdink, nemački kompozitor (Zigburg, 1.9.1854 - Nojsterlic, 27.9.1921)

    1875. - Rođen Edgar Rajs Barouz, američki književnik, autor "Tarzana" (Čikago, 1.9.1875 - Ensino, 19.3.1950)

    1877. - Prvi put polagana matura u Srbiji

    1909. - Osnovana Srednja muzička škola "Isidor Bajić" u Novom Sadu

    1911. - Osnovan OFK Beograd

    1922. - Rođen Mihajlo Mitrović, arhitekta (Čačak, 1.9.1922)

    1923. - Rođen Miodrag-Mile Bogdanović, estradni umetnik (Beograd, 1.9.1923)

    1923. - Rođen Roki Marćano, američki bokser, svetski prvak u teškoj kategoriji (Bork, 1.9.1923 - Njutn, 31.8.1969)

    1931. - U Moskvi izvršena prva transfuzija krvi u svetu

    1939. - Nemačkim napadom na Poljsku počeo Drugi svetski rat

    1961. - Počela Prva konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja u Beogradu

    1963. - Otvoren stadion FK Crvena zvezda, popularna "Marakana"

    1967. - Umro Ilja Grigorijevič Erenburg, ruski književnik i novinar (Kijev, 15.1.1891 - Moskva, 1.9.1967)

    1970. - Umro Fransoa Morijak, francuski književnik (Bordo, 11.10.1885 - Pariz, 1.9.1970)

    1973. - Umro Džon Ford, američki filmski reditelj, dobitnik Oskara (Kejp Elizabet, 1.2.1895 - Palm Springs, 1.9.1973)

    1973. - Rođen Savo Milošević, fudbaler, reprezentativac (Bijeljina, 1.9.1973)

    1978. - Umro Dušan Baranin, književnik i istoričar (Žabljak, 3.8.1903 - Beograd, 1.9.1978)

    1997. - U Podgorici objavljen prvi broj lista Vijesti

    2004. - Teroristički napad na školu u Beslanu, u Severnoj Osetiji

    2005. - Počela radi MTV Adria

    2007. - Umrla Milica Jovanović, balerina, prvakinja Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu, baletski pedagog, koreograf, baletski kritičar i istoričar (Beograd, 26.2.1932 - Beograd, 1.9.2007)

    2008. - Umro Jon Janku, rumunski dirigent, gost-dirigent Opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu (Veliki Tomloš, 21.9.1931 - Temišvar, 1.9.2008)

    2008. - Umro Tomas-Bata Junior, češki industrijalac vlasnik fabrike "Bata" (17.9.1914 - Toronto, 1.9.2008)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  17. #877
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    2. septembar







    Na današnji dan Japan kapitulirao, čime je označen kraj Drugog svetskog rata. Umro novinar i satiričar Vladimir Bulatović Vib.


    Vladimir Bulatović Vib završio je Filozofski fakultet i Novinarsku diplomatsku školu je završio u Beogradu. Izuzetno talentovan, počeo je da piše već u mladim danima za listove Delo, Danas, Borba, Mladina, Jež... Nastavljajući tradiciju Domanovića i Nušića, Bulatović je u zbirci satiričnih tekstova Budilnik, objavljenoj 1963. godine, pokazao veliki smisao za sublimiranost forme, paradoks i aktuelne teme. Vibovi aforizmi bili su neizbežno štivo čitalaca Politike dugi niz godina. Zbog njih je često bio proganjan. Na osnovu Vibovih satiričnih tekstova igrani su pozorišni komadi. Najpoznatija njegova dela su: Menjačnica ideala, Veliko spremanje, Korak nazad, Šta je pisac hteo da kaže, Okretne i druge igre. Smatra se jednim od najvećih savremenih srpskih satiričara, koji nas je svojim delom uveo u sam vrh svetske literature. Dugogodišnji urednik Politike, Bulatović ja naučio novinarskom zanatu generacije mladih novinara, među kojima i danas poznata imena srpskog novinarstva.

    Kapitulacijom Japana zvanično završen Drugi svetski rat. Japanski car Hirohito, prinuđen bacanjem atomskih bombi na Hirošimu 6. avgusta i Nagasaki dva dana kasnije, preko radija zvanično objavio kapitulaciju i naredio svim oružanim snagama da polože oružje.

    1652 - Umro Hose Ribera, španski slikar
    (Jativa, 12.1.1588 - Napulj, 2.9.1652)

    1791 - Rođen Avram Petronijević, trgovac, političar, predsednik vlade i ministar inostranih dela Srbije
    (Oršava, 2.9.1791 - Carigrad, 10.4.1852)

    1885 - Rođen Dragiša Vasić, književnik i publicista
    (Gornji Milanovac, 2.9.1885 - Jasenovac, 21.4.1945)

    1895 - Osnovan Međunarodni institut za bibliografiju u Briselu 1938. godine preimenovan u Međunarodnu federaciju za dokumentaciju

    1901 - Rođen Zoltan Čuka, mađarski književnik i prevodilac
    (Plandište, 2.9.1901 - Erd, 26.3.1984)

    1909 - Rođena Milica Babić, kostimograf Narodnog pozorišta u Beogradu, supruga Ive Andrića
    (Bosanski Šamac, 2.9.1909 - Herceg Novi, 24.3.1968)

    1910 - Rođen Skender Kulenović, književnik
    (Bosanski Petrovac, 2.9.1910 - Beograd, 25.1.1978)

    1914 - Rođen Veljko Vlahović, političar, publicista i diplomata, španski borac, pokretač radio stanice "Slobodna Jugoslavija", direktor "Borbe", član Izvršnog komiteta i sekretar CKSKJ
    (Rovci, 2.9.1914 - Ženeva, 7.3.1975)

    1937 - Umro Pjer de Kuberten, francuski baron, osnivač modernog olimpijskog pokreta
    (Pariz, 1.1.1862 - Lozana, 2.9.1937)

    1943 - Rođen Đorđe Novković, kompozitor
    (Sarajevo, 2.9.1943 - Zagreb, 6.5.2007)

    1945 - Proglašena Demokratska Republika Vijetnam

    1945 - Rođen Dragoljub Raša Todosijević, konceptualni umetnik
    (Beograd, 2.9.1945)

    1952 - Rođen Džimi Konors, američki teniser
    (Sent Luis, 2.9.1952)

    1958 - TV Beograd emitovala prvu domaću TV dramu Slučaj u tramvaju

    1962 - Katastrofalni zemljotres u Iranu

    1965 - Rođen Lenoks Luis, britanski bokser, svetski šampion u teškoj kategoriji
    (London, 2.9.1965)

    1972 - Rođen Sergej Trifunović, pozorišni, filmski i TV glumac
    (Mostar, 2.9.1972)

    1980 - Umro Borivoje Mirković, novinar
    (Beograd, 2.1.1937 - Beograd, 2.9.1980)

    2000 - Umro Vladimir Vitas, džez pijanista i vibrafonista, član Velikog džez orkestra RTB-a
    (Beograd, 26.8.1935 - Beograd, 2.9.2000)

    2005 - Umro Ratomir Vico, političar i diplomata, glavni urednik Prvog programa Radio Beograda, direktor RTB, ministar informisanja Srbije
    (Prokuplje, 22.3.1941 - Beograd, 2.9.2005)

    2007 - Umro Safet Isović, pevač
    (Bileća, 1936 - Sarajevo, 2.9.2007)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  18. #878
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    3. septembar






    Na današnji dan 1658. godine umro engleski državnik i vojskovođa Oliver Kromvel. Čuveni ruski pisac Ivan Turgenjev umro je 3. septembra 1883. Boj na Deligradu, u Prvom srpskom ustanku, odigrao se 1806. godine.


    Engleski državnik i vojskovođa Oliver Kromvel, vođa parlamentarnih snaga u engleskom građanskom ratu umro je na današnji dan 1658. godine. Posle pobede nad rojalistima ukinuo monarhiju i 1653. postao lord-protektor Engleske, Škotske i Irske. Dve godine posle njegove smrti monarhija obnovljena. Kada je 1642 izbio između kralja i Parlamenta otvoren sukob i građanski rat došle su do izražaja njegove sposobnosti organizatora i vojskovođe. Njegovi konjanici odigrali su odlučnu ulogu u velikoj pobedi vojske Parlamenta nad rojalistima kod Marston Mura 1644. godine. Postao je zamenik vrhovnog zapovednika vojske Parlamenta. Kralj Čarls prvi osuđen je na smrt i smaknut 1649, ukinuta je monarhija, a Engleska je postala republika pod nazivom Komonvelt ili slobodna država. Kromvel je pokorio Irsku i Škotsku, postigao uspehe ratujući sa Holandijom i Španijom i proglašen je doživotnim lordom-protektorom.

    Ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma, umro je 3. septembra 1883. godine. Prvi je ruski pisac čija su dela prodrla na Zapad gde je bio veoma popularan i imao veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima. Bio jedan od ključnih pisaca koji je u velikoj meri doprineo da ruska književnost dobije svetski status. Turgenjev je bio impresioniran modernim društvom u Zapadnoj Evropi, pa se u domovinu vratio kao "zapadnjak", što je bila sušta suprotnost tadašnjem "slavenizmu", i verovao je da Rusija može postati bolja zemlja imitirajući Zapad i ukidajući zastarele institucije kao što je kmetstvo. Najpoznatija dela "Očevi i deca", "Lovčevi zapisi", "Uoči novih dana".

    1783. - Velika Britanija i SAD potpisale mirovni ugovor u Parizu, kojim je završen Američki rat za nezavisnost

    1806. - Boj na Deligradu u Prvom srpskom ustanku

    1821. - Umro Marašli - Ali paša, rumelijski valija i beogradski vezir
    (Maraš (datum rođenja nepoznat) - Beograd, 03. 09. 1821)

    1875. - Rođen Ferdinand Porše, nemački konstruktor automobila
    (Mefersdorf, 03. 09. 1875 - Štutgart, 30. 01. 1951)

    1883. - Umro Ivan Sergejevič Turgenjev, ruski književnik
    (Oriol, 09. 11. 1818 - Bužival, 03. 09. 1883)

    1889. - Rođen Isak Samokovlija, književnik
    (Goražde, 03. 09. 1889 - Sarajevo, 15. 01. 1955)

    1903. - Rođen Risto Ratković, književnik
    (Bijelo Polje, 03. 09. 1903 - Beograd, 18. 06. 1954)

    1915. - Rođen Mirko Stojaković, matematičar, profesor i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, akademik, direktor Matematičkog instituta SANU
    (Krepoljin, 03. 09. 1915 - Beograd, 05. 07. 1985)

    1921. - Rođen Živorad - Žika Mitrović, filmski reditelj i scenarista
    (Beograd, 03. 09. 1921 - Beograd, 29. 01. 2005)

    1931. - Kralj Aleksandar II Karađorđević oktroisao Ustav kojim je ozakonjena "šestojanuarska diktatura"

    1934. - Počelo emitovanje emisije "Nacionalni čas" na Radio Beogradu, Radio Zagrebu i Radio Ljubljani

    1939. - U Beogradu održane do tada najveće međunarodne automobilske trke u Jugoslaviji, Kalemegdan

    1939. - Rođen Slobodan Mašić, arhitekta, grafički dizajner i izdavač
    (Beograd, 03. 09. 1939)

    1948. - Umro Eduard Beneš, češki političar i državnik, predsednik Čehoslovačke
    (Kozlanij, 28. 05. 1884 - Sezimovo - Ustiju, 03. 09. 1948)

    1969. - Umro Ho Ši Min, vijetnamski revolucionar i državnik, prvi predsednik DR Vijetnama
    (Kim Lijen, 19. 05. 1890 - Hanoj, 03. 09. 1969)

    1981. - Umrla Zorica Šumadinac, pozorišna, filmska i TV glumica
    (Beograd, 02. 11. 1946 - Beograd, 03. 09. 1981)

    2002. - Umrla Irena Kolesar, pozorišna, filmska i TV glumica
    (Slavonski brod, 22. 12. 1925 - Zagreb, 03. 09. 2002)

    2007. - Umro Đorđe Sudarski Red, književnik
    (Čerević, 1946 - Novi Sad, 03. 09. 2007)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  19. #879
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    4. septembar






    Na današnji dan rođen francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan. Iz Beograda 1884. godine krenuo prvi svečani voz na pruzi Beograd-Niš.


    Na današnji dan 1768. rođen je Fransoa Rene de Šatobrijan, francuski književnik i diplomata. Posle ranjavanja u jednoj borbi protiv pristalica Francuske revolucije 1792. emigrirao je u Englesku, gde je ostao do 1800. Po povratku na vlast dinastije Burbon 1814, bio je diplomata i šef francuske diplomatije. Povukao se iz politike 1830. posle Julske revolucije. Čitavog života ostao je dosledni reakcionar. Dela: "Duh hrišćanstva" (čiji su deo kratki romani "Atala" i "Rene"), poema u prozi "Mučenici", "Put iz Pariza u Jerusalim", "Uspomene s onu stranu groba", epopeja o američkim Indijancima, politički spisi "Istorijski, politički i etički eseji o prošlim i sadašnjim revolucijama razmatranim u odnosu na Francusku revoluciju", "O Bonaparti i Burbonima".

    Na današnji dan 1884. godine iz Beograda je krenuo prvi svečani voz na pruzi Beograd-Niš, prvi u tadašnjoj Kraljevini Srbiji. Početak gradnje pruge u julu 1881. godine simbolično je srebrnim budakom obeležio kralj Milan Obrenović. Ispraćaju svečanog prvog voza, iskićenog cvećem i srpskim trobojkama, pored velikog broja građana, prisustvovali su ugledni gosti iz Beča, Budimpešte i Pariza. Voz je krenuo u 8.30 časova, a u Niš je stigao u 18.23. Najstarija pruga na teritoriji današnje Srbije puštena je u rad avgusta 1854. i povezivala je Belu Crkvu sa delom Banata koji se danas nalazi u Rumuniji.

    1809.- Rođen Julius Slovacki, poljski književnik (Kšeminjec, 04. 09. 1809 - Pariz, 03. 04. 1849)

    1824.- Rođen Antun Brukner, austrijski kompozitor (Ansfeld, 04. 09. 1824 - Beč, 11. 10. 1896)

    1837.- Američki fizičar Semjuel Morze izumeo telegraf

    1870.- Francuska proglašena Republikom

    1884.- Svečano otvorena železnička pruga Beograd - Niš

    1896.- Rođen Antonen Arto, francuski pozorišni glumac i reditelj (Marsej, 04. 09. 1896 - Ivri, 04. 03. 1948)

    1904. - Onovano Društvo srpskih umetnika "Lada" u Beogradu

    1907.- Umro Edvard Grig, norveški kompozitor, pijanista i dirigent (Bergen, 15. 06. 1845 - Bergen, 04. 09. 1907)

    1910.- Umro Anri Ruso, francuski slikar (Laval, 20. 05. 1844 - Pariz, 04. 09. 1910)

    1949.- Rođen Adolf - Dado Topić, rok - muzičar (Osijek, 04. 09. 1949)

    1950.- Rođen Aleksandar Berček, pozorišni, filmski i TV glumac, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu (Vrdnik, 04. 09. 1950)

    1955. - Počela Liga šampiona u fudbalu

    1965.- Umro Albert Švajcer, lekar, teolog , filozof, književnik i orguljaš, nobelovac (Kajzersverg, 14. 01. 1875 - Lambarene, 04. 09. 1965)

    1980.- Počeo Iransko - irački rat

    1981.- Rođena Bijons Žizel Nouls, američka pevačica (Hjuston, 04. 09. 1981)

    1989.- Umro Žorž Simenon, francuski književnik (Lijež, 12. 02. 1903 - Lozana, 04. 09. 1989)

    2006.- Umro Đakinto Faketi, italijanski fudbaler, reprezentativac i trener fudbalskog kluba"Inter" (Treviljo, 18. 07. 1942 - Milano, 04. 09. 2006)

    2006.- Umro Petar Banićević, pozorišni, filmski i TV glumac , profesor Akademije umetnosti u Novom Sadu i Akademije umetnosti "Braća Karić" u Beogradu (Nikšić, 08. 02. 1930 - Beograd, 04. 09. 2006)

    2008.- Umrla Dafina Milanović, vlasnica "Dafiment banke" (Skobalj, 1948 - Beograd, 04. 09. 2008)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

  20. #880
    Registrovani Član
    Bisernica avatar
    Status : Bisernica je odsutan
    Registrovan : Aug 2009
    Pol:
    Lokacija : Razbibriga
    Poruke : 20,094
    Tekstova u blogu : 22

    Početno Re: SVET I MI - VREMEPLOV -dogodilo se na današnji dan

    5. septembar






    Francuski kralj Luj XIV, Kralj Sunce, rođen na današnji dan 1638. godine. Srpski političar i istoričar Jovan Ristić umro 5. septembra 1899. Bitka na Marni, u Prvom svetskom ratu, odigrala se 5. septembra 1914. godine.


    Francuski kralj Luj XIV iz dinastije Burbona rođen je na današnji dan 1638. godine. Ostao je kralj u maju 1643, svega nekoliko meseci pre petog rođendana. U njegovo ime je vladala kao regent njegova majka Ana Austrijska, koja je glavninu vlasti predala kardinalu Mazarenu. Nakon smrti predsednika vlade kardinala Mazarena 1661. godine, Luj XIV je preuzeo kontrolu nad vladom. Vladavina Luja XIV, poznatog kao Kralj Sunce trajala je 72 godine. Bila je to najduža vladavina u evropskoj istoriji. Ojačao je moć i uticaj Francuske u Evropi. Francuska je u doba njegove vladavine ratovala u tri velika rata: u Francusko-holandskom ratu, Ratu Velike alijanse i Ratu za špansko nasleđe. Učestvovala je i u dva manja rata: Devolucionom ratu i Ratu za reujedinjenja.

    Srpski državnik, političar, istoričar i književnik Jovan Ristić umro je 5. septembra 1899. godine. Uz Iliju Garašanina i Nikolu Pašića, spada u red najvećih državnika Srbije 19. veka. Bio je osnivač i vođa Narodnoliberalne stranke, dva puta namesnik u ime maloletnih vladara, prvo u ime kneza Milana Obrenovića, a kasnije i u ime njegovog sina kralja Aleksandra Obrenovića, a 1878. godine bio je predstavnik Kneževine Srbije na Berlinskom kongresu kojim je priznata nezavisnost Srbije.

    1600. - Poveljom engleske kraljice Elizabete osnovana je "Istočnoindijska kompanija" koja je dobila monopol na trgovinu sa Istokom, čime je počela britanska trgovačka, a potom i kolonijalna ekspanzija indijskog podkontinenta

    1767. - Rođen August Vilhem Šlegel, nemački estetičar, književni kritičar i istoričar (Hanover, 05. 09. 1767 - Bon, 12. 05. 1845)

    1857. - Umro Ogist Kont, francuski filozof i matematičar (Monpelje, 19. 01. 1798 - Pariz, 05. 09. 1857)

    1895. - U Beogradu počela sa radom Srpska crtačka i slikarska škola

    1895. - Umro Jevrem Grujić, političar, ministar pravde i unutrašnjih poslova Srbije (Darosava, 1826 - Beograd, 05. 09. 1899)

    1904. - Održan prvi kongres srpskih lekara i prirodnjaka

    1913. - Rođena Vivijen Li, britanska pozorišna i filmska glumica, dobitnica "Oskar"-a (Dardželing, 05. 09. 1913 - London, 08. 07. 1967)

    1914. - Bitka na Marni u Prvom svetskom ratu

    1919. - Umro Vasilij Ivanovič Čapajev, komandant Crvene armije i heroj ruskog građanskog rata (Budajka, 1887 - Ljubišćenska - Čapajevo, 05. 09. 1919)

    1923. - Rođena Miroslava Lili Petrović, klavirski pedagog (Beograd, 05. 09. 1923 - Beograd, 19. 06. 2009)

    1932. - Rođen Vladan Radovanović, kompozitor, multimedijalni umetnik, osnivač i rukovodilac Elektronskog studija Radio Beograda (Beograd, 05. 09. 1932)

    1940. - Rođena Rakel Velč (Džoana Rakel Tehada), američka filmska i pozorišna glumica
    (Čikago, 05. 09. 1940)

    1946. - Rođen Fredi Merkjuri, britanski pevač, član grupe "Kvin" (Stoun Taun, 05. 09. 1946 - London, 24. 11. 1991)

    1947. - Rođen Badi Majls, američki muzičar, osnivač i član grupe "Band of Gypsies" (Omaha, 05. 09. 1947 - Ostin, 26. 02. 2008)

    1951. - Rođen Paul Brajtner, nemački fudbaler, reprezentativac (Kolbermor, 05. 09. 1951)

    1972. - Pripadnici palestinske terorističke organizacije "Crni septembar" kidnapovali su, a potom i ubili 11 izraelskih sportista, učesnika Olimpijskih igara u Minhenu

    1995. - Francuska izvela prvu atomsku probu na pacifičkom ostrvu Mururoa

    1997. - Umrla Majka Tereza (Agnes Gondža Bojadžiju), misionarka, nobelovac (Skoplje, 27. 08. 1910 - Kalkuta, 05. 09. 1997)

    2008. - Umrla Zaida Krimšamhalov, pozorišna glumica, prvakinja Drame Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu (Kragujevac, 1936 - Novi Sad, 05. 09. 2008)

    2009. - Umro Vuk Pavlović, scenarista, dramaturg i filmski kritičar (Beograd 1970 - Beograd, 05. 09. 2009)
    Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nežnost kukavičluk
    A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a ćutanje neznanje.

Stranica 44 od 48 PrviPrvi ... 344243444546 ... ZadnjaZadnja

Slične teme

  1. YU Muzički vremeplov .....!!
    Od marabu u forumu Muzika
    Odgovora: 622
    Poslednja poruka: 06-04-2024, 14:51
  2. Vaš današnji račun?
    Od Man u forumu Svaštara
    Odgovora: 145
    Poslednja poruka: 19-09-2016, 19:50
  3. Koji je rok trajanja današnjih brakova?
    Od Sagacity u forumu Ljubav & Seks
    Odgovora: 28
    Poslednja poruka: 22-02-2013, 21:38
  4. Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 11-04-2012, 11:56
  5. Da li je današnje obrazovanje adekvatno za našu decu?
    Od ЖениМиСе u forumu Dom & Porodica
    Odgovora: 156
    Poslednja poruka: 25-10-2011, 16:47

Članovi koji su pročitali ovu temu: 0

There are no members to list at the moment.

Oznake za ovu temu

Dozvole

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete slati odgovore
  • Ne možete postavljati priloge
  • Ne možete izmeniti svoju poruku
  •